20.07.2017

Treba nam kulturološki skok, a ne populizam


 

Intervju rektorke Univerziteta Crne Gore prof. Radmile Vojvodić dnevnom listu Pobjeda od 20. jula 2017. godine

PODGORICA - Vlada je donijela političku odluku, ishitrenu i pravno neutemeljenu i proizvela paradoksalnu situaciju u pokušajima da prisili Univerzitet Crne Gore da na neakreditovani studijski program Visoku medicinsku školu u Beranama upiše studente, ocijenila je u intervjuu Pobjedi rektorka državnog univerziteta Radmila Vojvodić.

Ona upozorava da su u ovom slučaju na snazi političko i pravno nasilje, zbog jedne pogrešne odluke koja prijeti da od ozbiljne institucije, kakva je UCG, napravi provizorujum. Komentarišući naredbu prosvjetne inspekcije prema kojoj danas ističe rok da se ispuni naređenje da Univerzitet upiše brucoše u beransku školu, Vojvodić je poručila da su izjavili žalbu na takvo rješenje.

- Uložili smo tužbu Upravnom sudu protiv nezakonite licence, a spremna je naša ustavna žalba za povredu autonomije Univerziteta - kazala je ona. Vojvodić je ponosna na reformu koju su sproveli na Univerzitetu koja je, kako je rekla, već rezultirala sve uspješnijim rangiranjem ove ustanove na međunarodnim listama, ali, ističe ona, prava reforma tek predsto ji kroz primjenu programa i novih instituta.

POBJEDA: Vidite li izlaz iz situacije u kojoj vam se naređuje da upišete studente? To je u utorak, na neki način, poručio i premijer Duško Marković koji se prvi put oglasio povodom ovog problema.

VOJVODIĆ: Više nego ikad danas i ovdje prosperitet crnogorskog društva zavisi od načina na koji obrazuje i usavršava svoje građane. Univerziteti nijesu ustanove sa kojima se razgovara diktatom i vjerujem da ta poruka nema takvu namjeru. Ipak, iz Vladinog resora Ministarstva prosvjete, odakle bi trebalo da imamo podršku za realizaciju reformi, mi imamo naredbe ne da sprovodimo, već da kršimo zakone. Paradoksalno ili ne, oni koji bi trebalo da nas podstiču na kvalitet i iznalaze institute da kvalitet kontrolišu tjeraju nas u "sivu zonu". Razvoj sjevera, tako važan za Crnu Goru, iza kojeg se po ovom aktuelnom pitanju ipak sakrivaju politički motivi, najbolje se valjda postiže, kada je obrazovanje u pitanju, ako obrazujemo istinske profesionalce. U Beranama se, koliko znamo, za ovih mjesec i po, koliko traje vještačka polarizacija između Vlade i Univerziteta, ništa nije promijenilo da bi se tamo mogao realizovati reformisani i akreditovan program. Ponavljamo uporno da ne možemo upisivati studente na neakreditovani studijski program, niti ostvariti nastavu po standardima na koje nas obavezuje međunarodno verifikovan elaborat. To je naš stav, čvrst kao grad, od kojeg ne odstupamo. Posrijedi je, sve su prilike, ishitrena, nepromišljena i neargumentovana odluka koju je Vlada kroz procedure, ipak, donijela. Za civilizovane zemlje i nesvakidašnji politički i zakonom neutemeljen pritisak na instituciju Univerziteta, kako smo to i kvalifikovali na Senatu, o čemu smo upoznali Vladu praktično u 24 sata od donesene odluke. Na takav atak, jednostavno rečeno, mi se držimo stava da moramo braniti autonomiju i kapacitet institucije. Država se ne može graditi bez snažnih institucija koje imaju mjerljive rezultate, zar ne? Bez toga je provizorijum. Nama je u ovoj državi potreban kulturološki skok, a ne populizam.

POBJEDA: A što će biti sa naredbom prosvjetne inspekcije kojoj rok ističe danas?

VOJVODIĆ: Izjavili smo žalbu na takvo rješenje, uložili smo tužbu Upravnom sudu protiv nezakonite licence, a spremna je naša ustavna žalba za povredu autonomije Univerziteta. Inače, nije rektor nadležan već Upravni odbor za raspisivanje konkursa za upis, što je dokaz još jedne površnosti onih koji su ovom naredbom zaprijetili.

POBJEDA: Kako se takva situacija reflektuje na akademsku zajednicu i na svu zainteresovanu javnost?

VOJVODIĆ: Već je napravljena ogromna šteta. Javnost je na manipulativan način, i to preko pravnih instituta Ministarstva prosvjete, uvučena u neku vrstu nepovjerenja prema državnom univerzitetu. Šteta je i zbog fabrikovanog sukoba Vlade i Univerziteta, što je svojevrsno ogledalo rada resornog ministarstva, reći ću otvoreno. Svjedočimo o deklarativnom zalaganju za reforme, na snagu je stupio veliki broj reformskih zakona za obrazovanje uopšte, a kada ih sprovodimo očito je plane sa resornog mjesta autoritarni način razmišljanja i olako baratanje instrumentima moći. Da li je to progovorio onaj kompleks mega palanke pred jednom od najbrojnijih i najvećih institucija u Crnoj Gori Univerzitetom? Teško mi je to reći, ali moram "reforme" koje Ministarstvo na ovaj način utjeruje u Beranama su, narod bi rekao, "krečenje groba". Ma koliko na prvi pogled parolaški zvučalo, zato smo stali ne samo u odbranu Univerziteta kao specifične, autonomne institucije, već i u odbranu građenja institucionalnog kapaciteta crnogorske države.

POBJEDA: Da li je Univerzitet ponudio Vladi bilo kakvo rješenje da bi se aktuelna situacija prevazišla?

VOJVODIĆ: Ponudili smo rješenje još prije mjesec i po, kada je Senat uputio sve argumente o ovom pitanju predsjedniku i članovima Vlade. Hoću da vjerujem da su to pismo i pročitali, mada iz onoga što se već mjesec i po dana događa zaključno sa dešavanjem na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore nijesam sigurna. I tada, kao i na jednom sastanku u Vladi, po pozivu potpredsjednika Milutina Simovića, ukazali smo na mogućnost da na sjeveru razvijemo druge studijske programe za koje je lakše obezbijediti uslove, a u kontekstu onoga što jesu strateški razvojni pravci sjevera. Kroz obrazovne programe poljoprivrede i turizma koje bismo akreditovali za sljedeću studijsku godinu, ali pod posebnim garancijama i projektujući jasne razvojne efekte. Tim rješenjem, u partnerstvu s Vladom i posebne mjere subvencija, svršeni studenti poljoprivrede i turizma, bili bi podržani da razvijaju mali biznis i tako sprovode još jedan Vladin cilj koji se tiče samozapošljavanja. Ponudila sam takođe, konkretno za ovu godinu, rješenje da Vlada stipendira studenate visokog sestrinstva sa sjevera da studiraju i dobiju evropski kredibilnu diplomu u Podgorici. Njih je uvijek polovina upisanih, jer je ostatak, po našoj statistici na upisu, iz Podgorice i sa Primorja.

POBJEDA: Obrazovanje medicinskog sestrinstva je specifično. Upućeni su apeli kako nacionalnog, tako i evropskog i svjetskog udruženja medicinskih sestara. Kako to komentarišete?

VOJVODIĆ: Berane ima tradiciju srednjeg obrazovanja zdravstvenih tehničara i treba da je njeguje. Međutim, za profesiju visoke medicinske sestre i njenu ulogu u modernim zdravstvenim sistemima bio je potreban ozbiljan reformski poduhvat Medicinskog fakulteta da program koji je do sada postajao u Beranama uskladi sa evropski regulisanom profesijom. Da javnost još bolje razumije Visoka medicinska škola jedan je od naših 160 studijskih programa. Tokom reforme on je čak dva puta bio u procesu akreditacije. Prvo 2015. kada je vraćen sa Savjeta za visoko obrazovanje upravo zato što ne ispunjava uslove u Beranama. Drugi put 2016. u okviru ukupne reforme konačno je akreditovan u Podgorici pri Kliničkom centru. Dakle, mi možemo i želimo da upišemo studente na akreditovani program u Podgorci. Neakreditovani progam u Beranama ne može se realizovati. Univerzitet realizuje studijske programe, bavi se organizacijom nastave, garantuje za ishod učenja i kredibilitet diplome. Tako piše u Zakonu i tako je uvijek bilo i sada je na svakom univerzitetu na svijetu. Vlada se ne bavi akademskim pitanjima.

 

POBJEDA: Proces reakreditacije Univerziteta trajao je tri godine i svi studijski programi su akreditovani. Koliko je bilo teško proći kroz taj proces?

VOJVODIĆ: Važna činjenica u sagledavanju starta reformi je i to da je Univerzitet tada bio u krizi upravljanja i nevjerovatnoj spirali finansijskih dugovanja, kao i tužbi zaposlenih. Bili smo na početku mandata u galimatijasu koji je poništavao osnovnu misiju Univerziteta. Trebalo je priznati gdje smo, ne libiti se osjećaja krivice za to u kojim smo problemima i zasukati rukave. Analiza je rađena kroz svaki studijski program, kroz sve elemente obrazovanja. Registrovali smo hiperinflaciju studijskih programa i stihijski razvoj. Istrajali smo svi zajedno u akademskoj zajednici i danas stojimo sa najboljim ocjenama međunarodnih eksperata koji su nas akreditovali.

POBJEDA: Što su neke od ključnih reformi i kolikoje bilo otpora?

VOJVODIĆ: Bilo je otpora i sukobljenih mišljenja, ali to je zapravo suština akademizma i radnog procesa. Bilo je mnogo više konstruktivne podrške i zato smo zahvalni. Reforma je podrazumijevala kompleksan rad u najširem timu naših dekana, prodekana, profesora, istraživača, naučnika. Tokom prve godine mandata paralelno smo mijenjali legislativu, otvorili nove servise koji su nam omogućili da reformu bolje sprovodimo. Ustanovili smo i nove institute kako bi zaštitili, prije svega, referentnost Univerziteta koji bez naučnoistraživačkog i umjetničkoistraživačkog rada nije univerzitet. Možda najvažnije redukovali smo studijske programe na održiv, realan broj, onome što možemo kao akademska zajednica da odgovorimo kvalitetom i onome za što odgovaramo društvu i tržištu obrazovanja. Danas imamo 160 reformisanih studijskih programa, a imali smo ih 270.

POBJEDA: Nakon takvih temeljnih reformi i rezova, kakvo je stanje danas?

VOJVODIĆ: Danas imamo integrisanu strukturu na svim nivoima naše ustanove. Raspolažemo razvojnim fondom i planiramo razvoj infrastrukture. Ne bi bilo fer da ne kažem da smo u tom procesu ozdravljenja i konsolidacije imali konstruktivnu podršku Vlade kao osnivača. Potpuno smo transparentna ustanova i značajno smo podigli međunarodnu referentnost Univerziteta.

POBJEDA: Rezultati reforme će se tek vidjeti. U drugom ste mandatu na čelu Univerziteta. Znači li to da su Vas upravo reforme motivisale da se opet kandidujete, kako biste ih ispratli?

VOJVODIĆ: Na neki način da, ali i zbog činjenice da mi već do sada jesmo postigli vidljiv rezultat. Sasvim se u ovom trenutku mjerimo onim što smo postigli. Na različitim međunarodnim referentnim listama smo napredovali više stotina mjesta, ali to nam je podstrek da otvorimo još frontova u smislu borbe za kvalitet, za uslove studiranja, za kontrolu kvaliteta studija a pogotovo za saradnju sa privrednim i društvenim institucijama koje će od ove godine biti baze praktične nastave na našim reformisanim studijama. Odsudna bitka, ipak, kreće onda kada uđemo u fazu realizacije reformi, a to je od ove studijske godine. Tu je moj motiv i cilj, da u timu i onom najužem rektorskom i najširem akademskom u djelo sprovedemo sve ono što je sada na papiru. Isto tako da dobijemo referentne mlade nastavnike koji jesu budućnost Univerziteta i na čijim plećima jeste garant reformi...

POBJEDA: Što je to što je bila odskočna daska za napredak UCG-a na listama svjetskih univerziteta?

VOJVODIĆ: Pooštravanje kriterijuma. To jeste izazivalo velike nesporazume u akademskoj zajednici, ali uspjeli smo. Strogo se poštuju pravila koja smo donijeli kada su u pitanju izbori u zvanja i naučne reference naših nastavnika. Podigli smo kulturu publikovanja. Imamo vrlo jasna pravila koja smo propisali po ugledu na napredne univerzitete u regionu.

POBJEDA: Sve više se govori o plagijarizmu, ali i o takozvanom pranju diploma. Koliko su ove pojave izražene kod nas?

VOJVODIĆ: Izražene su ni manje ni više nego što je to slučaj na Zapadnom Balkanu. Kroz softver za plagijarizam i potpunu dostupnost naučnih radova na web platformi štitimo se od te pojave. Što se tiče "pranja diploma upravo smo kroz reformu uveli institut prijemnog ispita za master studije koji nam garantuje i Zakon, što je svojevrsna zaštita integriteta. Neće moći da se dogodi da bilo koji student sa drugog univerziteta, ma koji to univerzitet bio, bez provjere znanja kroz prijemni ispit upiše ovaj viši stepen studija. Naši su studijski programi uporedivi sa dva referntna u Evropi, što je poseban garant kvaliteta diplome.                                                                                                       KAĆUŠA KRSMANOVIĆ

 

Sve će doći na red

POBJEDA: Koliko ste zadovoljni izmijenjenim Zakonom o visokom obrazovanju? Imali ste brojne primjedbe, neke su prošle, a neke ne.

VOJVODIĆ: Generalno smo zadovoljni. Ono što je obezbjeđenje kvaliteta za realizaciju naših reformi podržano je izmjenama Zakona. Da li je usvojeno sve ono što je bila naša želja da se normama precizira, nije, ali će i to vremenom neminovno doći na red. Možda naš pokušaj da zakonom obezbijedimo rangiranje ustanova unutar tržišta obrazovanja kroz međunarodne rang liste ili postavljanje nacionalnih kriterijuma rangiranja, koji nije prošao ostaje takođe pitanje vremena. Možda smo bili previše avangardni, a Ministarstvo, možda s pravom, čeka sadejstvo našeg regiona u tranziciji.

 

Pravni cirkus

POBJEDA: Upravni odbor Univerziteta još jednom je podržao stav Senata, a predsjednik Duško Bjelica potom podnio ostavku. Što se u međuvremenu promijenilo između dvije sjednice, jer je na prethodnoj podrška bila jednoglasna?

VOJVODIĆ: Ništa novo, osim krivotvorene licence po kojoj studijski program treba izvoditi u Beranama, a svakom krštenom stvoru je jasno da akreditacija i licenca ne idu jedno bez drugog. Niti smo je tražili u Beranama, niti smo je mogli dobiti, jer zato nemamo akreditovani program. Još 12. maja ove godine, dva dana nakon akreditacije Univerziteta, tražili smo licencu za Medicinski fakultet i Klinički centar kako stoji u elaboratu koji su, po proceduri, sa najboljim ocjenama odobrili međunarodni eksperti i usvojilo upravo Vladino tijelo. Dobili smo je, eto gle čuda, u Beranama, baš dan nakon inspekcijskog nadzora, na kojem je konstatovano da Ministarstvo nije obavilo svoju obavezu da nam licencu shodno akreditaciji da naravno u Podgorici. U tom pravnom cirkusu, od Ministarstva preko medija još smo saznali i to da su bili popustljivi, jer možda ni sam Medicinski fakultet, zaboga, ne ispunjava uslove za licencu. Zapitala sam se da li to Ministarstvo kani da sjutra zatvori i Medicinski fakultet. A da dodam i to, iako tamo postoje četiri amfiteatra, izuzetne laboratorije, uz naravno Klinički centar, koji je najbolja moguća nastavna baza Fakulteta.

 

Besmislice

POBJEDA: Optuživali su Vas da ste u refome ušli kao podrška razvoju privatnih univerziteta. Kako komentarišete te optužbe?

VOJVODIĆ: Kao besmislicu. Vrijeme sve pokaže, a njih je već demantovalo, jer upravo reforme nedvosmisleno pokazuju u čujem interesu smo radili. Konačno, mi smo daleko po referentnosti ispred privatnih univerziteta u Crnoj Gori i mnogih na Balkanu. Čuvam se teških riječi, pogotovo što tržište obrazovanja ne doživljavam kao nezdrav rivalitet. Crna Gora kao mala zemlja i tržište, smatram, još nije zrela ni za ovoliki broj univerziteta, ni samostalnih fakulteta. Kvalitet je, sigurna sam, upitan, a čini se šteta po društvo znanja, kojeg su nam puna usta u političkim parolama. Ipak se mora konstatovati da je pluralističko tržište obrazovanja globalna neminovnost. Kao instituciju sa 40-godišnjom tradicijom, dobrim temeljima i budžetom imamo ogromnu odgovornost i moramo je biti svjesni. No, svakako svi na tržištu obrazovanja moramo jednako imati odgovornost i slijediti regulativu.

 

Rado bih da prečujem prijeteći glas da Vlada može "ugasiti Univerzitet"?!

POBJEDA: O čemu je Upravni odbor Univerziteta uopšte glasao na sjednici u utorak?

VOJVODIĆ: Solomonsko, takozvano kompromisno rješenje oko kojeg se glasalo na Upravnom odboru glasilo je: Da li smo za to da studenti budu upisani na školu u Beranama, a da se nastava izvodi u Podgorici. Dakle, valjda da spavaju u studentskom domu, takozvanom Univerzitetskom centru u Beranama, da onda podrškom Ministarstva saobraćaja putuju u Podgoricu na nastavu, a da ponekad profesori i stručni saradnici doputuju do Berana kad nijesu angažovani na Medicinskom fakultetu, odnosno kao ljekari u Kliničkom centru. Ko je u tom cirkusu bio klovn, da oprosti ovaj plemeniti zabavljački žanr, pokazalo se samo. Posebnu lekciju Upravnom odboru održali su upravo trojica predstavnika Studentskog parlamenta, članova Upravnog odbora, uprkos izloženosti nedopustivim pritiscima, jer su glasajući po savjesti pokazali i akademsku hrabrost i kako se štite interesi studenata i znanje. Pritisak dijela Upravnog odbora koji se u diskusiji vrtio u krug sa jednim jedinim prijedlogom da dođemo do kompromisa, a da Vladina odluka bude sprovedena, najblaže rečeno, vrijeđao je zdravu logiku. Dakle, treba po svaku cijenu sprovesti svaku odluku, pa bila ona i kršenje zakona i zadirala u autonomiju Univerziteta, i žrtvovala diplomu za koju je prevashodno Univerzitet kao institucija odgovoran. Da zaključim, iako su članovi UO većinom od osam prema šest glasova odbranili kredibilitet Univerziteta i reformi, ali s obzirom na to u kakvom se nakon svega zamešateljstvu nalazimo, ne bih se začudila ni oktroisanoj odluci da Ministarstvo prosvjete uvede kakvu prinudnu upravu nad Univerzitetom. Rado bih da prečujem prijeteći glas sa Upravnog odbora koji je opomenuo rektora da Vlada može "ugasiti Univerzitet". Ipak mi to još bruji u ušima.


Facebook Viber Twitter Google LinkedIn StumbleUpon Tumblr Pinterest Email Print
Vijesti   >>>

24.05.2018 Rektorat

Crnogorska delegacija na ministarskoj konferenciji o visokom obrazovanju u Parizu

DETALJNIJE

24.05.2018 Rektorat

UCG preuzima predsjedavanje UNIADRION asocijacijom univerziteta 1. juna

DETALJNIJE

24.04.2018 Rektorat

Informator 2018/19. za buduće studente

DETALJNIJE

15.05.2018 Rektorat

Primjena prava intelektualne svojine značajna za poboljšanje investicionog ambijenta

DETALJNIJE

15.05.2018 Rektorat

Dvije sajamske nagrade za  Univerzitet Crne Gore

DETALJNIJE

14.05.2018 Rektorat

Dnevnik putovanja školskog broda "Jadran"

DETALJNIJE

11.05.2018 Rektorat

Upravni odbor UCG predložio upis za 3501 brucoša

DETALJNIJE

10.05.2018 Rektorat

Izazovi uspostavljanja prvog Naučno-tehnološkog parka u Crnoj Gori: Šansa za povezivanje nauke i biznisa

DETALJNIJE

09.05.2018 Rektorat

Predstavnici UCG na međunarodnoj konferenciji o plagijarizmu

DETALJNIJE

08.05.2018 Rektorat

Rektor i predsjednik Upravnog odbora posjetili Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

DETALJNIJE