Univerzitet Crne Gore

Filozofski fakultet / Pedagogija / SAVREMENE DIDAKTIČKE TEORIJE

Naziv predmeta:

SAVREMENE DIDAKTIČKE TEORIJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4591	Obavezan	1	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa tradicionalnim i savremenim didaktičkim teorijama; razvoj kritičkog mišljenja i izgrađivanje pouzdanih kriterijuma za vrednovanje pojedinih teorija; praćenje i kritička procjena kvalitetnih didaktičkih izvora.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita student će biti u mogućnosti da: - Objasni odnos između nastavne prakse, didaktičke teorije i metateorije; - Upoređuje različite didaktičke teorije, škole, pravce i modele; - Kritički procjenjuje tradicionalne i savremene didaktičke teorije; - Kritički procjenjuje značaj didaktičkih teorija za unapređenje organizacije nastave i učenja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof. dr Nikola Mijanović i mr Milena Krtolica
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za pismenu provjeru znanja. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Poimanje, shvatanje i klasifikovanje didaktičkih teorija.
I nedjelja, vježbe - Podjela tema koje će studenti prezentovati i određivanje vremena njihove realizacije.
II nedjelja, pred.-Didaktičke teorije i metateorije
II nedjelja, vježbe Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
III nedjelja, pred.- Didaktičke teorije orijentisane na učenje.
III nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
IV nedjelja, pred.- Didaktičke teorije orijentisane na obrazovanje.
IV nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
V nedjelja, pred.- Karakteristike Klafkijevog i Hajmanovog didaktičkog modela.
V nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
VI nedjelja, pred.- Didaktičke teorije orijentisane na poučavanje i učenje
VI nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
VII nedjelja, pred.- Karakteristike berlinskog i hamburškog didaktičkog modela.
VII nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija. Sublimiranje prethodnih sadržaja i priprema za kolokvijum.
VIII nedjelja, pred.- I test znanja (kolokvijum)
VIII nedjelja, vježbe - Analiza kolokvijuma.
IX nedjelja, pred.- Didaktika zasnovana na teoriji informacija.
IX nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
X nedjelja, pred.- Teorijsko-komunikacione specifičnosti didaktike.
X nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
XI nedjelja, pred.- Sistemsko-strukturalna didaktika.
XI nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
XII nedjelja, pred.- Teorija didaktičkog kurikuluma
XII nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
XIII nedjelja, pred.- Inovacione didaktičke teorije i pravci.
XIII nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija.
XIV nedjelja, pred.- Kritika savremenih didaktičkih teorija.
XIV nedjelja, vježbe - Osvrt studenta na prethodno obrađenu temu. Nakon toga zajednička kritička analiza i diskusija. Sublimiranje prethodnih sadržaja i priprema za kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Analiza kolokvijuma. Sublimiranje cjelokupnog gradiva u cilju pripreme za ispit.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Po dogovoru sa studentima.
Literatura	• Davidov, V.V. (1995): O shvatanjima razvijajuće nastave, Saznavanje i nastava, Institut za pedagoška istraživanja, Beograd; • Gudjons H. Teske R. I Winkel R. (1994): Didaktičke teorije, Educa, Zagreb; • Đukić M. (2003): Didaktičke inovacije kao izazov i izbor, Savez pedagoških društava Vojvodine, Novi Sad; • Knežević, V.(1986): Strukturne teorije nastave, Prosveta, Beograd; • Vilotijević M. (1999): Didaktika (knjiga 2), Didaktičke teorije i teorije učenja, Naučna knjiga, Beograd; • Jank,Werner i Meyer, Hilbert (2006): Didaktički modeli, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena), - Redovno prisustvovanje nastave i isticanje u diskusijama 3 poena, - Izrada jednog domaćeg pisanog rada na zadanu temu 7 poena, - Završni ispit sa 50 poena, - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena	Studentima se na početku semestra dostavlja plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i temama.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / METODIKA RADA ŠKOLSKOG PEDAGOGA I

Naziv predmeta:

METODIKA RADA ŠKOLSKOG PEDAGOGA I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4592	Obavezan	1	5	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznati studente sa sadržajem, obavezama i zadacima rada školskog pedagoga i neposredna primjena koncepcija, pristupa i modela rada i komuniciranja. Osposobljavanje pedagoga za neposredni rad u praksi – školi i predškolskoj ustanovi.
Ishodi učenja	Nakon završetka ovog ispita student će biti u mogućnosti da:  Pravilno interpretira profesiju školskog pedagoga i opiše njegove kompetencije neophodne za ostvarivanje djelatnosti u vaspitno-obrazovnoj ustanovi;  Razlikuje područja rada školskog pedagoga i navede karakteristične poslove u okviru istih;  Obrazloži osnovne funkcije rada školskog pedagoga i njihov uticaj na razvojnu pedagošku djelatnost škole;  Identifikuje i primjeni postupke planiranja i programiranja svog rada u školskoj ustanovi;  Analizira učešće pedagoga u procesima planiranja, realizacije i evaluacije vaspitno-obrazovnog rada na nivou školske ustanove i procijeni mogućnosti njihovog unapređenja;  Objasni specifičnosti rada i saradnje školskog pedagoga sa različitim školskim subjektima: nastavnicima, učenicima i roditeljima i predvidi konkretne oblike i postupke pomoći i podrške ovim subjektima.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof.dr Tatjana Radojevic i mr Milica Jaramaz
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za pismenu procjenu znanja i završni ispit.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Upoznavanje, priprema za rad i predstavljanje programa.
I nedjelja, vježbe - Preciziranje obaveza studenata u toku semestra, i dogovor o načinu izrade i izlaganja eseja.
II nedjelja, pred.-Profesija – školski pedagog i njegove ključne kompetencije.
II nedjelja, vježbe Rad na prethodno pripremljenim materijalima (nedostaci u radu školskog pedagoga; uspješan i neuspješan pedagog; kada i zašto kritikuju školske pedagoge; šta školski pedagog ne treba da bude).
III nedjelja, pred.- Područja rada školskog pedagoga i karakteristični poslovi.
III nedjelja, vježbe - Analiza aktivnosti školskog pedagoga u okviru svakog područja rada uz osvrt na zvanični Program rada stručnih saradnika.
IV nedjelja, pred.- Osnovne funkcije pedagoga (operativna, studijsko-analitička, informativna, instruktivna, savjetodavna, istraživačka, normativna).
IV nedjelja, vježbe - Analiza osnovnih funkcija školskog pedagoga. Primjeri iz prakse.
V nedjelja, pred.- Planiranje i programiranje rada školskog pedagoga (vrste planiranja i izrada planova rada škole i pedagoga).
V nedjelja, vježbe - Analiza primjera godišnjeg i mjesečnog plana rada školskog pedagoga.
VI nedjelja, pred.- Metode i tehnike rada školskog pedagoga.
VI nedjelja, vježbe - Studenti samostalno ili u manjim grupama izrađuju mjesečni plan rada školskog pedagoga. Prezentuju i diskutuju o planovima.
VII nedjelja, pred.- Rad na unapređivanju vaspitno-obrazovnog procesa.
VII nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja. Sinteza gradiva za I kolokvijum.
VIII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum.
VIII nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na I kolokvijumu. Prezentacije eseja.
IX nedjelja, pred.- Metode, tehnike i postupci praćenja i vrednovanja vaspitno-obrazovnog procesa (pojmovi opserviranja i superviziranja vaspitno-obrazovnog rada; instrumenti za rad školskog pedagoga...).
IX nedjelja, vježbe - Instrumenti za rad školskog pedagoga - analiza njacesce koriscenjih instrumenata u radu skolskog pedagoga.
X nedjelja, pred.- Saradnja školskog pedagoga sa nastavnicima.
X nedjelja, vježbe - Analiza osnovnih oblika rada školskog pedagoga sa nastavnicima - primjeri iz prakse.
XI nedjelja, pred.- Školski pedagog u radu sa učenicima.
XI nedjelja, vježbe - Razgovor o uzrocima neuspjeha učenika u školi i ključnim činiocima neuspjeha. Rad na prethodno pripremljenom materijalu - Lista za dijagnostifikovanje lanca uzroka neuspjeha učenika u školi.
XII nedjelja, pred.- Koncepcije i modaliteti savjetodavnog pedagoškog rada.
XII nedjelja, vježbe - Rad na prethodno pripremljenim materijalima - Pravila i uputstva za vođenje savjetodavnog razgovora.
XIII nedjelja, pred.- Školski pedagog u saradnji sa roditeljima.
XIII nedjelja, vježbe - Tradicionalni i savremani oblici saradnje sa roditeljima - konkretni primjeri.
XIV nedjelja, pred.- Istraživačko-akciona funkcija školskog pedagoga.
XIV nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja. Sinteza gradiva za II kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum.
XV nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na II kolokvijumu. Prezentacije eseja.

Opterećenje studenta	Nedjeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 min. Struktura: 3 sata predavanja; 2 sata vježbi; 1 sat i 40 min samostalnog rada, uključujući konsultacije.
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Utorak, 10.45
Literatura	1. Jurić, V. (2004). Metodika rada školskog pedagoga. Zagreb: Školska knjiga. 2. Damjanović, R. (2013). Rad školskog pedagoga. Podgorica: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 3. Mandić, P. i Vilotijević, M. (1978). Programiranje rada škole. Sarajevo: Svjetlost. 4. Trnavac, N. (1993). Pedagog u školi. Beograd: Filozofski fakultet. 5. Trnavac, N. i Potkonjak, N. (2001). Instrumenti za rad školskog pedagoga. Beograd: Filozofski fakultet. 6. Mortensen, D. i Schmuller, A. (1973). Pedagoško vođenje u savremenim školama. Sarajevo: Svjetlost. 7. Damjanović, R. (2006). Pedagoško-psihološka služba, u knjizi: Mozaik vaspitno-obrazovnih tema i dilema (II dio). Podgorica: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena); - Redovno prisustvo nastavi i isticanje studenata 3 poena; - Esej 7 poena; - Završni ispit sa 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena	Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / ANDRAGOŠKA DIDAKTIKA

Naziv predmeta:

ANDRAGOŠKA DIDAKTIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4595	Obavezan	1	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Razumijevanje teorija i koncepcija nastave i učenja odraslih i sticanje osnovnih vještina planiranja, upravljanja, organizacije i evaluacije nastave i učenja odraslih.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita student će biti u mogućnosti da: - Objasni ključne pojmove i kategorije andragoške didaktike; - Razlikuje osnovne sadržaje i organizacione modele obrazovanja odraslih; - Objasni karakteristike učenja odraslih i osobenosti nastavnog procesa u učenju odraslih; - Objasni planiranje, organizaciju i vrednovanje obrazovnog/nastavnog rada sa odraslima; - Obrazloži specifičnosti uloge nastavnika u obrazovanju i učenju odraslih.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Mr Milica Jaramaz
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Predmet i zadaci andragoške didaktike.
I nedjelja, vježbe - Analiza predmeta andragoške didaktike. Definisanje tema za izradu eseja.
II nedjelja, pred.-Ciljevi i zadaci obrazovanja i nastave za odrasle.
II nedjelja, vježbe Upoređivanje humanističkih, ekonomskih i socijalnih ciljeva.
III nedjelja, pred.- Osnovni kriterijumi izbora obrazovnih i nastavnih sadržaja.
III nedjelja, vježbe - Analiza ključnih kriterijuma za izbor obrazovnih/nastavnih sadržaja.
IV nedjelja, pred.- Područja i sadržaji obrazovanja i nastave za odrasle.
IV nedjelja, vježbe - Analiza obrazovne ponude u Crnoj Gori - osvrt na crnogorski sistem obrazovanja odraslih.
V nedjelja, pred.- Osnovni organizacioni modeli obrazovanja odraslih.
V nedjelja, vježbe - Upoređivanje formalnog, neformalnog, informalnog i samousmjerenog učenja. Primjeri iz prakse.
VI nedjelja, pred.- Osnovne karakteristike učenja odraslih.
VI nedjelja, vježbe - Analiza ključnih karakteristika učenja odraslih. Prezentacije eseja.
VII nedjelja, pred.- Principi obrazovanja i nastave za odrasle.
VII nedjelja, vježbe - Diskusija o principima obrazovanja odraslih. Sinteza gradiva za I kolokvijum.
VIII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum.
VIII nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na I kolokvijumu. Prezentacije eseja.
IX nedjelja, pred.- Osnovne karakteristike i sistemi nastave za odrasle.
IX nedjelja, vježbe - Upoređivanje osnovnih modela nastave za odrasle.
X nedjelja, pred.- Andragoški ciklus - programiranje i planiranje obrazovnog i nastavnog rada.
X nedjelja, vježbe - Andragoški ciklus - analiza prve etape.
XI nedjelja, pred.- Andragoški ciklus - organizacija i izvođenje i vrednovanje obrazovnog i nastavnog rada.
XI nedjelja, vježbe - Andragoški ciklus - analiza druge i treće etape.
XII nedjelja, pred.- Metode u obrazovanju i učenju odraslih.
XII nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja.
XIII nedjelja, pred.- Ostali oblici metoda i tehnika u obrazovanju i učenju odraslih.
XIII nedjelja, vježbe - Analiza metoda i tehnika učenja u obrazovanju odraslih.
XIV nedjelja, pred.- Mjesto i uloga nastavnika u obrazovanju i učenju odraslih.
XIV nedjelja, vježbe - Analiza specifičnosti rada nastavnika u obrazovanju odraslih. Sinteza gradiva za II kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum.
XV nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na II kolokvijumu. Prezentacije eseja.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Četvrtak, u 14 sati.
Literatura	1. Djukanović, R., (2008) Andragogija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica 2. Kulić, R., Despotović, M., (2004) Uvod u andragogiju, Svet knjige, Beograd. 3. Andrilović, V., i drugi, Andragogija, Školska knjiga, Zagreb, 1985. 4. Savićević, D., (2002) Filozofski osnovi andragogije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, Filozofski fakultet univerziteta u Beogradu, Institut za pedagogiju i andragogiju.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena), - Isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 3 poena,: Esej sa 8 poena, - Završni ispit sa 49 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen
Posebne naznake za predmet
Napomena	Studentima se na početku semestra dostavlja plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / DOKIMOLOGIJA

Naziv predmeta:

DOKIMOLOGIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4596	Obavezan	2	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznati studente sa osnovnim dokimološkim pojmovima, problemima, kriterijumima i standardima.
Ishodi učenja	Po završetku ovog kursa student će moći da: - Vlada osnovnim dokimološkim pojmovima i kategorijama; - Objasni kriterijume ocjenjivanja; - Razlikuje vrste i oblike školskog ocjenjivanja; - Identifikuje osnovne funkcije školskih ocjena; - Osmisli različite postupke i instrumente za vrednovanje učeničkog postignuća.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof. dr Nikola Mijanović i mr Sanja Čalović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog domaćeg (pismenog) rada na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Pojam, nastanak, predmet i razvoj dokimologije
I nedjelja, vježbe - Objašnjenje i razvijanje diskusije o: značenju pojma dokimologija; predmetu proučavanja dokimoogije; istorijskom razvoju dokimologije. Predstavljanje pravila za izradu i prezentaciju domaćih radova, izbor i dogovaranje vremenskog okvira studentskih izlaga
II nedjelja, pred.-Osnovni dokimološki pojmovi i kategorije (praćenje, provjeravanje, ispitivanje, mjerenje, ocjenjivanje, vrednovanje, evaluacija)
II nedjelja, vježbe Grupni rad: definisanje osnovnih dokimoloških pojmova; diskusija i izvođenje zaključaka. Izrada unstrumenata za praćenje, posmatranje i provjeravanje vaspitno-obrazovnog rada koje koriste pedagozi.
III nedjelja, pred.- Vaspitno-obrazovni ciljevi, zadaci kao determinante objektivnog i cjelishodnog vrednovanja školskog postignuća
III nedjelja, vježbe - Taksonomija vaspitno-obrazovnih ciljeva u kognitivnom, afektivnom i psihomotornom području; isticanje taksonomijskih nivoa; diskutovanje na nivou grupe o razrađenosti taksonomija u navedenim područjima. Rad na unaprijed pripremljenom materijalu - navođenj
IV nedjelja, pred.- Kriterijumi i standardi ocjenjivanja
IV nedjelja, vježbe - Objašnjenje apriori definisanog kriterijuma i statističkog kriterijuma. Rad na unaprijed pripremljenom materijalu - normativni i kriterijumski testovi; zaključivanje o kriterijumima ocjenjivanja. Prezentacije domaćih radova.
V nedjelja, pred.- Faktori vrednovanja (nastavnici, učenici, socijalno okruženje)
V nedjelja, vježbe - Nastavnik kao faktor vrednovanja - diskusija i izvođenje zaključaka. Učenik kao faktor vrednovanja - diskusija i izvođenje zaključaka. Prezentacije domaćih radova.
VI nedjelja, pred.- Osnovne komponente vrednovanja (znanje, odnos prema predmetu, zalaganje učenika, individualne sposobnosti, uslovi rada i života pojedinca)
VI nedjelja, vježbe - Osnovne komponente vrednovanja (znanje, odnos prema predmetu, zalaganje učenika, individualne sposobnosti, uslovi rada i života pojedinca) - diskusija i izvođenje zaključaka. Sinteza gradiva u cilju pripreme za kolokvijum.
VII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Analiza kolokvijuma. Prezentacije domaćih radova.
VIII nedjelja, pred.- Metode i postupci vrednovanja
VIII nedjelja, vježbe - Subjektivni i objektivni postupci vrednovanja - diskusija o prednostima i nedostacima. Rad na konkretnom materijalu - ocjenjivanje zadataka esejskog tipa.Diskusija i izvođenje zaključaka.
IX nedjelja, pred.- Vrste ocjenjivanja (numeričko, atributivno, alfabetsko, kombinovano)
IX nedjelja, vježbe - Diskusija o prednostima i nedostacima pojedinih vrsta ocjenjivanja: numeričko, atributivno, alfabetsko, kombinovano ocjenjivanje - grupni rad.
X nedjelja, pred.- Objektivni načini i pristupi vrednovanja (testovi, vrste testova i njihove metrijske karakteristike)
X nedjelja, vježbe - Objektivni postupci vrednovanja - diskusija o metrijskim karakteristikama testova. Rad na unaprijed pripremljenom materijalu - provjera metrijskih karakteristika. Sastavljanje zadataka objektivnog tipa iz predmeta Dokimologija (rad u grupama).
XI nedjelja, pred.- Individualizovani pristup kao ishodište pravilnog vrednovanja postignuća; samoocjenjivanje i samovrednovanje
XI nedjelja, vježbe - Svrha samoocjenjivanja i samovrednovanja - izvođenje zaključaka na osnovnu prethodno indivualno datih odgovora studenata. Izvođenje smjernica za samovrednovanje vlastitog postignuća. Individualno samoocjenjivanje iz predmeta Dokimologija.
XII nedjelja, pred.- Osnovne funkcije školske ocjene (pedagoška, psihološka, selektivna, promotivna)
XII nedjelja, vježbe - Diskusija o osnovnim funkcijama školskih ocjena (pedagoška, psihološka, selektivna, promotivna) i izvođenje zaključaka. Prezentacije domaćih radova.
XIII nedjelja, pred.- Pedagoška etika i greške nastavnika u procesu vrednovanja
XIII nedjelja, vježbe - Diskusija na nivou grupe: Pedagoška etika i greške nastavnika u procesu vrednovanja. Prezentacije domaćih radova.
XIV nedjelja, pred.- Vrednovanje pedagoškog rada škole
XIV nedjelja, vježbe - Šta sve implicira proces vrednovanja rada škole - diskusija i izvođenje zaključaka. Sinteza prethodno pređenog gradiva u cilju pripreme za kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- II test znanja – kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Analiza kolokvijuma.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, učestvuju u diskusiji i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan domaći rad u pisanoj formi i učestvuju u diskusijama nakon njegove prezentacije.
Konsultacije	Utorak, 14h
Literatura	1. Gojkov, G. (2009): Dokimologija, „Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača“, Vršac; 2. Grgin, T. (1999): Školsko ocjenjivanje znanja, „Slap“, Zagreb; 3. Havelka, N. (2000): Učenik i nastavnik u obrazovnom procesu, „Zavod za udžbenike i nastavna sredstva“ Beograd; 4. Matijašević, N. (2004): Ocjenjivanje u osnovnoj školi, „Tipex“, Zagreb; 5. Kačapor, S., Vilotijević, M. i Kundačina, M. (2003): Umjeće ocjenjivanja, Univerzitet „Džemal Bijedić“, Mostar.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuje se: - Dva testa po 20 poena ( ukupno 40 poena), - Prisustvo nastavi, isticanje u toku nastave i učešće u diskusijama 4 poena, - Domaći pismeni rad 6 poena, - Završni ispit sa 50 poena, Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi naj
Posebne naznake za predmet
Napomena	Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / METODIKA RADA ŠKOLSKIG PEDAGOGA II

Naziv predmeta:

METODIKA RADA ŠKOLSKIG PEDAGOGA II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4597	Obavezan	2	5	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Osposobiti studente za planiranje i programiranje vaspitno-obrazovnog rada u školi; primjenu različitih pedagoških metoda, tehnika i instrumenata kao preduslova za uspješno obavljanje pedagoške profesije i zanimanja.
Ishodi učenja	Nakon završetka ovog ispita student će biti u mogućnosti da:  Kritički ocijeni prednosti i slabosti osnovnih modela planiranja kurikuluma;  Ukaže na međusobnu povezanost i redosljed postupaka u didaktičko-metodičkom koncipiranju obrazovno-vaspitnog rada i prepozna ulogu školskog pedagoga u davanju pedagoškog uputstva;  Obrazloži i vrednuje učešće školskog pedagoga u procesu profesionalnog razvoja na nivou škole;  Identifikuje opšta pravila uspješnog komuniciranja i prepozna njihov značaj u pedagoškom procesu i svom djelovanju;  Objasni specifičnosti školskih konflikata i nasilja i procijeni doprinos školskog pedagoga njihovom preveniranju i rješavanju;  Analizira aktivnosti školskog pedagoga u procesu profesionalnog orijentisanja učenika;  Navede svoje zadatke u radu sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama i prepozna važnost uloge školskog pedagoga u izgradnji inkluzivnog društva;  Samostalno provodi i interpretira jednostavnije istraživačke zadatke i demonstrira vještinu vođenja pedagoške radionice na zadatu temu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Tatjana Radojevic i mr Milica Jaramaz
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za pismenu procjenu znanja i završni ispit.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Upoznavanje, priprema za rad i predstavljanje programa.
I nedjelja, vježbe - Obrazloženje obaveza studenata i načina rada u toku semestra. Dogovor i raspoređivanje studenata po školama radi obavljanja praktičnih zadataka.
II nedjelja, pred.-Strategijsko i operativno planiranje školskog vaspitno-obrazovnog rada.
II nedjelja, vježbe Analiza planova vaspitno-obrazovnog rada (posebni planovi i planovi neposrednog rada sa učenicima).
III nedjelja, pred.- Realizacija i evaluacija ciljeva i zadataka vaspitno-obrazovnog rada u školi.
III nedjelja, vježbe - Izvještaji studenata o realizaciji prvog praktičnog zadatka (razgovor sa školskim pedagogom o aktelnim poslovima koje realizuje u školi; uvid u neki od planova vaspitno-obrazovnog rada; razgovor sa školskim pedagogom o njegovom učešću u planiranju vaspitn
IV nedjelja, pred.- Osnovni modeli planiranja kurikuluma.
IV nedjelja, vježbe - Izvještaji studenata o realizaciji drugog praktičnog zadatka (uvid u zvanične obrazovne i predmetne programe osnovnoškolskog obrazovanja i vaspitanja i srednjoškolskog vaspitanja i obrazovanja).
V nedjelja, pred.- Međusobno povezivanje ciljeva, zadataka, sadržaja, metoda i oblika vaspitno-obrazovnog rada; uloga i značaj didaktičko-metodičkog i pedagoškog uputstva.
V nedjelja, vježbe - Izvještaji studenata o realizaciji trećeg praktičnog zadatka (u okviru predmetnih programa (kataloga znanja) analiza opštih ciljeva predmetnog programa i operativnih ciljeva nastave; načini definisanja informativnih, formativnih i socijalizacijskih ciljev
VI nedjelja, pred.- Metode, tehnike i postupci praćenja nastave.
VI nedjelja, vježbe - Izvještaji studenata o realizaciji četvrtog praktičnog zadataka - opservacija časa (analiza časa prema određenim indikatorima, najzančajnija zapažanja sa časa).
VII nedjelja, pred.- Uloga školskog pedagoga u procesima uvođenja inovacija i stručnog usavršavanja nastavnika.
VII nedjelja, vježbe - Sinteza gradiva za I kolokvijum.
VIII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum.
VIII nedjelja, vježbe - Priprema studenata za realizaciju radionice sa učenicima u osnovnoj školi. Preciziranje tema i priprema za pisanje sinopsisa radionice.
IX nedjelja, pred.- Uloga pedagoga u procesu unapređenja timskog i istraživačkog rada.
IX nedjelja, vježbe - Realizacija radionice (studenti individualno realizuju radionicu u određenom odjeljenju u osnovnoj školi)- školski rad. Analiza realizovane aktivnosti.
X nedjelja, pred.- Modeli pedagoške komunikacije između subjekata u vaspitno-obrazovnom procesu.
X nedjelja, vježbe - Realizacija radionice. Analiza.
XI nedjelja, pred.- Konflikti i nasilje u školi; nenasilno rješavanje školskih problema.
XI nedjelja, vježbe - Realizacija radionice. Analiza
XII nedjelja, pred.- Uloga školskog pedagoga u procesu profesionalnog orijentisanja učenika.
XII nedjelja, vježbe - Realizacija radionice. Analiza.
XIII nedjelja, pred.- Školski pedagog i rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama.
XIII nedjelja, vježbe - Realizacija radionice. Analiza.
XIV nedjelja, pred.- Rad u stručnim organima škole; Saradnja sa institucijama...; Vođenje pedagoške dokumentacije.
XIV nedjelja, vježbe - Sinteza gradiva za II kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum;
XV nedjelja, vježbe - Realizacija radionice. Analiza.

Opterećenje studenta	Nedjeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 min. Struktura: 3 sata predavanja; 2 sata vježbi; 1 sat i 40 min samostalnog rada, uključujući konsultacije.
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Utorak, 10.45
Literatura	1. Jurić, V. (2004). Metodika rada školskog pedagoga. Zagreb: Školska knjiga. 2. Damjanović, R. (2013). Rad školskog pedagoga. Podgorica: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 3. Trnavac, N. (1993). Pedagog u školi. Beograd: Filozofski fakultet. 4. Trnavac, N. i Potkonjak, N. (2001). Instrumenti za rad školskog pedagoga. Beograd: Filozofski fakultet. 5. Mortensen, D. i Schmuller, A. (1973). Pedagoško vođenje u savremenim školama. Sarajevo: Svjetlost. 6. Damjanović, R. (2006). Pedagoško-psihološka služba, u knjizi: Mozaik vaspitno-obrazovnih tema i dilema (II dio). Podgorica: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena); - Redovno prisustvo nastavi i isticanje studenata 3 poena; - Esej 7 poena; - Završni ispit sa 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena	Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / PROGRAMIRANJE VASPITNO-OBRAZ.SADRŽAJA

Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE VASPITNO-OBRAZ.SADRŽAJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
7026	Obavezan	1	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa vodećim teorijsko-metodološkim pristupima i razvoju kurikuluma (pojmovno-konceptualna određenja, kurikulumske koncepcije, načini ozvaničavanja/liegitimisanja, i tipovi kurikuluma); Razvoj sposobnosti kritičkog promišljanja kurikuluma i međusobne zavisnosti brojnih aspekata koji iz njega proizilaze i determinišu vaspitno-obrazovni proces; Razvoj analitičkih sposobnosti za procjenu realizacije kurikuluma.
Ishodi učenja	Po završetku nastave iz navedenog predmeta student/studentkinja će moći da: - Uopređuje istorijske osnovne i okvire pojma kurikulum; - upoređuje ciljeve i zadatke kurikuluma u predškolskim sistemima/nacionalnom i međunarodnom; -poznaje i upoređuje modele kurikuluma (Tajlerov; Vokerov itd.); -objašnjava funkcije, dimenzije i obrasce u sprovođenju kurikulima. - Opiše istorijske osnovne i okvire pojma kurikulum. - Upoređuje teorije i determinate u kreiranju kurikuluma; - Objsni i upoređuje modele kurikuluma (Tajlerov; Vokerov, centralizovan kurikulum itd.); - Obrazloži nacionalne standarde znanja i njihov uticaj na kreiranje kurikuluma; - Objasni funkcije, dimenzije i obrasce u sprovođenju kurikulima.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Dr Biljana Maslovarić i mr Jelena Vukotić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, prezentacije i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Kurikularni pokret i istorija razvoja kurikuluma.
I nedjelja, vježbe - Prezentacija.
II nedjelja, pred.-Teorija kurikuluma.
II nedjelja, vježbe Prezentacija i analiza seminarskih radova.
III nedjelja, pred.- Teorija kurikuluma i rekonceptualizam.
III nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
IV nedjelja, pred.- Teorija kurikuluma i sociologija znanja.
IV nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
V nedjelja, pred.- Metodologija planiranja kurikuluma i determinante u kreiranju kurikuluma.
V nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
VI nedjelja, pred.- Situacijaska analiza/procjena potreba pri odabiru nastavnih sadržaja.
VI nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
VII nedjelja, pred.- Permanentno inoviranje i razvoj-reforma kurikuluma.
VII nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
VIII nedjelja, pred.- Taylerov model planiranja nastavnih sadržaja.
VIII nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
IX nedjelja, pred.- Walkerov svjesni pristup planiranju nastavnih sadržaja.
IX nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
X nedjelja, pred.- Centralizovano kreiranje kurikuluma na nivou nadležnih institucija.
X nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XI nedjelja, pred.- Decentralizovano kreiranje kurikuluma na nivou obrazovne institucije
XI nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XII nedjelja, pred.- Decentralizovano kreiranje kurikuluma na nivou obrazovne institucije II.
XII nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XIII nedjelja, pred.- Decentralizovano kreiranje kurikuluma na nivou obrazovne institucije III.
XIII nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XIV nedjelja, pred.- Nacionalni standardi znanja i uticaj na kreiranje kurikuluma.
XIV nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XV nedjelja, pred.- Nacionalni standardi znanja i uticaj na kreiranje kurikuluma II.
XV nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	srijeda 12.30 sati
Literatura	Marsh, C.: Kurikulum – temeljni pojmovi .- Zagreb: Educa, 1994; Gudjons, H.: Didaktičke teorije .- Zagreb: Educa, 1992; Gudjons, H.: Pedagogija – temeljna znanja .- Zagreb: Eudca, 1993; Vilotijević, M.: Diidaktika 3 – organizacija nastave .- Beograd: Učiteljski fakultet, 1999; Desforges, C.: Uspješno učenje i podučavanje .- Zagreb: Educa, 2001. Kvaščev, R.: Modeliranje procesa učenja .- Beograd: Institut za pedagoška istraživanja, 1978;
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena) Isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 5 poena,: Esej sa 10 poena. Završni ispit sa 45 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / INTERAKTIVNA NASTAVA

Naziv predmeta:

INTERAKTIVNA NASTAVA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
7027	Izborni	2	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa bazičnim elementima interaktivne nastave i učenja; - Upoznavanje studenata sa različitim nastavnim pristupima (kooperativno učenje, problemska nastava), njihovom primjenom u interaktivnoj nastavi i primjerima primjene navedenih načina rada u nastavnoj praksi.
Ishodi učenja	Po završetku ovog predmeta, student će moći da: - Objasni bazične elemente interaktivne nastave i učenja. - Upoređuje vaspitne i obrazovne efekte tradicionalne i aktivne nastave sa aspekta osnovnih karakteristika (ciljevi, programi, metode/oblici nastave/učenja, motivacija za učenje, ocjenjivanje, uloga nastavnika, položaj učenika). - Obrazloži specifičnosti različitih nastavnih pristupa (kooperativno učenje, problemska nastava), individualizovane i projekatske nastave, i njihovu primjenu u interaktivnoj nastavi. - Analizira uloge nastavnika i položaj učenika u interaktivnoj nastavi. - Demonstrira pravilnu primjenu interaktivnih nastavnih pristupa i metoda aktivne nastave/učenja. - Primijeni stečena znanja, vještine i kompetencije potrebne za kontinuirano obrazovanje i doživotno učenje.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof.dr Slavka Gvozdenović i Jovana Marojević
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa programom
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Značaj interaktivnosti vaspitno-obrazovnog rada u školi;
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Vještine prezentiranja i komunikacije u interaktivnom vaspitno-obraz. radu;
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Individualizovana nastava i dimenzije individualnosti učenika;
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Vaspitno-obrazovni rad usmjeren na učenika /Child-centered Approach/;
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Principi aktivnog učenja;
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Metode interaktivnog vaspitno-obrazovnog rada;
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Osnovni principi kooperativnog učenja;
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Strukturiranje nastave na principima kooperativnog učenja;
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Tipologija problema i faze problemskog vaspitno-obrazovnog rada;
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Metode problemske nastave i praktična realizacija u vasp.-obraz. rada;
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Projekatski baziran vaspitno-obrazovni rad;
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Uloge nastavnika u interaktivnoj nastavi
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u diskusijama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije
Literatura	• Milić, S.: “Interaktivna nastava - Priručnik za nastavnike” Podgorica, 2006. /biće pripremljeno do septembra 2006./; • Milić, S.: “Individualizovani pristup u vaspitno-obrazovnom procesu”, Podgorica, 2002. /str. 32-52/; • Milić, S.: “Kooperativno učenje”, Podgoirca, 2004. /str. 3-23; 81-153; 155-169/; • Hrnjica, S. “Dete sa razvojnim smetnjama u osnovnoj školi”, Beograd, 1997.; • Ivić, I.: »Aktivno učenje i nastava«, Beograd, 2001 /str.19-80/; : • MacNaughton, G.: „Techniques for Teaching Young Children“, French Forest – Australia, 1998; • Stevanović, M.: „Modeli kreativne nastave“, Tuzla, 2000 /str.159-188/ Daniels,E. & Stanford,K.:“Uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovni vas.-obraz. proces”, Podgorica, 2002
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa po 20 poena (Ukupno 40 poena), - Redovno prisustvo nastavi i isticanje u toku predavanja i diskusija 5 poena,; Esej sa 5 poena; Završni ispit sa 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51
Posebne naznake za predmet
Napomena	Plan realizacije nastavnog programa studenti će dobiti na početku semestra.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / PLANIRANJE KADROVA I OBRAZOVANJA

Naziv predmeta:

PLANIRANJE KADROVA I OBRAZOVANJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
7029	Obavezan	2	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Podsticanje i proširivanje stručne i uopšte duhovne radoznalosti studenata za fenomen kulture i vaspitanja i primjenu stečenih saznanja u budućem vaspitnom radu
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita student će biti u mogućnosti da: - Opiše i objasni različite modele razvoja kurikuluma; - Obrazloži značenje i karakteristike obrazovanja usmjerenog na kompetencije i obrazovanja zasnovanog na ishodima; - Definiše pojam, strukturu i karakteristike ishoda; - Razlikuje i upoređuje taksonomije ishoda učenja; - Analizira specifikaciju evaluacije i ocjenjivanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Mr Milica Jaramaz
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa programom.
I nedjelja, vježbe - Preciziranje obaveza studenata u toku semestra. Definisanje tema za izradu eseja i načina njihovog prezentovanja.
II nedjelja, pred.-Planiranje obrazovanja u sistemu nauka o vaspitanju i obrazovanju.
II nedjelja, vježbe Analiza planiranja obrazovanja u sistemu nauka o vaspitanju i obrazovanju.
III nedjelja, pred.- Teorije i modeli planiranja obrazovanja.
III nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa osnovnim modelima razvoja kurikuluma.
IV nedjelja, pred.- Tehnicistički modeli planiranja.
IV nedjelja, vježbe - Analiza tehnicističkih modela planiranja.
V nedjelja, pred.- Politički modeli planiranja obrazovanja.
V nedjelja, vježbe - Analiza političkih modela planiranja obrazovanja.
VI nedjelja, pred.- Konsenzualni modeli planiranja obrazovanja.
VI nedjelja, vježbe - Analiza konsenzualnih modela planiranja obrazovanja.
VII nedjelja, pred.- Determinante uspješne implementacije planova i strategija obrazovanja.
VII nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja. Sinteza gradiva za I kolokvijum.
VIII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na I kolokvijumu. Prezentacije eseja.
IX nedjelja, pred.- Odnos politike i planiranja obrazovanja.
IX nedjelja, vježbe - Analiza značenja i karakteristika obrazovanja usmjerenog na kompetencije obrazovanja zasnovanog na ishodima.
X nedjelja, pred.- Istraživanja politika obrazovanja.
X nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja.
XI nedjelja, pred.- Upravljanje sistemom obrazovanja.
XI nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja.
XII nedjelja, pred.- Reformisanje sistema obrazovanja.
XII nedjelja, vježbe - Analiza definisanja ishoda učenja i njihovih karakteristika.
XIII nedjelja, pred.- Škola u reformi obrazovanja.
XIII nedjelja, vježbe - Prezentacija eseja.
XIV nedjelja, pred.- Infrastruktura vaspitno obrazovnog sistema.
XIV nedjelja, vježbe - Analiza strukture obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Sinteza gradiva za II kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na II kolokvijumu. Prezentacije eseja.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Četvrtak, u 14 sati.
Literatura	• Pastuović, N.,(1999) Edukologija, Znamen, • Kvalitetno obrazovanje za sve – put ka razvijenom društvu, (2002) Ministarstvo prosvete, Beograd; . Despotović, M., (2010): Razvoj kurikuluma u stručnom obrazovanju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena), - Isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 3 poena,: Esej sa 8 poena, - Završni ispit sa 49 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen
Posebne naznake za predmet
Napomena	Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / PEDAGOGIJA RANOG DJETINJSTVA

Naziv predmeta:

PEDAGOGIJA RANOG DJETINJSTVA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
8376	Obavezan	1	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa razlozima nastanka različitih koncepcija i modela predškolskog vaspitanja. Upoznavanje studenata sa vrstama i karakteristikama epistemoloških paradigmi pedagoških istraživanja.; Upoznavanje studenata sa konceptom i idejama aktivnog učenja na predškolskom uzrastu.podsticanje studenata na kritičko promišljanje i k omparativnu analizu savremenih modela vaspitanja.
Ishodi učenja	Po završetku ispita, student će biti osposobljen da: - Opiše različite teorijske koncepcije djetinjstva; (teorijski pristupi i savremena praksa); - Navede i objasni razvojne etape u mikro-istraživanju; - Organizuje i sprovodi mala istraživanja u predškolskom kontekstu; - Kritički analizira mogućnosti transformacije konteksta i vaspitno-obrazovne prakse dječjih vrtića.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	doc. dr Tatjana Novović i mr Jelena Vukotić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa programom
I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa programom; Preciziranje literature; Dogovaranje tema seminarskih radova/eseja i dinamike izlaganja istih.
II nedjelja, pred.-Protivurječna pitanja ranog predškolskog vaspitanja i obrazovanja(Tradicionalni pedagoško-psihološki modeli i savremeni modeli ekološke intervencije)
II nedjelja, vježbe Diskusije o protivrječnim pitanjima: promjene u uslovima za socijalizaciju djece u porodici; razjašnjavanje koncepata vaspitnih univerzalija, dekontekstualizacije vaspitanja, segregacije dječije javnosti i sl.,
III nedjelja, pred.- Naučno zasnivanje vaspitne prakse u predškolskim ustanovama (naučne teorije razvoja i učenja-bihejvioristička, fenomenološka, psihoanalitička, kognitivistička, kulturno-istorijska).
III nedjelja, vježbe - Analiza teorija razvoja i učenja: bihejvioristička, fenomenološka, psihoanalitička, kognitivistička, kulturno-istorijska
IV nedjelja, pred.- Učenje na ranom predškolskom uzrastu i individuаlizаcijа pristupа
IV nedjelja, vježbe - Diskusija o odlikama učenja na ranom uzrastu; razjašnjavanje odnosa učenja i razvoja (Pijaže, Vigotski)
V nedjelja, pred.- Koncepcija djeteta, njegovog razvoja i vaspitanja
V nedjelja, vježbe - Analiza isječaka djela: "Vjekovi djetinjstva" (F. Arijes) i "Dete i kultura" (I. Kon) - razumijevanje "djetinjstva" kao društvenog konstrukta; Analiza isječaka iz djela: "Predstave o djetetu u srpskoj kulturi" - razumijevanje slike djeteta na našim prosto
VI nedjelja, pred.- Detinjstvo kаo kulturno-istorijskа tvorevinа(Pojmovi i pristupi; shvаtаnje djetinjstvа)
VI nedjelja, vježbe - Analiza isječaka djela: "Vjekovi djetinjstva" (F. Arijes) i "Dete i kultura" (I. Kon) - razumijevanje "djetinjstva" kao društvenog konstrukta; Analiza isječaka iz djela: "Predstave o djetetu u srpskoj kulturi" - razumijevanje slike djeteta na našim prosto
VII nedjelja, pred.- Nаučne i druge koncepcije detinjstvа (Istorijska, sociološka, etnogrаfska, psihološka, literаrna)
VII nedjelja, vježbe - Analiza isječaka djela: "Vjekovi djetinjstva" (F. Arijes) i "Dete i kultura" (I. Kon) - razumijevanje "djetinjstva" kao društvenog konstrukta; Analiza isječaka iz djela: "Predstave o djetetu u srpskoj kulturi" - razumijevanje slike djeteta na našim prosto
VIII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
IX nedjelja, pred.- Nove istraživačke metode(akciono istraživanje, etnografski pristup)
IX nedjelja, vježbe - Analiza primjera akcionog i etnografskog istraživanja.
X nedjelja, pred.- Nove istraživačke metode(participativna istraživanja, mikro istraživanja praktičara)
X nedjelja, vježbe - Analiza primjera participativnog i istraživanja praktičara.
XI nedjelja, pred.- Kontekst ustanove za rano obrazovanje, holistički pristup
XI nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XII nedjelja, pred.- Mijenjanje konteksta i vaspitno/obrazovne prakse dječjih vrtića
XII nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XIII nedjelja, pred.- Kurikulum ranog vaspitanja i obrazovanja
XIII nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XIV nedjelja, pred.- Ustanove ranog vaspitanja kao samoorganizirajući i otvoreni sistem
XIV nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.
XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Prezentacija i analiza seminarskih radova.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Po dogovoru sa studentima.
Literatura	• Аrijes, F., Vekovi detinjstvа, ZUNS, Beogrаd, 1989, 176-185, 210-218. • Bruner, J., Kulturа obrаzovаnjа, Edukа, Zаgreb, 2000, 17-55, 139-157. • Marjanović, A (1987). at al: Dečiji vrtić kao otvoreni sistem, Predškolsko dete, 1-4 • Marjanović, A (1987).: Protivrečna pitanja javnog vaspitanja predškolske dece, Predškolsko dete, 1-4 • Miljak,A. (1996) : Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb, Persona. • Pešić, M. (1998);: Pedagogija u akciji-metodološki priručnik, IPA, Beograd • Vigotski, L. Učenje i razvoj u predškolskom uzrastu, Predškolsko dete, • Horvat, L. (1986) ::Predškolsko vaspitanje i intelektualni razvoj, ZUNS, Beograd. • Petrovič-Sočo B.: Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje, holistički pristup • Petrovič-Sočo, B: Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića • Pijaže, Ž. (1975): Učenje i razvoj, Psihologija, 3 Slunjski E. (2009): Dječji vrtić - Zajednica koja uči, Spektar Media d.o.o. iz Zagreb
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena), - Redovno prisustvovanje nastave i isticanje u diskusijama 3 poena, - Izrada jednog domaćeg pisanog rada na zadatu temu 7 poena, - Završni ispit sa 50 poena, Prelazna ocjena se dobija ako se k
Posebne naznake za predmet
Napomena	Studentima se na početku semestra dostavlja plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / INTERKULTURALNA PEDAGOGIJA

Naziv predmeta:

INTERKULTURALNA PEDAGOGIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
8696	Obavezan	2	5	2+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	* Produbljeno poznavanje pedagoško-didaktičko-psiholoških principa kao neophodnih preduslova za ostvarenje multikulturalnosti u vaspitno-obrazovnom procesu * Upoznavanje studenata sa osnovnim odlikama i specifičnostima djece pripadnika različitih nacionalnih, konfesionalnih i socijalnih grupacija; Upozvanaje studenata sa osnovnim načinima i strategijama uspostave multikulturalizma u vaspitno-obrazovnom procesu.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita student ćebiti u mogućnosti da: - Objasni teorijske osnove interkulturalnog vaspitanja i obrazovanja; - Obrazloži osnove demokratizacije vaspitno-obrazovnog procesa i građanskog vaspitanja i obrazovanja; - Opiše i uporedi sisteme i deklaracije UN-a o bazičnim ljudskim i dječijim pravima; - Obrazloži i organizuje vaspitno-obrazovni rad sa specifičnim kategorijama djece (pripadnicima manjinskih naroda, pripadnicima socijalno-depriviranih grupacija, izbjeglicama); - Primijeni strategije suzbijanja predrasuda i stereotipa u vaspitno-obrazovnom procesu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Saša Milić, Mr Jelena Vukotić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Teorijske osnove interkulturalnog vaspitanja i obrazovanja.
I nedjelja, vježbe - Uvod u osnovne pojmove i kategorije predmeta (inkluzija, participacija, tolerancija, pluralizam, kriticizam, demokratizacija, stereotipi, predrasude, generalizacije, interkulturalizam, multikulturalizam, opresija, sloboda, "color tv", "crno-bijeli svijet"
II nedjelja, pred.-Teorijske osnove interkulturalnog vaspitanja i obrazovanja.
II nedjelja, vježbe Barijere u nterkulturalnoj komunikaciji; Tri principa Interkulturalnog obrazovanja (UNESCO Guidelines on Intercultural Education, Education Sector,UNESCO, Paris, 2006);Razvoj interkulturalne osjetljivosti (Benet).
III nedjelja, pred.- Sistemi i deklaracije UN o bazičnim ljudskim pravima.
III nedjelja, vježbe - Analiza (cjelovitih ili isječaka) dokumenata o ljudskim pravima; rad na unaprijed pripremljenim materijalima.
IV nedjelja, pred.- Sistemi i deklaracije UN o bazičnim pravima djeteta.
IV nedjelja, vježbe - Analiza (cjelovitih ili isječaka) dokumenata o dječiji pravima; Rad u manjim grupama na analizi pojedinih segmenata Konvencije od dječijim pravima; rad na unaprijed pripremljenim materijalima.
V nedjelja, pred.- Osnove građanskog vaspitanja i obrazovanja.
V nedjelja, vježbe - Izlaganje koncepta "Hermanove mreže" (Ludimar Herman, 1870); Diskusija o tome kako i koliko "tačno" percipiramo jedni druge;
VI nedjelja, pred.- Demokratizacija vaspitno-obrazovnog procesa.
VI nedjelja, vježbe - Diskusija o konceptu "tolerancije" kao "okosnice vaspitanja za demokratiju" (Z. Avramović); Demokratski etos škole; Demokratska ličnost učenika; Pluralistički kognitivni stil; Probabilizam u miljenju; Samorelativnizam; Kritičko mišljenje.
VII nedjelja, pred.- I test znanja - kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Izlaganje i analiza seminarskih radova, eseja, grupnih projekata na određene teme.
VIII nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa pripadnicima manjinskih naroda
VIII nedjelja, vježbe - Projekcija domunetarnog filma: “Babies”, Thomas Balmes, 2010; Analiza i diskusija o zapažanjima.aspitanja i obrazovanja.
IX nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obr. rada sa pripadnicima socijalno depriviranih grupacija.
IX nedjelja, vježbe - Razgovor sa predstavnicima NVO koji se bave pitanjem obrazovanja Roma u Crnoj Gori; prikupljanje informacija o stanju obrazovanja Roma u Crnoj Gori danas.
X nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa djecom u izbjeglištvu.
X nedjelja, vježbe - Izlaganje i analiza seminarskih radova, eseja, grupnih projekata na određene teme.
XI nedjelja, pred.- Strategije suzbijanja predrasuda i stereotipa u vaspitno-obrazovnom procesu.
XI nedjelja, vježbe - Projekcija filma “A Class Devided”, William Peters, Frontline, PBS, 1985; analiza zapažanja.
XII nedjelja, pred.- Specifičnosti obrazovanja na nematernjem jeziku.
XII nedjelja, vježbe - Izlaganje i analiza seminarskih radova, eseja, grupnih projekata na određene teme.
XIII nedjelja, pred.- Savremene tendencije i projekti obrazovanja za sve.
XIII nedjelja, vježbe - Izlaganje i analiza seminarskih radova, eseja, grupnih projekata na određene teme.
XIV nedjelja, pred.- II test znanja - kolokvijum.
XIV nedjelja, vježbe - Izlaganje i analiza seminarskih radova, eseja, grupnih projekata na određene teme.
XV nedjelja, pred.- Interreligijsko obrazovanje.
XV nedjelja, vježbe - Predstavljanje Pojekta Implicit; Online individualno testiranje studenata na testu implicitnih preferncija; Komentarisanje rezultata testova.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 1 sata vježbi 3 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Konsultacije: srijeda 12.30 sati
Literatura	• Milić, S.: Interkulturalna pedagogija – skripta • Bitem, D. & Bojl, K.: Uvod u demokratiju .- Beograd: Kreativni centar, 1997. • Hansen, K et al.: Obrazovanje i kultura demokratije .- Podgorica: Pedagoški centar Crne Gore, 2001. • Perotti, A.: Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje .- Zagreb: Educa, 1995. • Migra, A. & Mruz, L.: Romi – razlike i netolerancija .- Beograd: Akapit, 1997. • Vlajković, J: Psihologija izbeglištva .- Beograd: Institut za psihologiju, 1999. • Deardorff, D. (ed.): The Sage Handbook of Intercultural Competence, Sage Publications, United Kingdom. • Brander, P. et al. (2002): COMPASS A manual on human rights education with young people, Council of Europe Publishing, Strasbourg. • Gorski, Paul C.(2009)Intercultural education as social justice,Intercultural Education,20:2,87 — 90 • UNESCO Guidelines on Intercultural Education, Education Sector,UNESCO, (ED-2006/WS/59) - CLD 29366, Paris, 2006 • Perotti, A. (1995): Pledoaje za interkulturalni odgoj i ob
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena), - Isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 5 poena,: Esej sa 10 poena, - Završni ispit sa 45 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Pedagogija / SOCIJALNA PEDAGOGIJA

Naziv predmeta:

SOCIJALNA PEDAGOGIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
9012	Obavezan	1	5	2+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Pedagogija
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa različitim teorijskim, istraživačkim i praktičnim pristupima sacojano-pedagoškom radu; * Osposobljavanje studenata za primjenu različitih metodskih i istraživačkih postupaka u socijalno-pedagoškom radu; * Osposobljavanje studenata za specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa posebnim kategorijama djece.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita student će biti u mogućnosti da: - Obrazloži specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa različitim kategorijama djece (hiperaktivnom, hipoaktivnom, agresivnom i djecom iz nepotpunih porodica); - Objasni koncept vršnjačkog nasilja i upoređuje različite vrste nasilja; - Obrazloži pojam školske fobije; - Analizira fenomen maloljetničkog prestupništva; - Razlikuje i analizira bolesti zavisnosti kod mladih; - Obrazloži specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa razmaženom djecom i djecom bez roditeljskog staranja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Doc. dr Milica Jelić; mr Milica Jaramaz.
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa programom.
I nedjelja, vježbe - Preciziranje obaveza studenata u toku semestra. Definisanje tema za izradu eseja i nacina njihovog izlaganja.
II nedjelja, pred.-Socijalna pedagogija u sistemu pedagoških disciplina i njene teorijske osnove.
II nedjelja, vježbe Analiza predmeta socijalne pedagogije.
III nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa hiperaktivnom djecom.
III nedjelja, vježbe - Osvrt na specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa hiperaktivnom djecom. Analiza određenih djelova iz udžbenika "Hiperaktivno dete".
IV nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa hipoaktivnom djecom.
IV nedjelja, vježbe - Diskusija o specifičnostima vaspitno-obrazovnog rada sa hipoaktivnom djecom - analiza djelova iz udžbenika "Pobijedite sramežljivost".
V nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa agresivnom djecom.
V nedjelja, vježbe - Analiza specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa agresivnom djecom. Prezentacije eseja.
VI nedjelja, pred.- Specifičnosti rada sa djecom iz nepotpunih porodica.
VI nedjelja, vježbe - Diskusija o vaspitno-obrazovnom radu sa djecom iz nepotpunih porodica - primjeri iz prakse.
VII nedjelja, pred.- Vršnjačko nasilje – bulling.
VII nedjelja, vježbe - Analiza različitih oblika nasilja. Sinteza gradiva za I kolokvijum.
VIII nedjelja, pred.- I kolokvijum.
VIII nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na I kolokvijumu. Prezentacije eseja.
IX nedjelja, pred.- Preopterećenje učenika, školske fobije, odustvovanje sa nastave.
IX nedjelja, vježbe - Analiza tekstova iz udžbenika "Djeca koju je teško odgajati".
X nedjelja, pred.- Programi prevencije prestupničkog ponašanja kod mladih.
X nedjelja, vježbe - Programi prevencije prestupničkog ponašanja kod mladih (primjeri iz prakse).
XI nedjelja, pred.- Maloljetničko prestupništvo.
XI nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja.
XII nedjelja, pred.- Bolesti zavisnosti kod mladih.
XII nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja.
XIII nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa razmaženom djecom.
XIII nedjelja, vježbe - Diskusija o specifičnostima vaspitno-obrazovnog rada sa razmaženom djecom. Analiza udžbenika "(Raz)maženo dijete"
XIV nedjelja, pred.- Specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa djecom bez roditeljskog staranja.
XIV nedjelja, vježbe - analiza specifičnosti vaspitno-obrazovnog rada sa djecom bez roditeljskog staranja - primjeri iz prakse. Sinteza gradiva za II kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Analiza postignutih rezultata na II kolokvijumu. Prezentacije eseja.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 1 sata vježbi 3 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	srijeda 12.30 sati
Literatura	• Winkel, R.: Djeca koju je teško odgajati .- Zagreb: Educa, 1996. • Vidanović, I.: Pojedinac i porodica – metode, tehnike i vještine socijalnog rada .- Beograd: Naučno-istraživački centar za socijalni rad i socijalnu politiku FPN, 1997; • Kocijan-Hercigonja, D. i dr.: Hiperaktivno dijete .- Jastrebarsko: Naklada Slap, 1999. • Perry Good, E.: Kako pomoći klincima da si sami pomognu .- Zagreb. Alinea, 1993. • Psihofiziološka zrelost dece .- Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1986. • Klajn, M.: Unutrašnji svet dečje psihe .- Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2001. • Ehrensaft, D.: Razmaženo dijete .- Zagreb: Mozaik knjiga, 2002. • Zarevski, Predrag i dr.: Pobijedite sramežljivost .- Jastrebarsko: Naklada Slap, 2000. Haug-Schnabel, Gabriele: Agresivnost u dječijem vrtiću .- Zagreb: Educa, 1997.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ocjenjuju se: - Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena), - Isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 5 poena,: Esej sa 10 poena, - Završni ispit sa 45 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena