Podaci su ključ. Sve ostalo su priče – prof. dr Aleksandar Tomić o ekonomiji gradova i budućnosti analitike
Šta čini jedan grad dinamičnim, ekonomski slobodnim i poželjnim za život i poslovanje? Da li su to niži porezi, efikasnija javna potrošnja ili fleksibilnost tržišta rada? I kako uopšte možemo izmjeriti nešto tako kompleksno kao što je “ekonomska sloboda” na lokalnom nivou?
O tome smo za sajt Univerziteta Crne Gore razgovarali sa prof. dr Aleksandrom Tomićem, prodekanom za strategiju, inovacije i tehnologiju na prestižnom Boston koledžu (Boston College), kao sa međunarodnim stručnjakom koji povezuje istraživačke uvide iz SAD-a sa crnogorskom akademskom zajednicom sa kojom je duboko povezan. Povod za ovaj razgovor je bio tradicionalni događaj na UCG-u Dani naučne dijaspore.
PR UCG: Bili ste učesnik manifestacije "Dani naučne dijaspore" na Univerzitetu Crne Gore. Za početak da Vas pitamo kakve su vaše veze s Univerzitetom Crne Gore i Crnom Gorom?
PROF. DR TOMIĆ: Moja porodica i ja provodimo ljeto ovdje kako bismo ojačali povezanost naše djece s Crnom Gorom. Pored toga, Boston College (BC) i Univerzitet Crne Gore potpisali su opšti memorandum o razumijevanju s ciljem jačanja saradnje između naših institucija. U okviru ovog memoranduma već smo prošle godine organizovali posjetu 13 asistenata sa Ekonomskog fakulteta na Boston College , gdje smo priredili posjete predavanjima, radionice, kao i posjete drugim univerzitetima i Boston Fed-u. Posjetioci su imali priliku da se upoznaju s holističkim pristupom BC -a u nastavi i angažmanu studenata, upotrebom AI-a u nastavnom procesu, kao i da prate interakciju na predavanjima i povežu se s profesorima BC-a u oblastima istraživačkih interesa.
Ove godine se saradnja nastavlja sa posjetom grupe docenata, vanrednih i redovnih profesora Ekonomskog fakulteta u septembru. Planirana je obuka, posjeta predavanjima i uspostavljanje kontakata sa profesorima sa Boston College-a u pojedinačnim oblastima specijalizacije. Nastojimo da produbimo ovu saradnju kroz dalje razmjene profesora i studenata, moguću ljetnju školu u Crnoj Gori i druge aktivnosti.
Trenutno na Boston College-u boravi mr Balša Ivanović, doktorand Filološkog fakulteta UCG i saradnik u nastavi na Studijskom programu za engleski jezik i književnost, u okviru programa Summer Visiting Doctoral Research Fellowship Program. Ova ljetnja istraživačka stipendija dodjeljuje se godišnje ograničenom broju izuzetnih doktoranada iz cijelog svijeta, a Ivanović je prvi stipendista iz Crne Gore koji je dobio ovu čast.
PR UCG: Kako vidite značaj ovakvih događaja za povezivanje istraživača iz Crne Gore sa kolegama iz inostranstva, i na koji način vaše istraživanje doprinosi ovoj zajednici? Kakvo je vaše iskustvo sa ovog skupa i koji je ishod?
PROF. DR TOMIĆ: Dani naučne dijaspore bili su sjajan događaj, i iznenadilo me je bogatstvo talenata naučnika povezanih s Crnom Gorom. Zanimljivo je da mi je to pružilo priliku da se povežem s nekim ljudima iz Bostona koje dugo nisam vidio. Glavni kriterijum za uspjeh biće sposobnost održavanja veza između naučnika iz inostranstva i Crne Gore te angažovanje na nešto trajnijoj osnovi za saradnju s kolegama. Crna Gora posjeduje veliki naučni potencijal i svi bismo trebali raditi na tome da ga predstavimo na svjetskoj sceni.
PR UCG: Vaše istraživanje se fokusira na evaluaciju i unapređenje Indeksa ekonomske slobode metropolitanskih područja (MEFI). Šta vas je motivisalo da proučavate MEFI i zašto je važno imati tačno mjerenje ekonomske slobode u gradovima?
PROF. DR TOMIĆ: Pitanje koje se postavlja jeste kako ekonomska sloboda utiče na različite aspekte gradova, kao što je ekonomski razvoj. Sjedinjene Američke Države su jedinstvene na neki način jer se mnoge različite usluge, poput policije te osnovnog i srednjeg obrazovanja, pružaju i finansiraju na lokalnom nivou. Zbog toga gradovi imaju različite porezne strukture i obezbjeđuju vrlo različite nivoe ovih usluga. Ovi faktori dolaze do izražaja prilikom konkurencije za privlačenje industrija da se smjeste u grad, kao i kada se takmiče za stanovnike. Nije unaprijed jasno u kom će se pravcu efekti kretati: hoće li viši nivo usluga učiniti grad privlačnijim za stanovnike i preduzeća, ili će viši porezi koji ih prate biti štetni za sposobnost grada da privuče preduzeća i stanovnike. Ista dilema važi i za druge aspekte ekonomske slobode. Stoga, pravilno mjerenje indeksa ekonomske slobode je ključno kako bi se moglo preciznije procijeniti kakav će uticaj ekonomska sloboda imati na grad.
PR UCG: MEFI trenutno koristi jednaku težinu za varijable kao što su vladina potrošnja, oporezivanje i sloboda tržišta rada. Možete li objasniti zašto jednaka težina može biti problematična i kako vaše istraživanje predlaže da se taj pristup unaprijedi?
PROF. DR TOMIĆ: Jednako ponderisanje u suštini pretpostavlja da su sve varijable koje ulaze u indeks savršeni supstituti. Ovo može, ali i ne mora biti tačno, tako da ponderisanje treba ispitati, a to je, u suštini, ono čime se bavimo u našoj studiji. U osnovi, koristimo statistički dosljedniji i rigorozniji pristup izgradnji ovog indeksa. Isto bi moglo važiti i za druge, poznatije mjere ekonomske slobode.
PR UCG: Vaše istraživanje često uključuje analizu složenih ekonomskih podataka. Kako svoje nalaze činite dostupnim donosiocima odluka ili poslovnim liderima koji možda nemaju tehničku pozadinu iz ekonomije?
PROF. DR TOMIĆ: Prije svega, tehnički rječnik ostavljam za tehničku publiku. Kod ne-tehničke publike, krećem od uvida, a ne od rezultata. Fokusiram se na to što otkrića znače u kontekstu raspravljanog pitanja, koje su praktične implikacije i kakve su preporuke. Takođe, pri prezentaciji rezultata trudim se da ih prikažem na smislen način, a ne samo kroz koeficijente, standardne greške itd. Tehničke detalje objašnjavam samo kad je to potrebno ili kada se pokrenu tokom razgovora. Ukratko, prilagođavam prezentaciju publici.
PR UCG: S obzirom na vaše iskustvo u primijenjenoj ekonomiji i analitici, kako vidite ulogu podataka i tehnologije u budućnosti ekonomskog istraživanja i kreiranja politika?
PROF. DR TOMIĆ: Otišao bih čak do ekstrema i tvrdio da ne postoji kvalitetno ekonomsko istraživanje bez podataka. Ipak, možda sam pristrasan jer sam karijeru proveo u sredinama bogatim podacima, kao što su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija. S obzirom na tehnološki napredak i sve bržu razmjenu znanja, sve je manje opravdanja za neupotrebu podataka. Međutim, vrlo je važno obratiti pažnju na proces generisanja podataka kako bi se osigurao njihov kvalitet i pouzdanost. Ako podaci ne postoje, bitno je razmisliti o tome kako poboljšati prikupljanje podataka, kako bi jednog dana istraživači i analitičari mogli koristiti te informacije. Ukratko, podaci su već sada veoma važni i njihov značaj će samo rasti.
PR UCG: Kao prodekan za strategiju, inovacije i tehnologiju na Boston Koledžu, kako uključujete svoja istraživanja u akademske programe koje nadgledate, posebno u oblastima primijenjene analitike i ekonomije?
PROF. DR TOMIĆ: Moje obrazovanje kao ekonomiste i istraživanje u oblasti primijenjene mikroekonomije veoma su korisni u mom radu kao pomoćnika dekana za strategiju, inovacije i tehnologiju. Prvo, oslanjam se na podatke prilikom donošenja odluka ili predlaganja novih inicijativa. Kada je riječ o korišćenju podataka, ne zaustavljam se na jednostavnom prikupljanju i korišćenju podataka, već pažljivo razmatram kvalitet podataka i koje podatke mogu koristiti kao zamjenu za one aspekte koje ne možemo direktno posmatrati. Takođe, stalno tražim načine da podatke pretvorim u smislene uvide koji mogu da usmjeravaju moje i odluke mog tima.
PR UCG: Radili ste na različitim akademskim pozicijama u raznim institucijama i kao glavni stručnjak za ekonometriju u firmi u Luksemburgu. Kako su ta raznovrsna iskustva oblikovala vaš pristup ekonomskom istraživanju i predavanju?
PROF. DR TOMIĆ: Sva ta iskustva pomogla su mi da usmjerim pažnju na krajnji cilj svake analize, a to je donošenje određene politike ili poslovne odluke. Pomogla su mi da se fokusiram na pitanje „Pa šta onda?“ Drugim riječima, kako se određena teorija manifestuje u „stvarnom svijetu“ ili koja je njena praktična vrijednost izvan učionice ili tehničke publikacije. Iskustva su me naučila da započnem sa stvarnim problemom, teorijski ga uokvirim, empirijski ispitam i, na kraju, jasno odredim implikacije nalaza i sve preporuke. Ovo mi je naročito pomoglo da postanem efikasniji predavač, jer pridajem veliki značaj povezivanju pojmova iz nastave s primjerima izvan učionice i podstičem studente da pronađu slične veze u svojim životima.
PR UCG: Koji biste savjet dali studentima i mladim istraživačima koji su zainteresovani za karijeru u primijenjenoj ekonomiji, analizi podataka ili ekonometriji? Koje vještine i znanja smatrate ključnim za uspjeh u tim oblastima?
PROF. DR TOMIĆ: Rekao bih da je najvažnija vještina prevođenje pojava u hipoteze koje se mogu empirijski testirati. Drugim riječima, kako se poslovno, političko ili društveno pitanje može kvantifikovati i koje se varijable mogu koristiti za direktno mjerenje ili kao indikatori faktora od interesa. S tehničke strane, solidno razumijevanje ekonometrije, posebno složenijih pitanja kao što su endogenost, dizajn eksperimenata i slično, izuzetno je važno. Na kraju, važno je biti sposoban prevesti rezultate u uvid i povezati kvantitativne nalaze sa njihovim implikacijama u stvarnom svijetu.