Prirodno-matematički fakultet, 08.11.2020

Projekti Prirodno-matematičkog fakulteta postigli najveći uspjeh



X

Na konkursu Ministarstva nauke za naučnoistraživačke projekte u 2020. pristigle su ukupno 63 prijave. Iz oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih oblasti nauka pozitivno je ocijenjeno 35 projekata. Fakultet koji je postigao najveći uspjeh na konkursu je Prirodno-matematički fakultet sa ukupno šest pozitivno ocijenjenih projekata, čime smo, ne samo potvrdili kvalitet naših nastavnika-istraživača, već i njihovu kontinuiranu posvećenost naučnoistraživačkom radu.

Na prvom mjestu sa PMF-a, a trećem na rang listi je projekat “Fizika niskodimenzionalnih nanostuktura”, sa 97,5 poena. Njime rukovodi prof. dr Jovan Mirković. Nanonauka se zasniva na kvantnim efektima i revolucionarno poboljšava alate, instrumente, uređaje, senzore, proizvode, primjene i usluge, transformiše ekonomiju da bi mogla da se suoči sa globalnim izazovima i obezbijedi brže računanje, bezbjedniji transport i komunikaciju, zelenu energiju, manje gubitke pri transportu struje, čvršće, lakše i otpornije materijale, bolju detekciju zagađenja, efikasniju dijagnostiku bolesti i jeftinije liječenje, zdravu hranu i vodu, i bolju zaštitu životne sredine. S obzirom na to da je za male zemlje, kakva je i Crna Gora, najbrži i najbolji put za razvoj ekonomija bazirana na znanju, glavni cilj ovog projekta je da značajno poveća znanje o nanonauci na nacionalnom nivou, i poboljša uslove za haj-teh industriju i usluge zasnovane na nanotehnologiji.

Drugi projekat “Analiza na mnogostrukosti i primjene” čiji je rukovodilac prof. dr David Kalaj, ocijenjen je sa 92 poena. Ima za cilj produbljenje saradnje sa kolegama Matematickog fakulteta, Bečkog univerziteta na teme mnogostrukosti, posebno minimalnih površi i dokaz odgovarajuće Kellogg teoreme o Hölderovom produženju minimizujućeg difeomorfizma izmedju glatkih prstena Riemannovih površi. 

Trećim projektom,“Strateški razvojni i istraživački program Crne Gore za unaprjeđivanje vremenskih silicijumovih senzorskih tehnologija za potrebe LHC u CERN-u i budučih eksperimenata u fizici visokih energija”,  ocjenjenim sa 91,5 poena, rukovodi prof. dr Gordana Laštovička-Medin Primarni cilj je postavljanje najsavremenije laboratorije u Crnoj Gori, u kojoj će naučnici tragati za najboljim mogućim riješenjima problema a koji trenutno ograničavaju za sada najbolja senzorska rješenja da budu primjenjena u budućim sudaračima. Time će se omogućiti dalja otkrića u fizici visokih energija koja za sada nijesu moguća zbog ograničenosti potencijala tehnoloških rješenja koja su bila implementirana i ne mogu biti funkcionana pri znatno većim luminoznostima od one koja se trenutno primjenjuje na LHC (CERN). Jednako značajan će biti naučni doprinos razvoju inovativnih rjesenja za  poluprovodničke senzore koji neće biti samo ograničeni na primjenu u fizici čestica već i u nuklearnoj i medicinskoj fizici. Uporedo sa traganjem za najboljim rješenjem senzora koji moraju biti radijaciono otporni, i imati visoku vremenko-prostornu rezoluciju, u laboratoriji ćemo tražiti rješenja za adaptaciju ovih tehnologija u cilju inovativnih metoda i instrumentacije u oblasti dozimetrije i monitoringa snopa čestica u terapijama kancera. Posljednji cilj, ali ne i najmanje važan, jeste razvoj programa za mlade naučnike koji žele da sudjeluju u kreiranju i dizajniranju budućih fascinirajucih tehnoloških rješenja za senzorske tehnologije budućih sudaraca (FCC - Futire Circular Collider) i tako postanu svjetski eksperti u ovoj oblasti. U ovom dijelu projekta nastojaćemo da izradimo najbolji mogući model koji će omogućiti jačanje intelektualnog kapaciteta laboratorije kroz jačanje ljudskih resursa i kreiranje novih radnih mjesta za mlade istraživače u istraživačkoj laboratoriji sa dugoročnim planom podrške razvoju njihovih originanih ideja.

Četvrti projekat -„Modeliranje grafovima u prirodnim naukama“ ocijenjen je sa 90,5, a rukovodilac projekta prof. dr Žana Kovijanić Vukićević. Hemijska teorija grafova je oblast diskretne matematike koja predstavlja sponu teorije grafova sa hemijom. Grafovima se modeliraju molekuli, kako bi se stekao uvid u fizičke osobine hemijskih jedinjenja koje oni obrazuju. Pojedini fizičke osobine hemijskih jedinjenja (kao što je na primjer tačka ključanja) uslovljene su njihovom geometrijskom strukturom.  Molekularna struktura jedinjenja, posebno organskog, omogućava modeliranje a zatim i ispitivanje njegovih  fizičkih svojstava korišćenjem topoloških indeksa odgovarajućeg grafa.  Tekuće 2020. godine, kao rezultat bilateralne saradnje koju finansira Ministarstvo nauke Crne Gore i slovenačka agencija za istraživanje ARRS, započeta su istraživanja novog molekularnog deskriptora, aritmetičko geometrijskog indeksa (AG indeks). Na samom početku implementacijeGTinNS projekta očekuje se postavljanje ekstremalnih vrijednosti funkcije AG među različitim klasama grafova, kao i određivanje tkz. Ekstremnih grafova, to jest grafova na kojima se ekstremi, za te klase, dostižu.

Petim projektom Analiza zagađenih voda sa plovila i drugih polutanata u akvatorijumu Luke Bar i evaluacija ugroženosti marinskog ekosistema, na osnovu odabranih bioindikatora u cilju GES-a, “dobrog ekološkog statusa” mora(MSFD)”  rukovodi prof. dr Marijana Krivokapić.  Nacionalnim akcionim planom (NAP-2015)  Luka Bar je označena kao“Hot spot“ lokacija u obalnom području, zbog zagađivanja mora lučkim aktivnostima (prevoz putnika,  prevoz robe skladištenje raznih vrsta roba i hemikalija, kontejerski pretovar, trajektni tranzit i dr.), čvrstim otpadom, komunalnim  otpadnim vodama, kao i otpadom iz brodova i drugih plovila. Od izuzetnog je značaja definisanje svih izvora zagađivanja marinskog akvatorijuma i njegovo dovođenje u zahtijevano stanje u skladu sa EcAP indikatorima ocijene stanja. Jedan od ciljeva dobrog ekološkog statusa mora je i EO9 odnosi se na prisustvo prioritetnih organskih i neorganskih kontaminenata u moru, sedimentu i bioti, koji utiču ne samo na kvalitet vode akvatorijuma, već i na sav živi svijet u njemu. Dobro stanje životne sredine (GES Description) za ekološki cilj EO9 definisan je koncentracijom kontaminenata na nivou koji neće dovesti do efekata zagađenja.

Šesti projekat “Bioinformatičke analize velikih genomskih sekvenci” kojim rukovodi prof. dr Danilo Mrdak ima za cilj da dizajnira sistem za obradu podataka koji će omogućiti da se pretražuju kompletni genomi raznih vrsta u potrazi za ostacima virusnih infekcija koje su se dogodile u geološkoj istoriji, a koje su ostale zapisane u DNK materijalu ciljnih vrsta.  Projekat  predviđa uključivanje mladih istraživača, studenta doktorskih i master studija sa različitih studijskih programa i fakulteta. Ovi mladi istraživači neće samo raditi u ovoj oblasti, već će oformiti interdisciplinarani tim kroz koji će pristupati rješenju problema. Projekat je i međunartodnog karaktera jer se zasniva na saradnji sa EMBL (Evropska laboratorija za molekularnu biologiju) i EMBL-EBI  (Evorpski institut za bioinformatiku) koji su vodeći međunarodni istraživački centri na polju Life Sciences i bioinformatike, na samo u Evropi, već i na svjetskom nivou.

Medijske objave:

https://www.portalanalitika.me/clanak/projekti-prirodno-matematickog-fakulteta-postigli-najveci-uspjeh

 

 

Broj posjeta : 904