Mediji u Crnoj Gori gube ugled i kredibilitet, najviše uvredljivih sadržaja je u komentarima na portalima i na društvenim mrežama gdje nema uredničkih intervencija, a ključni lijek protiv govora mržnje je emancipacija.

To je saopšteno na panel diskusiji „Mediji i društvene mreže kao platforma za širenje govora mržnje i nacionalizma”, koju je organizovalo Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Advokatica, Milica Kadović, kazala je da je veoma bitno od koga potiču određene riječi, kome su upućene i potrebno je utvrditi ko je, a ko nije, javna ličnost.

„Treba utvrditi kolika je granica nečijeg trpljenja da bi se moglo znati da li je nešto uvreda ili nije. Različiti ljudi se nalaze uvrijeđenim u različitim kontekstima. Problem je na kraju odrediti i visinu štete za govor mržnje. Dakle, kada je praksa u pitanju ima puno situacija koje su neriješene, koje se rješavaju ad hoc, koje zavise od sudije pojedinca, zavise od slobodnog uvjerenja“, pojasnila je Kadović.

Direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić, kazala je da je Institut za medije od aprila do kraja jula radio analizu narativa u kojima se može prepoznati govor mržnje, zapaljivi govor, dezinformacije, uvredljivi govor.

„Ovdje u Crnoj Gori, najviše smo pratili portale Vijesti, CDM i IN4S. Opredijelili smo se za ova tri medija zbog toga što su najčitaniji u Crnoj Gori. Kod Vijesti i CDM-a ustanovili smo da u uredničkim sadržajima nema govora mržnje, uvredljivog govora, ali ono što se pojavljuje kao izazov je moderacija komentara. Tu se pojavljuju uvredljivi govori i Facebook grupe i profili koji se naslanjaju na određene medijske platforme, a gdje takođe nema uredničke intervenije“, rekla je Nikolić.

Kod desno orjentisanog portala kakav je IN4S, kako je dodala, postoji sumnja da je u određenim uredničkim sadržajima bilo zapaljivog govora i govora mržnje, a online komentari tog medija se uopšte ne moderiraju, ne filtrirarju.

„Treći nivo jesu društvene mreže koje, takođe jesu izvor uvredljivih sadržaja pogotovo na račun pripadnika vjerskih zajednica,drugih etničkih grupa, žene su izložene uvredljivom govoru, kao i osjetljive grupe“, kazala je Nikolić.

Novinar, Petar Komnenić, smatra da je govor mržnje usvojen kao potpuno normalna stvar, a jedini lijek je empancipacija.

„A do te emancipacije će strašno teško doći, ako živimo ovdje gdje živimo. A živimo u nacionalnim, vjerskim, polnim rovovima. Ovo društvo jednostavno nije evoluiralo da bi moglo da odbaci takvu praksu. Taj govor se, nažalost, vraća i u sredinama koje su decenijama ispred nas“, kazao je Komnenić.

Predstavnica Studentskog portala „Makanje“, Maja Nikolić, kazala je da mnogi mladi smatraju da na društvenim mrežama imaju slobodu i da im je dozvoljeno da govore šta hoće i kad hoće.

„Nisu sankcionisani zbog svog govora, tako da i oni podržavaju takvu retoriku. Mladi su i dosta nezadovoljni trenutnom situaciju i ispoljavaju bijes i nezadovoljstvo upravo na društvenim mrežama i kroz govor mržnje“, rekla je Nikolić.

Kadović smatra da su nadležne institucije prilično pasivne u odnosu na bilo kakvo podnošenje prijava, a Tužilaštvo jako sporo reaguje i nekad prođe po nekoliko godina dok se po nekoj prijavi ne postupi.

„Te prijave su relativno skoro podnijete tako da se reakcija tek očekuje. Naša očekivanja su da bar neke od prijava budu procesuirane, ali to sve ide jako sporo. Ne samo iz ove oblasti, nego generalno za sve krivične prijave Tužilaštvo jako sporo reaguje. Naš pravosudni sistem je kompletan takav da se sve bazira na selektivnosti. To je jako loše i očekujem da će stvari da se promijene. Kao i u svim strukama i kod nas mora postojati kontinuirana edukacija“, istakla je Kadović.

Komnenić je nagalsio da su se institucije ponašale kao zaštitnici svojih nalogodavaca koji su privatizovali te institucije dramatično gazeći postulate slobode izražavanja.

Olivera Nikolić je rekla da nije za stroga kažnjavanja već za suptilne mehanizme i istakla da mediji moraju da vode računa o profesionalnim standardima.

„Zagovornica sam jedinstvenog, širokog, reprezentativnog samoregulatornog tijela koje bi mnogo češće i jače skretalo pažnju na kršenja etičkog kodeksa“, kazala je Nikolić.

Rekla je da u redakcijama online medija uglavnom rade manje iskusni novinari, a s obzirom na sve izazove treba, kako smatra, da rade najiskusniji.

Maja Nikolić je kazala da na portalu „Makanje“, nije bilo problema sa govorom mržnje i širenjem nacionalizma.

„Naš fokus je na temama koje su bitne za studente. To su kultura, umjetnost, teme koje će probuditi njihovu kreativnu stranu“, rekla je Nikolić.

Kadović je kazala da je plan da se nastavi sa podnošenjem krivičnih prijava i očekuje da se stvari promijene.

„Nije samo cilj da jedna krivična prijava bude procesuirana i jedan čovjek bude kažnjen. Suština našeg djelovanja je da se sistemski stvari promjene“, rekla je Kadović.

Komnenić je ukazao da su uništeni medijski sadržaj, medijska struktura i medijsko tržište.

„To je svjesno urađeno. I ne možemo reći nije ništa bilo do sada, idemo dalje. Imaćemo situaciju da u samoregulatornom tijelu sjedi neko iz Televizije Pink, iz televizije u kojoj u nekom tabloidnom formatu koji se zove Farma gostuje Šešelj i drži predavanje o svojoj verziji bliske istorije regiona“, rekao je Komnenić.

Zato je, kako smatra, potrebno krenuti od početka.

„Moramo prvo ustanoviti koji su to mediji, kako su nastali, kako se finansiraju, šta im pripada, koji su matični mediji, a koji nisu, koji su mediji koji zaslužuju nacionalnu frekvenciju. To su pitanja koja se legitimno postavljaju“, rekao je Komnenić.

Olivera Nikolić kazala je da nije sigurna da se mediji trenutno ponašaju kao dio rješenja, i da dijeluje da su više dio problema.

„Kad to kažem prije svega mislim na ono čega, po meni, prilično manjka u medijima, a to je podsticanje društvenog dijaloga. Da li mogu da mediji budu faktor? Mogu jer oni jesu važan faktor koji oblikuje naše mišljenje, pomaže ili odmaže da donesemo odgovarajuće odluke“, rekla je Nikolić.

Vjeruje, ipak, da samo mediji koji su kredibilni i etični mogu dugoročno da opstanu.

Maja Nikolić vjeruje da je važno da mladi provjeravaju informacije iz više izvora i da budu medijski pismeni.

Komnenić je ocijenio da su mediji izgubili ugled, kredibilitet i to se dugo dešava.

„Moramo krenuti od temelja. Moramo krenuti od fasadnih institucija, da ne dozvolimo nikad više selektivnost, nepoštovanje zakona, diskriminatoran odnos prema jednoj grupi medija. Moramo se vratiti korijenima profesije“, kazao je Komnenić.

Dekanica Pravnog fakultata Aneta Spaić proglasila je tri najbolja eseja koja su pristigla na konkurs „Sloboda izražavanja vs politička korektnost“, a koji je raspisalo Studentsko vijeće Pravnog fakulteta.

Nagrađeni su radovi Alide Bojadžić, Dajane Drljević i Luke Bukilića.

Izvor: PR Centar