Vuković - Ćalasan: Neophodna vidljivost svih etnokulturnih zajednica u medijima
Trećim danom radionice “Medijski opismenjeni predavači - preduslov za kvalitetno obrazovanje zumera i generacije alfa” završen je vebinar na temu medijske i informacijske pismenosti za nastavnike osnovnih i srednjih škola iz cijele Crne Gore, u organizaciji Fakulteta političkih nauka i Agencije za elektronske medije.
U toku prve sesije na temu “Multikulturalizam, integracija i obrazovanje” oko 50 nastavnika govorilo je o iskustvima u radu sa učenicima koji su pripadnici različitih etnokulturnih zajednica, a bilo je riječi i o medijskom izvještavanju o različitim kategorijama društva, o njihovoj odgovornosti ali i obavezi da doprinesu razvoju građanskog društva, u kojem će multikulturalizam biti vrijednost, a ne izazov. Profesorica Danijela Vuković Ćalasan je ocijenila da mediji treba da spriječe samozatvaranje i samoizolacionizam, kao potencijalno negativne efekte modela multikulturalizma. Ona je polaznicima pojasnila pravno-institucionalni okvir politike multikulturalizma i istakla da obrazovanje ima jednu od ključnih uloga u razvoju stabilne multikulturalne zajednice. Vuković Ćalasan je ukazala na zabrinjavajuće podatke o stavovima srednjoškolaca u Crnoj Gori na temu multikulturalizma, te navela da je među ispitanicima visok stepen autoritarne političke socijalizacije. Istraživanje je, kaže ona, pokazalo da učenici koriste verbalno nasilje najčešće na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, i da godinama unazad najveću distancu pokazuju prema pripadnicima romske zajednice. Distancu prema različitim nacionalnim kategorijama srednjoškolci objašnjavaju kao posledicu uticaja roditelja i sredine.
Drugi dio radionice bio je posvećen praktičnom radu na internet alatima, koji služe za utvrđivanje autentičnosti fotografija, a koje je polaznicima obuke detaljno predstavila medijska ekspertkinja Tatjana Ljubić. Foto forenzika i njeni alati dio su kompetencija koje će nastavnici primijeniti u daljem radu sa učenicima, ali Ljubić insistira na razumijevanju cjelokupnog konteksta u kojem su fotografije predstavljene. Sposobnost korišćenja alata samo je korak ka unaprijeđenju vještina na polju vizuelne medijske pismenosti, tvrdi ekspertkinja: “Nije dovoljno utvrditi autentičnost neke fotografije, već kritički analizirati kontekst u kojem je ona predstavljena.” Ona je naglasila da je manipulacija video sadržajima poslednjih godina sve češća, kao i da ne postoje alati koji nam sa sigurnošću mogu dokazati da je neki video lažan.
Vebinar za nastavnike treća je u nizu aktivnosti u okviru projekta “Medijska i informacijska pismenost u funkciji razvoja kritičkog mišljenja i zagovaranja mladih”, a ove aktivnosti dio su Zajedničkog regionalnog programa @dijalogzabuducnost, koji u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji sprovode UNESCO, UNICEF i UNDP.