Svjetski dan filosofije u godini evropske kulturne baštine




Univerzitet Crne Gore
Univerzitet Crne Gore
Univerzitet Crne Gore
Univerzitet Crne Gore
Univerzitet Crne Gore
Univerzitet Crne Gore
Univerzitet Crne Gore

Studijski program za filosofiju je ovogodišnji svjetski dan filosofije u godini evropske kulturne baštine posvetio kulturno - duhovnom identitetu Evrope. Kalendarski živimo u 21. vijeku, suštinski se pripremamo i otvaramo za novu epohu koja dolazi, ali istovremeno preuzimamo i nosimo duhovnu tradiciju. To nas usmjerava na temu o kulturno-duhovnom identitetu Evrope, u aktuelnoj godini koja je proglašena godinom evropske kulturne baštine. Upravo kulturna baština oblikuje duhovni identitet koji konstituiše i hrani dušu Evrope.

U razgovoru o filosofiji i kulturno-duhovnom identitetu Evrope učestvovali su: prof. dr Savo Laušević, doc. dr Dušan Krcunović i doc. dr Drago Perović.

Profesor Laušević je istakao da se identitet najčešće gradi na bazi kulture pamćenja i sjećanja  koje treba razlikovati. Pamćenje je uglavnom vezano za ličnost, ono je uvijek moje, dok je sjećanje kolektivno, naše, grupno kojim se na unutrašnji način gradi neka slika o prošlosti. U tom kontekstu imaju presudno značenje filosofija, religija i umjetnost, kao misaono, predstavno i slikovno sjećanje. Na kraju tu je istorija koja univerzalizuje i niveliše jedan istorijski prostor kroz istorijsko znanje o prošlosti.

Doc. dr Dušan Krcunović smatra da Evropa nije samo geografski i politički entitet, već ideja ili, huserlovski rečeno, „duhovni lik“ (geistige Gestalt) čija genealogija počinje u grčkoj antici i produžava se sve do danas u različitim, komplementarnim, ali i često antagonističkim obli­cima filosofske, religijske, poetičke (M. Zambrano) i naučne racionalnosti. Taj duhovni lik Evrope – uprkos razlikama u oblicima racionalnosti i razlikama među evropskim narodima – osnov je unutrašnjeg duhovnog srodstva Evrope i načelo jedinstvene evropske kulturne svijesti.

Iako se pitanje orijentisanja u mišljenju i djelanju javlja tek sa samim krajem 18. vijeka, filosofija je uvijek bila orijentisanje u mišljenju, ističe doc. dr Drago Perović. U različitim epohama evropske istorije filosofsko mišljenje je bilo zatečeno stvarnošću u kojoj je djelovalo, a koja je uzmicala njegovim saznajnim moćima, ili je, pak, nadiralo ka samom mišljenju onemogućavavši ga da zauzme bilo kakvu kritičku distancu naspram same stvarnosti. Zbog toga smo u vremenu odsvud nadiruće virtuelne stvarnosti prinuđeni da ponovimo jedan tradicionalni trokorak pri sudaru sa ovom sasvim novom stvarnošću. Mišljenje ima zadatak da prvo, prepozna samo sebe u svojoj zatečenosti i nemoći pred novom stvarnošću, zatim se povlači u sebe da bi razvilo svoje nove sposobnosti saznanja, i, u trećem koraku, misli samu tu sveprisutnu novu stvarnost.



Ne propustite nijednu važnu vijest, pretplatite se na vijesti Akademski forum.