16.06.2017

Konferencija o etičkom izvještavanju o pravima djeteta i preporukama za crnogorske medije


 U okviru kampanje Vlade Crne Gore i UNICEF-a Zaustavimo nasilje, u petak, 16. juna, u 10.00 sati, u Eko zgradi UN-a u Podgorici, ministar kulture Janko Ljumović i šef predstavništva UNICEF-a Bendžamin Perks, zajedno sa profesoricom Lidijom Vujačić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, će govoriti o etičkom izvještavanju o pravima djeteta i preporukama za crnogorske medije.

 „Jedna od najvažnijih stvari koje možemo preduzeti da bi pomogli djeci u bilo kojem društvu je organizovanje inteligentne diskusije o djetinjstvu kroz medije koja spaja globalno znanje i razvoj djeteta u lokalnoj zajednici. To nam u Crnoj Gori nedostaje“, ističe Perks.

Iz tog razloga su, UNICEF i EU, u okviru kampanje Zaustavimo nasilje, podržali izradu analize izvještavanja crnogorskih medija o nasilju nad djecom. Analizu je uradila profesorica Lidija Vujačić sa sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Ona, između ostalog, ukazuje na potrebu crnogorskih medija da dublje analiziraju probleme, nalaze adekvatne sagovornike koji nude tehnička, a ne samo deklarativna rješenja, kao i da u kontinuitetu izvještavaju o ovim temama poštujući pri tom pravo na privatnost.

Analiza je obuhvatila 1063 medijske objave koje se tiču djece, a koje su objavljene tokom aprila i maja prošle godine. Od toga se 220 objava ili jedna petina bavila nasiljem nad djecom.

Najviše se izvještavalo o vršnjačkom nasilju, a najmanje o seksualnom zlostavljanju djece, što, po riječima Vujačić „ukazuje da je seksualno nasilje još uvijek tabu tema u crnogorskoj javnosti, kao i da novinari istraživači još uvijek nemaju dovoljno hrabrosti ili, pak, senzibilnosti da kompleksnije obrade ove najdelikatnije i najtraumatičnije teme.“

Vujačić primjećuje više senzacionalistički, pa i stereotipni, pristup temi, dok izostaje njena složenija elaboracija, tj. nedostaju mišljenja stručnjaka, preporuke kako prevenirati problem, zaštiti i rehabilitovati žrtvu.

U analiziranim medijskim objavama se često sugeriše da je nasilja među djecom sve više iako ne postoje podaci koji bi to potvrdili. Često se ni ne postavlja pitanje o tome da li je vršnjačko nasilje zaista u porastu, od kada, zbog čega i koliko.

Takođe, rijetko se u medijskim objavama čuju glasovi djece iako bi, vjerovatno, da su intervjuisana mnogo neposrednije i dublje prikazala problem.

Istovremeno, pravo na privatnost se često ne poštuje prilikom izvještavanja. Naime, „često se u medijima otkriva identitet djeteta, čak i u onim slučajevima gdje je potrebna dodatna opreznost, poput djece koja su žrtve, svjedoci ili počinioci najtežih krivičnih djela“, ističe Vujačić.

Čak i kada ne objave ime i prezime djeteta, mediji ga često identifikuju tako što pomenu lokaciju, prezentuju neke karakteristične detalje iz porodične biografije, objave fotografiju kuće, škole, okruženja ili identitet roditelja, naziv škole u koju djeca idu ili ime nastavnika koji im predaje.

U preporukama analize se kaže da bi mediji trebalo prvo da upoznaju javnost sa uzrokom nastanka problema, potom predlogom institucionalnog rješenja problema i evaluacijom učinjenog rada, kao i da traže stručne sagovornike, prate mjerljive pokazatelje uspjeha, adekvatnu primjenu zakona i rad naročito onih koji su profesionalno tj. institucionalno odgovorni.


Facebook Viber Twitter Google LinkedIn StumbleUpon Tumblr Pinterest Email Print