15.05.2017

Državni Univerzitet slijedi javni interes, a ne profit


Prorektor na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Predrag Stanišić u razgovoru za Dnevne novine kaže da najveći kvalitativni iskorak u Nacrtu zakona o visokom obrazovanju predstavlja odustajanje od specijalističkog stepena i dosljedna implementacija 3+2+3, odnosno integrisanog 5+3 modela studija.

"Uz nekoliko elemenata koje treba popraviti, kvalitet svakako predstavlja prepoznavanje potrebe budžetskog finansiranja i široke dostupnosti svih nivoa studija na javnim ustanovama, kao i određeni napori na pojačavanju kontrolne i monitoring uloge državnih organa", kaže Stanišić za DN.

DN: Da li su predložena rješenja način da se, kako kaže ministar, obezbijedi da fakultete upisuju oni koiiznaiu.aneoni koji imaju?

STANIŠIĆ: Na UCG smo mišljenja da sva tri nivoa studija moraju biti dostupna i besplatna na javnim ustanovama. Jedino tako se u punom obimu ostvaruje javna funkcija visokog obrazovanja i prestaje sadašnja deformacija da imamo veoma malo studenata na magistarskim i doktorskim studijama. S druge strane, ne mora upis za sve studente i sve studijske programe da bude besplatan. Važeća državna Strategija predviđa takvo rješenje za osnovne i master studije od 2020. godine, dok Nacrt zakona to propisuje već od 2017. godine za osnovne studije.

Mišljenja smo da takva rješenja ne treba zakonom postavljati kruto i da ih treba uvoditi postepeno, posebno imajući u vidu budžetske tendencije i nedovoljno razrađene finansijske elemente. Recimo, sada smo usred budžetske godine.

DN: Šta predlažete?

Vjerujemo da je u ovom trenutku adekvatan pristup koji je iznesen prilikom koncipiranja važeće strategije upis u odnosu 80%-20% u korist budžetskih studenta, imajući u vidu akademske studijske programe. Ovo rješenje može dalje biti korigovano uzimajući u vidu aktuelnu strukturu ustanova i karakter studijskih programa pa za primijenjene studije ovaj odnos može biti i drugačiji.

DN: Kako na rješenje o besplatnim studijama na svim nivoima na državnom univerzitetu gledaju na privatnim univerzitetima?

STANIŠIĆ: Javni sektor ima misiju ostvarivanja javnog dobra i javnog interesa, a privatni ima misiju sticanja profita i to su teško spojive stvari. Javno obrazovanje mora postojati, a ako želite ozbiljan privatan univerzitet morate uložiti nekoliko desetina miliona, morate zaposliti nekoliko desetina doktora nauka, napraviti ozbiljne sadržajne studije i boriti se kvalitetom. Sve drugo je improvizacija i prodavanje diploma i to danas vidimo na svakom koraku, u Crnoj Gori i van nje.

DN: I na nedavnom okruglom stolu u CANU bilo je, među pojedinim akademicima, zagovornika da država finansira sve studente, bez obzira gdje studiraju, na državnoj ili privatnoj ustanovi.

STANIŠIĆ: Rasprave u CANU daleko su od nivoa institucije u koju se puno ulaže i koja pledira da bude naučno-umjetnički panteon Crne Gore. Ljudi sa zvanjem akademika morali bi mnogo obuhvatnije i dublje razumijevati procese i pojave i govoriti o društvenim temama bez laičkih proizvoljnosti i paušalosti, čega smo nažalost nerijetko svjedoci.

Tamo gdje uopšte postoje nacionalne akademije uglavnom su centri naučnog i umjetničkog razvoja države, prednjače po produktivnosti i rezultatima. To je kod nas, nažalost, teško reći.

DN: Najavljuje se formiranje Agencije za kvalitet visokog obrazovanja. Ko treba da čini to tijelo, što treba da bude okosnica djelovanja?

STANIŠIĆ: Pozitivna je namjera da se poboljša kontrolna uloga državnih organa, da se stvari profesionalizuju, ali Nacrt zakona pomalo nedorečeno i mehanički prenosi nadležnosti Savjeta za visoko obrazovanje na Agenciju.

DN: Šta je još potrebno?

STANIŠIĆ: Uz ove pozitivne elemente, vjerujem da bi zakonske izmjene morale sadržavati još nekoliko ključnih elemenata u cilju podizanja kvaliteta visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Treba biti svjestan da ako se stvari ne sagledaju cjelovito i ako se istovremeno ne djeluje na sve devijacije i pored dobre namjere stvari mogu postati i gore.

Mislim da je, u prvom redu, apsolutno nužno zaustaviti proliferaciju nekvalitetnih diploma i nekontrolisano osnivanje i licenciranje ustanova i studijskih programa slabog kvaliteta i bez bazičnih standarda, prvenstveno u pogledu zaposlenog nastavnog kadra.

DN: Kakva su nova rješenja u ovom dijelu?

STANIŠIĆ: Nacrt zakona ne nudi jasna rješenja u ovom dijelu. Sa UCG smo sugerisali Ministarstvu da u zakonu razradi rangiranje domaćih i inostranih ustanova i upotrebu tog rangiranja kod upisa, a time posljedično i na tržištu rada. Time bi se lako razdvajali kandidati i diplome sa ustanova sa boljim ili gorim rangom.

DN: U Ministarstvu prosvjete, barem se tako stiče utisak u javnim nastupima njihovih predstavnika, smatraju da bi uvođenje prijemnog ispita na master studijama riješilo probleme negativne selekcije kandidata i uslovno rečeno, loših diploma...

STANIŠIĆ: Prijemni ispit generalno je dobar način da se reguliše upis kvalitetnijih kandidata na svim nivoima studija neke ustanove. Nema posebnog razloga da on ne postoji i na osnovnim studijama, mada postoje u Ministarstvu stavovi da matura predstavlja neki njegov supstitut, što zahtijeva dodatnu diskusiju.

DN: Kakvo je mišljenje na državnom univerzitetu?

STANIŠIĆ: Ne može se tvrditi da je prijemni ispit po sebi dovoljan instrument za sprečavanje proliferacije loših diploma i njihovog pranja, kako se čuje iz Ministarstva, čak iako se uvede za sve ustanove. Problem je u tome što je ispit prirodom ograničen na ustanovu, a ne na cio sistem, a ustanove će imati različite kriterijume. To ne rješava ni situaciju na tržištu rada, naprotiv.Smatramo, stoga, da prijemni ispit kao instrument treba uvesti zajedno sa rangiranjem domaćih i inostranih ustanova, što bi u sinergiji dovelo do željenog rezultata.

DN: I, na kraju, šta očekujete od izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju?

STANIŠIĆ: Već sam detaljno objasnio u kom duhu su bili naši predlozi i primjedbe koje smo uputili Ministarstvu i iza njih stojimo.

Iako se čini da ovi predlozi za sada nisu naišli na bitnije razumijevanje, nadam se da će se do kraja postupka ipak doći do kompletnijeg i kvalitetnijeg predloga zakona, koji se jednakom pažnjom bavi svim navedenim aspektima i problemima visokog obrazovanja u Crnoj Gori. U suprotnom, problemi će se samo odložiti i nagomilavati, a moglo bi izgubiti na značaju ili imati limitirane domete i ovo što je urađeno na Univerzitetu Crne Gore.

VRATITI SISTEM ISPITA I POVEĆATI BROJ ROKOVA

DN: UCG je zagovornik reafirmacije sistema ispita, umjesto sadašnjeg iscjepkanog sakupljanja poena. Zašto?

STANIŠIĆ: Javnost nije mnogo upoznata da je reformom 2004. godine promijenjen i koncept ispita. Primjenom modela dvije tadašnje više škole na cio Univerzitet, nepažljivim i mehaničkim insistiranjem na "prolaznosti" i "raspodjeli ocjena", kao i stavljanjem akcenta na predispitne obaveze došlo se do toga da studenti često samo sabiraju poene gledajući da prebace 50 i tako polože ispit, a da uopšte nemaju cjelovito znanje.

Nisu rijetke situacije da se studenti ljute kada ih profesor na ispitu pita nešto "iz prvog kolokvijuma’. To nije dobar način da se garantuje postignutost ciljeva, odnosno kako se to sada kaže, ishoda učenja i to je jedan od važnijih uzroka pada kvaliteta. Vjerujemo da stoga treba reafirmisati, ispitu dati veći značaj nego što je to sada. Istovremeno je potrebno omogućiti više ispitnih rokova da bi studenti imali više šanse da nauče i pokažu znanje.

ZAUSTAVITI POPLAVU NEKVALITETNIH DIPLOMA

DN:Kažete da je stanje u oblasti visokog obrazovanja zapušteno. U čemu se to najbolje vidi?

STANISIĆ: Zapuštenost oblasti visokog obrazovanja kroz hiperprodukciju diploma i otvaranje mnogobrojnih nekvalitetnih ustanova visokog obrazovanja širom exJugoslavije dobro je poznat društveni problem. Možemo da žmurimo, ali problem neće nestati.

Jasno je da mi društveno nismo bili zreli za privatno visoko obrazovanje i da je taj proces trebalo vrlo pažljivo regulisati. Sada ne preostaje ništa drugo osim da se stanje koliko-toliko pokuša sanirati.

DN: Na koji način zaustaviti proliferaciju nekvalitetnih diploma i nekontrolisano osnivanje i licenciranje ustanova?

STANIŠIĆ: Rangiranjem ustanova po nekoj korektnoj metodologiji, uz precizno definisanje minimalnih kriteri juma za licenciranje ustanova npr. tri nastavnika u punom radnom odnosu za osnovni i dva za master studijski program kao što smo predložili, stvari bi se brzo dovele u red.

Okaniti se rizičnih eksperimenata

DN: Privatni univerziteti su svojevremno pokrenuli inicijativu da se sredstva koja država opredjeljuje za visoko obrazovanje u javnom sektoru, sistemom vaučerizacije primijeni i na državni j na privatne fakultete... Šta Vi mislite o tome?

STANIŠIĆ: Priča o vaučerizaciji, odnosno koncept prema kome kompletno školstvo, zdravstvo i sijaset drugih javnih funkcija treba prepustiti privatnom sektoru, je recept za katastrofu i obmana kojom se suštinski želi privatni biznis nasloniti na javni budžet. Vaučerizacija bi značila da se budžet u velikom dijelu prelije u privatne ustanove i time potpuno destabilizuje finansiranje javnih ustanova, do njihovog uništenja. Time bi nestao kvalitet koji je imanentan misiji javnih ustanova, a fokus bi se prebacio na profit.

Priče o tržištu koje se samo reguliše i po sebi daje kvalitet iluzorne su i lažne, naročito u našem tranzicionom društvu. Znajući naše društvo, jasno je da bi se diplome još lakše sticale, pojavilo bi se crno tržište vaučera, a nastala bi marketinška jagma za studentima. Možda bismo se ovdje, ilustracije radi, mogli podsjetiti i fondova u vaučerskoj privatizaciji.

Mislim da se Crna Gora mora okaniti rizičnih eksperimenata. Drago mi je što odgovorni u Ministarstvu to razumiju. Interesantno je da ekstremne neoliberalne ideje saopštavaju oni koji na razne načine velika sredstva uzimaju iz budžeta.Izjednačavanjem stepena nekom se poklanja godina.

DN: Da li UCG ima predlog na koji način preći iz starog u novi sistem? Koji su bili argumenti Rektorskog kolegijuma UCG protiv predloženog izjednačavanja master i specijalističkih studija prilikom nastavka studija i zapošljavanja?

STANIŠIĆ: Posebno je bitno pažljivo osmisliti i izbalansirati prelazni režim iz starog u novi model studija, a trenutno predložena rješenja imaju nekoliko ozbiljnih koncepcijskih nedostataka, od kojih se naročito izdvaja predloženo izjednačavanje specijalističkog i master stepena.

Moglo se govoriti o tome kod predbolonjaca, tj. kod starog sistema, ali sada nije saglasno sa bolonjskim principima vrednovati 240 kao 300ECTS kredita, odnosno poklanjati 60 kredita koji nisu stečeni.To ruši koncept master studija, nepravedno prema magistrima, a omogućilo bi specijalistima pa i četvorogodišnjim bečelorima da upisuju doktorske studije, što je teško prihvatljivo. Mislim da se tu skliznulo  u populizam. Specijalistička diploma vrijedi 240 ECTS kredita i ne treba je ni sa čim izjednačavati. Stvar je poslodavca kakvu radnu snagu traži, još će se dugo godina naročito u javnom sektoru tražiti i 240 i 300, a individualna stvar je svakog pojedinca da li će se doškolovati ili ne.

Postoji još stvari koje u prelaznim normama treba popraviti i mi smo za njih ponudili rješenja Ministarstvu.


Facebook Twitter Google LinkedIn StumbleUpon Tumblr Pinterest Email Print
Vijesti   >>>

18.08.2017 Rektorat

Saopštenje za javnost rektorke Radmile Vojvodić nakon odluke Upravnog odbora o raspisivanju konkursa za upis na VMŠ u Beranama

DETALJNIJE

31.07.2017 Rektorat

UCG napredovao 79 mjesta na Webometrics-u

DETALJNIJE

18.08.2017 Rektorat
Odluke Upravnog odbora UCG sa sjednice održane 18. avgusta 2017. godine. >>>

26.07.2017 Rektorat

Dopuna saopštenja Upravnog odbora sa Rektorskog kolegijuma

DETALJNIJE

26.07.2017 Rektorat

Upravni odbor nije prihvatio ostavku predsjednika Duška Bjelice

DETALJNIJE

24.07.2017 Rektorat

Jednoglasni Zaključak sa vanredne sjednice Senata - Prijedlog Vladi Crne Gore

DETALJNIJE

23.07.2017 Rektorat

Odgovaram na novu naredbu ministra prosvjete

DETALJNIJE

23.07.2017 Rektorat

Za obrazovanje profesionalaca potrebni adekvatni uslovi

DETALJNIJE

22.07.2017 Rektorat

Otvoreno pismo ministru prosvjete Damiru Šehoviću

DETALJNIJE

21.07.2017 Rektorat

UCG na kolektivnom godišnjem odmoru od 24. jula

DETALJNIJE