Opravdani zahtjev za ravnopravnošću u književnoj istoriji

Šta odlikuje najbolja književna djela i ko o tome odlučuje? Kako je vjekovima utvrđivan literarni kanon i da li je vrijeme da ga u svjetlu najnovijih književnoteorijskih razmatranja konačno preispitamo?

To su pitanja o kojima u svojoj najnovijoj knjizi Proizvodnja literarnih vrijednosti promišlja prof. dr Marjana Đukić, vanredna profesorka za oblast francuska književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore

Razotkrivajući istorijski proces vrednovanja i etabliranja vrijednosti, Đukićeva ne samo da, kako sama kaže, rehabilituje sintagmu „učene žene“ (10), nego, što je mnogo važnije, unutar postojećih, okamenjenih književnih kanona otvara prostor za ženske i druge, vjekovima marginalizovane književne glasove. Na uzroke njihove odsutnosti iz književne istorije Đukićeva ukazuje na osnovu brižljivog uvida u istorijske i društvene okolnosti književne evolucije, razotkrivajući kako metodološke zamke koje su dovele do jednostranosti u vrednovanju, tako i monopole moći u književnoj branši zbog kojih su mnoge knjige i pisci odbačeni i izgubljeni.

Naglašavajući potrebu za novom, dinamičnom evaluacijom autorka postavlja opravdani zahtjev za ravnopravnošću u književnoj istoriji, za diversifikovanjem kanona koji bi, kako tvrdi, „francusku, evropsku i svjetsku književnost predstavio potpunije i raznovrsnije.“ (157)

Knjigu je u ediciji Retrovizor objavila Nova knjiga iz Podgorice, a recenzije potpisuju dr Igor Perišić, dr Biljana Tešanović i dr Bojan Jović.

J.K.