Rektorat, 28.02.2019

Reagovanje Univerziteta Crne Gore



Reagovanje Univerziteta Crne Gore

Reagovanje Univerziteta Crne Gore na tekst koji je objavio portal Vijesti 27. februara 2019. pod naslovom „Trećina akademskog integriteta“

Akademski integritet, slično kao i profesionalni integritet u novinarstvu, podrazumijeva ne samo borbu za sprječavanje plagijarizma, već i sprječavanje zloupotrebe i izvrtanja činjenica, plasiranje tačnih informacija i rezultata polazeći od provjerenih pretpostavki, te uzdržavanje od zaključaka koji nemaju objektivnu i realnu potporu. Pravna akta nisu štivo koje se može čitati kroz segmente izvučene iz konteksta, kao ni štivo koje se smije proizvoljno tumačiti, interpretirati i površno analizirati, jer postoji opasnost da ukoliko dobro ne čitate optužite “dobar dio akademske zajednice” da su pozajmljivači kojima propisi ipak dozvoljavaju da “odahnu”. Kada se već pozivate na Odluku onda je ispravno napisati i o kojoj odluci se radi (ODLUKA O KORIŠĆENJU SOFTVERA ZA UTVRĐIVANJE PLAGIJATA NA UNIVERZITETU CRNE GORE, Bilten Univerziteta Crne Gore, br. 428, 18. april 2018), a radi se zapravo o odluci koja definiše modalitete da se unaprijed utvrde sporni elementi budućih publikacija, te da se djeluje blagovremeno i edukativno, jer smo institucija koja ima misiju da obučava i ukazuje na pogreške u cilju učenja i uzdizanja. Odluka o korišćenju softvera navodi indikatore koji ukazuju na mogući plagijat, ali postupak prikupljanja dokaza i sprovođenja analize o relevantnosti rezultata dobijenih primjenom softvera vrši komisija.

Ispravno citiran tekst Odluke Univerziteta Crne Gore glasi ovako:

“Rezultat primjene metode za provjeru plagijata je pozitivan ако postoje elementi koji se mogu tumačiti kao plagijat. Indikatori pozitivnog rezultata su:

  • postoji bilo koji dio teksta koji je direktno preuzet od drugih autora bez navodnika i originalnog izvora;
  • postoji bilo koji segment metode, ideje i slično koji je preuzet, a da nije citirano originalno djelo u kome su metoda, ideja, software i drugo uvedeni.
  • postoji više od 30% sličnosti između doktorske teze/master rada kandidata i autorskih radova drugih autora, a da nisu navedeni izvori;”       

Dakle, za pažljivog i dobronamjernog čitaoca jasno je na osnovu prve stavke da se bilo koji dio teksta, BEZ OBZIRA NA PROCENAT, koji je direktno preuzet bez citiranja smatra pozitivnim rezultatom provjere primjenom softvera. Obim od 30% odnosi se na sličnost, a ne na kako bi autorka rekla “pozajmljivanje” odnosno preuzimanje sadržaja bez citiranja. Naime, dva sadržaja mogu biti slična u određenom procentu, ali to ne mora značiti da je jedan nastao na osnovu tog drugog, i postojeća svjetska praksa pri korišćenju softverskih alata dozvoljava i do 30% sličnosti između dokumenata. Kao jedan primjer navedimo da poglavlja vezana za teorijsku osnovu mogu biti slična za dvije istraživačke studije dok god su doprinosi i izvedeni zaključci različiti. Isto tako se opšteprihvaćene teorije, metodi i formule često ne citiraju, jer su dio standardne udžbeničke literature, nose ime samog autora ili tvorca, pa se kao takve spominju u tekstu i ne citiraju na standardan način. Dakle, ništa mi nismo izmislili u tom pogledu, već se pridržavamo ustaljene prakse koje primjenjuju uredništva renomiranih svjetskih časopisa i konferencija prilikom provjere pristiglih radova.

Premda su ova pitanja s razlogom nazvana akademskim pitanjima, jer podrazumijevaju dublje poznavanje i značajno iskustvo u naučnoj i istraživačkoj praksi, zaista smatramo da i pored toga treba samo pažljivo i neselektivno čitati postojeće uredbe, kako ne bi došlo do ozbiljnog ugrožavanja identiteta “dobrog dijela” akademske zajednice čije se znanje i titule klevetaju i dovode u pitanje. Štaviše, tu su i vrlo otvorene a opet potpuno neosnovane optužbe za “ponižavanje visokog obrazovanja u Crnog Gori”.

Zbog važnosti pitanja akademskog integriteta i velikog interesovanja za ovu temu i u okviru šire društvene zajednice, Univerzitet Crne Gore izuzetno je posvećen jačanju svijesti o akademskom integritetu. A da bismo razgovarali o eventualnom problemu trebali bismo najprije ipak svi dobro da ga razumijemo.