Filološki fakultet

Predstavljena monogafija „Jezik i književnost u funkciji promovisanja univerzalnih vrijednosti i identitetskih komponenti crnogorskog društva“



Na Međunarodnom pogoričkom sajmu knjiga 12. maja 2018. godine predstavljena je monografija „Jezik i književnost u funkciji promovisanja univerzalnih vrijednosti i identitetskih komponenti crnogorskog društva“ u izdanju Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

O monografiji su govorile prof. dr Ljiljana Pajović Dujović, doc. dr Jasmina Nikčević i doc. dr Dušanka Popović, a promociju je vodila doc. dr Jelena Knežević.

Prof. dr Ljiljana Pajović Dujović načinila je presjek istraživačkih ishodišta do kojih se došlo u radovima pisanim iz perspektive interdisciplinarnosti humanistike kao nauke. U njima je uočljiv uticaj intertekstualne metode (J. Kristeva) koja literarne tekstove tumači kao „sisteme znakova kulture“ koji su u neprekidnom međusobnom kontaktu. Interpretirana su djela crnogorske književnosti u prvom redu, ali i drugih nacionalnih književnosti sa kojima je ona u trajnom unutrašnjem dijalogu, i to kroz  postulate semiologije, studija kulture, novog istorizma, studija kulturalnog pamćenja i dr. Zajednički podtekst svih ovih teorijskih škola, aktuelnih u svjetskim razmjerama, vezan je za pojam identiteta. Tim tragom su i identitetske komponente crnogorskog društva iščitavane kao objedinjujuće višeglasje univerzalnih i lokalnih vrijednosti koje sublimira ono što je prenosivo iz prošlosti sa onim što se mijenja u aktuelnoj društvenoj dinamici.

Doc. dr Jasmina Nikčević istakla je, da su istraživači tragajući za korijenima naših crnogorskih – mediteranskih, balkanskih, slovenskih vrijednosti, došli do antičke Grčke čiji su filozofi i postavili univerzalne kanone lijepoga i dobroga, herojskog i etičkog, slobode i sreće, ali i sofista koji su kao pretenciozan odbacivali stav o univerzalnim vrijednostima  i zalagali se za njihov relativistički karakter. Takvo dvojstvo u poimanju vrijednosti nastavljalo i kroz kasnije epohe. Osim kroz različita stoljeća, svakako postoje i raznoliki doživljaji univerzalnih vrijednosti i unutar jedne kulture, s obzirom na generacijske razlike, ubrzan ekonomsko-tehnološki razvoj i mnoge druge uticaje. I pored svega, smatra Nikčević, ne možemo prihvatiti individualizam niti svojevrstan etnocentrizam u shvatanju univerzalnosti. Objedinjujući princip svih radova objedinjenih ovom monografijom jeste duboko i prirodno poštovanje interkulturalnosti.  Interkulturalni pristup razvija  senzibilnost kojom spoznajemo prednosti i ljepotu susreta sa drugim i dosežemo do osviješćenosti o vlastitom kulturnom identitetu; jača sposobnost djelotvornog opažanja i doživljaja stvarnosti i prihvatanja sebe samih i drugih u toj stvarnosti. Nauka, obrazovanje, jezik, književnost kao najviši umjetnički jezički izraz i nadasve tolerancija i interkulturalna saglasja nameću se u našim istraživanjima kao instrumenti i pokazatelji univerzalnih vrijednosti.

Doc. dr Dušanka Popović istakla je da je činjenicu da se vrijednosti nalaze u temelju svake ljudske zajednice, kao interni i eksterni regulatori društvenih relacija od prapočetaka do danas. Naši vrijednosni obrasci su nastajali kao produkt potrebe međusobnog uvažavanja i tolerancije u svrhu što uspješnijeg funkcionisanja društva u cjelini. Otud se kao izazov nametnuo značaj analize načina na koje se  univerzalne vrijednosti reflektuju na našem crnogorskom tlu, kao i načina na koji one utiču na formiranje nacionalnog specifikuma što ukazuje na posebnost i samosvjesnost, pa time i na identitet jednog naroda. U posebnom, heroičkom kontekstu nastale su i ključne crnogorske tradicionalne vrijednosti: sloboda, čojstvo, junaštvo, svetinja zadate riječi i prijateljstva. Promišljajuću o raznolikim shvatanjima vrijednosti – gdje su njihovi izvori, kako su se mijenjale, šta je opstajalo a šta se gubilo, a posebno – ko su njihovi čuvari i prenosioci kada je istorija i posebnost jednog naroda u pitanju, autori tekstova u ovoj monografiji, kao poslenici čije polje djelovanja upravo jesu jezik i književnost, nastojali su da ponude odgovore i na sljedeća pitanja: kako se univerzalne vrijednosti i vrline, odnosno univerzalno ljudsko projektuje i čuva upravo kroz jezik i književnost u našem crnogorskom kontekstu; kako i koliko njihovo oblikovanje uslovljeno posebnostima crnogorskog društva kroz istoriju, postaje dio specifičnosti crnogorskog naroda i njegovog identiteta i iznad svega – kako se u jeziku i književnosti vrijednosno čuva i prenosi generacijama koje dolaze. Takođe, gdje i kako se u ovoj oblasti uspostavljaju veze između naše, crnogorske kulture sa drugima kulturama, a posebno onih zemalja i naroda čiji jezici se izučavaju na Filološkom fakultetu u Nikšiću. 

Monografija se sastoji iz dvije cjeline koje su ujedno i dvije perspektive iz kojih se istraživački problem posmatra – lingvistička i književna perspektiva. Autori tekstova su profesori i profesorice sa šest studijskih programa sa Filološkog fakulteta, a autorka uvodnog teksta koji se ovom problematikom bavi iz sociološke perspektive je doc. dr Biljana Maslovarić, profesorica na Filozofskom fakultetu.

Projekat u okviru kojeg je monografija nastala realizovan je uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore

 

Dokumenti

Facebook Viber Twitter Google LinkedIn StumbleUpon Tumblr Pinterest Email Print