Doktorati u strateškim oblastima da budu prednost UCG
Mnogo puta smo potvrdili misao i tezu da postoje određene oblasti gdje postoje strateške potrebe za stručnim i ekspertskim znanjima i da smo tu u prednosti. U poljoprivredi, energetici, održivom razvoju, zaštiti životne sredine - upravo u tim oblastima možemo da razvijamo doktorske studije, kazala je rektorka Univerziteta Crne Gore prof. Radmila Vojvodić na Konferenciji o razvoju doktorskih studija i raspravi o predloženoj Strategiji razvoja doktorskih studija UCG.
Univerzitet Crne Gore se istrajno bavi mjerama provjere kvaliteta, kazala je Vojvodić i istakla da već ima uspostavljen sistem, koji sada treba unaprijediti i kroz Akcioni plan i primjenu Strategije. Ona je pozvala sve prisutne univerzitetske profesore i članove rektorskog kolegijuma da doprinesu konkretnim predlozima u završnoj fazi izrade Strategije.
„Ove godina realizovaćemo ljenju školu doktorskih studija vezanu za društvene i humanističke nauke. Otvaramo priču o doktoratu u umjetnosti koja je puna kontroverzi, uopšte, i u svijetu, i to će svakako biti pilot projekat“, kazala je Vojvodić. Prema njenom prijedlogu, pilot škola se može pretvoriti u sistem ljetnjih doktorskih škola, kao akcionog plana i promocije doktorskih studija u Crnoj Gori i razvoja saradnje van okvira zemlje.
Direktor Centra za doktorske studije Univeziteta Crne Gore prof. dr Zdravko Krivokapić je rekao da univerziteti imaju trostruku ulogu - klasičnu nastavna, istraživačku i inovativnu.
„Treba napomenuti da je Univerzitet Crne Gore jedinstven u regionu, jer nema nijednu aferu vezanu za doktorske studije. Broj doktorata nije 100 puta porastao kao u regionu, nego se zadržao na mjeri koja je pristojna. To govori da se ipak kvalitet doktorskih studija zadržao“, kazao je Krivokapić. On je objasnio procedure i provjeru doktorata, koja osigurava kvalitet na Univerzitetu Crne Gore.
On se nada da će ideja rektora i rektorskog kolegijuma da sve studije budu besplatne „riješiti problem koji u ovom trenutku jeste specifičan, a to je da socijalni status postaje bitan i odlučuje da li će neko studirati doktorske studije ili ne“.
Krivokapić smatra da „kuću kvaliteta“ doktorskih studija čine tri stuba: talentovan kandidat, kvalitetna tema i kvalitetan nastavnik i mentor. „Tema svakako mora biti originalna, sa jasnim naučnim doprinosom i hipotezom, a odnos kandidata i mentora se mora graditi i kroz obuku mentora, koji mora biti aktivni istraživač“, objasnio je krivokapić.
Nacrt Strategije doktorskih studija UCG predstavila je prof. dr Melita Kovačević sa Sveučilišta u Zagrebu i ekspert Evrpske asocijacije univerziteta, koja je pisala taj dokument kroz brojne sastanke i rad sa predstavnicima Univerziteta Crne Gore.
„Strategija nije nešto što je potpuno novo. Univerzitet je načinio značajne strukturne promjene za doktorsko obrazovanje. Osnovao je Centar za doktorske studije, ima odgovarajuća tijela, promijenjeni su kriterijumi. Puno je malih, ali vrlo bitnih koraka koji su „de facto“ podloga za sve ono što Strategija sada govori. Nakon prihvatanja Strategije, treba izraditi Akcioni plan koji onda treba da da vrlo konkretne rezultate u relativno kratkom vremenu“, kazala je profesorica Kovačević.
Ona je ukazala na značaj izmjene legislative, kao i konačne primjene Bolonjskog procesa kroz reformisan model studija 3+2+3, za koji smatra da će podstaći upis doktoranada.
Direktor Centra za doktorske studije u Beču dr Lukas Zinner je podijelio iskustva sa ovog uglednog univerziteta. Ideja da nam je potrebno istraživanje je ideja koja se proteže Evropskom unijom, ali je pitanje da li je to potrebno svakoj zemlji. Doktorske studije, smatra on, mogu biti pokretač promjena, ali moraju biti u skladu sa lokalnim uslovima i potencijalima.
Konferencija je održana u okviru projekta "Reforma doktorskih studija na Univerzitetu Crne Gore (REDOS)".
Izjava:Prof dr Zdravko Krivokapić direktor Centra za doktorske studije UCG
Izjava: Melita Kovačević sa Sveučilišta u Zagrebu
Izjava: Lucas Zinner, direktor Centra za doktorske studije Univerziteta u Beču