Globalni ekonomski izazovi i prilike za Crnu Goru – intervju sa prof. dr Predragom Bjelićem
„Crna Gora može uspješno da se poveže sa globalnim lancima vrijednosti i proizvodi određene dijelove za cijeli svijet, zahvaljujući svojoj otvorenosti prema međunarodnoj trgovini“ – kazao je prof. dr Predrag Bjelić, istaknuti ekonomista i profesor međunarodne trgovine i ekonomije Evropske unije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Profesor Bjelić je stručnjak za međunarodnu ekonomiju, s posebnim fokusom na globalne lance vrijednosti i procese deglobalizacije. Usavršavao se na London School of Economics (LSE), Harvardu i Univerzitetu u Oslu, a u svojoj karijeri objavio je nekoliko knjiga i više od stotinu naučnih radova. Njegovo međunarodno iskustvo uključuje angažman kao ekspert Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD). Takođe, predsjednik je Odbora za doktorske studije i člana Ekspertskog savjeta za pravne i ekonomske nauke Univerziteta u Beogradu.
Na Univerzitetu Crne Gore predaje kao gostujući profesor, a dugogodišnja saradnja sa crnogorskim kolegama rezultirala je brojnim naučnim projektima i publikacijama. Povodom Dana naučne dijaspore, razgovarali smo sa profesorom Bjelićem o ključnim promjenama u međunarodnoj trgovini, izazovima deglobalizacije i ulozi univerziteta u regionalnoj i globalnoj ekonomskoj integraciji.
Crna Gora u novom globalnom ekonomskom okruženju
PR UCG: Koje prilike i izazove vidite za zemlje kao što je Crna Gora u ovom novom globalnom ekonomskom okruženju?
PROF. DR BJELIĆ: Crna Gora je zemlja izuzetnih prirodnih ljepota, posjeduje more, planine, kanjone i jezera, sa raznim mogućnostima razvoja sektora usluga, posebno turizma. Veza Crne Gore, kao male privrede, sa svjetskim tržištem, a posebno regionalnim tržištem, izuzetno je značajna. Kao važna turistička destinacija Crna Gora izvoz svojih proizvoda može da osigura indirektno, kroz prodaju ovih proizvoda turistima. Crna Gora mora da radi na zaštiti autohtonih proizvoda i obezbijedi geografsku oznaku porijekla, kako bi proizvode prodavala ili izvozila po višim cijenama. Kao značajna turistička destinacija, Crna Gora mora da obezbijedi svoju povezanost, što prije izgradi autoput ka Srbiji i na primorju, i u prelaznom periodu mora osigurati značajnu avio povezanost sa najznačajnijim tržištima odakle turisti dolaze. Crna Gora može da se uspješno poveže sa globalnim lancima vrijednosti i proizvodi određene djelove za cijeli svijet, zbog svoje značajne otvorenosti prema svjetskom tržištu.
PR UCG: Vaša istraživanja se bave globalnim vrijednosnim lancima i deglobalizacijom. Kako biste objasnili ove pojmove i njihov uticaj na međunarodnu trgovinu, uključujući i zemlje poput Crne Gore?
PROF DR BJELIĆ: Moja uža naučna oblast je međunarodna ekonomija, i u okviru te oblasti bavim se trgovinskim aspektima međunarodne ekonomije. Međunarodna trgovina danas je jedna od najznačajnijih aktivnosti svjetske privrede. Usled procesa liberalizacije režima međunarodne trgovine i deregulacije u brojnim zemljama sveta, privredna međupovezanost zemalja je danas mnogo veća nego bilo kada u istoriji. Svjetsko tržište se danas, posebno zbog velikih globalnih kompanija, sve više posmatra kao jedinstveno tržište na kome one razvijaju svoje poslovanje. Ovi procesi su uslovili da se proizvodnja ne obavlja u jednom pogonu, u jednoj zemlji, nego je proizvodni proces razbijen u faze i te faze se sele u različite zemlje gdje se u okviru međunarodne proizvodnje proizvode djelovi i sklopovi proivoda. Ovaj novi način proizvodnje nazivamo globalnim proizvodnim lancima (Global Production Chains), a kada ti lanci uključuju i usluge onda ih nazivamo Globalnim lancima vrijednosti (Global Value Chains – GVC). Danas se međunarodna trgovina, kao rezultat ovih GVC sastoji u razmjeni djelova i slopova umjesto kompletnih proizvoda. Ali ova forma međunarodnog poslovanja je moguća samo ukoliko potraje globalizacija svjetske privrede i ovako liberalni uslovi trgovine između zemalja. Ali u poslednjoj deceniji mi vidimo da u svijetu sve više dolazi do geoekonomskih previranja i sukoba, zaoštravanja režima međunarodne trgovine, uvođenjem necarinskih barijera pa i rastom carinskih stopa. Ovo uvodi svijet u proces deglobalizacije što utiče na GVC da se prekidaju i formiraju neki regionalni lanci. Oni podrazumijevaju suboptimalnu razmjenu dobara i korišćenje resursa. Za male zemlje, kao što su zemlje našeg regiona, veoma je važna povezanost sa globalnim tržištem, ne samo radi privrednog razvoja nego i radi opstanka.
Uloga unverziteta u prilagođavanju promjenama
PR UCG: Kao gostujući profesor na Univerzitetu Crne Gore, kako vidite ulogu univerziteta u regionu u razumijevanju i prilagođavanju promjenama u globalnoj trgovini?
PROF. DR BJELIĆ: Univerziteti u našem regionu, na području bivše Jugoslavije, uključujući i Albaniju, u značajnoj meri su otvoreni za međunarodnu saradnju, i reformisali su svoje kurikulume tako da su ih uskladili sa savremenim razvojem ekonomske nauke i zahtjevima poslovne prakse. Države regiona su visoko zavisne od svjetskog tržišta i međunarodne trgovine, neke u trgovini robom (kao Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija) a neke u trgovini uslugama (kao Crna Gora, Hrvatska i Albanija). Na univerzitetima u regionu se značajno izučavaju problemi vezani za međunarodnu ekonomiju, kako trgovinske tako i finansijske aspekte ove oblasti. Na dobrom broju univerziteta postoji i posebna katedra za međunarodnu ekonomiju i na većini i smjerovi posvećeni međunarodnoj ekonomiji i poslovanju.
PR UCG: Otkada traje Vaša saradnja sa Univerzitetom Crne Gore?
PROF. DR BJELIĆ: Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore sam počeo da predajem još davne 2008. godine, prvo na osnovnim akademskim studijama, na predmetu Međunarodno poslovanje, a kasnije na poslediplomskim studijama, na predmetu Međunarodna trgovinska politika. Kao honorarni nastavnik sam bio biran i od strane Fakulteta i Univerziteta. Imao sam veoma uspešnu saradnju, kako sa kolegama tako i sa studentima. Kolege iz Podgorice i ja imali smo nekoliko zajedničkih međunarodnih projekata i objavili nekoliko radova u renomiranim međunarodnim časopisima. Učestvovao sam u komisijama za izbor kolega iz Podgorice i bio recenzent knjiga. Kolege su boravile dosta puta na akademskoj razmeni kod mene u Beogradu. Bio sam mentor nekoliko doktorata i jednog master rada u Podgorici. Univerzitet Crne Gore je među prvima uveo stroge kriterijume u pogledu referenci potrebnih za mentora disertacije. Na Diplomatskoj akademiji "Gavro Vuković" Ministarstva vanjski poslova Crne Gore sam predavao još od 2007. godine.
Bogatstvo međunarodnog iskustva
PR UCG: S obzirom na Vašu bogatu karijeru i saradnju sa međunarodnim organizacijama poput WTO i UNCTAD, koje su ključne lekcije koje stekli i koje smatrate relevantnim za akademsku zajednicu i ekonomiju Crne Gore?
PROF. DR BJELIĆ: Godinama sam bio ekspert za WTO i UNCTAD, predavao na njihovim kursevima o međunarodnoj trgovinskoj politici, namijenjenim za eksperte iz ministarstva trgovine i akademsku zajednicu, sarađivao na projektima. Međunarodna saradnja, ne samo ekonomska nego i svaka druga, je od izuzetnog značaja za male zemlje. Crna Gora je članica UN i WTO, i kao takva značajno može zaštititi svoje interese pred većim, i moćnijim zemljama. Za akademsku zajednicu i studente je bitno da stalno teže usavršavanju i ostvarivanju viših ciljeva, da se integrišu u svetske tokove vrhunske nauke. Nastavnici i studenti treba da koriste sve mogućnosti akademske razmJene, a studenti da se posvete i obavljanju adekvatne prakse.
PR UCG: Vaše obrazovanje i iskustvo obuhvataju studije na LSE, Harvardu i Univerzitetu u Oslu. Kako su ta iskustva oblikovala Vaš pristup predavanju i istraživanju, i na koji način ih prenosite studentima u regionu, uključujući Crnu Goru?
PROF. DR BJELIĆ: Usavršavanje na vrhunskim obrazovnim institucijama u svijetu, zahvaljujući brojnim stipendijama kao Fulbrajt, Chevening i druge, mi je omogućilo da sagledam mogućnosti, ali i način rada predavanja i kreiranja kurseva u oblasti međunarodne trgovine. Harvard kao vodeća institucija u svijetu prizala mi je mogućnost za brojna istraživanja i da shvatim koliko je bitno da se radovi međunarodno publikuju. Na LSE sam prošao obuku za nastavnike na tri kursa i napravio sam kurikulum predmeta Međunarodna trgovina, koji koristim na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i koji sam koristio i u Podgorici. Ali važna strana ovog usavršavanja su kontakti koje sam prikupio tokom poseta i koji se još više razvijaju.
Važnost razmjene znanja
PR UCG: Koje biste savjete dali studentima Univerziteta Crne Gore koji žele da se bave međunarodnom trgovinom i ekonomijom u globalnom kontekstu?
PROF. DR BJELIĆ: Veoma je bitno da se ozbiljno pristupi izučavanju međunarodnoj trgovini, kako teorijski tako i u praksi. Savremeni geoekonomski sukobi mogu dovesti do raskidanja globalnih lanaca vrijednosti pa se praksa mora svakodnevno pratiti. Tokom studija osim obavezne literature treba čitati što više i drugih izvora, posjećivati seminare i tribine. A takođe je bitno da studenti obave i praksu u nekim uspješnim kompanijama. Svjetska praksa, kako razmjena preko Erazmusa i CEEPUS-a, tako i praksa u globalnim kompanijama može da omogući da se ova znanja prenesu u Crnu Goru.
PR UCG: Kako Dani naučne dijaspore i slični događaji mogu doprineti razvoju saradnje između naučnika iz regiona i onih koji rade na međunarodnom nivou, posebno u oblasti međunarodne trgovine i ekonomije?
PROF. DR BJELIĆ: Prvi put sam ove godine učestvovao na Danima naučne dijaspore Crne Gore i iznenađen sam koliko je ovaj skup bio koristan da se upoznam sa istraživačima iz čitavog svijeta. Iznenađen sam kako je bilo zanimljivo i korisno slušati izlaganja kolega iz različitih oblasti. Mislim da i u narednim godinama treba zadržati tradiciju organizovanja ovih skupova. Moj pokojni otac koji je porijeklom iz Kolašina bi bio veoma ponosan na moje učešće, jer uz sve inostrane uspjehe uvijek je isticao da je važno što sarađujem i sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta Crne Gore.
Moje kolege i ja učestvujemo u raznim regionalnim sastancima. Jedni od njih su i redovni godišnji interkatedarski sastaci u oblasti međunarodne ekonomije, koji se organizuju svaki put na drugom univerzitetu. Takođe, brojne naučne konferencije su značajne za razmenu stručnih mišljenja.