O upisu/Konkursi
Filozofski fakultet prati savremene tokove školovanja nudeći svojim studentima široko obrazovanje iz oblasti humanističkih, društvenih, prirodnih i interdisciplinarnih nauka.
Programi na Filozofskom fakultetu podstiču razvijanje kritičkog mišljenja i analitičkih vještina uključujući analizu društvenih pitanja i etičkih dilema, pripremaju studente da postanu odgovorni i aktivni građani koji će svojim znanjima i vještinama doprinijeti razvoju našeg društva. Filozofski fakultet nudi širok spektar karijernih mogućnosti i zaposlenja bilo u sistemu obrazovanja (od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja), preko rada u krovnim obrazovnim institucijama, institucijama kulture, u agencijama, državnim institucijama, istraživačkim centrima, nevladinim organizacijama, u dnevnim i resursnim centrima; zdravstvenim ustanovama (centrima za autizam, pedagoško-psihološkim savjetovalištima, medijima, privatnom sektoru itd.).
Studenti i studentkinje imaju priliku da slijede svoja interesovanja i stiču akademska znanja i vještine u okviru devet studijskih programa, od kojih je sedam organizovanih po modelu 3+2. To su programi za filozofiju, sociologiju, istoriju, geografiju, pedagogiju, psihologiju i za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Po završetku osnovnih studija, na svim programima master studija, predviđen je prijemni ispit. Dva studijska programa su organizovana po modelu integrisanih petogodišnjih studija, budući da pripremaju studente za regulisane profesije. U pitanju su studijski programi za obrazovanje učitelja. Na Fakultetu je organizovano i osam master studijskih programa, uključujući i interdisciplinarni master program za inkluzivno obrazovanje. Takođe, u okviru pet studijskih programa organizovane su i doktorske studije, kao najviši nivo u obrazovnoj vertikali.
Filozofija
Na Studijskom programu filosofije stiče se široko i univerzalno obrazovanje, studenti upoznaju temelje evropske duhovnosti i kulture, uče osnove modernih humnističkih nauka i zato je filosofija poziv koji se voli. Izbor životnog poziva koji se zove „ljubav prema mudrosti“ jeste mudrost ljubavi. Zbog toga filosofiju studiraju oni koji su vrijedni, predani, i koji od sebe uvijek traže maksimum. Studenti će se uvjeriti da se do znanja dolazi razvojem sopstvenog – kritičkog, logičkog i refleksivnog mišljenja i upornim traganjem za istinom u sebi i u svijetu. Znanja iz filosofije višestruko su primjenjiva u našoj svakodnevici i doprinose cjelishodnijem prepoznavanju i formulisanju pitanja, rješavanja problema, kao i donošenju kvalitetnih odluka.
Studijski program filosofije može da upiše svaki maturant (gimnazije ili srednje stručne škole).
Po završetku osnovnih studija, student može nastaviti dalje obrazovanje i upisati master studije, u dvogodišnjem trajanju (četiri semestra).
Sociologija
Bitna odrednica modernih društava jeste promjena, i to promjena na svim njegovim nivoima, na nivou pojedinca kao društvenog bića, na nivou različitih društveno-organizovnih modaliteta, kao što su porodica, grad, selo, etnička zajednica, ali i na nivou društva kao cjeline. Zadatak sociologije je prvenstveno proniknuti u suštinu svih promjena, a sve u cilju uspostavljanja i izgradnje kvalitetnijeg i humanijeg života čovjeka u društvu. Poštujući principe interdisciplinarnosti, sociologija pruža znanja iz različitih sfera društva kao što su: država, politika, kultura, religija, porodica itd. Stečena znanja na ovom programu mogu biti od značaja za efikasnije rješavanje problema, kreiranje uslova za kvalitetniji život, aktualizovanje društvenih vrijednosti. Pored pomenutih ključnih naučno-teorijskih i metodoloških znanja studentima se nude sadržaji u domenu medija, mladih, kulture, globalizacije, migracija, identiteta, sociologije obrazovanja, urbane sociologije…
Studijski program za sociologiju može upisati svako ko nakon završena četiri razreda gimnazije ili srednje stručne škole izrazi želju da se bavi proučavanjem društva i društvenih fenomena.
Po završetku osnovnih studija, student može nastaviti dalje obrazovanje i upisati master studije, u dvogodišnjem trajanju (četiri semestra).
Istorija
Važno je znati da se ova nauka odnosi na vremenski ograničenu progresiju istorijskih dešavanja, datiranu na skali cjelokupnog čovječanstva. Studirajući istoriju, stiče se izvanredno opšte i specijalističko obrazovanje, razvija se duh tolerancije i interkulturalnosti, razvija se svijest o značaju istorije i o njenom poštovanju, unapređuje se sopstveni (lični) razvoj i razvija se sposobnost dijaloga i javnog rada. Izučavajući istoriju imate priliku da bolje razumijete društvene tokove, uzročno-posljedične veze, događaje iz bliže i dalje prošlosti, globalna dešavanja i donosite zaključke. Nakon završenih studija otvara se mogućnost vašeg profesionalnog anagažovanja u školama, arhivima i muzejima, ustanovama kulture, institutima.
Pravo upisa na studijski program istorije ima svaki kandidat nakon završena četiri razreda gimnazije ili srednje stručne škole (IV), a pri tom ima sklonosti ili izrazi želju da proučava istoriju. Pravo upisa imaju i svi učenici koji su završili četvorogodišnju srednju školu u inostranstvu.
Po završetku osnovnih studija, student može nastaviti dalje obrazovanje i upisati master studije, u dvogodišnjem trajanju (četiri semestra).
Geografija
Od postanka prvih civilizovanih država nezamislivo je da ljudi, ukoliko posjeduju elementarno znanje i kulturu, ne poznaju osnovne geografske pojmove. Od prvih istraživanja prostranstva Zemlje prošlo je mnogo vremena, ali ima puno toga da se otkrije, prouči, istraži, puno novog da se sazna. Zato mladi ljudi, koji u sebi imaju istraživačkog duha i radoznalosti, koji žele da se osvrnu oko sebe i upoznaju svijet u kojem žive, studirajući geografiju uče o promjenama privrednih karakteristika, o transformacijama naselja, mogućnostima primjene geografskih informacionih sistema, uređenju prostora, smanjivanja uticaja različitih izvora zagađivanja, klimatskim promjenama itd. Nakon završenih studija otvaraju vam se brojne mogućnosti za rad u obrazovnim institucijama, različitim zavodima (za statistiku, urbanizam, zaštitu prirode, zaštitu kulture itd), u turizmu, medijima…
Studijski program za geografiju može upisati svako ko poslije završene četvorogodišnje srednje škole (gimnazije ili neke druge srednje stručne škole) izrazi želju da studira geografiju.
Po završetku osnovnih studija, student može nastaviti dalje obrazovanje i upisati master studije, u dvogodišnjem trajanju (četiri semestra).
Obrazovanje učitelja
U svim razvijenim društvima obrazovanju učitelja poklanja se naročita pažnja. Značaj ranog školskog vaspitanja i obrazovanja je izuzetan, pa se onima koji će se tim poslom baviti pruža mogućnost da tokom studija stiču znanja, razvijaju vještine i kompetencije iz različitih naučnih i umjetničkih oblasti. Razvijene kompetencije osposobljavaju budućeg učitelja za kritičko sagledavanje nastavne i šire obrazovne problematike, te za stručan i racionalan nastavni rad. Poziv učitelja je odličan izbor za sve one koji žele da se bave humanim poslom, vole da rade sa djecom i razvijaju njihove sposobnosti; imaju kreativne potencijale i žele da ih ispolje; vole da dugo ostanu mladi, vedri i nasmijani; gaje nadu da će u izabranom zanimanju uživati.
Za upis na Studijski program za obrazovanje učitelja mogu konkurisati svi kandidati koji imaju završenu srednju školu u četvorogodišnjem trajanju.
Studije predškolskog vaspitanja i obrazovanja
Studijski program za predškolsko vaspitanje i obrazovanje je namijenjen osposobljavanju nastavnog kadra za rad sa izuzetno važnom populacijom a to su djeca do sedme godine života. Misija ovog Studijskog programa je bazična na Filozofskom fakultetu, jer od nje započinje vaspitna i obrazovna misija u ukupnom obrazovnom razvoju svake individue. Osnivanjem novih vrtića i škola u Crnoj Gori, proširenjem obuhvata djece organizovanim predškolskim programima, raste potreba za angažovanje nastavnika predškolskog vaspitanja i obrazovanja, koji timski realizuju sa nastavnikom razredne nastave program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole.
Pravo upisa na studije predškolskog vaspitanja i obrazovanja ima svaki kandidat nakon završena četiri razreda gimnazije ili srednje stručne škole (IV).
Po završetku osnovnih studija, student može nastaviti dalje obrazovanje i upisati master studije, u dvogodišnjem trajanju (četiri semestra).
Pedagogija
Studijski program za pedagogiju obezbjeđuje osposobljavanje pedagoga savremenog profila koji će kvalifikovano, kreativno i efikasno obavljati stručne pedagoške poslove u okviru stručnih, razvojnih i pripremnih službi bez kojih je nezamisliva savremena škola, i koji će moći da se kompetentno snalazi na brojnim radnim mjestima i izvan školskog sistema, u uslovima intenzivnih društvenih promjena. Obrazovanje pedagoškog kadra usmjereno je i na pružanje i nadogradnju opštih i posebnih znanja iz oblasti društvenih nauka, kao što su: područje naučnih disciplina pedagogije, psihološke osnove na kojima se temelji vaspitno- obrazovni rad, usvajanje metoda rada u nastavi i drugim oblicima vaspitno-obrazovnog rada, usvajanje naučnih metoda u analizi pedagoških pojava i zakonitosti, itd.
Za upis na studijski program Pedagogija mogu konkurisati svi kandidati koji imaju završenu srednju školu u četvorogodišnjem trajanju.
Po završetku osnovnih studija, student može nastaviti dalje obrazovanje i upisati master studije, u dvogodišnjem trajanju (četiri semestra).
Psihologija
Psihologija u savremenom svijetu, među društvenim disciplinama, ima svoje vrlo prepoznatljivo mjesto. Njena dostignuća, kao i stručna primjena, dobijaju priznanja kako u susjednim tako i u udaljenim intelektualnim disciplinama. U pitanju je veoma široka oblast, koja dopušta mladim i motivisanim osobama da izgrade svoj profesionalni, a povrh toga, nadograde lični identitet. Danas skoro da nema društvenih djelatnosti ili sistema (obrazovanja, zdravstva, privrede…) u čijem kreiranju i radu ne učestvuju psiholozi. Na ovim studijama se pored teorijskih usvajaju i primjenjena znanja iz raznovrsnih oblasti psihologije, kao što su: socijalna psihologija, klinička psihologija, psihologija rada i organizacije, pedagoška psihologija i dr.
Selekcija kandidata/tkinja uzima u obzir uspjeh iz srednje škole kao i postignuće sa maturskog ispita. Pored navedenog, organizuju se dva dopunska ispita:
– diferencijalni ispit, za učenike koji nisu završili odgovarajuću četvorogodišnju srednju školu,
– prijemni ispit, na kojem se obavlja provjera znanja psihologije ( iz udžbenika za gimnazijsko obrazovanje), provjera intelektualnih sposobnosti, kao i opšte informisanosti.
Po završetku osnovnih studija, student može nastaviti dalje obrazovanje i upisati master studije, u dvogodišnjem trajanju (četiri semestra).
Studijski program za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku
Jedini je studijski program koji se organizuje na albanskom jeziku. Svršeni kandidat ima kompetencije za obavljanje jednog od najsvjetlijih i najhumanijeg zanimanja – biti učitelj!
Za upis na Studijski program za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku mogu konkurisati svi kandidati koji imaju završenu srednju školu u četvorogodišnjem trajanju.
Master studij Inkluzivno obrazovanje
Master studij Inkluzivno obrazovanje je program stručnog osposobljavanja za rad sa djecom/osobama sa posebnim obrazovnim potrebama. Ova vrsta podrške obrazovnom sistemu i nastavnoj praksi u crnogorskim predškolskim i školskim institucijama, resursnim centrima, centralnim institucijama koje kreiraju obrazovnu politiku, naglašena je zbog toga što čini važnu kariku za unaprjeđenje inkluzivnog obrazovanja. Program omogućava razvoj stručnih kompetencija i saznanja u domenu nove specifične oblasti sudentima sa različitih programa prosvjetnog usmjerenja. Ova multidisciplinarnost dodatno obogaćuje iskustvo studenata i omogućava im da razviju holistički pristup u radu sa učenicima/odraslima, što je ključno za inkluzivno obrazovanje.
Pravo na upis na postdiplomske studije Inkluzivnog obrazovanja imaju studenti/kandidati sa završenim osnovnim studijama, odnosno sa najmanje 180 ECTS kredita i koji su stekli diplomu osnovnih studija iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti. Zato je program otvoren za studente sa različitih programa prosvjetnog usmjerenja, čime se povezuje znanje i iskustvo iz različitih oblasti.
Za upis na master studije Inkluzivno obrazovanje iz oblasti različitih od osnovnog studijskog programa koji je kandidat/student završio, predviđeno je polaganje diferencijalnog ispita.
Na Filozofskom fakultetu se stiču znanja za sveobuhvatno razumijevanje društva i studenti se pripremaju za različite karijere. Takođe, interdisciplinarni pristup tokom studiranja omogućava studentima da uoče veze između različitih disciplina, kako bi razvili holistički pristup u rješavanju izazova. Na Fakultetu se mogu sresti studenti iz okruženja i inostranstva, što su sve nove prilike i za upoznavanje različitih kultura i razumijevanje različitih perspektiva. Programi obrazovanja često uključuju rad na projektima, prezentacijama i drugim oblicima pisanja kao što su različita istraživanja i pitanja o ljudskom postojanju, kulturi ili obrazovanju, Filozofski fakultet pruža inspirativno okruženje koje podstiče radoznalost i gaji ljubav prema učenju.