Održana serija predavanja na temu: Metode i inovativna rješenja u istraživanjima i konzervaciji, prezentovanju i valorizaciji kulturnog nasljeđa

Na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, u petak 31. januara 2020. godine, u organizaciji Društva konzervatora i restauratora Crne Gore i Arhitektonskog fakulteta održana je serija predavanja na temu Metode i inovativna rješenja u istraživanjima i konzervaciji, prezentovanju i valorizaciji kulturnog nasljeđa.

Skup je otvorio prof. dr Svetislav G. Popović, dekan Arhitektonskog fakulteta uvodnim izlaganjem, ističući važnost pravilnog odabira metodologije u naučnom radu, te odabiru adekvatnih metoda, a posebno u istraživanjima konzervacije kulturnog nasljeđa. “Od krucijalnog je značaja da se shvati kako se pravilno proučava neka materija kao sadržaj, šta treba i kako raditi, na koji način to metodološki realizovati, šta treba upotrijebiti od materijala i dodatnih sredstava da bi se došlo do cilja zaštite i konzervacije našeg kulturnog nasleđa” istakao je Popović.

U izlaganju Dr Velibora Spalevića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a predavača Metodologije naučnog rada na Arhitektonskom fakultetu, postavljena su brojna pitanja učesnicima ovog skupa, zajedno dolazeći do odgovora šta je to kulturno nasleđe. Diskutovana su pitanja koje su metode i inovativna rješenja adekvatne u istraživanjima i konzervaciji, a potom i valorizaciji kulturnog nasljeđa. Tokom sesije postavljana su i pitanja, a kasnije i dati odgovori šta se postiže time što želimo da proučavamo ovu problematiku, te da li se cilj može ostvariti samo praksom ili treba ponekad ići u dubinsko istraživanje. “Danas smo ovdje, mi predavači, da prenesemo poruku da svi ovdje prisutni zajedno našim djelovanjem treba da nastojimo da se očuvaju i dalje razvijaju posebnosti kulturnog nasleđa (materijalnog i nematerijalnog) nas različitih, ali ništa manje i univerzalne ljudske vrijednosti kao vrijednosti kulture uopšte. Kulturno nasleđe je putovanje kroz vrijeme predaka i potomaka i naš zajednički prostor. Stvarano je i oblikovano u prošlosti, a veoma važno za razumijevanje naše sadašnjosti, noseći sa sobom naša uvjerenja, stavove, mogućnosti, znanja, tradiciju, naše mudrosti. Zajedničko kulturno nasleđe, istorija, dostignuća, vrijednosti i kolektivna sjećanja, nas povezuju, ali i obavezuju.”, istakao je profesor Spalević.

Profesor Mirjana Sladić, docent Fakulteta tehničkih nauka, Departmana za Arhitekturu i turizam, Univerzitet u Novom Sadu je u svom izlaganju istakla da dobro poznavanje razvoja arhitekture i naselja, te briga o postojećoj  građenoj sredini, služi kao osnova i podsticaj za razvoj individualne kreativnosti novih generacija koje treba da daju svoj doprinos društvu. Poznavanjem metoda i inovativnih rešenja u  istraživanju, valorizaciji, konzervaciji i prezentaciji omogućava se stručnjacima iz zaštite, ali i projektantima svih generacija da steknu i prošire znanja o teorijskim postavkama i tehničkim metodama proučavanja, zaštite i obnove kulturnog nasleđa. Izuzetno značajno je istaknuti mogućnosti revitalizacije sa krajnjim ciljem očuvanja za buduće generacije i učešća u održivom razvoju savremenog društava.

Učešće na ovom skupu uzeo je i Dr.Sc. Dražen Arbutina, docent Teničkog veleučilište u Zagrebu. “Lista svetske baštine predstavlja listu dosega civilizacije s vrijednostima koje imaju univerzalni karakter, za mnoge je simbol pozitivnih stremljenja i ostvarenja, a za neke i simbol potencijalnih dobitaka. Za sve koji baštinu trebaju čuvati i koji u njoj trebaju živjeti ona materijalizira cijeli niz problema u sudaru sa realnosti.”, istakao je professor Arbutina. Pretjerana ekonomska očekivanja dovode do devastacija mnogih vrijednosti lokalnih zajednica, potiču aktivnosti koje danas u mnogim slučajevima rezultiraju prekomernim turizmom. Na lokalitetima realan je pritisak velikog broja turista i njihovih očekivanja vezanih uz fenomen Brenda (gotovo kao robne marke) koja garantira i materijalizirana iznimna očekivanja i senzaciju za suvremenog turistu, te treba dati scenografiju kratkotrajnih očekivanja tek u (foto) dokumentiranju njihovog boravka. Takav kratkoročni boravak više ne uključuje želju za upoznavanjem lokalne kulture i zajednice, već često samo fotografiju na atraktivnoj lokaciji. U mnogim je slučajeva odnos prema baštini uvjetovan legislativom ili čak međunarodnim pritiskom, a jest organizacijski i financijski zahtjevna aktivnost.

U svom izlaganju Arbutina je upozorio da se na mnogim mjestima planira prema turizmu i očekivanjima turista, gdje su sekundarne potrebe zajednice, a infrastruktura je ili pre opterećena ili prekapacitirana. U mnogim se mjestima zato javlja bunt lokalne zajednice koji je izrazit upravo na Mediteranu, gdje su Barselona, Venecija i Dubrovnik mjesta koja danas imaju i zametke građanske pobune lokalne zajednice, sve kako bi pokušali sačuvati minimum mogućnosti za normalan svakodnevni život. U njihovom slučaju baština predstavlja izazov nerealnih očekivanja, razvojnih imperativa, nekritičke svijesti, te su za njih baština i zaštita, tek sinonim  za optrećenja i probleme prekomjernog turizma, zaključio je profesor Arbutina.

Na kraju, mr Zorica Stijepović, predsjednica Društva konzervatora i restauratora Crne Gore zahvalila je prisutnim kolegama na aktivnom učešću, kako tokom prethodnih edukativnih i kreativnih radionica, tako i tokom izlaganja predavača sa Univerziteta Crne Gore, Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Napomenula je, da je ovo još jedna od aktivnosti Društva koje sa ovim i predstojećim uvodnim predavanjima naučnika iz Regiona ide u susret održavanju Međunarodne konferencije GEA (www.gea.ucg.ac.me), koja će biti održana na Univerzitetu Crne Gore krajem maja 2020, gdje su Arhitektonski fakultet i Društvo konzervatora i restauratora Crne Gore jedan od organizatora, zajedno sa Filozofskim i Biotehničkim fakultetom Univerziteta Crne Gore.