Univerzitet Crne Gore

Filozofski fakultet / Filosofija (2017) / ISTORIJAFILOZOFIJE XX--OG VIJEKA

Naziv predmeta:

ISTORIJAFILOZOFIJE XX--OG VIJEKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4572	Obavezan	7	6	3+3+0

Studijski programi za koje se organizuje	Filosofija (2017)
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da interpretiraju, razlikuju, i kritički razumiju osnovne kategorije i misaone procese filosofije 20. vijeka.
Ishodi učenja	Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Interpretira glavne struje savremene filosofije dvadesetog vijeka. 2. Razlikuje ključne problemske komplekse unutar fenomenologije, egzistencijalne, analitičke, strukturalističke i neomarksističke filosofije. 3. Primijeni hermeneutičku metodu u tumačenju teksta. 4. Analizira pitanje slobode iz horizonta Sartrove, Jaspersove i Hajdegerove filosofije. 5. Napiše kritički i samosvojan rad u kojem će objasniti i prosuditi dati filosofski problem. 6. Raspravlja o uticaju savremene filosofije na razumijevanje nauke, umjetnosti i religije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Savo Laušević, dr Srđan Maraš
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije,ispit.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Osnovna filosofska strujanja u filosofiji u 20. vijeku (uvod).
I nedjelja, vježbe - Razgovor o duhovnoj situaciji vremena i bitnim događajima 20. vijeka.
II nedjelja, pred.-Fenomenološka filosofija kao duhovni pokret, izvori i uzroci.
II nedjelja, vježbe Diskusija o odnosu fenomenologije prema pozitivizmu i redukciji filozofije.
III nedjelja, pred.- E.Huserl: Fenomenološka metoda, ego cogito, fenomenološka i ejdetska redukcija, intencionalnost svijesti.
III nedjelja, vježbe - Analiza i tumačenje Huserlove knjige "Ideje za fenom.i fen. fil."
IV nedjelja, pred.- Fenomenološki pojmovi transcendentalizma, evidencije i konstitucije,pitanje Lebenswelta.
IV nedjelja, vježbe - Tumačenje i diskusija izabranih djelova Huserlovog djela "Kriza..."
V nedjelja, pred.- Filosofija egzistencije K. Jaspersa, Modaliteti stavrnosti, egzistencija i transcendencija, obuhvatno, granične situacije, pojam šifre.
V nedjelja, vježbe - Seminarski radovi o Jaspersovoj filozofiji, rasprava i diferenciranje ključnih kategorija.
VI nedjelja, pred.- M. Hajdeger: Fundamentalna ontologija i hermeneutika tu-bivstvovanja (Dasein).
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- "Sein und Zeit", pitanja i problemi iz prve faze Hajdegerovog mišljenja.
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum I.
VIII nedjelja, pred.- Hermeneutička filozofija (Gadamer, Beti, Riker).
VIII nedjelja, vježbe - Rasprava o razlici ontološke i epistemološki usmjerene hermeneutike.
IX nedjelja, pred.- Hajdegerova filosofija poslije «Okreta«: problem humanizma, pitanje tehnike, problem jezika.
IX nedjelja, vježbe - Razgovor o problemu jezika kod Hajdegera.
X nedjelja, pred.- Egzistencijalizam Ž. P. Sartra: »Bivstvo i ništa«, »biće po sebi« i »biće za sebe«, problem slobode, odnos prema drugom.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Filosofija u strukturalističkom ključu (M. Fuko, Ž. Lakan, R. Bart i dr).
XI nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskih radova na teme iz strukturalističke filozofije.
XII nedjelja, pred.- Analitička filozofija, logički pozitivizam, B. Rasel, Vitgenštajn, »Bečki krug«, »Berlinski krug«, »Lavovsko-Varšavska škola«.
XII nedjelja, vježbe - Tumačenje "Filozofskih istraživanja" L. Vitgenštajna, diskusija osnovnih stavova.
XIII nedjelja, pred.- Neomarksizam, kritička teorija društva (Horkhajmer, Adorno, Habermas i dr).
XIII nedjelja, vježbe - Definisanje i diskusija osnovnih pitanja kritičke teorije.
XIV nedjelja, pred.- Problem dekonstrukcije i filozofija Ž. Deride.
XIV nedjelja, vježbe - Razgovor o dekonstrukciji.
XV nedjelja, pred.- Postmoderna filosofska misao (Liotar, Bodrijar i dr).
XV nedjelja, vježbe - Kolokvijum II.

Opterećenje studenta	Struktura opterećenja: 123 sata (nastava) + 13 sati i 20 min (priprema) + 30 sati (dopunski rad).
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 3 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova, kolokvijumi, završni ispit.
Konsultacije	Poslije predavanja.
Literatura	Pregledi: V. Štegmiler, Glavne struje savremene filosofije, Nolit, Beograd, 1962. M. Životić, Egzistencija, realnost, sloboda, Velika edicija ideja, Beograd, 1973. G. Petrović, Suvremena Filosfija, Školska knjiga, Zagreb, 1981 (prvi i drugi dio). R. Bubner, Savremena njemačka filosofija, Plato, Beograd, 2001. L. Landgrebe, Suvremena filosofija, V. Masleša, Sarajevo, 1977. W. Marx, Fenomenologija Edmunda Huserla, Naklada Breza, Zagreb, 2005. Izvorna djela (obavezan izbor najmanje 3 djela): E. Huserl, Ideje za fenomenologiju i fenomenološku filozofiju, Naklada Breza, Zagreb, 2007. M. Hajdeger, Bivstvovanje i vrijeme, Naprijed, Zagreb,1985. K. Jaspers, Filosofija, IK Z. Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989. Ž. P. Sartr, Bivstvo i ništavilo, Nolit, Beograd, 1982. Ž. F. Liotar, Postmoderno stanje, Novi Sad, 1988. L. Vitgenštajn, Filozofska istraživanja, Nolit, Beograd, 1969. E. Tugenhat, Uvod u jezičkoanalitičku filosofiju, V. Masleša, SARAJEVO, 1990. H. G.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- kolokvijum I, 20 bodova - kolokvijum II, 20 bodova - prisustvo i aktivnost u nastavi, 10 bodova - završni ispit, 50 bodova - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod.
Posebne naznake za predmet	Za dodatnu literaturu i informacije obratiti se profesoru.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Filosofija (2017) / MODERNA I SAVREMENA ESTETIKA

Naziv predmeta:

MODERNA I SAVREMENA ESTETIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4574	Obavezan	7	6	4+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Filosofija (2017)
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da analiziraju, razlikuju, razumiju i kritički prosude pojave, probleme, pojmove i teorije moderne i savremene estetike.
Ishodi učenja	Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Odredi osnovna polazišta i izvore moderne estetike zasnovane na pojmu subjekta stvaraoca. 2. Analizira temeljna estetička pitanja njemačke klasične estetike (moć suđenja, prirodno lijepo, umjetnički lijepo, umjetnička istina...). 3. Razlikuje estetičke pojmove ukusa, uobrazilje i genija. 4. Kritički raspravlja o ključnim estetičkim teorijama 20. vijeka (integralnoj estetici, fenomenološkoj, hermeneutičkoj, strukturalističkoj, semiotičkoj, komunikativnoj...). 5. Primijeni pojedine savremene estetičke pristupe u analitičkom promišljanju konkretnih umjetničkih djela iz književnosti, muzike i slikarstva. 6. Napiše esej ili seminarski rad o nekom savremenom estetičkom problemu u kojem će pokazati njegov strukturni sklop i dati svoju valorizaciju.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Savo Laušević, dr Srđan Maraš
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, tumačenje izvornih tekstova, diskusija, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i ispiti.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Zasnivanje pojmova modernost i savremenost. Estetički problemi renesanse.
I nedjelja, vježbe - Razgovor o pitanju subjekta kao osnove modernog mišljenja.
II nedjelja, pred.-XVII i XVIII vijek u estetici: racionalizasm i empirizam, britanska škola estetike, pojmovi osjećanja i ukusa.
II nedjelja, vježbe Diskusija o problemu unutrašnjeg (estetskog) čula kod Hjuma, Šaftsberija i Hačesona.
III nedjelja, pred.- A. Baumgarten: Uvođenje imena »estetika«, njemačka klasična estetika.
III nedjelja, vježbe - Uvod u razgovor: seminarski rad o Baumgartenovom shvatanju estetike. Slijedi rasprava.
IV nedjelja, pred.- Kant: Moć suđenja, uobrazilja, ukus, lijepo, uzvišeno, genije, talenat.
IV nedjelja, vježbe - Diskusija povodom tumačenja Kantovog Uvoda u "Kritiku moći suđenja".
V nedjelja, pred.- Šelingova filosofija umjetnosti kao organon filosofije; mitologija, umjetnost, filosofija.
V nedjelja, vježbe - Razgovor o Šelingovom teorijskom stavu: Umjetnost je organon filozofije.
VI nedjelja, pred.- Hegelova estetika: umjetnost u sistemu apsolutnog duha; duh u formi čulnosti, umjetnički i prirodno lijepo, umjetnički privid, umjetnost i istina, odumiranje umjetnosti; forme umjetnički lijepog, sisterm umjetnosti.
VI nedjelja, vježbe - Uvod: studenske prezentacije o ključnim pitanjima Hegelove estetike, slijedi diskusija.
VII nedjelja, pred.- Estetičke struje u 19. vijeku; Šopenhauer, Kjerkegor, Niče, psihologizam u estetici (Fehner).
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum I.
VIII nedjelja, pred.- Evolucionizam, biologizam i naturalizam u estetici; estetika kao opšta nauka o umjetnosti (M. Desoar).
VIII nedjelja, vježbe - Kritička rasprava: o uticaju pozitivne nauke na razumijevanje umjetnosti.
IX nedjelja, pred.- Savremena kultura: umjetnički obrasci i estetičke paradigme u 20. vijeku; uticaji nauke na estetiku: integralna estetika (Š. Lalo); nauka o formama (E. Surio); naučna estetika (T. Munro).
IX nedjelja, vježbe - Može li se govoriti o estetskim paradigmama u umjetnosti 20, vijeka? Razgovor.
X nedjelja, pred.- B. Kroče: Osnovi estetike, odnos prema Hegelu, stupnjevi u traženju istine. Estetika izraza. Razumijevanje intuicije u umjetnosti. Odnos estetike i lingvistike.
X nedjelja, vježbe - Seminarski rad o odnosu estetike i linvistike, slijedi rasprava.
XI nedjelja, pred.- Fenomenološko-ontološka estetika (Hartman, Ingarden, Difren): osnovni principi, problemi; Hartmanova estetika: struktura estetskog akta i estetskog predmeta, planovi i slojevi u umjetnostima.
XI nedjelja, vježbe - Analiza i tumačenje Hartmanove teorije o estetskom predmetu i estetskom aktu, izlaganje i razgovor.
XII nedjelja, pred.- R. Ingarden: Estetski doživljaj,umjetničko djelo, estetske vrijednosti.
XII nedjelja, vježbe - Analitičko tumačenje i diskusija Ingardenove knjige: "Doživljaj, umjetničko djelo vrijednost". Zasnivanje estetskih vrijednosti.
XIII nedjelja, pred.- Strukturalizam u estetici: semiotička, simbolička i semantička određenja estetike.
XIII nedjelja, vježbe - Rasprava o primjeni struktralističkog metoda na razumijevanje umjetnosti.
XIV nedjelja, pred.- Znakovi i značenja u umjetnosti, umjetnost kao jezik (Č. Moris, S. Langer, J. Mukaržovski, A. Mol, U. Eko). Francuska »nova kritika« (Ž. Pule, Ž. Starobinski, R. Bart, S. Dubrovski).
XIV nedjelja, vježbe - Diskusija o razumijevanju umjetnosti kroz paradigmu jezika.
XV nedjelja, pred.- Estetika informacija, komunikacija i medija: (A. Mol. M. Benze, Ž. Kon, U. Eko). Postmoderna umjetnost i teorija umjetnosti (Liotar,Bodrijar, Derida, Vatimo i drugi).
XV nedjelja, vježbe - Kolokvijum II.

Opterećenje studenta	Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (dopunski rad)=180.
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 4 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova, kolokvijumi i z.ispit.
Konsultacije	Nakon predavanja.
Literatura	Priručnici: K. E. Gilbert, H. Kun, Istorija estetike, Beograd, Sarajevo, 1969. (posebno: (139 - 483. str.) M. Damjanović, Strujanja u savremenoj estetici, Naprijed, Zagreb, 1966. G. M. Taljabue, Savremena estetika, Nolit, Beograd, 1983... M. Perniola, Estetika XX vijeka, Svetovi, Novi Sad, 2005. Izvorna djela (obavezan izbor najmanje 5 djela): Kant, Kritika moći suđenja, Bigz, Beograd, 1986. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd, 1986. Šeling, Filosofija umjetnosti, Bigz, Beograd, Šiler, O lijepom, Kultura, Beograd, 1967. Hjum, O mjerilu ukusa N. Hartman, Estetika, Kultura, Beograd, 1968. R. Ingarden, Doživljaj, umjetničko djelo, vrijednost, Nolit, Beograd, 1975. M. Hajdeger, Spisi o umjetnosti, FLU, Cetinje, 2008. R.Jaus, Estetička recepcija, Nolit, Beograd, 1989. U. Eko, Estetika i teorija informacija, Prosveta, Beograd, 1977. Ž. Kon, Estetika komunikacije, Klio, Beograd, 2000.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- kolokvijum I, 20 bodova - kolokvijum II, 20 bodova - prisustvo i aktivnost na nastavi, 10 bodova - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupe najmanje 52 boda.
Posebne naznake za predmet	Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / Filosofija (2017) / VELIKI FILOZOFI SAVREMENOSTI -IZBORNI KURS

Naziv predmeta:

VELIKI FILOZOFI SAVREMENOSTI -IZBORNI KURS

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4578	Obavezan	8	6	3+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Filosofija (2017)
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da protumače, komparativno razumiju i valorizuju osnovna pitanja i uticaje najmanje dva izabrana od velikih filozofa savremenosti.
Ishodi učenja	Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Protumači značenje sintagme veliki filosofi i savremena filosofija. 2. Raspravlja na izabrane filosofske teme, koje su otvorili savremeni filosofi. 3. Koristi znanja iz savremene filosofije za kritičko promišljanje pitanja iz našeg vremena. 4. Upoređuje savremene filosofije i njihove međusobne uticaje. 5. Piše seminarske radove iz filosofije radi sticanja kompentencija za stručno tumačenje i kritičko valorizovanje filosofskih djela u funkciji izrade završnog rada.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Savo Laušević
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - H. G. Gadamer i filozofska hermeneutika, događaj istine - Istina i metoda, Struktura razumijevanja.
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Razvoj hermeneutičkog problema od Šlajermahera, Diltaja, Hajdegera do Gadamera.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Fenomenologija i hermeneutika, osnove hermeneutičkog iskustva, krug razumijevanja, problem predrasuda.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Hermeneutički problem primjene, djelatna povijest, zasnivanje duhovnih nauka.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Hermeneutika i ontologija, hermeneutika i praktička filozofija (etičke i političke implikacije).
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Hermeneutičko tumačenje teksta.
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum I.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Jezik kao horizont razumijevanja, tumačenje teksta, horizont dijaloga, granice govora. Razumijevanje pjesništva.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Osnovni izvori filosofije Emanuela Levinasa (fenomenologija, judaizam, ruska klasična litetarura, F. Rozencvajg).
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Levinasova kritika zapadne filosofije kao ontologije, problem Drugog, etika kao prva filosofija.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Totalitet i beskonačno, raskid sa totalitetom.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Licem-u-lice, odgovornost-za-Drugog, biti-talac-Drugog, Dobro s one strane bivstvovanja, etika i ontologija, Drukčije od bivstva ili s onu stranu bivstvovanja.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Pravda i politika: eshatologija mira; Konstitucija subjektivnosti: hipostaza–Ja–sub-iectum.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Kolokvijum II.
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Struktura opterećenja: 111 (nastava) + 13 sata i 20 min (priprema) + 30 sati (dopunski rad).
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo na predavanjima, učestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova, kolokvijum, završni ispit.
Konsultacije	Poslije predavanja.
Literatura	Literatura: (obavezan izbor najmanje tri djela) H. G. Gadamer: Istina i metoda, (Drugi i treći dio, 203-528), V. Masleša, Sarajevo, 1978. H. G. Gadamer, Klasična i filozofska hermeneutika, Časop. »Teorija« br. 4/ 1997. Beograd. Ž. Gronden, Uvod u filozofsku hermeneutiku, Akademska knjiga, Novi Sad 2010. Ž. F. Liotar, Postmoderno stanje, Novi Sad, 1998. Ž. F. Liotar, Šta je postmoderna, Beograd, 1995. Đ. Vatimo, Kraj Moderne, Novi Sad, 1987. A. Velmer, Prilog dijalektici moderne i postmoderne, N. Sad,1987. E. Levinas, Vrijeme i Drugo, Oktoih, Podgorica,1997. E. Levinas, Totalitet i Beskonačnost, Jasen, Nikšić/Beograd, 2006. E. Levinas, Drukčije od bivstva ili s onu stranu bivstvovanja, Jasen, Nikšić, 1999. E. Levinas, Među nama, IK Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, Novi Sad, 1998.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- kolokvijum I, 20 bodova - kolokvijum II, 20 bodova - prisustvo i aktivnost u nastavi 10 bodova - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod.
Posebne naznake za predmet	Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Accesibility Adjustments

Filozofski fakultet / Filosofija (2017) / ISTORIJAFILOZOFIJE XX--OG VIJEKA

Filozofski fakultet / Filosofija (2017) / MODERNA I SAVREMENA ESTETIKA

Filozofski fakultet / Filosofija (2017) / VELIKI FILOZOFI SAVREMENOSTI -IZBORNI KURS

Kontakt

Univerzitet

Programi / Pozivi

Centri