Muzička akademija, 17.04.2018

Plenarna izlaganja



 

Image

 

Prof. dr Ivana Drobni

Univerzitet umetnosti u Beogradu

Fakultet muzičke umetnosti

 

Muzička pismenost u muzičkoj pedagogiji

 

Da li se bilo koja osoba može smatrati obrazovanom ukoliko ne ume da čita i piše? Odgovor na prethodno pitanje nije potrebno sačekati, čak ga je izlišno i postavljati budući da obrazovanje u globalnom smislu podrazumeva pismenost na visokom nivou. Međutim, opšte muzičko obrazovanje muzičku pismenost pretpostavlja drugim nastavnim oblastima iako ona deklarativno „zauzima“ isti prostor u kurikulumima. Muzička pismenost i njen razvoju u opštem, u okviru predmeta Muzička kultura u osnovnim školama ili profesionalnom muzičkom obrazivanju na nastavi Solfeđa u muzičkim školama, predstavlja nezaobilazan element nastave. Kako ona podrazumeva izgrađivanje veštine muzičkog čitanja i pisanja koje u krajnjoj konsekvenci omogućava razumevanje muzike i praktično služenje muzičkim jezikom, pokušaćemo da se u ovom izlaganju fokusiramo na pitanja vezana za ovladavanje konkretnim nivoima muzičke pismenosti. U tom smislu će biti govora o dostizanju elementarne sa jedne, i funkcionalne muzičke pismenosti sa druge strane i njihovoj ulozi u opštem i profesionalnom muzičkom obrazovanju.

 

 

 

__________________________________________________________________________________________________

 Image

Prof. dr Branka Rotar Pance

Univerzitet u Ljubljani

Muzička akademija

 

Strategije rada sa muzički talentovanim učenicima osnovne škole

 

Nastvnici muzičkog obrazovanja u osnovnim školama obično se suočavaju sa heterogenim grupama učenika u smislu njihovih muzičkih kompetencija, vještina, znanja i interesovanja. Među njima se nalaze i talentovani učenici. Stoga, nastavnici sebi često postavljaju pitanja poput: Kako prepoznati muzički talentovane učenike? Koje strategije primjenjivati u radu sa muzički talentovanim učenicima? Kakvu vrstu izazova postavljati pred njih i kako ih stimulisati da se bave muzikom u okviru i izvan lekcija koje uče? Kako doprinijeti razvoju njihovog muzičkog potencijala i znanja? Kako obezbijediti podsticajni školski ambijent za muzički talentovane učenike?

Pitanje muzičkih talenata u osnovnoj školi i odgovori na gore nabrojana pitanja povezana su sa nalazima nauke o obrazovanju i muzičke didaktike. Ovaj rad predstavlja odabrana konceptualna i primijenjena rješenja u radu sa muzički talentovanim učenicima u okviru zakonodavnih dokumenata, školske prakse i istraživanja. Rad je posebno fokusiran na Muzičku olimpijadu, kompleksno takmičenje koje okuplja muzički talentovane učenike i njihove mentore. Struktura takmičenja omogućava učenicima da predstave svoje muzičko znanje iz svih muzičkih oblasti definisanih nastavnim planom i programom za osnovnu školu: izvođenja, stvaranja, slušanja i muzičke pismenosti. Istraživanje postignuća učenika na Sedmoj slovenačkoj muzičkoj olimpijadi  i strategija koje su koristili njihovi nastavnici – mentori u periodu pripreme učenika za takmičenje, rezultiralo je smjernicama za budući rad u ovoj oblasti. 

 

 

 

________________________________________________________________________________________

Image

Doc. dr Sabina Vidulin

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Muzička akademija u Puli

  

Ishodi i utjecaj izvannastavnih glazbenih aktivnosti na učenika, učitelja i školu

 

U kontekstu skladateljskog i izvođačkog viđenja glazbe, njezine percepcije i recepcije od strane slušatelja, vrlo važno pitanje predstavlja i mogućnost njezina prikazivanja, tumačenja i shvaćanja u okviru škole. Nastava glazbe kao formalni nastavni predmet u školi ima svoju dugu povijest, a mijenjala se u odnosu na političke, vjerske, tehnološke uvjete koji su se reflektirali na njezinu programsku i sadržajnu strukturu, donoseći uvijek nove, ne nužno i inovativne koncepte. Krajem pedesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj je zaživjela ideja obogaćenja školskog kurikuluma aktivnostima koje su u značajno mjeri doprinijele njezinom osuvremenjivanju u vidu doživljaja i bavljenja glazbom na fleksibilniji način. Aktivnosti koje su u početku bile poznate pod nazivom slobodne aktivnosti učenika, u vrlo jednostavnoj formi pa čak i s ideološkim konotacijama, danas suvereno ostavljaju svoj trag i pečat kao slobodna i otvorena forma pod nazivom izvannastavne aktivnosti. Namjera je autorice ukazati na vrijednost i važnost provođenja izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školi, prikazati mogućnosti, radove i dostignuća učenika hrvatskih osnovnih škola te obrazložiti razloge za njihovo uvođenje u strukturu škole. U posljednjem desetljeću, otkad se potiče interdisciplinarno povezivanje sadržaja u izvannastavnim aktivnostima, njihove su prednosti još i veće, a djelovanje na učenika višestruko. Približavanja škole potrebama učenika te suradnja školskih i izvanškolskih dionika, dobrovoljan odabir aktivnosti prema vlastitom opredjeljenju i želji, aktivno i produktivno sudjelovanje u kulturi, poticanje kreativnosti i kritičkog mišljenja, samo su neke od dobrobiti izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Briga za budućnost treba nas neprestano poticati u traženju novih rješenja kako bi glazbenu nastavu unaprijedili. Jedno od takvih rješenja je i uspostava izvannastavnih glazbenih aktivnosti koje će putem glazbenih područja: pjevanje, sviranje, ples, stvaralaštvo itd. doprinijeti boljim glazbenim kompetencijama učenika, prepoznatljivosti škole i kulturno-umjetničkim projektima na korist društvene zajednice.