Gostujuća predavanja prof. dr Ivane Hromatko na Studijskom programu za psihologiju

Studijski program za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Nikšiću, u saradnji sa Cepusovom kancelarijom u Crnoj Gori organizuje predavanja prof. dr Ivane Hromatko zaposlene na Odsjeku za psihologiju Fakulteta humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.

Ovo je jedna od brojnih aktivnosti razmjene u okviru programa međunarodne saradnje pod nazivom Neuroshare: Sharing tools and expertise in behavioral neuroscience u kom su partnerske zemlje: Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Poljska, Češka, Austrija, Mađarska.

Predavanja će biti realizovana 31.03. i 01. 04. 2022. u terminu od 11:00h do 12:30h u Svečanoj sali Filozofskog fakulteta.

Ivana Hromatko je doktorirala iz oblasti biološke psihologije na Sveučilištu u Zagrebu 2009. godine. U okviru JFDP stipendije (US Department of State Bureau, 2010), dodatno se stručno usavršavala na University of South Carolina. Učestvovala je na brojnim radionicama i obukama, uglavnom iz oblasti bihejvioralne i kognitivne neuronauke. Ivana je član više naučnih i stručnih udruženja, a svoj rad je prezentovala na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i objavila na desetine radova, te poglavlja u knjigama. Njena istraživačka interesovanja pokrivaju širok spektar tema iz oblasti biološke i evolucione psihologije. Među Ivaninim specifičnijim oblastima proučavanja su aktivacioni efekti polnih hormona na različite kognitivne funkcije i osnovne neuronske aktivnosti, psihofiziološki korelati aktivacije imunog sistema u ponašanju, kognitivne predrasude i heuristika u osnovi zaključivanja. Trenutno radi kao vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju Fakulteta humanističkih i društvenih nauka.

U predavanju pod nazivom „Od Darwina do moderne evolucijske psihologije: Što smo naučili u zadnjih 150 godina?“ biće objašnjene glavne postavke evolucijske psihologije i njoj srodnih bihevioralnih evolucijskih nauka. Kratko će se osvrnuti na najčešće zablude vezane za ovo područje (genetski determinizam, redukcionizam, naturalistička zabluda, i sl.). Budući da se bilo koje ponašanje može podvrgnuti adaptacionističkoj analizi i (re)interpretaciji kroz prizmu evolucijske psihologije, zbog ograničenog vremena biće ukratko prikazano nekoliko tema iz područja koje obično izaziva najveći interes studenata: preferencije prilikom izbora partnera i ljubomora.

U predavanju naslovljenom kao „Od hormona do ponašanja i nazad: Odabrane crtice iz bihevioralne endokrinologije “biće objašnjeno što je to bihevioralna endokrinologija (psihoneuroendokrinologija), koji su domeni ponašanja u kojima hormoni imaju značajniju ulogu te na koji se način ovaj uticaj istražuje. S obzirom na to da se radi o velikom istraživačkom području, odabrano je nekoliko „crtica“ koje bi mogle biti od interesa psiholozima te će o njima biti više riječi: uloga hormona u kognitivnim procesima, stvaranju i održavanju privrženosti te agresivnim i dominantnim ponašanjima.