Studenti Konzervacije i restauracije na terenskoj nastavi
Studenti Fakulteta likovnih umjetnosti, Studijskog programa Konzervacija i restauracija na Univerzitetu Crne Gore, učestvovali su u terenskoj nastavi na čuvenom arheološkom lokalitetu Crvena Stijena u opštini Nikšić. Ova obuka, organizovana kao dio njihovog kurikuluma, pružila je studentima jedinstvenu priliku da primijene svoja teorijska znanja u stvarnom okruženju, direktno se treningom povezujući sa bogatim arheološkim nasljeđem Crne Gore.
Terensku nastavu je vodio mr. Željko Kalezić, direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i angažovani predavač na Univerzitetu Crne Gore. Kalezić je takođe doktorand na Univerzitetu Crne Gore u okviru programa Instituta interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studija (IIMS), sa specijalizacijom u održivom razvoju.
Primarni cilj ovog terenskog rada bio je dopuniti nastavu iz učionice praktičnim iskustvom, omogućavajući studentima da se direktno bave arheološkim metodama, tehnikama konzervacije i očuvanjem kulturnog nasljeđa. Ova praktična obuka čini važan dio njihovog akademskog razvoja, pružajući dublje razumijevanje primjene teorijskih koncepata u oblasti arheologije i restauracije.
Kalezić je naglasio značaj terenskog rada u kurikulumu, ističući da on omogućava studentima da primijene ono što su učili na predavanjima, poput metoda arheoloških iskopavanja, konzervacije artefakata i ekoloških analiza. "Na Crvenoj Stijeni, studenti su imali priliku da iz prve ruke posmatraju tehnike koje se koriste za otkrivanje i očuvanje drevnih artefakata. Ovo iskustvo učvršćuje njihovo razumijevanje istorijskih perioda i vještina potrebnih za zaštitu ovih artefakata za buduće generacije," izjavio je Kalezić.
Pored praktičnih vještina, studenti su stekli dublje razumijevanje istorijskog i kulturnog značaja Crvene Stijene. Lokalitet, otkriven 1954. godine, pružio je vitalne arheološke podatke koji obuhvataju period od preko 100.000 – 130.000 godina, od paleolita, mezolita i neolita, pa sve do bronzanog doba. Opsežni kulturni slojevi otkriveni na lokalitetu pružaju jedinstven uvid u živote prvih ljudi naših predaka, njihovu adaptaciju na promjene u okruženju i kulturnu evoluciju.
Rad na terenu omogućio je studentima da bolje razumiju širi kontekst svojih studija. Posmatranje prirodnog okruženja i geoloških karakteristika Crvene Stijene produbilo je njihovo shvatanje kako su geografija terena, klima, zemljište, vode, ali i ljudska aktivnost oblikovali istoriju ovog područja. "Ovo iskustvo učenja iz prve ruke podstiče naše studente da razmišljaju o dinamičnom odnosu između kulturnog nasljeđa i njegovog okruženja," zaključio je Kalezić.
Osim unapređenja tehničkih vještina, terenska nastava je podstakla razvoj niza takozvanih finih vještina, te isticala značaj timskog rada, komunikacije i zajedničkog rješavanja problema. Rad u stvarnom okruženju zahtijevao je od studenata da efikasno sarađuju, dijele zadatke i donose grupne odluke. Ove vještine su ključne za njihove buduće karijere, gdje će morati blisko sarađivati sa kolegama, lokalnim zajednicama i drugim akterima u očuvanju naših kulturnih lokaliteta.
Takođe, ovo praktično iskustvo je pomoglo studentima da prepoznaju značaj očuvanja crnogorskog kulturnog i prirodnog nasljeđa. Terenski rad poput ovog podsjeća na ključnu ulogu koju stručnjaci za konzervaciju i restauraciju igraju u zaštiti istorijskih lokaliteta, ne samo u akademske svrhe, već i za kulturno obogaćivanje društva u cjelini.
Milica Bigović, studentkinja master studija, podijelila je svoje iskustvo: "Boravak na lokalitetu Crvena Stijena omogućio mi je da u potpunosti shvatim složenost i preciznost potrebnu u arheološkoj konzervaciji. Ovo iskustvo je dijelom produbilo moje razumijevanje ove oblasti i dodatno ojačalo moju strast za očuvanjem našeg kulturnog nasljeđa."
Nikoleta Rolović, studentkinja, izjavila je: "Rad danas na Crvenoj Stijeni bio je vrijedno iskustvo u vezi pitanja naše struke i nauke. Naučila sam nešto novo o tehničkim aspektima konzervacije, ali i o važnosti timskog rada i rješavanja problema na terenu. Ova praktična obuka će definitivno oblikovati moj pristup konzervatorskom radu u budućnosti. Nadam se da ovo neće biti posljednji brzi kurs obuke iz ove oblasti."
Saradnja sa institucijama poput Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore svjedoči o posvećenosti pružanju visokokvalitetnog obrazovanja. Mogućnosti za terenski rad, poput ove, omogućavaju našim studentima da razviju i praktične i kritičke vještine, osiguravajući da budu spremni za izazove svojih budućih karijera.
O Crvenoj Stijeni
Crvena Stijena je jedno od najznačajnijih praistorijskih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori, međunarodno priznato zbog svoje izuzetne istorijske vrijednosti. Smještena blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom, ovo nalazište sadrži preko 31 arheološki sloj, koji obuhvata period od paleolita do bronzanog doba. Nalazi u Crvenoj Stijeni značajno su doprinijeli razumijevanju ranih ljudskih društava, njihovih kulturnih praksi i prilagođavanja na okolinu. Kulturni i materijalni artefakti pronađeni ovdje, uključujući kameno oruđe i životinjske ostatke, pružaju rijedak uvid u razvoj praistorijskog života u ovom regionu.
Crvena Stijena je posebno poznata po dobro očuvanim kulturnim slojevima, koji odražavaju kontinuirano ljudsko prisustvo tokom hiljada godina. Nalazište nudi jedinstvenu perspektivu o evoluciji ljudske kulture i društva, čineći ga neprocjenjivim resursom za arheologe i studente. Njegov međunarodni značaj leži u načinu na koji povezuje praistorijske kulture jugoistočne Evrope sa širim mediteranskim razvojem.