Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

Naziv predmeta:

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12501	Obavezan	3	7	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznati studente sa novim dostignućima naučno istraživačkog rada u ključnim područjima primjenjene psihologije (kliničke, organizacione, pedagoške), podstaći ih na učestvovanje u naučno – istraživačkom radu, te osposobiti ih da samostalno realizuju projekte.
Ishodi učenja	Nakon što položi ovaj predmet, student će biti u mogućnosti da: 1. Razumije principe naučno – istraživačkog rada; 2. Opiše prednosti i nedostatke pojedinih metoda i tehnika istraživanja; 3. Primjeni savremene metode u svom naučno - istraživačkom radu
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Vasilije Gvozdenović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Pripreme za početak semestra I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Uvod u metodologiju naučno – istraživačkog rada II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Nauka, njena uloga I zadaci. Ko se može baviti naukom? III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Naučne metode I tehnologija naučnih istraživanja, principi naučne spoznaje IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Razlika između metodologije I metodike V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Naučno istraživanje kao proces komunikacije VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Naučno istraživanje kao proces rješavanja problema VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Naučno projektovanje i faze istraživanja VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Projekt istraživanja IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Izrada nacrta istraživanja X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Realizacija istraživanja XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Oblikovanja i obrada naučnog i stručnog rada XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Publikovanje naučno istraživačkih radova XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Način prezentovanja na naučnim skupovima XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Recenzija XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 min Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 min) x 16 = 149 sati i 20 min. Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9 sati i 20 min) = 18 sati i 40 min. Ukupno opterećenje za predmet 7 x 30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita iznosi 42 sata Struktura opterećenja: 149 sati i 20 min. (Nastava) + 18 sati i 40 min (Priprema) + 42 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 5 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su u obavezi da pohađaju vježbe kako bi znali da primijene testove i analiziraju dobijene rezultate. Studenti su u obavezi da napišu studiju slučaja.
Konsultacije
Literatura	Literatura: Fajgelj, S. (2005). Metode istraživanja ponašanja, (V dopunjeno izdanje ). Centar za primenjenu psihologiju. Beograd. Garner, M., Wagner, C., Kawulich, B. (2009). Teaching research methods in the social sciences. Ashgate. Burlington. Mejovšek, M. (2007). Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Naklada Slap. Zagreb. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap. Jastrebarsko. Milosavljević, N. (1989). Osnovi naučno istraživačkog rada. Naučna knjiga. Beograd. Ristić, Ž. (1995). O istraživanju, metodu i znanju. Institut za pedagoška istraživanja. Beograd.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Ispit
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / MENTALNO TESTIRANJE

Naziv predmeta:

MENTALNO TESTIRANJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12543	Obavezan	1	7	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Psihometrija, Razvojna psihologija
Ciljevi izučavanja predmeta	Student treba da se upozna sa istorijom i razvojem psiholoških testova i osnovnim teorijskim pristupima mjerenju psiholoških procesa i psiholoških osobina; da stekne znanje kako o načinima ustanovljavanja metrijskih karakteristika testova tako i o principima klasifikacije testova s obzirom na prirodu zadataka, način primjene, predmet mjerenja i trajanje primjene; da ovlada tehnologijom mjerenje znanja, sposobnosti i osobina ličnosti u funkciji indentifikacije, klasifikacije i selekcije.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1.poznaje istoriju i razvoj psiholoških testova koji mjere kognitivne sposobnosti; 2.primjeni testove mentalnih sposobnosti kod djece i odraslih; 3.posjeduje znanja o načinima ustanovljavanja metrijskih karakteristika testova, o principima klasifikacije testova u odnosu na prirodu zadatka, predmet mjerenja, načine primjene i trajanje mjerenja; 4. napiše izvještaja o individualnom i grupnom testiranju.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	dr Bojana Miletić mr Anja Đurić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i diskusije. Priprema po jednog istraživačkog rada. Konsultacije. Učenje za kolokvijume i završni ispit.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Naučni pristup psihološkom mjerenju I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa testovima koji se na našem području, u regionu, koriste radi mjerenja mentalnih sposobnosti. II nedjelja, pred.-Pojava i razvoj psiholoških testova. II nedjelja, vježbe O metrijskim karakteristikama testova. Načini utvrđivanja, standardizacija testova. III nedjelja, pred.- Psihološki testovi i psihologija individualnih razlika. III nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa KOG testom i primjena istog na grupi studenata. IV nedjelja, pred.- Klasifikacije testova s obzirom na prirodu zadataka, način primjene, predmet mjerenja i trajanje primjene. IV nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa karakteristikama TEM testa i njegova primjena na uzorku studenata. V nedjelja, pred.- Pregled i definicija osnovnih metrijskih karakteristika testova znanja. V nedjelja, vježbe - Primjer testa znanja. Primjena tih testova i načini ocjenjivanja. VI nedjelja, pred.- Pregled i definicija osnovnih metrijskih karakteristika testova sposobnosti i osobina ličnosti. VI nedjelja, vježbe - Informisanje o karakteristikama VITI testa. Primjena testa Progresivne matrice (za odrasle). VII nedjelja, pred.- Valjanost testovnih rezultata: definicija, kvantifikacija, relacije s drugim psihometrijskim obilježjima, selekcijski problemi. VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum VIII nedjelja, pred.- Vrste i izvori validacijskih podataka. VIII nedjelja, vježbe - Primjena Ravenovog i Bender - geštalt testa. IX nedjelja, pred.- Sadržaj testa, proces odgovaranja. IX nedjelja, vježbe - II kolokvijum X nedjelja, pred.- Unutrašnja struktura testa, odnosi s drugim varijablama. X nedjelja, vježbe - Određivanje unutrašnje strukture testa. XI nedjelja, pred.- Konvergentni i diskriminantni podaci. XI nedjelja, vježbe - Načini interpretacije podataka. XII nedjelja, pred.- Primjena neverbalnih i verbalnih testova za mjerenje kognitivnih sposobnosti kod djece. XII nedjelja, vježbe - Primjeri testova verbalne i neverbalne serije za djecu i za odrasle. XIII nedjelja, pred.- Zadavanje, ocjenjivanje , interpretacija rezultata i pisanje izvještaja sa testiranja djece. XIII nedjelja, vježbe - Primjena testova za procjenu kognitivne zrelosti za polazak u školu. XIV nedjelja, pred.- Primjena testova mentalnih sposobnosti u funkciji predikcije motivacije, stavova i vrijednosnih orijentacija na poslu. XIV nedjelja, vježbe - Testovi koji se koriste u postupcima profesionalne orijentacije i selekcije. XV nedjelja, pred.- Zadavanje, ocjenjivanje , interpretacija rezultata i pisanje izvještaja sa testiranja odraslih. XV nedjelja, vježbe - Odbrana izvještaja sa grupnog testiranja.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 min Struktura: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata i 20 min samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su dužni da redovno pohađaju nastavu, učestvuju u debatama, i rade dva testa i 3 izvještaja sa testiranja.
Konsultacije	Kako predmet zahtijeva rad na terenu, studenti su pod stalnim mentorisanjem u toku prikupljanja podataka potrebnih za pisanje izvještaja o testiranju.
Literatura	Literatura: Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Anastasi, A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje (2009). Jastrebarsko: Naklada Slap. P.D. Flanagan, J. L. Genshaft & P.L. Harrison (ur.). Contemporary Intellectual Assessment (str. 32-47), New York: The Guilford Press. Alfonso, V. Č. & Prat, S. J. (2000). Sporna pitanja i predlozi za obučavanje profesionalaca u procenjivanju inteligencije. Psihologija u svetu 5(1), str.33-46. Interni materijal: priručnici za testove i skice za pisanje izvještaja sa testiranja Ivić i saradnici (1976). Razvoj i merenje inteligencije, tom II. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ivić i saradnici (1976). Razvoj i merenje inteligencije, tom I, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Čen, Đ. & Gardner, H. (1998). Alternativno procenjivanje sa stanovišta teorije o viševrsnim inteligencijama. Psihologija u svetu, 4, str. 191-206.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prisutstvo u nastavi 10 poena Tri testa sa 10 poena (Ukupno 30 poena), Izvještaj sa testiranja 30 poena Završni ispit sa 30 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet	Nema
Napomena	Nema

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHODIJAGNOSTIKA MENTALNIH POREMEĆ. I POREM.PONAŠ

Naziv predmeta:

PSIHODIJAGNOSTIKA MENTALNIH POREMEĆ. I POREM.PONAŠ

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12544	Obavezan	1	7	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Uvod u psihopatologiju, Psihologija ličnosti
Ciljevi izučavanja predmeta	Sticаnje znаnjа o predmetu, rаzvoju, zаdаcimа, ciljevimа kliničke procijene. Određenjа identitetа predmetа i kliničаrа. Upoznаvаnje sа dometimа, ogrаničenjimа i izаzovimа primjene kliničke procijene u rаzličitim oblаstimа i uslovimа djelаnjа.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. analizira zadatke i ciljeve kliničke procjene u kontekstu uputa za psihološku procjenu; 2. planira metodologiju psihološkog testiranja zavisno od svrhe i namjene psihološe procjene; 3. objasni osnovne metodološke pojmove u vezi karaktera psiholoških podataka; 4. uporedi različite paradigme kliničke procjene zavisno od konteksta procjene; 5. pripremi adekvatnu bateriju psiholoških mjernih instrumenata zavisno od uputnog pitanja koje je postavljeno psihologu u cilju kliničke procene; 6. primjenjuje psihološki intervju sa ispitanicima i okviru istog vrjednuje ponašanje ispitanika u sledećim domenima : kognitivnom, afektivnom i bihevijoralnom; . 7. organizuje, priprema, planira i sprovodi psihološko ispitivanje intelektualnih sposobnosti ispitanika; 8. evaluira i ocjenjuje nalaze primjenjenog testa inteligencije u skladu sa profesionalnim i etičkim kodeksima i standardima struke.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Jasna Veljković, dr Helena Rosandić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i vježbe. Primjenjivost kliničkog metoda procjene u raznolikim, tipičnim situacijama u praksi.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Predmet, osobenosti i zаdаci kliničke procjene. I nedjelja, vježbe - Uputno pitanje. II nedjelja, pred.-Klinički metod i nаčelа kliničke procjene, Periodizacije razvoja kliničke procjene. II nedjelja, vježbe Uspostavljanje komunikacije sa ispitanicima u situacijama kliničke procjene. III nedjelja, pred.- Ulogа kliničаrа i procjenа kliničаrа pojedinca, parova i grupa. III nedjelja, vježbe - Dva načina integracije podataka i načini interpretacije. IV nedjelja, pred.- Dijagnostički dosije slučaja. IV nedjelja, vježbe - Vođenje dosijea slučaja. Kako observirati ispitanika. V nedjelja, pred.- Intervju u sastavu studije slučaja. V nedjelja, vježbe - Načini vođenja intervjua zavisno od cilja kliničke procjene. VI nedjelja, pred.- Psihodijagnostička procjena inteligencije. VI nedjelja, vježbe - Wekslerove skale inteligencije - kako testirati inteligenciju odraslih. VII nedjelja, pred.- Vekslerove skale inteligencije: Viti - kvalitativna I kvantitativna analiza. VII nedjelja, vježbe - Zadavanje i obrada Wekslerovog individualnog testa inteligencije. VIII nedjelja, pred.- Procjena intelektualne efikasnosti- intelektualna efikasnost i ličnost. VIII nedjelja, vježbe - Razlike između verbalnog i neverbalnog QI. Skater analiza. IX nedjelja, pred.- Procjena gubitka efikasnosti kod različitih psihopatoloških kategorija ispitanika. IX nedjelja, vježbe - Koeficijent deterioracije. X nedjelja, pred.- Procjena oštećenja i propadanja sposobnosti. X nedjelja, vježbe - Procjena gubitka efikasnosti neurotičara. XI nedjelja, pred.- Teorije sposobnosti i mozak. XI nedjelja, vježbe - Procjena gubitka efikasnosti kod psihopata i kod sociopata. XII nedjelja, pred.- Wekslerove skale i moždane disfunkcije. XII nedjelja, vježbe - Pojedinačne tehnike otkrivanje psihoorganiciteta. XIII nedjelja, pred.- Samoopis kao osnova procene ličnosti. XIII nedjelja, vježbe - Upoznavanje studenata sa Cornel index upitnikom. XIV nedjelja, pred.- Minesota multifazni inventor ličnosti. XIV nedjelja, vježbe - Prikaz MMPI testa, forma 1 i forma 2. XV nedjelja, pred.- Interpretacija MMPI testa, forma 1 I forma 2. XV nedjelja, vježbe - Vježbanje ocijenjivanja i interpretacije MMPI 202 testa.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 min Struktura: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata i 20 min samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Aktivnost u kliničkom razmišljanju, inicijativa u obradi rezultata testova
Konsultacije	Jednom sedmično nakon predavanja.
Literatura	1. Berger, J. (2004): Psihodijаgnostikа. Beogrаd, Zаvod zа udžbenike i nаstаvnа sredstvа. 2. Groth-Marnat, G. (1997) Handbook of Clinical Assessment. New York, John Wiley & Sons.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prisustvo i učešće u nastavi sa 5 poena; Isticanje u nastavi sa 5 poena; Dva kolokvijuma sa po 20 poena (ukupno 20); Završni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOLOGIJA RADA I ORGANIZACIJE

Naziv predmeta:

PSIHOLOGIJA RADA I ORGANIZACIJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12545	Obavezan	1	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Osnovi psihologije rada
Ciljevi izučavanja predmeta	Pregled bazičnih problema i teorija u psihologiji rada i organizacije i povezivanje sa njihovom primjenom u radnim organizacijama. Proširivanje usvojenih znanja iz oblasti psihologije rada i psihologije međuljudskih odnosa u pravcu novih i složenijih koncepata i pristupa. Razvijanje analitičkog i kritičkog pristupa u čitanju stručne literature. Sagledavanje mogućih pristupa u rješavanju praktičnih problema.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ispit iz ovog predmeta: 1. Biće upoznat sa gledištima različitih škola i pravaca u psihologiji na teorijske i praktične aspekte procesa obrazovanja. 2. Biće upoznat sa osnovnim metodama i tehnikama u podučavanju i učenju u okvirima različitih disciplina – prirodnih, matematičkih i tzv. društvenih. 3. Biće upoznat sa postupcima vrednovanja procesa nastave, njenih ishoda, postupcima za ocenjivanja uspešnosti u ostvarivanju ciljeva nastave, kako učenika, tako i nastavnika. 4. Biće upoznat sa metodama i tehnikama specifičnim za učenje i podučavanje starijih polaznika. 5. Putem vežbi, steći će konkretno iskustvo sa postupcima kreiranja i primene konkretnih različitih postupaka ocenjivanja rezultata i ishoda nastave (tzv. testova znanja sa pitanjima u različitim vidovima i oblicima, postupcima vrednovanja rada nastavnika, itd.) 6. Putem vežbi, steći će iskustvo u planiranju procesa nastave različitih nastavnih oblasti, u kreiranju nastavnih planova, programa, kao i odabiru i preciziranju metoda i nastavnih postupaka za njihovo ostvarivanje
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Psihologija rada kao primijenjena nauka I nedjelja, vježbe - Psihologija rada kao primijenjena nauka II nedjelja, pred.-Problemi psihologije rada II nedjelja, vježbe Problemi psihologije rada III nedjelja, pred.- Organzaciona posvećenost. III nedjelja, vježbe - Psihološki korelati uspjeha na radu. Fizički uslovi rada. IV nedjelja, pred.- Psihološki korelati uspjeha na radu. Fizički uslovi rada. IV nedjelja, vježbe - Ergonomski zahtjevi posla. Ekonomija vremena i pokreta. Cirkadijalni ritmovi. V nedjelja, pred.- Faktori koji doprinose povredama na radu. Umor i monotonija na poslu. V nedjelja, vježbe - Faktori koji doprinose povredama na radu. Umor i monotonija na poslu. VI nedjelja, pred.- I Kolokvijum VI nedjelja, vježbe - I Kolokvijum VII nedjelja, pred.- Profesionalna orijentacija VII nedjelja, vježbe - Profesionalna orijentacija VIII nedjelja, pred.- Analiza posla. Područja analize posla. Postupci za dobijanje podataka u analizi posla. VIII nedjelja, vježbe - Analiza posla. Područja analize posla. Postupci za dobijanje podataka u analizi posla. IX nedjelja, pred.- Profesionalna orijentacija i selekcija. Načini dobijanja podataka o kandidatu. Profesionalni razvoj kadrova. IX nedjelja, vježbe - Profesionalna orijentacija i selekcija. Načini dobijanja podataka o kandidatu. Profesionalni razvoj kadrova. X nedjelja, pred.- II Kolokvijum X nedjelja, vježbe - II Kolokvijum XI nedjelja, pred.- Ličnost i individualne razlike u organizacionom ponašanju XI nedjelja, vježbe - Ličnost i individualne razlike u organizacionom ponašanju XII nedjelja, pred.- Međuljudska komunikacija u organizacijama XII nedjelja, vježbe - Međuljudska komunikacija u organizacijama XIII nedjelja, pred.- Donošenje odluka u organizacijama XIII nedjelja, vježbe - Donošenje odluka u organizacijama XIV nedjelja, pred.- Organizaciona struktura i dizajn XIV nedjelja, vježbe - Organizaciona struktura i dizajn XV nedjelja, pred.- Završni ispit XV nedjelja, vježbe - Završni ispit

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su dužni da redovno pohađaju nastavu, učestvuju u debatama, rade dva kolokvijuma.
Konsultacije
Literatura	Literatura: Grinberg, Dž., Baron R. A. (1998): Ponašanje u organizacijama: razumevanje i upravljanj ljudskom stranom rada, Beograd: Želnid. Petković, M., Janićijević, N., Milikić, B. (2010). Organizacija. Centar za izdavačku djelatnost. Ekonomski fakultet .Beograd. Dunđerović, R. (2004): Osnovi psihologije menadžmenta, FAM,Novi Sad. Šira literature: Grubić – Nešić, L. (2005). Razvoj ljudskih resursa li spremnost na promjene, AB Print, Novi Sad. Arnold J., Silvester J., Patterson F., Robertson I., Cooper C., Burnes B. (2005): Work psychology, Prentice Hall, London. Bojanović R. ( 1988) Psihologija međuljudskih odnosa. Naučna knjiga, Beograd. Bolčić S. (2003): Svet rada u tranziciji, Plato, Beograd Petrović I. (1999) Večito pitanje: kako motivisati zaposlene.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma sa 20 poena (Ukupno 40 poena), Prisustvo i istcanje u nastavi 10 poena, Završni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOLOGIJA OSOBA SA POSEBNIM POTREBAMA

Naziv predmeta:

PSIHOLOGIJA OSOBA SA POSEBNIM POTREBAMA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12546	Obavezan	1	4	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	ne
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti će moći da steknu znanje I osetljivost o psihološkim i socijalnim aspektima različitih ometenosti koji su važni za razvoj profesionalnog ponašanja u pomagačkim profesijama. Studenti će moći da razumeju reakcije na ometenost, proces prilagođavanja na ometenost, psihološke efekte ometenosti na pojedinca i porodicu, reakcijama društva na ometenost i osobu s ometenošću. Studetni će se upoznati sa koncepcijama darovitosti, sa različitim aspektima fenomena darovitosti, sa postupcima identifikacije darovitosti, sa programima edukacije darovitih.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ispit biće u mogućnosti da: 1. poznaje različite teorijske modele ometenosti 2. Poznaje osnovne koncepte inkluzivnog obrazovanja dece s posebnim potrebama 3. Ovlada osnovnim znanjima o razvoju dece s različitim oblicima ometenosti 4. Ovlada osnovnim znanjima o razčličitim aspektima darovitosti, postupcima identifikacije i programima edukacije darovitih osoba 5. Razumeće proces lične i porodične psiho-socijalne adaptacije na ometenost ili darovitost člana porodice 6. Razviće svest o sopstvenim osećanjima i stavovima prema osobama s posebnim potrebama 7. steći će razumevanje konstruktivnog načina sagledavanja života s ometenošću ili darovitošću
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Redovni profesor Ivona Milačić Vidojević
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vežbe, konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Modeli ometenost I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Stigmatizacija i diskriminacija osoba s ometenošću II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Psiho-socijalni efekti ometenosti na pojedinca i proces prilagođavanja III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Psiho-socijalni efekti ometenosti na porodicu IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Razvoj dece u kontekstu ometenosti – dete s intelektualnom ometenošću (IO) V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Dete s oštećenjem sluha VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Dete s oštećenjem vida VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Dete s autističkim spektrom poremećaja (ASP) VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Dete s teškoćama u motoričkom funkcionisanju IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Fenomen darovitosti X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Priroda i razvoj darovitosti XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Socio-emocionalne karakteristike darovitih osoba XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Identifikacija darovitih osoba XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Edukacija darovitih osoba XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Darovitost i ometenost XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	2 časa predavanja
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohađanje nastave
Konsultacije	Posle održane nastave
Literatura	Altaras, A. (2006). Darovitost i podbacivanje (odabrana poglavlja). Pančevo-Beograd: Mali Nemo, Institut za psihologiju i Centar za primenjenu psihologiju. Maksić, S. B. (2009). Darovito dete u školi (drugo izdanje) (odabrana poglavlja). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva MilačićVidojević I. (2008): Autizam-dijagnoza i tretman, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, ISBN 978-86-80113-66-1.str.3-17. Dragojević, N., Hanak, N., Milačić-Vidojević, I. (2009): Odlike funkcionisanja porodica sa intelektualno ometenim detetom. U D. Radovanović (ur.) Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, str.259-268. ISBN 978-86-80113-83-8. Hrnjica, S. (1991): Ometeno dete, Beograd, ZUNS, ISBN 86-17-01534-9, str.149-177, 267-299. Brojčin, B. (2013). Inkluzivna edukacija, Fasper, Beograd (odabrana poglavlja)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	2 kolokvijuma (svaki do 20 poena) , ocena sa vežbi (do 10 poena) i završni ispit 50 poena
Posebne naznake za predmet	nema
Napomena	nema

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / STUDIJA SLUČAJA(ZA KLINIČKU,ORGANIZACIONU I PEDAGO

Naziv predmeta:

STUDIJA SLUČAJA(ZA KLINIČKU,ORGANIZACIONU I PEDAGO

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12547	Obavezan	1	6	1+5+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Uvod u psihopatologiju, Psihodijagnostika mentalnih poremećaja i ponašanja
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznаvаnje studenаtа sа prаktičnom primjenom metodа kliničke procjene.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da praktično primjeni sledeće metode kliničke procjene nad pripadnicim nekliničke i kliničke populacije i to dokumentuje protokolom procjene: 1.Kliničko intervjuisanje; 2.Bihejvioralnu procjenu; 3.Opservaciju ponašanja; 4.Skale inteligencije Devida Vekslera; 5.Minesota multifazni inventar ličnosti ( MMPI); 6.Prijektivne tehnike i projektivne hipoteze; 7.Projektivni crtež; 8.Test nedovršenih rečenica.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	dr Helena Rosandić
Metod nastave i savladanja gradiva	Prаktično zаdаvаnje i primjenа kliničkih instrumenаtа u kliničkoj i nekliničkoj populaciji. Praksa se obavlja u JZU Opšta bolnica u Nikšiću, na odjeljenju Psihijatrije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Studijа slučаjа. I nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. II nedjelja, pred.-Uputno pitanje. II nedjelja, vježbe Praksa na odjeljenju Psihijatrije. III nedjelja, pred.- Bihejviorаlnа procjenа. III nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. IV nedjelja, pred.- Opservаcijа ponаšаnjа. IV nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. V nedjelja, pred.- Projektivni crteži. V nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. VI nedjelja, pred.- Vekslerove skаle inteligencije I. VI nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. VII nedjelja, pred.- Vekslerove skаle inteligencije II. VII nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. VIII nedjelja, pred.- Vekslerove skаle inteligencije III. VIII nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. IX nedjelja, pred.- Minesotа multifаzni inventаr ličnosti (MMPI), zadavanje. IX nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. X nedjelja, pred.- Minesotа multifаzni inventаr ličnosti (MMPI), crtanje profila i interpretacija. X nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. XI nedjelja, pred.- Projektivne tehnike i projektivnа hipotezа. XI nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. XII nedjelja, pred.- Test nedovršenih rečenicа zadavanje. XII nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. XIII nedjelja, pred.- Test nedovršenih rečenicа, pravljenje profila i interpretacija. XIII nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. XIV nedjelja, pred.- Hipoteziranje i integracija testovnih pokazatelja. XIV nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije. XV nedjelja, pred.- Finalizacija i izrada dosijea -studija slučaja. XV nedjelja, vježbe - Praksa na odjeljenju Psihijatrije.

Opterećenje studenta	6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: sat predavanja 5 sati vježbi 2 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 1 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 5 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Tokom prаkse student je dužаn dа obаvi nekoliko ispitivаnjа, primjenom pojedinih metodа kliničke procjene, nаd pripаdnicimа nekliničke i kliničke populаcije i to dokumentuje protokolimа procjene.
Konsultacije	Konsultacije sa nastavnicima i saradnicima se odvijaju jednom nedjeljno prema terminima dogovorenim na početku akademske godine.
Literatura	1. Berger, J. (2004): Psihodijаgnostikа. Beogrаd, Zаvod zа udžbenike i nаstаvnа sredstvа. 2. Berger, J. i sаrаdnici (1995): Vekslerov individuаlni test inteligencije. Beogrаd, Društvo psihologа Srbije. 3. Biro, M. i Berger, J. (1988): Priručnik zа MMRI-201, Beogrаd, Društvo psihologа Srbije. 4. Groth-Marnat, G. (1999): Handbook of Psychological Assessment. New York, John Wiley & Sons.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Klinički protokol procjene, 50 bodova. Neklinički protokol procjene, 50 bodova.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOLOGIJA PORODICE

Naziv predmeta:

PSIHOLOGIJA PORODICE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12548	Obavezan	2	4	2+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Teorijske osnove razvojne psiholog, Osnove socijalne psihologije
Ciljevi izučavanja predmeta	Sticаnje osnovnih znаnjа o porodici kаo jedinstvenoj grupi, znаčаjnoj zа odrаstаnje i rаzvoj pojedincа. Upoznаvаnje sа rаznim teorijskim modelimа i metodаmа procjene porodice, te zаhtjevimа interdisciplinаrnog pristupа u prаksi i istrаživаnju.
Ishodi učenja	Student će biti osposobljen da: 1. primenjuje znanja o suštinskim odrednicama porodice u cilju prepozavanja i analiziranja zadatka i ciljeve koje je potrebno ostvariti u radu sa porodicama; 2. diferencira, određuje i upućuje na tretman različite vrste porodičnih grupa; 3. primenjuje osnovne tehnike psihološko – dijagnostičog rada sa porodicom; 4. određuje i klinički procjenjuje strukture i podsisteme porodice; 5. analizira, ocenjuje, prepoznaje i klasifikuje vrste porodične patologije; 6. usmeno i pismeno prezentuje nalaz kliničke procjene porodičnog funkcionisanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof. dr Jasna Veljković, dr Helena Rosandić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Definicija i pojam porodice. I nedjelja, vježbe - Bazični elementi porodičnog funkcionisanja. II nedjelja, pred.-Teorijski pristupi u izučavanju i razumijevanju porodice. II nedjelja, vježbe Transgeneracijski pristup, Murray Bowen. III nedjelja, pred.- Metode istraživanja porodice. III nedjelja, vježbe - Strukturalno strateški pristup,Jay Haley. IV nedjelja, pred.- Dolazak porodice na prvu seansu. IV nedjelja, vježbe - Strukturalna terapija, Salvador Minuchin. V nedjelja, pred.- Rod i promjene u nejednakosti moći. V nedjelja, vježbe - Transkript seansi Salvadora Minuchina. Tehnika prikaza slučaja - igranje uloga. VI nedjelja, pred.- Bračni i izvanbračni odnosi. VI nedjelja, vježbe - Milanski pristupi u razvoju porodične terapije. VII nedjelja, pred.- Životni ciklusi porodice. VII nedjelja, vježbe - Životni ciklusi porodice i afektivno vezivnje. Prikaz filma na zadatu temu. VIII nedjelja, pred.- Porodica i stres. VIII nedjelja, vježbe - Trauma i gubitak. IX nedjelja, pred.- Kvalitet života porodica depresivnih osoba. IX nedjelja, vježbe - Cirkularno ispitivanje. X nedjelja, pred.- Opšte teorijske postavke genograma. X nedjelja, vježbe - Genogram, primjena na primjerima. XI nedjelja, pred.- Savremeno roditeljstvo. XI nedjelja, vježbe - Dijete u porodičnoj psihoterpiji. XII nedjelja, pred.- Razvod. XII nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja razvoda. XIII nedjelja, pred.- Postupanje kod porodice sa nasiljem. XIII nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja porodice sa nasiljem. XIV nedjelja, pred.- Psihoza i multipla porodična grupna terapija. XIV nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja. XV nedjelja, pred.- Rad sa porodicom sa članom sa problemom zavisnosti. XV nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja.

Opterećenje studenta	2 sata predavanja 1 sat vježbi 2 sata i 20 min samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohadjanje predavanja i vježbi je obavezno.
Konsultacije	Jednom sedmično.
Literatura	Milojković M., Srnа J., Mićović R. ured. (1997): Porodičnа terаpijа, Centrа zа brаk i porodicu. Kаpor-Stаnulović, N. (1985): Psihologijа roditeljstvа, Nolit, Beogrаd. Mitić, M. (1997): Porodicа, zdrаvlje i bolest u: Berger D. Zdrаvstvenа psihologijа, Društvo psihologа Srbije-Centаr zа primenjenu psihologiju, Beogrаd. Srnа, J. (2003): Genogrаm u: Biro, Butolo ured. Kliničkа psihologijа, Kаtedrа zа kliničku psihologiju Ludvig Mаksimilijаn Univerzitetа u Minhenu i Futurа publikаcije, Novi Sаd; Jovanović A.(1997).Ratne psihotraume I porodica. Beograd. Zadužbina Andrejević.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	-prisustvo i učešće u nastavi sa 5 poena; -isticanje u nastavi sa 5 poena; -dva kolokvijuma sa po 20 poena (ukupno 20); -završni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / KLINIČKO PSIHOLOŠKI NALAZI I INTERVENCIJE

Naziv predmeta:

KLINIČKO PSIHOLOŠKI NALAZI I INTERVENCIJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12549	Obavezan	2	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Psihodijagnostika mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja
Ciljevi izučavanja predmeta	Sticanje znanja o osnovima primjene kliničko-psihološkog nalaza i intervencijama koje se mogu sprovoditi zavisno od nalaza.Upoznavanje sa intervencijama koje sprovodi stručni tim u različitim institucijama u kojima je zaposlen klinički psiholog.
Ishodi učenja	Student će biti osposobljen da primjenjuje znanja o:1) primjeni kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostikovanja neurotskog poremećaja i intervencijama koje slede ovu dijagnozu;2) primjeni kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostikovanja psihotičnog poremećaja i intervencijama koje se sprovode; 3)primjeni kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostikovanja graničnog poremećaja; 4) primjeni kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostike adolescentne krize; 5)primjeni kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostike psihoorganiciteta i intervencijama koje se nakon toga sprovode; 6) o primjeni kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostike suicidalnosti i suicidalnih tendencija i intervencijama koje slede; 7)primjena kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostike poremećaja ponašanja kod djece i omladine i intervencijama koje slede; 8) o slučaju primjene klniičko-psihološkog nalaza u slučaju procjene kompetentnosti roditeljskih sposobnosti;9) o slučaju primjene kliničko-psihološkog nalaza u forenzičko-sudske svrhe i intervencijama koje slede. 10) o slučaju primjene kliničko-psihološkog nalaza u slučaju dijagnostike različitih vrsta depresivnost: neurotska depresija-intervencije; psihotična depresija-intervencije; adolescentna depresija-intervencije;organska depresija-intervencije;depresija u PTSP-intervencije. 11) Primjena kliničko psihološkog nalaza u slučaju dijagnostikovanja kriznih stanja: moguće intervencije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	vanredni prof. Jasna Veljković, dr Helena Rosandić
Metod nastave i savladanja gradiva	Interаktivnа: uvodnа predаvаnjа - kombinаcijа izlаgаnjа i diskusije grupe, gdje se zа temu pored nаstаvnikа, а po njegovim uputstvimа, pripremа još neko od studenаtа. Vježbe i konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Definicija i pojam predmeta kliničko-psihološkog nalaza I nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. II nedjelja, pred.-Etičke dileme u vezi psihološkog nalaza. II nedjelja, vježbe Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. III nedjelja, pred.- Šta znači za osobu dijagnoza neurotičnog poremećaja i kakve intervencije sprovodimo u ovom slučaju? III nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. IV nedjelja, pred.- Šta znači nalaz graničnog poremećaja I koje su moguće posledice ove dijagnoze po ličnost ispitanika. IV nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. V nedjelja, pred.- Šta znači nalaz psihotičnog poremećaja i koja je moguća lepeza intervencija u ovom slučaju? V nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. VI nedjelja, pred.- Nalaz psihoorganskog sindroma i moguće posledice ove dijagnoze VI nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. VII nedjelja, pred.- Kliničko-psihološki nalaz: Ispitanik je suicidalan. Etičke dileme povodom suicidalnosti. Odnos suicidalnosti i homicidalnosti. VII nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. VIII nedjelja, pred.- Komplikacije adolescentne krize:moguće intervencije. VIII nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. IX nedjelja, pred.- Kliničko-psihološki nalaz: depresija. Koje vrste depresije poznajemo?Intervencije u radu sa različitim oblicima depresije IX nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. X nedjelja, pred.- Dijagnoza:poremećaja ponašanja kod djece i omladine-praktične posledice X nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. XI nedjelja, pred.- Koji je roditelj “adekvatniji”? Primjena psihološkog nalaza u cilju sprovodjenja donošenja odluke o roditeljstvu nakon razvoda braka. XI nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. XII nedjelja, pred.- Dijagnoza bolesti zavisnosti. Posledice ove dijagnoze i moguće intervencije. XII nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. XIII nedjelja, pred.- Procjena ličnosti u svrhu dijagnostike uračunljivosti osobe u momentu izvršenja krivičnog dijela. Moguće intervencije. XIII nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. XIV nedjelja, pred.- Kliničko-psihološko nalaz u slučajevima kada osoba nije sposobna da preuzme brigu o sebi. Intervencije I posledice: oduzimanje poslovne sposobnosti, privremeno, trajno? XIV nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja. XV nedjelja, pred.- Smrt bliske osobe u porodici.Kliničko-psihološki nalaz osobe koja je u procesu žalovanja.Moguće intervencije. XV nedjelja, vježbe - Praktična primjena i analiza testovnih rezultata pojedinačnog slučaja.

Opterećenje studenta	6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohadjanje predavanja i vježbi je obavezno.
Konsultacije	Konsultacije sa nastavnicima i saradnicima se odvijaju jednom nedjeljno prema terminima dogovorenim na početku akademske godine.
Literatura	Berger Josip.(2013).Empirocentrična ili testimentalna perspektiva u psihologiji.Centar za primenjenu psihologiju.Beograd; Berger Josip. (2010). Sinopsis. Pitanja psihološke procene ličnosti i integracije. Centar za primenjenu psihologiju.Beograd. Biro, M, Smedervac. S, Novovic Z. (2012). Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Centar za primenjenu psihologiju.Beograd.; Stojković Lidija (2010).Prvih deset godina tugovanja.Gubitak deteta. IP:Žarko Albulj. Beograd, Kostić Milan.(2002). Forenzička psihologija - teorija i praksa. Beograd: Zavod ua udžbenike i nastavna sredstva. Milan Kostić. (2011).Psihološken ekspertize. Beograd:Službeni glasnik.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- prisustvo i učešće u nastavi sa 5 poena; - isticanje u nastavi sa 5 poena; - dva kolokvijuma sa po 20 poena (ukupno 20); - završni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOLOGIJA UČENJA I NASTAVE

Naziv predmeta:

PSIHOLOGIJA UČENJA I NASTAVE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12550	Obavezan	2	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Položeni ispiti iz Psihologije učenja i Psihologije pamćenja i mišljenja.
Ciljevi izučavanja predmeta	Cilj predmeta je da produbi i poveže znanja i veštine stečene pohađanjem bazičnih predmeta na osnovnim studija sa znanjima i veštinama koji su neophodni za praktično razumevanje, planiranje i izvođenje nastave, kao i za praćenje efekata školskog učenja.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ispit iz ovog predmeta: 1. Biće upoznat sa gledištima različitih škola i pravaca u psihologiji na teorijske i praktične aspekte procesa obrazovanja. 2. Biće upoznat sa osnovnim metodama i tehnikama u podučavanju i učenju u okvirima različitih disciplina – prirodnih, matematičkih i tzv. društvenih. 3. Biće upoznat sa postupcima vrednovanja procesa nastave, njenih ishoda, postupcima za ocenjivanja uspešnosti u ostvarivanju ciljeva nastave, kako učenika, tako i nastavnika. 4. Biće upoznat sa metodama i tehnikama specifičnim za učenje i podučavanje starijih polaznika. 5. Putem vežbi, steći će konkretno iskustvo sa postupcima kreiranja i primene konkretnih različitih postupaka ocenjivanja rezultata i ishoda nastave (tzv. testova znanja sa pitanjima u različitim vidovima i oblicima, postupcima vrednovanja rada nastavnika, itd.) 6. Putem vežbi, steći će iskustvo u planiranju procesa nastave različitih nastavnih oblasti, u kreiranju nastavnih planova, programa, kao i odabiru i preciziranju metoda i nastavnih postupaka za njihovo ostvarivanje.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof. dr Milica Drobac-Pavićević mr Dragica Rajković
Metod nastave i savladanja gradiva	Usmena predavanja i praktične vežbe. Usmena izlaganja polaznika, sa diskusijom.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Odnos učenja kao teorijskog konstrukta i nastave kao praktične delatnosti. I nedjelja, vježbe - Odnos učenja kao teorijskog konstrukta i nastave kao praktične delatnosti. II nedjelja, pred.-Psihološki sistemi i školsko učenje 1: tradicionalni pristupi (bihejviorizam, geštalt). II nedjelja, vježbe Psihološki sistemi i školsko učenje 1: tradicionalni pristupi (bihejviorizam, geštalt). III nedjelja, pred.- Psihološki sistemi i školsko učenje 2. savremeni pristupi (kognitivistički i humanistički). III nedjelja, vježbe - Psihološki sistemi i školsko učenje 2. savremeni pristupi (kognitivistički i humanistički). IV nedjelja, pred.- Potencijali za školsko učenje1: struktura intelektualnih sposobnosti i kognitivni stil. IV nedjelja, vježbe - Potencijali za školsko učenje1: struktura intelektualnih sposobnosti i kognitivni stil. V nedjelja, pred.- Potencijali za školsko učenje 2: struktura ličnosti; interakcija ličnosti i faktora školskog učenja. V nedjelja, vježbe - Potencijali za školsko učenje 2: struktura ličnosti; interakcija ličnosti i faktora školskog učenja. VI nedjelja, pred.- Metode i tehnike školskog podučavanja (aktivnosti nastavnika). VI nedjelja, vježbe - Metode i tehnike školskog podučavanja (aktivnosti nastavnika). VII nedjelja, pred.- Slobodna nedelja VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum VIII nedjelja, pred.- Metode i tehnike školskog učenja (aktivnosti učenika). VIII nedjelja, vježbe - Metode i tehnike školskog učenja (aktivnosti učenika). IX nedjelja, pred.- Usvajanje veštine čitanja: preduslovi; komponente veštine. IX nedjelja, vježbe - Usvajanje veštine čitanja: preduslovi; komponente veštine. X nedjelja, pred.- Čitanje sa razumevanjem pročitanog kao osnova školskog učenja. X nedjelja, vježbe - Čitanje sa razumevanjem pročitanog kao osnova školskog učenja. XI nedjelja, pred.- Učenje matematike i prirodnih nauka. XI nedjelja, vježbe - Učenje matematike i prirodnih nauka. XII nedjelja, pred.- Praćenje, procena i merenje efekata školskog učenja. XII nedjelja, vježbe - Praćenje, procena i merenje efekata školskog učenja. XIII nedjelja, pred.- Slobodna nedelja XIII nedjelja, vježbe - II kolokvijum XIV nedjelja, pred.- Vrednovanje rada nastavnika. XIV nedjelja, vježbe - Vrednovanje rada nastavnika. XV nedjelja, pred.- Podučavanje u odraslom dobu. XV nedjelja, vježbe - Podučavanje u odraslom dobu.

Opterećenje studenta	U semestru: Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohađanje nastave. Dva polusatna usmena izlaganja na odbranu temu. Učešće u diskusijama povodom izlaganja kolega.
Konsultacije	Fakultativne.
Literatura	Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN’ (odabrana poglavlja) Lalović, D. (2012). Čitanje: od slova do teksta. Beograd: Centar za izdavačku delatnost Filozofskog fakulteta. (odabrana poglavlja) Autorizovane MS Power Point prezentacije i ostali materijali korišćeni na časovima predavanja.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Pisani kolokvijumi, ocenjivanje usmenih izlaganja, ocenjivanje ucesca u diskusijama, završni usmeni ispit.
Posebne naznake za predmet	-
Napomena	-

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOLOGIJA U MENADŽMENTU

Naziv predmeta:

PSIHOLOGIJA U MENADŽMENTU

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12551	Obavezan	2	4	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Osnovi psihologije rada, Psihologija međuljudskih odnosa
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i zadacima psihologije menadžmenta i značajnim naučnim i praktičnim problemima ove discipline. Poseban akcenat je stavljen na razvijanje svijesti o najvažnijim problemima u ovoj oblasti, mjestu i ulozi psihologije menadžmenta i ulozi organizacionog psihologa u organizaciji.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1.osmisli optimalan plan razvoja ljudskih resursa u organizacijama; 2.analizira konkurentski položaj organizacija; 3.razlikuje tipove organizacionih uloga (direktor, rukovodilac, menadžer, lider…); 4.razumije karakteristike konkurentskog preduzetničkog ponašanja; 5.razvija sopstvene potencijale za liderstvo; 6.razvija kritičku svijest o najvažnijim problemima ove oblasti, mjestu i ulozi psihologije menadžmenta u radu organizacionog psihologa.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Mirjana Kuljak, Dragica Rajkovic
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u psihologiju menadžmenta. I nedjelja, vježbe - Problemi psihologije menadžmenta. II nedjelja, pred.-Menadžment ljudskih resursa kao poslovna funkcija i naučna disciplina. II nedjelja, vježbe Razvoj psihologije menadžmenta u ovdašnjim organizacionim okolnostima i relacije sa drugim psihološkim i nepsihološkim disciplinama. III nedjelja, pred.- Mjesto menadžmenta ljudskih resursa u domaćim preduzećim III nedjelja, vježbe - Razvoj menadžmenta nekad i sad (diskusija). IV nedjelja, pred.- Pristupi uvođenju menadžmenta ljudskih resursa u preduzeću u tranziciji. IV nedjelja, vježbe - Menadžment u krizama. V nedjelja, pred.- Elementi radne sredine i ljudski resursi V nedjelja, vježbe - Planiranje ljudskih resursa. VI nedjelja, pred.- Vođenje, organizovanje i motivisanje zaposlenih i komunikacija u organizaciji. VI nedjelja, vježbe - Igranje organizacionih uloga (radionica). VII nedjelja, pred.- Socijalna moć i rukovođenje. VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum VIII nedjelja, pred.- Izvori društvene moći menadžera. VIII nedjelja, vježbe - Moć (radionica) IX nedjelja, pred.- Identifikacija, selekcija i razvoj menadžera. IX nedjelja, vježbe - Društvene i lične karakteristike razvoja menadžmenta. X nedjelja, pred.- Crte ličnosti i uspješnost menadžera. X nedjelja, vježbe - Profil uspješnog menadžera (radionica). XI nedjelja, pred.- Menadžerska motivacija. XI nedjelja, vježbe - II kolokvijum XII nedjelja, pred.- Razvoj menadžmenta u praksi. XII nedjelja, vježbe - Motivacione tehnike u menadžmentu. XIII nedjelja, pred.- Japanski menadžment XIII nedjelja, vježbe - Prikaz razlika između zapadnjačkog i istočnjačkog menadžmenta. XIV nedjelja, pred.- Liderstvo : priroda liderstva i uticaj koji ima na organizacije. XIV nedjelja, vježbe - Otkrijte lidera (radionica). XV nedjelja, pred.- Psihosocijalni uzroci stresa menadžera, efekti stresa, upravljanje stresom. XV nedjelja, vježbe - Prikaz izvora stresa za muškarca i ženu koji obavljaju ulogu menadžera.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 min
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su dužni da redovno pohađaju nastavu, učestvuju u debatama, i rade dva kolokvijuma.
Konsultacije	Grupne i individualne na sedmičnom nivou.
Literatura	Maslov, Abraham, Psihologija u menadžmentu, ASEE, Novi Sad, Dunđerović, R. (2004): Osnovi psihologije menadžmenta, FAM,Novi Sad. Čizmić, S. ed. ( 1995) Psihologija i menadžment. Institut za psihologiju Beograd. Zvonarević, M. (1985.) Socijalna moć i rukovođenje U: Socijalna psihologija, Školska knjiga, Zagreb, 322 – 336 str Zvonarević, M. (1985.) Uloga rukovodioca i njegove psihološke osobine U: Socijalna psihologija, Školska knjiga, Zagreb, 337 – 360 str Grinberg, Dž., Baron R. A. (1998): Ponašanje u organizacijama: razumevanje i upravljanj ljudskom stranom rada, Beograd: Želnid. Mincberg, H. (2009) : Menadžeri, a ne masteri poslovne organizacije,„CEKOM“ – books, N. Sad. Bahtjarević Šiber, F.(1999). Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb. Šira literatura: Dunđerović, R. (2004). Vrijednosne orijentacije menadžera i kvalitet života zaposlenih. Sociološki godišnjak SDRS. Pale. Grubić – Nešić, L. (2008). Znati biti lider. AB print. Novi sad. Wren i Woich (1994) Menadžment. Privredni pregled. Beograd
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Dva kolokvijuma sa 20 poena (Ukupno 40 poena). Aktivnost na časovima vježbi 10 poena . Aktivnost na časovima predavanja 10 poena. Završni ispit 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno ostvari najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOTERAPIJSKI MODALITETI(ZA KLINIČ,ORGANIZ.I PED

Naziv predmeta:

PSIHOTERAPIJSKI MODALITETI(ZA KLINIČ,ORGANIZ.I PED

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12552	Obavezan	2	5	0+5+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Uvod u psihopatologiju.
Ciljevi izučavanja predmeta	Sticanje osnovnih znanja o humanistički i kognitivno-bihevijoralnio orijentisanim psihoterapijskim modalitetima individualnim i grupnim, koji su primenljivi u različitim vidovima prakse,kliničke i nekliničke. Usvajanje znanja o razlikama primjene psihoterapijskih modaliteta zavisno od konteksta. Usvajanje osnovnih znanja o indikacijama i kontraindikacijama primjene ovih modaliteta u radu sa različitim populacijama.Upoznavanje sa osnovama organizacionog konsultinga.
Ishodi učenja	Studenti će biti u stanju da difereneciraju i shodno tome indikuju primenu osnovnih akcionih tehnika iz oblasti humanističkih psihoterapijskih modaliteta prvenstveno u preventivne svrhe, kao i u različitim oblastima problema življenja. Studenti će biti osposobjeni za dijagnostiku poremećaja na nivou ponašanja i kognicije kao i primjenu elementarnih tehnika ovih psihoterapijskih modaliteta.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	dr Helena Rosandić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i vježbe uz diskusiju primjera iz literature ili audio i video traka, igranje uloga savjetnika i klijenta.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Humanistički psihoterapijski modaliteti, filozofske osnove i osnovna područja primjene. I nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. II nedjelja, pred.-Psihodrama-Who will survive? Osnovne postavke,inikaciona podrućja primjene. II nedjelja, vježbe Prikaz slučaja i igranje uloga. III nedjelja, pred.- Primjena psihodrame u kliničke svrhe. Različiti nivoi primjene psihodrame zavisno od kliničkih populacija sa kojima se radi. III nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. IV nedjelja, pred.- Primjena psihodrame u univerzitetskom obrazovanju. IV nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. V nedjelja, pred.- Integrativni akcioni pristupi u radu sa adolescentima sa poremećajima ponašanja. V nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. VI nedjelja, pred.- Transakciona analiza u radu sa problemima življenja. VI nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. VII nedjelja, pred.- Primena TA u organizacijama. VII nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. VIII nedjelja, pred.- Perlosva Geštalt terapija- terapija problema življenja. VIII nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. IX nedjelja, pred.- Logoterapija Viktora Frankla-potraga za smislom. IX nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. X nedjelja, pred.- Tjelesna terapija-primjena tjelesne psihoterapije u razrešavanju tenzija svakodnevnog življenja. X nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. XI nedjelja, pred.- Racionalno emotivno-kognitivno bihevijoralna terapija-REKBT. XI nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. XII nedjelja, pred.- Primjena REKBT u organizacijama i rešavanju konflikata na radnom mjestu. XII nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. XIII nedjelja, pred.- Narativna terapija XIII nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. XIV nedjelja, pred.- Primjena narativne terapije u radu vaspitačkog osoblja sa djecom u predškolskim institucijama XIV nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga. XV nedjelja, pred.- Velike grupe, Psihologija i psihopatologija radnih kolektiva. XV nedjelja, vježbe - Prikaz slučaja i igranje uloga.

Opterećenje studenta	5 sati vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 0 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 5 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohadjanje predavanja i vježbi je obavezno.
Konsultacije	Konsultacije sa nastavnicima i saradnicima se odvijaju jednom nedjeljno prema terminima dogovorenim na početku akademske godine.
Literatura	Veljkovic J,ed..(2003).Kroz lavirint psihodrame. .Beograd. Centar za primenjenu psihologiju ; Veljkovic J.(2014).Psihodrama i promena.Beograd. Zadužbina Andrejević; Veljkovic J.(2016).Sociodrama i globalna ekonomska i politička kriza. Beograd.Srpska nauka danas.PP.90-102.,Vol,1/198. Ven Džoins.(2011).Savremena transakciona analiza.Novi Sad. Psihopolis. Bern E.(2013).Koju igru igras. Novi Sa.Psihopolis.Ginger S.(2013).Gestalt terapija-umetnost življenja.Novi Sad.Psihopolis. Fridman Dž, Combs Dž.(2009).Narativna terapija.Novi Sad. Psihopolis. Durisic-Bojanovic M.(2013).Psihologija organizacionih promena i razvoja. Beograd.Centar za primenjenu psihologiju Drustva psihologa Srbije.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prisustvo i učešće u nastavi sa 5 poena; Isticanje u nastavi sa 5 poena; Dva kolokvijuma sa po 20 poena (ukupno 20); Završni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / IZBORNI PREDMET/SOCIOLOŠKA ISTRAŽ.U OBLASTI KULT.

Naziv predmeta:

IZBORNI PREDMET/SOCIOLOŠKA ISTRAŽ.U OBLASTI KULT.

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12553	Izborni	2	5	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznаvаnje studenata sa teorijskim specifičnostima sociologije kulture, savremenim kulturnim fenomenima i načinom na koji se kulturni fenomeni, istražuju
Ishodi učenja	Nakon odslušanog predmeta studenti će biti osposobljeni da:  Analiziraju i objašnjavaju odnos društva prema kulturi i njenim specifičnim oblicima;  Analiziraju i kritički prosuđuju fenomene savremene kulture  Istražuju kulturne fenomene i na osnovu empirijskih podataka diskutuju o njima  Istražuju uticaj medija na kreiranje kulturnih praksi  Razumiju odnos emocija i kulture
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Doc. dr Miomirka Rakonjac
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, seminari, razgovor-dijalog, diskusija, konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Sociološko proučavanje kulture I nedjelja, vježbe - Seminarski rad na temu "Kultura i emocije" II nedjelja, pred.-Činioci kulture (iskustvo, običaj, moral, vjerovanja, vrijednosti, obrasci kulture) II nedjelja, vježbe Analitički osvrt na jedan kulturni činilac III nedjelja, pred.- Kultura i komunikacija III nedjelja, vježbe - Verbalna i neverbalna komuniakcija kroz kulturološku prizmu IV nedjelja, pred.- Kultura igre i igra u kulturi IV nedjelja, vježbe - Johan Huizinga (str.9-30); Rože Kajoa (str.31-55); Božidar Tadić „Misterija igre“ (str. 9-50) V nedjelja, pred.- Klasni ukusi i životni stilovi V nedjelja, vježbe - Seminarski rad: Burdije, P. „Klasni ukusi i životni stilovi“ u Đorđević, Jelena (2012): Studije kulture, Beograd: Službeni glasnik. (strana 155-178) Torsten Veblen "Teorija dokoličarske klase" VI nedjelja, pred.- Slobodno vrijeme kao socio-kulturna kategorija VI nedjelja, vježbe - Ratko Božović "Iskušenje slobodnog vremena"; Esej: Slobodno vrijeme mladih- način organizacije i "potrošnje slobodnog vremena" VII nedjelja, pred.- Masovno društvo i industrija svijesti VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum I VIII nedjelja, pred.- Popularna kultura VIII nedjelja, vježbe - Štampani mediji i popularna kultura; Muzika i popularna kultura; Film i popularna kultura. IX nedjelja, pred.- Kultura, subkultura i kontrakultura IX nedjelja, vježbe - Grafiti kao izraz subkulturnih stilova X nedjelja, pred.- Kultura straha X nedjelja, vježbe - Kako se strah proizvodi? XI nedjelja, pred.- Predmet sociologije masovnih komunikacija XI nedjelja, vježbe - Denis Mek Vejl "Masovne komunikacije" XII nedjelja, pred.- Kultura i rod XII nedjelja, vježbe - Istraživanje roda i rodnih odnosa u crnogorskoj kuturi XIII nedjelja, pred.- Kulturna politika XIII nedjelja, vježbe - II Kolokvijum XIV nedjelja, pred.- Obrazovanje kao suštinski elemenat kulture XIV nedjelja, vježbe - Diskusija: "Značaj i uloga obrazovanja u crnogorskom durštvu" XV nedjelja, pred.- Kulturni identitet XV nedjelja, vježbe - Analiza rezultata kolokvijuma i priprema za ispit

Opterećenje studenta	Nedeljno: 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 0 sati vježbi 3 sata i 20 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije U semestru: Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo nastavi, aktivna participacija u svim vidovima nastavnog procesa i razvijanje kritičke svijesti
Konsultacije	U dogovoru sa studentima
Literatura	Literatura: Božović, R.R. (2009): Život kulture. Beograd: Filip Višnjić. Božović, R.R. (1991): Kultura potreba. Beograd: Naučna knjiga. Benda, J. (1997): Izdaja intelektualaca. Politička kultura:Zagreb. Dorfles, G. (1997): Kič: antologija lošeg ukusa. Zagreb: Golden marketing. Eagleton, T. (2002): Ideja kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Fisk, Dž. (2001): Popularna kultura. Beograd: Clio. Gluščević, Z. (1990): Život u ružičastom. Beograd: Izdavačko preduzeće prosvjeta. Huizinga, J. (1970): Homo ludens : o podrijetlu kulture u igri. Zagreb: Matica hrvatska. Jameson, F. (1995):Postmodernizam u kasnom kapitalizmu. Beograd: KIZ “ART PRESS”. Koković, D.(2007): Društvo i medijski izazovi. Novi Sad: Filozofski fakultet. Koković, D. (1997): Pukotine kulture. Beograd: Prosveta Krivokapić, N., Teorijski pristupi slobodnom vremenu, Filozofki fakultet – Institut za psihologiju i sociologiju, Nikšić, 2008. Maširević, Lj. (2011): Postmoderna teorija i film na primeru kinematografije kventina tarantina, Beograd. (file:///C:/Users/miomi/Desktop/knjige/Postmoderna%20teorija%20i%20film%20(1).pdf) Marišević, M. (2020): Popularna kultura, Beograd: Visoka škola strukovnih studija - Beogradska politehnika, Odsek Akademije tehničkih strukovnih studija Beograd Prnjat, B. (1979): Kulturna politika. Beograd: Radnička štampa. Pođoli, R. (1975), Teorija avangardne umjetnosti, Beograd: Nolit Ranković, M. (1996). Opšta sociologija umetnosti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. (Poglavlje: str. 179-205). Tadić, B. (1985): Misterija igre- od magijskih rituala do političkih mitova. Subotica: Birografika. Velikonja, M. (2020): Politički grafiti, Beograd: Biblioteka XX vek
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	I kolokvijum -20 bodova II kolokvijum- 20 bodova Pisanje i izlaganje seminarskog rada – 5 Prisistvo predavanjima i vježbama, učešće u diskusijama-5 Završni ispit 50 bodova Ocjene: A B C D E Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60
Posebne naznake za predmet	Nema
Napomena	Nema

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / IZBORNI PREDMET/ZDRAVSTVENO OBRAZOVNA HIGIJENA

Naziv predmeta:

IZBORNI PREDMET/ZDRAVSTVENO OBRAZOVNA HIGIJENA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12880	Izborni	2	5	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa osnovnim znanjem iz oblasti higijene i najzastupljenijim bolestima u predskolskom i skolskom uzrastu.
Ishodi učenja	učenja Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. pomoću znanja iz osnova higijene I opsteg zdravstvenog obrazovanja, objasni imunitet, osnove obaveznih i neobaveznih vakcina, potrebe za vakcinacijom, 2.primjeti najcesce zarazne bolesti u predskolskim i skolskim ustanovama, 3. otkrije adolescentne neuroze i fobije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	profesorica dr med sc Emilija Nikolic
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i vježbe. Izrada seminarskih radova. Konsultacije. Učenje za kolokvijume i završni ispit.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Pojam zdravlja i nastanak bolesti I nedjelja, vježbe - nema II nedjelja, pred.-Program zdravstvene zaštite djece II nedjelja, pred. Epidemiologija zaraznih bolesti II nedjelja, vježbe nema III nedjelja, pred.- Uslovi za pojavu i razvoj zaraznih bolesti Uloga socijalnih faktora u nastanku bolesti III nedjelja, vježbe - nema IV nedjelja, pred.- Uzročnici bolesti Imunitet IV nedjelja, vježbe - nema V nedjelja, pred.- Prirodni imunitet Vještački imunitet Vakcine i vakcinacija V nedjelja, vježbe - nema VI nedjelja, pred.- . Nezarazne bolesti dječijeg uzrasta Slaba uhranjenost Gojaznost Karijes zuba VI nedjelja, vježbe - nema VII nedjelja, pred.- . Zdrava ishrana Osobine, značaj i podjela životnih namirnica VII nedjelja, vježbe - nema VIII nedjelja, pred.- . Voda , Kruženje vode u prirodi. Zagađenja vode. Koncentrisana zagađenja. Rasuti izvori zagađenja. Zagađujuće materije u vodi VIII nedjelja, vježbe - nema IX nedjelja, pred.- . Značaj fizičke aktivnosti za rast i razvoj .Pohađanje predškolske ustanove kao faktor razvoja morfoloških dimenzija i motoričkih sposobnosti. KolokvijumI IX nedjelja, vježbe - nema X nedjelja, pred.- Pokazatelji fine(sitne) motorike.Ispravak kolokvijuma I X nedjelja, vježbe - nema XI nedjelja, pred.- Sprečavanje zaraznih bolesti u predškolskoj ustanovi. Dezinfekcija. Deratizacija. Sterilizacija Najčešće zarazne bolesti predškolske djece XI nedjelja, vježbe - nema XII nedjelja, pred.- vježbe Streptokokna angina i šarlah. Reumatska groznica. Tuberkuloza.Male boginje. Ostale bolesti predškolskog uzrasta. Kožne bolesti XII nedjelja, vježbe - nema XIII nedjelja, pred.- Šuga. Dermatomikoze Poremećaji i oboljenja psihičkog zdravlja. XIII nedjelja, vježbe - nema XIV nedjelja, pred.- Autistični sindrom. Dječija šizofrenija. Psihoze u pubertetu Noćni strah. Adolescentna kriza XIV nedjelja, vježbe - nema XV nedjelja, pred.- Noćno mokrenje. Enkompreza Lična higijena XV nedjelja, vježbe - nema

Opterećenje studenta	nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 2 sata predavanja, 2 sata samostalni rad u pripremi kolokvijuma, uključujući konsultacije Nastava i završni ispit 4 sata x 16 = 64sati Neophodne pripreme pre početka semestra 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0-18 sati Struktura opterećenja 64 sata , nastava + 8 sati -priprema+ 18 sati-dopunski rad
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	nastave Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku nastavu i polože dva kolokvijuma
Konsultacije	1x sedmicno
Literatura	emilija nikolic knjiga: Zdravstveno obrazovanje i higijena
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	nema
Posebne naznake za predmet	nema
Napomena	nema

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / IZBORNI PREDMET/PEDAGOGIJA RANOG DJETINJSTVA

Naziv predmeta:

IZBORNI PREDMET/PEDAGOGIJA RANOG DJETINJSTVA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
12881	Izborni	2	5	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa razlozima nastanka različitih koncepcija i modela predškolskog vaspitanja. Upoznavanje studenata sa vrstama i karakteristikama epistemoloških paradigmi pedagoških istraživanja.; Upoznavanje studenata sa konceptom i idejama aktivnog učenja na predškolskom uzrastu.podsticanje studenata na kritičko promišljanje i k omparativnu analizu savremenih modela vaspitanja.
Ishodi učenja	Upoznavanje i sagledavanje razloga nastanka različitih koncepcija i modela predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Razmatranje, upoređivanje i analiza različitih modela i karakteristika epistemoloških paradigmi pedagoških istraživanja.; Razumijevanje i procjenjivanje koncepta i ideja aktivnog učenja na predškolskom uzrastu. kritičko promišljanje i komparativna analiza savremenih modela djetinjstva i vaspitanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof.dr Tatjana Nvović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Protivurječna pitanja ranog predškolskog vaspitanja I nedjelja, vježbe - Analiza i diskusija protivurječnih aspekata predškolskog vo debate II nedjelja, pred.-Naučno zasnivanje vaspitne prakse u predškolskim ustanovama II nedjelja, vježbe Razmatranje i upoređivanje različitih naučnih modela djetinjstva III nedjelja, pred.- Učenje na ranom predškolskom uzrastu i individualizacija pristupa III nedjelja, vježbe - Sagledavanje specifičnosti učenja na ranom uzrastu, prezentacije, stanice... IV nedjelja, pred.- Koncepcija djeteta, njegovog razvoja i vaspitanja IV nedjelja, vježbe - Modeli djetinjstva-analiza specifičnosti ttradicionalnog modela djetinjstva u našoj kulturi poztivne strane i manjkavosti V nedjelja, pred.- Detinjstvo kao kulturno-istorijska tvorevina (Pojmovi i pristupi; shvatanje djetinjstva) V nedjelja, vježbe - Analiza naučnih modela, uočavanje sličnosti i razlika, kmparacija sa aktuelnim poimanjem djetinjstva u našoj kulturi VI nedjelja, pred.- prvi kolokvijum VI nedjelja, vježbe - Analiza eseja na temu različitih modela djetinjstva, uz korišćenje relevantnih izvora VII nedjelja, pred.- Naučne i druge koncepcije detinjstva (Istorijska, sociološka, etnografska, psihološka, literarna) VII nedjelja, vježbe - Razgovor, analiza različitih imodela djetinjstva prezentacija eseja VIII nedjelja, pred.- Nove istraživačke metode (akciono istraživanje, etnografski pristup, istraživanja praktičara) VIII nedjelja, vježbe - kvalitativna, kvantitativna istraživanja-razgovor o prednostima i nedostacima IX nedjelja, pred.- Kontekst ustanove za rano obrazovanje, holistički pristup IX nedjelja, vježbe - prezentacija eseja, razgovor X nedjelja, pred.- Mijenjanje konteksta i vaspitno/obrazovne prakse dječjih vrtića X nedjelja, vježbe - Tlocrt radnog ambijenta predškolske ustanove XI nedjelja, pred.- Kurikulumi ranog vaspitanja i obrazovanja XI nedjelja, vježbe - program-kurikulum, razlike, razlozi za promjene diskusija XII nedjelja, pred.- Kurikulumi usmjereni na dijete i proces XII nedjelja, vježbe - zatvoreni, otvoreni kurikulum KWL tehnika XIII nedjelja, pred.- Ustanove ranog vaspitanja kao samoorganizirajući i otvoreni system XIII nedjelja, vježbe - razgovori i uglovi: dijete, vaspitač, roditelj XIV nedjelja, pred.- Uloga profesionalaca u predškolskim ustanovama kao otvorenim sistemima XIV nedjelja, vježbe - razvoj vaspitača kao refleksivnog praktičara-pretpostavke, potrebe, perspektive diskusija XV nedjelja, pred.- drugi kolokvijum XV nedjelja, vježbe - razgovor o rezltatima kokvijuma i drugim pitanjima iz sadržaja predmeta

Opterećenje studenta	Nedjeljno 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sata vježbi 6 sati i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	prisustvo, esej, testovi
Konsultacije	Konsultacije po dogovoru
Literatura	Arijes, F., Vekovi detinjstva, ZUNS, Beograd, 1989, 176-185, 210-218. • Bruner, J., Kultura obrazovanja, Eduka, Zagreb, 2000, 17-55, 139-157. • Marjanović, A (1987). at al: Dečiji vrtić kao otvoreni sistem, Predškolsko dete, 1-4 • Marjanović, A (1987).: Protivrečna pitanja javnog vaspitanja predškolske dece, Predškolsko dete, 1-4 • Miljak,A. (1996) : Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb, Persona. • Pešić, M. (1998);: Pedagogija u akciji-metodološki priručnik, IPA, Beograd • Vigotski, L. Učenje i razvoj u predškolskom uzrastu, Predškolsko dete, • Horvat, L. (1986) ::Predškolsko vaspitanje i intelektualni razvoj, ZUNS, Beograd. • Petrovič-Sočo B.: Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje, holistički pristup • Petrovič-Sočo, B: Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića • Slunjski E. (2009): Dječji vrtić - Zajednica koja uči, Spektar Media d.o.o. iz Zagreb Novović, T., Mićanović, V. (2019): Predškolstvo u Crnoj Goriod pedagoške koncepcije ka praksi, Podgorica: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore, ISBN 978-86-303-2290-7, COBISSCG-ID 39427856
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	prisustvo, aktivnost, Testovi, usmeni ispit
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / SAVREMENI OBRAZOVNI SISTEMI

Naziv predmeta:

SAVREMENI OBRAZOVNI SISTEMI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13340	Izborni	3	5	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	- Upoznati studente sa osnovnim teorijskim osnovama savremenih obrazovnih sistema i metodama njihove komparacije; - Osposobiti studente za aktivnu ulogu u procesima reforme i unaprijeđenja obrazovnog sistema; - Osposobiti studente za aktivnu ulogu u društvu sa obrazovne tačke gledišta; - Osposobiti studente za argumentovano preispitivanje savremenih obrazovnih teorija, prakse i politika;
Ishodi učenja	- Razumijevanje savremenih pedagoških koncepata na kojima se baziraju aktuelni obrazovni sistemi; - Razumijevanje kulturno-naučnih, psiholoških, socioloških i dr. aspekata koji utiču na obrazovni proces; - Razumijevanje aktuelnih obrazovnih modela i koncepata; Interpretiranje i kritičko analiziranje različitih kurikularnih procesa i produkata u savremenim obrazovnim sistemima; - Upoznavanje i kompariranje obrazovnih sistema različitih država; - Razumijevanje i kritička analiza obrazovnih trendova;
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Saša Milić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, radionice i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Teorijske osnove savremenih obrazovnih sistema I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Pedagoški koncepti savremenih obrazovnih sistema I II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Pedagoški koncepti savremenih obrazovnih sistema II III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Savremeni obrazovni modeli /Reggio Emilia, Waldorf/ IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Savremeni obrazovni modeli /Montessori, Step by Step/ V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Savremeni obrazovni modeli /High Scope, Creative Curriculum/ VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- I kolokvijum VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Komparativne studije evropskoh obrazovnih sistema /nekoliko država/ VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Komparativne studije azijskih obrazovnih sistema /nekoliko država/ IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Koparativne studije američkih obrazovnih sistema /SAD, Kanada/ X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Međunarodni programi evaluacije obrazovnih sistema XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Međunarodni programi unaprijeđenja obrazovanja XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Globalni aspekti reformi obrazovnih sistema XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- II kolokvijum XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Završni ispit XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Nastava i završni ispit: 6 x 16 = 96 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Srijeda 12:30, kabinet 316
Literatura	o Milić. S. (2008). Savremeni obrazovni sistemi. Podgorica: Univerzitet Crne Gore. o Benavot, A. & Braslavsky, C. (2006). School Knowledge in Comparative and Historical Perspective. Hong Kong: Comparative Education Research Center & Springer. o Spasenović, V. (2013). Školski sistemi iz komparativne perspektive. Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. o Armstrong, T. (2008). Najbolje škole – kako istraživanje čovjeka može usmjeravati pedagošku praksu. Zagreb: Educa.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena), - Isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 5 poena,: Esej sa 6 poena, - Završni ispit sa 49 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena
Posebne naznake za predmet	Nema
Napomena	http://studiegids.ugent.be/2016/EN/studiefiches/H001891.pdf http://www.ffri.uniri.hr/files/studijskiprogrami/PED_program_preddipl_1P_2015-2016.pdf

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOLOŠKI PRISTUP U SOCIJALNOM RADU

Naziv predmeta:

PSIHOLOŠKI PRISTUP U SOCIJALNOM RADU

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13344	Obavezan	3	7	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta	Student treba da usvoji znanja potrebna za procjenu, planiranje i sprovođenje intervencija u cilju osnaživanja pojedinaca, grupa i porodica u skladu s psihosocijalnom perspektivom; da stekne vještine potrebne za procjenu potreba korisnika i izbor odgovarajućih intervencija koje su usmjerene na proces promjene.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1.razumije karakteristike psihološkog pristupa u socijalnom radu; 2. poznaje razvojne psihološke teorije; 3. identifikuje potrebe pojedinca i porodice; 3. poznaje različite metode procjene; 4. odabere odgovarajuću intervenciju u zavisnosti od teškoća i karakteristika korisnika; 5. poznaje I primjenjuje različite intervencije u cilju zadovoljavanja potreba korisnika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	dr Bojana MIletić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, seminarski rad, konsultacije. Učenje za kolokvijume i završni ispit.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Priprema za početak semestra I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Karakteristike psihološkog pristupa u socijalnom radu; psihološka perspektiva u radu sa pojedincima i porodicom. II nedjelja, vježbe Sistemski pristup u razumijevanju pojedinaca i porodica. III nedjelja, pred.- Razvojne psihološke teorije. III nedjelja, vježbe - Sistemska porodična terapija kao dio sistema socijalne zaštite. IV nedjelja, pred.- Pojam životne krize, planiranje i sprovođenje kriznih intervencija sa pojedincima, porodicama i zajednicama. IV nedjelja, vježbe - Razvoj i psihološke potrebe djece. V nedjelja, pred.- Uvod u metod vođenja slučaja. V nedjelja, vježbe - Razvojne faze odraslog životnog doba. VI nedjelja, pred.- I kolokvijum VI nedjelja, vježbe - Početna procjena- vježbe VII nedjelja, pred.- Procjena potreba djeteta i porodice. VII nedjelja, vježbe - Usmjerena procjena VIII nedjelja, pred.- Procjena potreba odraslih i starih osoba. VIII nedjelja, vježbe - Uputstva za pisanje početne i usmjerene procjene za djecu i mlade. IX nedjelja, pred.- Uticaj porodičnih i sredinskih faktora. IX nedjelja, vježbe - Uputstva za pisanje početne i usmjerene procjene za odrasle i stare. X nedjelja, pred.- Posebne oblasti procjene- potrebe djece i roditelja tokom tranzicije izazvane separacijom ili razvodom. X nedjelja, vježbe - Definisanje snaga i poteškoća. XI nedjelja, pred.- Zlostavljanje i zanemarivanje djece- karakteristike, indikatori prepoznavanja, intervencije XI nedjelja, vježbe - Rad sa djecom koja su doživjela traumu. XII nedjelja, pred.- Metode procjene motivacije za promjenom. XII nedjelja, vježbe - Procjena roditeljske podobnosti. XIII nedjelja, pred.- Tehnike procjene u socijalnom radu. XIII nedjelja, vježbe - Motivacioni intervju. XIV nedjelja, pred.- II kolokvijum XIV nedjelja, vježbe - Korišćenje mjernih instrumenata. XV nedjelja, pred.- Planiranje aktivnosti i usluga. XV nedjelja, vježbe - Pisanje nalaza i mišljenja

Opterećenje studenta	Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 min Struktura: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata i 20 min samostalnog rada, uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 min) x 16 = 149 sati i 20 min. Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9 sati i 20 min) = 18 sati i 40 min. Ukupno opterećenje za predmet 7 x 30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita iznosi 42 sata Struktura opterećenja: 149 sati i 20 min. (Nastava) + 18 sati i 40 min (Priprema) + 42 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su dužni da redovno pohađaju nastavu. Tokom semestra znanje studenata se kontinuirano provjerava kroz praktično rješavanje zadataka u okviru vježbi, dva kolokvijuma i zavšnog ispita.
Konsultacije
Literatura	Žegarac N. (2015): Od problema do prilika u vođenju slučaja- priručnik, Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Podgorica Fajgelj, A. (2005): Psihometrija- metod i teorija psihološkog mjerenja, Centar za psrimjenjenu psihologiju, Beograd Vlajković, J. (2005): Životne krize- prevencija i prevazilaženje, IP „Žarko Albulj“, Beograd Arambašić, L. (2000.) (ur.) Psihološke krizne intervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć Bronfenbrenner, U. (1979.) The ecology of human development. Cambridge, MA: Harvard Univeristy Press.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Dva testa sa 20 poena (ukupno 40 poena), Seminarski rad 10 poena, Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / PSIHOPATOLOGIJA DJECE I MLADIH

Naziv predmeta:

PSIHOPATOLOGIJA DJECE I MLADIH

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13354	Obavezan	3	7	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Ne
Ciljevi izučavanja predmeta	1. Sticanje opštih znanja o razvojnoj dimenziji različitih psihopatololoških poremećaja. 2. Sticanje znanja o etiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i osnovnim terapijskim procedurama koje se primenjuju za izučavane poremećaje
Ishodi učenja	1. Razumeće koji su najčešći poremećaji mentalnog zdravlja dece i adolescenata; 2. Poznavaće osnovne terapijske procedure koje se primenjuju za izučavane poremećaje 3. Razumeće ICD i DSM dijagnostičke kriterijume za specifične poremećaje 4. Moći će da primeni nove informacije u studijama slučajeva
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Redovni profesor Ivona Milačić Vidojević, specijalista medicinske psihologije, Saradnik Anja Đurić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vežbe, kolokvijumi, završni ispit, konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u dečju i adolescentnu psihopatologiju, Razvojni pristup I nedjelja, vježbe - Teorije dječijeg razvoja II nedjelja, pred.-Most prema psihopatologiji – dijagnostički pristup II nedjelja, vježbe Normalni problemi i psihopatološki problemi III nedjelja, pred.- Neurorazvojni poremećaji I Intelektualna ometenost III nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja IV nedjelja, pred.- Neurorazvojni poremećaj II Poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću IV nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja V nedjelja, pred.- Neurorazvojni poremećaji III Autistički spektar poremećaja V nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja VI nedjelja, pred.- Neurorazvojni poremećaji IV Specifične smetnje učenja VI nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja VII nedjelja, pred.- Neurorazvojni poremećaji V Poremećaji komunikacije VII nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja VIII nedjelja, pred.- Poremećaj ponašanja i nedostatka samokontrole VIII nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja IX nedjelja, pred.- Rizici u interpersonalnom kontekstu: Zlostavljanje i zanemarivanje deteta IX nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja X nedjelja, pred.- Anksiozni poremećaji X nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja XI nedjelja, pred.- Poremećaji raspoloženja: depresija, suicid i bipolarni poremećaji XI nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja XII nedjelja, pred.- Spektar shizofrenije XII nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja. XIII nedjelja, pred.- Trauma i poremećaji izazvani stresom XIII nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja XIV nedjelja, pred.- Rizik u adolescentnom periodu Zloupotreba psihoaktivnih supstanci XIV nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja XV nedjelja, pred.- Stigma prema osobama s mentalnim bolestima XV nedjelja, vježbe - Prezentacije studija slučaja

Opterećenje studenta	2 sata predavanja 14 nedelja 2 sata vježbi 14 nedelja
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohadjanje predavanja i vežbi je obavezno
Konsultacije	Konsultacije sa nastavnicima i saradnicima se odvijaju posle predavanja i vežbi
Literatura	1.ICD-10, WHO 2. Ivona Milačić-Vidojević, Dragojević Nada, Čolić Marija (2017). Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija. FASPER, Beograd. (odabrana poglavlja) 3.Charles Wenar (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Naklada Slap.(odabrana poglavlja)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prisustvo teorijskoj nastavi od 0-5 poena Prisustvo praktičnoj nastavi od 0-5 Kolokvijum I od 0-20 poena Kolokvijum II od 0-20 poena Završni ispit od 0-50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi min 51 poen
Posebne naznake za predmet	Nema
Napomena	Nema

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / METODIKA NASTAVE ČITANJA I PISANJA

Naziv predmeta:

METODIKA NASTAVE ČITANJA I PISANJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13356	Obavezan	3	4	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Sticanje saznanja o metodici nastave čitanja i pisanja kao o naučnoj i nastavnoj disciplini. Upoznavanje sa razvojem pisma i pismenosti u istorijskoj dimenziji uz akcentovanje elemenata bliskih ili pripadajućih psihologiji. Usvajanje znanja o razvoju pismenosti kod pojedinca. Ovladavanje opštim metodičkim pojmovima nastave čitanja i pisanja, elementima metodičkih modela za usvajanje različitih vrsta čitanja i pisanja. Razumijevanje i analiza procesa čitanja i pisanja, procesa njihovog usvajanja i razvoja. Osposobljavanje studenata za identifikaciju učenika koji imaju poteškoća u čitanju i pisanju i predlaganje rješenja za metodičko unapređenje ove nastave.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. definiše osnovne pojmove iz metodike nastave čitanja i pisanja; 2. objasni razvoj pisma i pismenosti u filogenetskom i ontogenetskom kontekstu; 3. opiše procese usvajanja različitih vrsta čitanja i pisanja počevši od početnog opismenjavanja; 4. objasni metodičke pristupe učenju čitanja i pisanja, nastavne metode, tehnike, strategije i postupke učenja; 5. vrednjuje napredovanje učenika u ovladavanju čitanjem i pisanjem primjenjujući odgovarajuće mjerne instrumente; 6. predlaže korekcije u metodičkim postupcima učenja čitanja i pisanja u skladu sa identifikovanim teškoćama i poremećajima čitanja i pisanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Dijana Vučković
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i diskusije. Priprema po jednog seminarskog rada na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Konsultacije. Učenje za kolokvijume i završni ispit.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Naučni i nastavni karakter metodike, interdisciplinarnost. Predmet i zadaci metodike čitanja i pisanja. Povezanost metodike nastave sa psihološkim disciplinama. I nedjelja, vježbe - / II nedjelja, pred.-Razvoj čitanja i pisanja kroz istoriju. Pojava i usavršavanje pisma. Današnje vrste pisama. Uticaj pisma na razvoj civilizacije. II nedjelja, vježbe / III nedjelja, pred.- Osnove procesa čitanja i pisanja – fiziološke, psihološke, lingvističke, komunikacijske. Istraživanja čitanja i pisanja u školskom ambijentu. III nedjelja, vježbe - / IV nedjelja, pred.- Proces čitanja – kako čitamo? IV nedjelja, vježbe - / V nedjelja, pred.- Učenje čitanja. V nedjelja, vježbe - / VI nedjelja, pred.- Učenje pisanja. I Kolokvijum. VI nedjelja, vježbe - / VII nedjelja, pred.- Početno usvajanje čitanja i pisanja. Periodizacija nastave početnog čitanja i pisanja, školski programi, udžbenici i ostali izvori znanja. VII nedjelja, vježbe - / VIII nedjelja, pred.- Metode i postupci početnog opismenjavanja. Tehnike i strategije za uspješno ovladavanje čitanjem i pisanjem. Specifičnosti učenja dva ili više pisama. Rano opismenjavanje. VIII nedjelja, vježbe - / IX nedjelja, pred.- Teškoće i poremećaji u učenju čitanja i pisanja. IX nedjelja, vježbe - / X nedjelja, pred.- Vrste čitanja zastupljene u školskim programima: glasno, tiho, interpretativno, sa predviđanjem, brzo, vođeno, spontano, pomno, (a)simpatičko... Čitanje hajperteksta. Razvojni pristup vrstama čitanja. X nedjelja, vježbe - / XI nedjelja, pred.- Savremeno shvatanje čitalačke pismenosti – definisanje, tipovi i situacije čitanja, vrste teksta, razumijevanje pročitanog. XI nedjelja, vježbe - / XII nedjelja, pred.- Učenje čitanjem različitih verbalnih sadržaja. Upotreba grafičkih organizatora znanja. Čitanje u nastavi različitih predmeta. XII nedjelja, vježbe - / XIII nedjelja, pred.- Učeničko pismeno stvaralaštvo – umjetnički i neumjetnički (naučno-popularni) stil. II kolokvijum XIII nedjelja, vježbe - / XIV nedjelja, pred.- Prezentacije i analize studentskih samostalno realizovanih aktivnosti – seminarski radovi. XIV nedjelja, vježbe - / XV nedjelja, pred.- Završni ispit XV nedjelja, vježbe - /

Opterećenje studenta	Nedjeljno 3 kredita x 40/30= 4 sata Struktura: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit 4x16=64 sata Neophodne pripreme prije početka semestra ( administracija,upis,ovjera) 2 x 4 = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3x30= 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 18 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke od ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja; 64 sata (nastava) +8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u diskusijama i rade dva kolokvijuma. Oni pripremaju po jedan seminarski rad. Rad se prezentuje pred grupom i u diskusiji učestvuju svi. Izlazak na završni ispit je obavezan.
Konsultacije	srijeda, 14–15h, kabinet 105.
Literatura	Čudina-Obradović, Mira: Psihologija čitanja – od motivacije do razumijevanja. Golden marketing – Tehnička knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014. Milatović, Vuk: Metodika nastave početnog čitanja i pisanja, Topy, Beograd, 2005. Dehaene, Stanislas: Čitanje u mozgu – znanost i evolucija ljudskog izuma, Algoritam, Zagreb, 2013. Visinko, Karol: Čitanje – poučavanje i učenje, Školska knjiga, Zagreb, 2014. PISA 2015 – Draft Reading Literacy Framework, OECD, 2013, dostupno na http://www.oecd.org. Bugarski, Ranko: Pismo, Čigoja, Beograd, 2009.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	 prisustvo i učešće u nastavi sa 5 poena;  seminarski rad sa 15 poena;  dva kolokvijuma sa po 15 poena (ukupno 30);  završni ispit sa 50 poena. Ocjene: 50 - 59 (E), 60 - 69 (D), 70 – 79 (C), 80- 89 (B), 90 – 100 (A)
Posebne naznake za predmet	/
Napomena	/

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / OBRAZOVNA POLITIKA

Naziv predmeta:

OBRAZOVNA POLITIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13357	Izborni	3	5	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	* Upoznavanje studenata sa suštinom obrazovne politike, njenom terminologijom, djelatnošću i savremenim tendencijama u kreiranju obrazovnih politika; * Upoznavanje studenata sa obrazovnom politikom kao poljem istraživanja i njenom analizom u kontekstu globalizacije; *Osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje i komparativnu analizu transfera obrazovnih politika.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: - Objasni i analizira savremene tendencije u kreiranju obrazovnih politika; - Obrazloži i primijeni osnovni instrumentarij kreiranja obrazovne politike; - Analizira odnos obrazovne politike ka problemima i pitanjima obrazovnog sisitema; - Opiše i objasni osnovne postulate obrazovne politike, njene kreatore, načine adaptacije, kreiranja i implementacije reformskih procesa; - Objasni principe budžetiranja obrazovne politike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Vučina Zorić; mr Nađa Kasalica
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za test i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Šta je obrazovna politika (tipovi i aspekti) I nedjelja, vježbe - Međusobno upoznavanje. Predstavljanje pravila za izradu i prezentaciju eseja, izbor i dogovaranje vremenskog okvira studentskih izlaganja. II nedjelja, pred.-Ciklus obrazovnih politika II nedjelja, vježbe Analiza ciklusa obrazovnih politika. Rad u malim grupama na unaprijed pripremljenim materijalima. Izlaganje studenata i analize eseja nakon njihovog izlganja. III nedjelja, pred.- Učenje obrazovne politike III nedjelja, vježbe - Rad u malim grupama na unaprijed pripremljenim materijalima. Izlaganje studenata i analize eseja na teme učenja obrazovne politike, diskusija nakon njihovog izlaganja. IV nedjelja, pred.- Spremnost za promjene u obrazovnoj politici IV nedjelja, vježbe - Radionica na temu "Promjene u obrazovnoj politici", diskusija V nedjelja, pred.- Obrazovna politika kao polje istraživanja V nedjelja, vježbe - Analiza odlomaka iz stručnih članaka na teme istraživanja u obrazovnoj politici. Izlaganje i analiza eseja, diskusija. VI nedjelja, pred.- Globalizacija i obrazovanje VI nedjelja, vježbe - Dodatno pojašnjenje terminologije. Gledanje dokumentarca "Globalization and Education", diskusija. Izlaganje i analiza eseja koji su po planu za ovu sedmicu. VII nedjelja, pred.- I test znanja / kolokvijum VII nedjelja, vježbe - Analiza kolokvijuma, komentarisanje rezultata i uočavanje grešaka. Izlaganje i analiza eseja koji su po planu za ovu sedmicu. VIII nedjelja, pred.- Međunarodne organizacije i globalna obrazovna politika VIII nedjelja, vježbe - Analiza međunarodnih organizacija kao što su: UNESCO, OECD, Svjetska banka i EU. Diskusija o povezanosti i uticaju međunarodnih organizacija na globalnu obrazovnu politiku. Izlaganje eseja i njihova analiza. IX nedjelja, pred.- Transfer obrazovnih politika IX nedjelja, vježbe - Rad u grupama prema pripremljenom materijalu. Izlaganje eseja i diskusija nakon njihovog izlaganja. X nedjelja, pred.- Efekti transfera obrazovnih politika X nedjelja, vježbe - Debata na temu "Efekti transfera obrazovnih politika" XI nedjelja, pred.- Međunarodna ispitivanja učeničkih postignuća; Koncept obrazovanja zasnovan na ishodima XI nedjelja, vježbe - Analiza međunarodnih ispitivanja učeničkih postignuća, rad na unaprijed pripremljenim materijalima u malim grupama. Izlaganje studenata i analize eseja na teme koncepta obrazovanja zasnovanog na ishodima. XII nedjelja, pred.- Dualni model srednjeg stručnog obrazovanja; Javno privatno partnerstvo u obrazovanju XII nedjelja, vježbe - Brainstorming- Dualni model srednjeg stručnog obrazovanja. Izlaganja i analize eseja na teme dualnog modela srednjeg stručnog obrazovanja i javnog privatnog partnerstva u obrazovanju XIII nedjelja, pred.- Osnovne dimenzije kvaliteta obrazovnih sistema (Efektivnost; Efikasnost) XIII nedjelja, vježbe - Prezentacija manjih grupnih projekata. Izlaganje studenata i analiza eseja, diskusija XIV nedjelja, pred.- Osnovne dimenzije kvaliteta obrazovnih sistema (Pravičnost; Relevantnost i Održivost) XIV nedjelja, vježbe - Rad u malim grupama, dodatna pojašnjenja terminologije, prezentacija eseja i diskusija XV nedjelja, pred.- II test znanja / kolokvijum XV nedjelja, vježbe - Komentarisanje rezultata kolokvijuma. Izlaganje i analize eseja planiranih za ovu sedmicu.

Opterećenje studenta	Nedjeljno : 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije U toku semestra: Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade jedan test. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Prema dogovoru, email
Literatura	- Bodroski-Spariosu, B. (2007). Efikasnost i pravičnost obrazovnih sistema u evropskim politikama obrazovanja, Nastava i vaspitanje. 3, str. 264-282. - Bodroski-Spariosu, B. (2010). Osnovne dimenzije kvaliteta obrazovnih sistema, Nastava i vaspitanje, 4, str. 618-631. - Đurišić-Bojanović, M (2007). Spremnost za promene: nove kompetencije za društvo znanja. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 2, str. 211-224. - Spasenović, V. (2019). Obrazovna politika .Institut za pedagogiju i andragogiju: Beograd. - Ziljak, T. (2009). Kako uče oni koji stvaraju obrazovnu politiku. Zbornik radova IV Medjunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih, str. 237-248.  Anderson, James E. (2003). Public policymaking. Boston, MA: Houghton Mifflin Company.  Odden, Allan. (1991). Education policy implementation. Albany, NY: SUNY Press.  Honig, Meredith. (2006). New directions in education policy implementation: confronting complexity. Albany, NY: SUNY Press.  Sowell, Thomas. (2007). A conflict of visions: Ideological origins of political struggles. New York, NY: Basic books.  Fullan, M. (2009). Large-scale reform comes of age. Journal of educational change, 10(2-3), 101-113.  Haddad, W. (1994). The dynamics of education policymaking: Case studies of Burkina Faso, Jordan, Peru and Thailand. Washington DC: World Bank.  Fullan, M. (1999). The three stories of education reform. Phi Delta Kappan, 76(701-712). URL: http://www.pdkintl.org/kappan/kful0004.htm
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Dva testa sa 18 poena ( Ukupno 36 poena), - Prisustvo nastavi, isticanje u toku nastave i učešće u diskusujama sa 4 poena; - Esej sa 10 poena; - Završni ispit sa 50 poena; - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Filozofski fakultet / PSIHOLOGIJA / RAZVOJNI PROBLEMI U INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU

Naziv predmeta:

RAZVOJNI PROBLEMI U INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13358	Izborni	3	5	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	PSIHOLOGIJA
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje sa specifičnostima razvojnih smetnji i teškoća; Osposobljavanje studenata da prepoznaju i objasne razvojne smetnje i teškoće; Upoznavanje studenata sa praktičnim rješenjima implementacije inkluzivnog obrazovanja i sa strategijama senzibilizacije ostale djece na potrebe i probleme djece sa posebnim obrazovnim potrebama; Osposobljavanje studenata da izrađuju IROP; Osposobljavanje studenata za posmatranje i procjenjivanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama; Upoznavanje studenata sa sredstvima i pomagalima u radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama; Upoznavanje studenata sa praktičnim rješenjima i implementacijom raznih metoda u radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama;
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita student će biti u mogućnosti da: - Objašnjava specifičnosti razvojnih smetnji; Analizira teorijske osnove integracije i inkluzije; - Prepozna i objasni razvojne smetnje i teškoće; Izrađuje IROP; Samostalno prati i procjenjuje dijete sa posebnim obrazovnim potrebama; Obrazlaže ambijent radne sobe za rad sa djecom sa smetnjama i teškoćama u razvoju; Poznaje mehanizme unapređenja sistema vaspitanja i obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama; Pruža pomoć i podršku djeci sa razvojnim problemima i teškoćama; Uspješno implementira dijapazon različitih metode u radu sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Nada Šakotić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, diskusije i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za test i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Integracija i inkluzija I nedjelja, vježbe - Terminološka pojašnjenja pojmova „integracija“ i „inkluzija“, kao i korijena ova dva modela. II nedjelja, pred.-Terminologija i klasifikacija II nedjelja, vježbe Radionca: „Kako se razvijaju predrasude i stereotipi i znacaj terminologije“ III nedjelja, pred.- Uloga psihologa u inkluzivnom obrazovanju III nedjelja, vježbe - Diskusija, radionicarski nacin rada – Igra uloga („Kad stanem u tuđe cipele“) IV nedjelja, pred.- Djeca sa oštećenjem vida IV nedjelja, vježbe - Brajevo pismo V nedjelja, pred.- Djeca sa oštećenjem sluha V nedjelja, vježbe - Gledanje filma „Deca manjeg broja“, diskusija VI nedjelja, pred.- Djeca sa usporenim kognitivnim razvojem UKR VI nedjelja, vježbe - Posjeta Zavodu „Komanski most“ u Podgorici VII nedjelja, pred.- Djeca sa poremećajem glasa, govora i jezika VII nedjelja, vježbe - Prezentovanje eseja i diskusija nakon njihovog prezentovanja VIII nedjelja, pred.- Djeca sa motoričkim poremećajima i hroničnim bolestima VIII nedjelja, vježbe - Prikaz filma „Ples na vodi“ i diskusija IX nedjelja, pred.- Socijalno neprilagođena djeca i djeca sa problemima u ponašanju IX nedjelja, vježbe - Rad u grupama prema pripremljenom materijalu, prezentovanje eseja i diskusija X nedjelja, pred.- Djeca sa ADHD X nedjelja, vježbe - Prikaz knjige „Djeca koju je teško odgajati“, diskusija XI nedjelja, pred.- Hipoaktivno dijete XI nedjelja, vježbe - Grupni rad, prezentacija eseja i diskusija XII nedjelja, pred.- Djeca sa emocionalnim problemima i teškoćama u socijalnom prilagođavanju XII nedjelja, vježbe - Dodatno objašnjenje o emocionalnim problemima i teškoćama u socijalnom prilagođavanju, prezentacije eseja XIII nedjelja, pred.- Djeca sa autizmom XIII nedjelja, vježbe - Gledanje filma „Kišni čovjek“, diskusija XIV nedjelja, pred.- Akalkulija-Diskalkulija; Disleksija – Disgrafija; XIV nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja i diskusija XV nedjelja, pred.- Test znanja XV nedjelja, vježbe - Prezentacije eseja i diskusija

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade test. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije	Utorak u 12.30h
Literatura	-Daniels, E. i Staford, K. (2002): Uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovni vaspitno-obrazovni proces, Pedagoški centar Crne Gore, Podgorica; -Heekin, Š. i Mengel, P. (1997) : Priručnik »Novi prijatelji«, Mali profesor, Zagreb; - Mišić, D. (1995): Inklizija ili potpuno uključivanje, Defektološki fakultet, Zagreb; - Savez društava defektologa Hrvatske (1997): Integracija graničnih slučajeva u redovnu Osnovnu školu, Zagreb; - Stančić, V. (1985): Djeca sa teškoćama u razvoju u redovnoj školi, Zagreb; - Dimić, D. (2005): Deca sa blagim smetnjama u razvoju u učenju u odelenjima redovne Osnovne škole, Novi Sad; - Vukajlović B. (2004): Inkluzivno obrazovanje, Naučna knjiga, Banja Luka; - Šakotić,N. (2005): Ljevorukost u Osnovnoj školi, Podgorica; - Šakotić,N. (2008): Efekti inkluzivne prakse u osnovnim školama u Crnoj Gori. Doktorska disertacija; - Šakotić, N. (2012): Uticaj integracije na socijalni razvoj djece sa usporenim kognitivnim razvojem, Institut društvenih nauka –Centar za ekonomska istraživanja, Beograd; - Šakotić, N. (2014): Sociometric position of students in highschool education programe in condition of inclusion In: The 2nd International Conference on Research and Education – „Challenges Toward the Future“,Shkodra; - Šakotić, N., Kosić, S., Kustudić, M., Čolović, R. (2018): Priručnik za djecu sa i bez ostatka sluha, JU Resursnicentar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“, Kotor; - Šakotić, N. (2023): Metodike inkluzivnog obrazovanja, MINS Knežević doo, Nikšić; - Šakotić,N. (2023): Razvojne smetnje u inkluzivnom obrazovanju, MINS Knežević doo, Nikšić. - Šakotić, N. (2023): Osnove inkluzivnog obrazovanja, MINS Knežević doo, Nikšić.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Jedan test 30 poena; -Prisustvo, isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 5 poena; -Esej 15 poena; -Završni ispit 50 poena.; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena