Predsjednik Crne Gore
Jakov Milatović i predsjednik Republike Grčke
Konstantinos Tasulas održali su u četvrtak, 11. oktobra, zajedničko predavanje na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, pod naslovom
„Od Soluna do danas – obećanje koje postaje evropska stvarnost“.
(FOTO)
Predavanje je bilo posvećeno evropskoj budućnosti Crne Gore i Zapadnog Balkana, kao i porukama sa Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, održanog u Solunu 2003. godine.
Događaj je otvorio dekan Fakulteta političkih nauka, prof. dr Boris Vukićević, koji je podsjetio na izuzetno mjesto koje Grčka ima u evropskoj civilizaciji, naglašavajući da grčki jezik i helenska kultura predstavljaju temelj evropske filozofije, nauke i političke misli. Ukazao je i na dugu i sadržajnu istoriju veza između Crne Gore i Grčke, kao i na kontinuiranu saradnju Fakulteta političkih nauka sa institucijama i diplomatskim predstavništvom Republike Grčke, koja se godinama razvija kroz zajedničke akademske i obrazovne inicijative.
Dekan Vukićević je istakao da se ovaj događaj održava na kraju izuzetno dinamične i sadržajne godine za Fakultet političkih nauka, vjerovatno najaktivnije u njegovoj istoriji, te da zajedničko predavanje dvojice predsjednika predstavlja simboličan i snažan završetak godine obilježene brojnim međunarodnim susretima, akademskim programima i javnim razgovorima sa najvišim državnim zvaničnicima.
Posebnu zahvalnost na izuzetnoj saradnji i kontinuiranoj podršci u realizaciji događaja sa stranim državnicima na najvišem nivou, dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr Boris Vukićević uputio je predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.
U svom izlaganju, predsjednik Milatović istakao je da posjeta predsjednika Tasulasa ima posebnu diplomatsku težinu i da predstavlja potvrdu prijateljskih odnosa i kontinuirane podrške Republike Grčke evropskom putu Crne Gore. Podsjetio je na ključne poruke Solunskog samita, naglašavajući da je tada jasno saopšteno da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, ali i da se obećanja data regionu moraju konačno pretočiti u stvarnost.
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, predsjednik Milatović podsjetio je da je država od 2003. godine prošla kroz značajne faze političkog i institucionalnog razvoja – od obnove nezavisnosti, preko sticanja statusa kandidata i otvaranja pregovora sa Evropskom unijom, do članstva u NATO savezu – te da je danas najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Naglasio je da je, uprkos obećanjima datim prije više od dvije decenije, samo jedna zemlja Zapadnog Balkana postala članica Unije, te poručio da je vrijeme da Crna Gora završi svoj pristupni proces.
Predsjednik Milatović predstavio je i viziju budućeg toka proširenja, ističući da Crna Gora zagovara scenario u kojem proces donosi koristi svima, uz stvarne reforme, snažne institucije, depolitizovanu javnu upravu, slobodne medije i održiv ekonomski razvoj. Izrazio je očekivanje da bi izrada nacrta Ugovora o pristupanju mogla započeti do juna naredne godine, podsjećajući da će Crna Gora naredne godine biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan, kao i da će predsjedavati Berlinskim procesom i Fondom za Zapadni Balkan. Posebno je istakao značaj predstojećeg grčkog predsjedavanja Savjetom Evropske unije u drugoj polovini 2027. godine.
Predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas pohvalio je napore Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji i istakao da će Grčka nastaviti da pruža snažnu političku, tehničku i stručnu podršku na njenom evropskom putu. Posebno je naglasio značaj EU Akademije predsjednika Crne Gore, koju je opisao kao most između mladih i institucija Evropske unije, omogućavajući bolje razumijevanje procesa donošenja odluka i njihovog uticaja na države članice. Tasulas je poručio da se proces proširenja mora zasnivati na jasnim kriterijumima i individualnim zaslugama svake države kandidata, uz zaključak da Crna Gora pripada Evropi i da Evropska unija treba da joj otvori vrata članstva u skoroj budućnosti.
Tokom otvorenog razgovora sa studentima, oba predsjednika odgovarala su na brojna i sadržajna pitanja, koja su pokazala visok stepen informisanosti, kritičkog promišljanja i interesovanja studenata Fakulteta političkih nauka za evropske integracije, regionalne odnose i ulogu mladih u savremenim političkim procesima.
Dvojica predsjednika su, u pratnji dekana Vukićevića, obišli i bistu grčkog filozofa Aristotela u holu Fakulteta, koja je na predsjednika Tasulasa ostavila poseban dojam, kao simbol trajnog nasljeđa helenske filozofije i njenog uticaja na evropsku političku misao.
Ova posjeta predstavlja petu posjetu nekog šefa države ili vlade Fakultetu političkih nauka u 2025. godini, što dodatno potvrđuje poziciju Fakulteta političkih nauka kao referentne tačke za susrete akademske zajednice i domaćih i međunarodnih državnika, kao i prostora za dijalog o ključnim političkim i društvenim pitanjima savremenog doba.