Fakultet političkih nauka / Politikologija / METODOLOGIJA POLITIČKIH NAUKA
| Naziv predmeta: | METODOLOGIJA POLITIČKIH NAUKA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 4256 | Obavezan | 1 | 8 | 3+1+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Usvajanje osnovnih znanja o metodama u političkim naukama. Usvajanje osnovnih vještina za planiranje i sprovođenje kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja u političkim naukama: nacrt istraživanja, sprovođenje istraživanja, razumijevanje osnovnih kvantitativnih i kvalitativnih metoda i tehnika. |
| Ishodi učenja | |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | doc. dr Olivera Komar mr Nemanja Batrićević |
| Metod nastave i savladanja gradiva | predavanja i vježbe |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Dogovor o predmetu I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Osnovi naučnog znanja: epistemologija, ontologija, metodologija II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Politikologija kao naučna disciplina III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Logika istraživanja: pitanja i hipoteze IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Operacionalizacija pojmova: kategorije, varijable, mjerenje V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Kvalitativna istraživanja (fokus grupe, intervjui, studije slučaja) VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Uzorkovanje i izbor slučajeva VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Test - 6. decembar VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Deskriptivna statistika: tabele frekvencija i tipovi distribucija IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Popravni test - 20. decembar X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Mjere centralne tendencije i varijabilnosti XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Krostabulacije i t-testovi XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Korelacija i linearna regresija XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Završni pregled gradiva XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 8 kredita x 40/30=10 sati i 40 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 6 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
10 sati i 40 minuta x 16 =170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 10 sati i 40 minuta x 2 =21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30=240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 48 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava), 21 sati i 20 minuta (priprema), 48 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Zadaci – 20 poena Kolokvijum – 30 poena Završni ispit- 50 poena |
| Konsultacije | Srijedom u 11h |
| Literatura | Fаjgelj, Metode istrаživаnjа ponаšаnjа, Centаr zа primenjenu psihologiju, Beogrаd, 2004. Howard, Christopher, Thinking like a political scientist, Chicago University Press, 2017. Bešić, Miloš, Metodologija političkih nauka: Priručnik, Fakultet političkih nauka, Podgorica, 2009. Bešić, Miloš, Statistika u društvenim i političkim istraživanjima, Fakultet političkih nauka, Podgorica, 2009. |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Zadaci – 20 poena Kolokvijum – 30 poena Završni ispit- 50 poena |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Fakultet političkih nauka / Politikologija / STATISTIKA
| Naziv predmeta: | STATISTIKA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 4260 | Obavezan | 1 | 6 | 2+1+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | nema |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Masovnost pojava jedna je od osnovnih odlika savremene civilizacije. Zato je potrebno naučno opisivati, analizirati i iskazivati takve pojave kroz različite pokazatelje. Upravo to je zadatak statistike kao naučne discipline. Studenti se upoznaju sa osnovnim statističkim pojmovima i statističkim metodama. |
| Ishodi učenja | Nakon završetka ovog kursa student će se osposobiti da: 1. Pokaže znanja o osnovnim statističkim pojmovima, i da protumači različite koncepte i tehnike koje se primjenjuju u statistici. 2. Sređuje, grupiše i prikazuje podatke pomoću tabela i grafikona. 3. Izračuna i interpretira osnovne numeričke deskriptivne mjere. 4. Ispita osnovne koncepte vjerovatnoće i pravila za izračunavanje vjerovatnoća. 5. Klasifikuje slučajne promjenljive i njihove različite tipove. 6. Sumira znanja o značaju i primjeni normalne raspodjele vjerovatnoća. 7. Procijeni značaj osnova statističkog zaključivanja i uzoračke raspodjele. 8. Demonstrira kako da ocijeni aritmetičku sredinu skupa i proporciju skupa. 9. Primijeni znanja o postupku testiranja hipoteza. 10. Ilustruje osnove regresione i korelacione analize. |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc. dr Julija Cerović Smolović, Dr Nemanja Batrićević, saradnik u nastavi |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja i vježbe. |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u statistiku. Oblasti statistike. Osnovni skup i uzorak. Osnovni pojmovi. Vrste promjenljivih. Strukturne serije i vremenske serije. Izvori pdataka, Prikazivanje zbirova. I nedjelja, vježbe - Uvod u statistiku. Oblasti statistike. Osnovni skup i uzorak. Osnovni pojmovi. Vrste promjenljivih. Strukturne serije i vremenske serije. Izvori pdataka, Prikazivanje zbirova. II nedjelja, pred.-Sređivanje i grafičko prikazivanje podataka. Kvalitativni i kvantitativni podaci. Oblici histograma. Raspodjela kumulativnih frekvencija. Prikaz u obliku stabljike i lista. Tačkasti dijagrami. II nedjelja, vježbe Sređivanje i grafičko prikazivanje podataka. Kvalitativni i kvantitativni podaci. Oblici histograma. Raspodjela kumulativnih frekvencija. Prikaz u obliku stabljike i lista. Tačkasti dijagrami. III nedjelja, pred.- Numeričke deskriptivne mjere. Mjere centralne tendencije negrupisanih podataka. III nedjelja, vježbe - Numeričke deskriptivne mjere. Mjere centralne tendencije negrupisanih podataka. IV nedjelja, pred.- Mjere disperzije negrupisanih podataka. Aritmetička sredina, varijansa i standardna devijacija grupisanih podataka. Korišćenje standardne devijacije. IV nedjelja, vježbe - Mjere disperzije negrupisanih podataka. Aritmetička sredina, varijansa i standardna devijacija grupisanih podataka. Korišćenje standardne devijacije. V nedjelja, pred.- Vjerovatnoća. Eksperiment, ishodi i prostor uzorka. Izračunavanje vjerovatnoće. Marginalne i uslovne vjerovatnoće. Međusobno isključivi događaji. Nezavisni i zavisni događaji. Komplementarni događaji. Presjek događaja i pravilo množenja vjerovatnoća. Unija događaja i pravilo sabiranja vjerovatnoća. V nedjelja, vježbe - Vjerovatnoća. Eksperiment, ishodi i prostor uzorka. Izračunavanje vjerovatnoće. Marginalne i uslovne vjerovatnoće. Međusobno isključivi događaji. Nezavisni i zavisni događaji. Komplementarni događaji. Presjek događaja i pravilo množenja vjerovatnoća. Unija događaja i pravilo sabiranja vjerovatnoća. VI nedjelja, pred.- Diskretne slučajne promjenljive i njihove raspodjele verovatnoća. Očekivana vrijednost i standardna devijacija diskretne slučajne promjenljive. Binomna, hipergeometrijska i Poasonova raspodjela vjerovatnoća. VI nedjelja, vježbe - Diskretne slučajne promjenljive i njihove raspodjele verovatnoća. Očekivana vrijednost i standardna devijacija diskretne slučajne promjenljive. Binomna, hipergeometrijska i Poasonova raspodjela vjerovatnoća. VII nedjelja, pred.- Neprekidne slučajne promjenljive i normalna raspodjela. Standardizovana normalna raspodjela. Standardizacija normalne raspodjele. Primjene normalne raspodjele VII nedjelja, vježbe - Neprekidne slučajne promjenljive i normalna raspodjela. Standardizovana normalna raspodjela. Standardizacija normalne raspodjele. Primjene normalne raspodjele VIII nedjelja, pred.- Raspodjela osnovnog skupa i uzoračka raspodjela. Slučajne (uzoračke) greške i neslučajne (sistematske) greške. Aritmetička sredina i standardna devijacija uzoračkog prosjeka. Oblik i primjena uzoračke raspodjele uzoračkog prosjeka. Proporcija osnovnog skupa i uzorka. VIII nedjelja, vježbe - Raspodjela osnovnog skupa i uzoračka raspodjela. Slučajne (uzoračke) greške i neslučajne (sistematske) greške. Aritmetička sredina i standardna devijacija uzoračkog prosjeka. Oblik i primjena uzoračke raspodjele uzoračkog prosjeka. Proporcija osnovnog skupa i uzorka. IX nedjelja, pred.- Proporcija osnovnog skupa i uzorka. Aritmetička sredina i standardna devijacija uzoračke proporcije. Oblik i primjena uzoračke raspodjele uzoračke proporcije. Ocjenjivanje aritmetičke sredine osnovnog skupa. Tačkaste i intervalne ocjene. IX nedjelja, vježbe - Proporcija osnovnog skupa i uzorka. Aritmetička sredina i standardna devijacija uzoračke proporcije. Oblik i primjena uzoračke raspodjele uzoračke proporcije. Ocjenjivanje aritmetičke sredine osnovnog skupa. Tačkaste i intervalne ocjene. X nedjelja, pred.- Ocjenjivanje proporcije osnovnog skupa: veliki uzorci. Testiranje hipoteza o aritmetičkoj sredini osnovnog skupa. X nedjelja, vježbe - Ocjenjivanje proporcije osnovnog skupa: veliki uzorci. Testiranje hipoteza o aritmetičkoj sredini osnovnog skupa. XI nedjelja, pred.- Testiranje hipoteza o proporciji osnovnog skupa: veliki uzorci. Prost linearni regresioni model i analiza. Standardna devijacija slučajne greške. Koeficijent determinacije. Statističko zaključivanje o parametru nagiba. XI nedjelja, vježbe - Testiranje hipoteza o proporciji osnovnog skupa: veliki uzorci. Prost linearni regresioni model i analiza. Standardna devijacija slučajne greške. Koeficijent determinacije. Statističko zaključivanje o parametru nagiba. XII nedjelja, pred.- Kolokvijum XII nedjelja, vježbe - Kolokvijum XIII nedjelja, pred.- Linearna korelacija. Upotreba i problemi u korišćenju regresionog modela. XIII nedjelja, vježbe - Linearna korelacija. Upotreba i problemi u korišćenju regresionog modela. XIV nedjelja, pred.- Repetitorijum. XIV nedjelja, vježbe - Repetitorijum. XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum. XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum. |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/ 30 = 8 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sat vježbi 5 sati samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: Neophodne pripreme = Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade kolokvijum |
| Konsultacije | Vidjeti na oglasnoj tabli i sajtu fakulteta. |
| Literatura | Prem Mann Uvod u statistiku, šesto izdanje, CID Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2009. (originalno izdanje izdavač John Wiley & Sons, Inc.) |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijum- 50 poena Završni ispit- 50 poena |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Fakultet političkih nauka / Politikologija / SAVREMENI SISTEMI JAVNE UPRAVE
| Naziv predmeta: | SAVREMENI SISTEMI JAVNE UPRAVE |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 4313 | Obavezan | 2 | 6 | 2+1+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj da osposobi studenta za razumijevanje pojma i zadataka javne uprave, njene svrhe i metoda rada, kao i savremenim teorijama o njenom funkcionisanju |
| Ishodi učenja | - Uporedi upravne sisteme prema efikasnosti i efektivnosti u organizacionom i funkcionalnom smislu - Analizira pojam, elemente i značaj elektronske uprave - Objasni značaj javne uprave za osnovne demokratske vrijednosti društva i države - Analizira razvijenost i efikasnost javne uprave sa stanovišta javnih službi, demokratije i ljudskih prava - Prepoznaje pojavu loše uprave i obrazloži mjere za njeno otklanjanje - Analizira zajedničke karakteristike sistema javne uprave |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Milan Marković; mr Ivan Jeknić |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, klinike, seminarski radovi, konsultacije |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvodni čas I nedjelja, vježbe - Uvodni čas II nedjelja, pred.-Teorijski pojam javne i državne uprave, Uprava kao javna služba II nedjelja, vježbe Teorijski pojam javne i državne uprave, Uprava kao javna služba III nedjelja, pred.- Pravna država, legalitet i legitimitet upravnog djelovanja, Socijalna regulacija III nedjelja, vježbe - Pravna država, legalitet i legitimitet upravnog djelovanja, Socijalna regulacija IV nedjelja, pred.- Organizacioni pojam uprave, Pojam i elementi organizacije IV nedjelja, vježbe - Organizacioni pojam uprave, Pojam i elementi organizacije V nedjelja, pred.- Vršioci javne uprave V nedjelja, vježbe - Vršioci javne uprave VI nedjelja, pred.- I test VI nedjelja, vježbe - I test VII nedjelja, pred.- Rukovođenje u upravi, Vrste rukovođenja, VII nedjelja, vježbe - Rukovođenje u upravi, Vrste rukovođenja, VIII nedjelja, pred.- Javni menadžment i uprava, Kadrovi, rukovođenje i savremena upravna organizacija VIII nedjelja, vježbe - Javni menadžment i uprava, Kadrovi, rukovođenje i savremena upravna organizacija IX nedjelja, pred.- Državni službenici i namještenici, Službenički sistem IX nedjelja, vježbe - Državni službenici i namještenici, Službenički sistem X nedjelja, pred.- Pojam, vrste i obilježja akata uprave X nedjelja, vježbe - Pojam, vrste i obilježja akata uprave XI nedjelja, pred.- II test XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Pojam, vrste i načela upravnog postupka, Učesnici upravnog postupka, Žalba XII nedjelja, vježbe - Pojam, vrste i načela upravnog postupka, Učesnici upravnog postupka, Žalba XIII nedjelja, pred.- Kontrola u upravi, Elektronska vlada (E-Government) XIII nedjelja, vježbe - Kontrola u upravi, Elektronska vlada (E-Government) XIV nedjelja, pred.- Kontrola u upravi, Elektronska vlada (E-Government) XIV nedjelja, vježbe - Kontrola u upravi, Elektronska vlada (E-Government) XV nedjelja, pred.- Završni ispit XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sat vježbi 5 sati samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 48 sati (Dopunski rad) |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, u njoj aktivno učestvuju i rade oba testa |
| Konsultacije | |
| Literatura | Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan Marković - Upravno pravo, Savremena administracija, Beograd, 2004, Eugen Pusic, Nauka o upravi, Zagreb (bilo koje izdanje), Stevan Lilic, Milan Markovic, Predrag Dimitrijevic, Branislav Markovic, Nauka o upravljanju, Savremena administracija, Beograd, 2001, Zbirka novih upravnih propisa Republika Crne Gore, 2004; Eugen Pusić, Upravni sistemi, 1-2, Zagreb, 1985, Eugen Pusić, Središni upravni sistemi, Zagreb, 1997; Dragoljub Kavran, Javna uprava, Beograd, 2003, Milan Marković, Savremena javna uprava – Studije i ogledi, Podgorica, 2007; Eugen Pusić, Problemi upravljanja u savremenoj državi, Zagreb, 2002; Mijat Damjanović, Snježana Đorđević, Izazovi modernoj upravi i upravljanju (hrestomatija), Beograd, 1995; Eugen Pusić, Nauka o upravi; Eugen Pusić, Upravna znanost, Zagreb, 1995; Zbornik „Modernizacija hrvatske uprave“ (priredio Ivan Koprić), Zagreb, 2003; Gi Breban, Administrativno pravo Francuske, CID, Podgorica, 2002; Dragan Radinović, Ombudsma |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Dva testa po 20 poena (ukupno 40) - Isticanje u toku predavanja i vježbi 4 poena - Esej 6 poena - Završni ispit sa 50 poena (pismeni 30 i usmeni 20) Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti na konsultacijama |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Fakultet političkih nauka / Politikologija / POLITIČKI SISTEM CRNE GORE
| Naziv predmeta: | POLITIČKI SISTEM CRNE GORE |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 4314 | Obavezan | 2 | 6 | 2+1+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | / |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Detaljno upoznavanje sa istorijom i funkcionisanjem političkog sistema u Crnoj Gori. |
| Ishodi učenja | Nakon položenog ispit studenti će biti u mogućnosti da: - Razlikuju glavne faze istorijskog razvoja političkog sistema Crne Gore - Identifikuju osnovne kategorije partijskih i izbornih sistema i prepozanju ih u političkom sistemu Crne Gore - Prepoznaju organe vlasti u Crnoj Gori prema aktuelnom Ustavu Crne Gore, njihove funkcije i uzajamne odnose - Objašnjavaju organizaciju, način rada i djelatnost Skupštine Crne Gore - Analiziraju osobenosti tranzicije u Crnoj Gori |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Srđan Darmanović, mr Marko Savić |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, testovi, seminarski radovi, diskusije |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvodno predavanje I nedjelja, vježbe - Uvodni čas. II nedjelja, pred.-Politički sistem Crne Gore u vrijeme dinastije Petrovića do knjaza Danila II nedjelja, vježbe Crna Gora i crnogorski politički sistem do knjaza Danila (do 1852. godine) Debata: Crna Gora treba/ ne treba da opet bude teokratija Studenti će biti podijeljeni u dvije grupe i braniti svoje pozicije na zadatu temu. Na osnovu literature za predmet III nedjelja, pred.- Politički sistem Crne Gore u vrijeme knjaza Danila i knjaza Nikole. Berlinski kongres i sticanje međunarodnopravnog subjektiviteta. III nedjelja, vježbe - Crna Gora i crnogorski politički sistem do knjaza Danila (do 1852. godine) Debata: Crna Gora treba/ ne treba da opet bude teokratija Studenti će biti podijeljeni u dvije grupe i braniti svoje pozicije na zadatu temu. Na osnovu literature za predmet IV nedjelja, pred.- Politički sistem Crne Gore prema Ustavu iz 1905. IV nedjelja, vježbe - Crna Gora u vrijeme knjaza Danila, knjaza Nikole, Berlinskog kongresa. Donošenje Ustava 1905, proglašenje za kraljevinu 1910. godine. Potrebno je da studenti pripreme prikaz institucionalnog razvoja Crne Gore od vladike Danila (1697) do proglašenja Cr V nedjelja, pred.- Ukidanje države Crne Gore – Podgorička skupština 1918. godine i Crna Gora u Kraljevini SHS/ Jugoslaviji V nedjelja, vježbe - Crna Gora u vrijeme knjaza Danila, knjaza Nikole, Berlinskog kongresa. Donošenje Ustava 1905, proglašenje za kraljevinu 1910. godine. Potrebno je da studenti pripreme prikaz institucionalnog razvoja Crne Gore od vladike Danila (1697) do proglašenja Cr VI nedjelja, pred.- Crna Gora u FNRJ, SFRJ, SRJ i SCG VI nedjelja, vježbe - Crna Gora i Podgorička skupština. Crna Gora u sastavu Kraljevine SHS, FNRJ, SFRJ, SRJ, SCG Debata: Crna Gora je najviše napredovala 1) kao nezavisna zemlja prije 1918. godine; 2) u sastavu Kraljevine SHS/ 3) FNRJ/ SFRJ/ 5) SRJ/ 6) SCG/ 7) kao VII nedjelja, pred.- Tranzicija u Crnoj Gori 1990 – 2006. i obnova nezavisne države VII nedjelja, vježbe - Crna Gora i Podgorička skupština. Crna Gora u sastavu Kraljevine SHS, FNRJ, SFRJ, SRJ, SCG Debata: Crna Gora je najviše napredovala 1) kao nezavisna zemlja prije 1918. godine; 2) u sastavu Kraljevine SHS/ 3) FNRJ/ SFRJ/ 5) SRJ/ 6) SCG/ 7) kao VIII nedjelja, pred.- Država i politički sistem Crne Gore prema Ustavu iz 2007. Ljudska prava i slobode u ustavnom sistemu Crne Gore VIII nedjelja, vježbe - Tranzicija u Crnoj Gori, Referendum za nezavisnost 2006, Donošenje Ustava 2007. Potrebno je da studenti pripreme kratak presjek uvođenja novih institucija i višestranačja u Crnoj Gori, o čemu će biti riječi na času. Za pripremu i učešće u diskusiji st IX nedjelja, pred.- Kolokvijum IX nedjelja, vježbe - Tranzicija u Crnoj Gori, Referendum za nezavisnost 2006, Donošenje Ustava 2007. Potrebno je da studenti pripreme kratak presjek uvođenja novih institucija i višestranačja u Crnoj Gori, o čemu će biti riječi na času. Za pripremu i učešće u diskusiji st X nedjelja, pred.- Političke partije u Crnoj Gori X nedjelja, vježbe - Izbori i izborni sistem/ Partije i partijski sistem Studenti za ovaj čas treba da pripreme esej ili kolumnu (do pet strana), uz poštovanje pravila pisanja rada, na temu po izboru XI nedjelja, pred.- Izbori i izborni sistem u Crnoj Gori XI nedjelja, vježbe - Izbori i izborni sistem/ Partije i partijski sistem Studenti za ovaj čas treba da pripreme esej ili kolumnu (do pet strana), uz poštovanje pravila pisanja rada, na temu po izboru XII nedjelja, pred.- Parlamentarizam, njegove institucije i njihovi međusobni odnosi: Skupština Crne Gore XII nedjelja, vježbe - Simulacija rada Skupštine Crne Gore Studenti će biti podijeljeni u grupe prema postojećem sastavu Skupštine Crne Gore. XIII nedjelja, pred.- Parlamentarizam, njegove institucije i njihovi međusobni odnosi: Vlada i predsjednik Crne Gore XIII nedjelja, vježbe - Simulacija rada Skupštine Crne Gore Studenti će biti podijeljeni u grupe prema postojećem sastavu Skupštine Crne Gore. XIV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum XIV nedjelja, vježbe - Vlada Crne Gore Studenti će biti podijeljeni u više grupa i pripremiti kratak prikaz nadležnosti i funkcija Vlade i vladinih organa. XV nedjelja, pred.- Sudska vlast i ustavno sudstvo XV nedjelja, vježbe - Vlada Crne Gore Studenti će biti podijeljeni u više grupa i pripremiti kratak prikaz nadležnosti i funkcija Vlade i vladinih organa. |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/ 30 = 8 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sat vježbi 5 sati samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 128sati (Nastava)+16 sati.(Priprema)+36 sati (Dopunski rad) |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, vježbama i rade kolokvijum. |
| Konsultacije | U dogovoru sa profesorom i saradnikom. |
| Literatura | Šuković, Mijat, Skripta za predmet Politički sistem Crne Gore Demokratske performanse parlamenata Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Beograd, Sarajevo, Podgorica, 2012 (djelovi koji se odnose na Crnu Goru) Pavićević, Veselin, Darmanović, Srđan, Komar, Olivera, Vujović, Zlatko, Izbori i izborno zakonodavstvo u Crnoj Gori od 1990 do 2006 godine, Centar za monitoring CEMI, Podgorica, 2007, ISBN 978-86-85547-10-2 Darmanović, Srđan, Crna Gora-nova nezavisna država na Balkanu, u: Referendum u Crnoj Gori 2006, CEMI, Podgorica, 2006. Ustav Crne Gore od 1992. godine Ustav Crne Gore od 2007. godine Poslovnik Skupštine Crne Gore Odredbe Berlinskog ugovora iz 1878. koje se odnose na Crnu Goru |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Test - 30 poena Aktivnost na vježbama - 20 poena Završni ispit – 50 poena Ispit se polaže sa osvojenim najmanje 51 poenom. |
| Posebne naznake za predmet | Nema. |
| Napomena | Nema. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Fakultet političkih nauka / Politikologija / SAVREMENA ISTORIJA MEĐUNARODNIH ODNOSA
| Naziv predmeta: | SAVREMENA ISTORIJA MEĐUNARODNIH ODNOSA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 4323 | Obavezan | 2 | 6 | 2+1+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa tokom i promjenama strukture međunarodnih odnosa u XX vijeku, velikim međunarodnim organizacijam, karakteristikama hladnog rata i posthladnoratovske ere |
| Ishodi učenja | - Analizira pravilnosti u ponašanju država i drugih međunarodnih aktera u istoriji međunarodnih odnosa XX vijeka - Prepoznaje i definiše osnovne sisteme uređenja i funkcionisanja međunarodnih odnosa u XX vijeku - Definiše osnovne aktere, procese i događaje u savremenim međunarodnim odnosima - Povezuje teoriju i praksu u savremenim međunarodnim odnosima u cilju kritičkog razmišljanja o odnosima velikih sila |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Saša Knežević, mr Marko Savić, saradnik u nastavi |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja i vježbe sa debatama, seminarski radovi, prezentacije, konsultacije |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Prestrukturiranje međunarodnih odnosa u prvoj deceniji XX vijeka; Novo grupisanje sila I nedjelja, vježbe - Pravila pisanja i formatiranja naučnog rada II nedjelja, pred.-Velike međunarodne krize uoči I svjetskog rata; Anglo-njemački odnosi; Ratna diplomatija II nedjelja, vježbe Diskusija - Diplomatija glavnih aktera međunarodnih odnosa uoči Prvog svjetskog rata III nedjelja, pred.- Versajski poredak; Međunarodni odnosi dvadesetih godina XX vijeka; Sovjetsko i njemačko pitanje; Društva naroda III nedjelja, vježbe - Formulisanje tema za seminarske radove IV nedjelja, pred.- Promjena međunarodne ravnoteže kao posledica agresivne spoljne politike fašističkih zemalja; Politika Narodnog fronta, Evropske sile i građanski rat u Španiji IV nedjelja, vježbe - Diskusija - Španski građanski rat kroz evropsku književnost V nedjelja, pred.- Međunarodna scena uoči II svjetskog rata; Minhenski sporazum; Sovjetsko – njemački pakt V nedjelja, vježbe - Odbrane seminarskih radova VI nedjelja, pred.- Ratna diplomatija; Savezničke konferencije; Podjela interesnih sfera VI nedjelja, vježbe - Priprema za prvi test - diskusija o pređenim temama na predavanjima VII nedjelja, pred.- Planirana prva provjera znanja VII nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskih radova VIII nedjelja, pred.- Bitne odlike poslijeratnog svijeta; Novi strategijski raspored; Bipolarnost VIII nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskih radova IX nedjelja, pred.- Hladni rat, počeci i karakteristike: Nuklearno oružje i trka u naoružanju IX nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskih radova X nedjelja, pred.- Hladni rat i treći svijet; Pukotine u bipolarnom sistemu; Dekolonizacija; Pokret nesvrstanosti X nedjelja, vježbe - Diskusija - položaj SFRJ tokom hladnog rata XI nedjelja, pred.- Berlinska kriza; Kubanska kriza; Upad Sovjeta u Čehoslovačku XI nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskih radova XII nedjelja, pred.- Kriza socijalističkih sistema; Ujedinjenje Njemačke; Raspad SSSR i promjene u Istočnoj Evropi XII nedjelja, vježbe - Diskusija - uzroci i posljedice raspada socijalizma u istočnoj Evropi XIII nedjelja, pred.- Posthladnoratovski svijet; Integracijski procesi; Unipolarnost i perspektive multipolarnog svijeta XIII nedjelja, vježbe - Diskusija - Značaj geopolitike danas XIV nedjelja, pred.- Planirana druga provjera znanja; Sedmica konsultacija i priprema za zavšni ispit XIV nedjelja, vježbe - Priprema za završni ispit XV nedjelja, pred.- Završni ispit XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 30/ 15 = 6 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sat vježbi 3 sata samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati) = 12sati Ukupno opterećenje za predmet 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i u njoj aktivno učestvuju i da rade oba kolokvija |
| Konsultacije | |
| Literatura | Istorija diplomatije II-III, Beograd, 1949; A.Mitrović, Vreme netrpeljivih, Podgorica, 1998, V.Dedijer, Interesne sfere, Beograd, 1980; P.Kenedi, Uspon i pad velikih sila, Podgorica, 1999; Dž. Gedis; Hladni rat, Beograd 1980; R.Vukadinović, Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Podgorica, 2009. |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Pismena provjera 1: max. 20 poena Pismena provjera 2: max. 20 poena Rad na vjezbama: max. 10 poena Završni (usmeni) ispit: max. 50 poena |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Fakultet političkih nauka / Politikologija / ETNICITET I ETNIČKI ODNOSI
| Naziv predmeta: | ETNICITET I ETNIČKI ODNOSI |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 4407 | Obavezan | 1 | 6 | 2+1+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje studenata sa osnovnim sociološkim teorijama o etnicitetu i etničkim odnosima. Razmatranje prirode etničkih konflikata i politika njihovog regulisanja. Upoznavanje sa specifičnostima regionalnih i pojedinačnih nacionalno-državnih konteksta u proučavanju etničkih odnosa i konflikata. Razumijevanje odnosa između etnokulturnih zajednica i savremenih, liberalno-demokratskih država. |
| Ishodi učenja | Nakon položenog ispita studenti će moći da: - Objasni najvažnije teorijske pravce u razumijevanju problematike etniciteta i etničkih odnosa, - Razlikuje najvažnije tipove etničkih odnosa, - Prepoznaje najvažnije modele odnosa države prema etnokulturnom i etnonacionalnom pluralizmu, - Objasni najvažnije politike upravljanja etničkim razlikama, - Objasni karakteristike etničkih konflikata i modele njihovog rješavanja, - Primjenjuje stečeno znanje u cilju prepoznavanja i objašnjenja najvažnijih problema u etničkim odnosima u savremenim društvima. |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | doc. dr Danijela Vuković-Ćalasan, mr Almedina Vukić, saradnik u nastavi |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, konsultacije, diskusije, debate i provjere znanja |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvodni čas I nedjelja, vježbe - Uvodni čas II nedjelja, pred.-Određivanje osnovnih teorijskih koncepata – narod, nacija, rasa, etnicitet, nacionalizam, etnonacionalizam, etnički identitet II nedjelja, vježbe Tekst: Putinja i Stref - Fenar, Teorije o etnicitetu, poglavlja “Etnicitet – nov pojam za nov fenomen” i “Rasa, etnija, nacija” 19-58. III nedjelja, pred.- Pregled najvažnijih socioloških teorija o etničkim odnosima. III nedjelja, vježbe - Tekst: Malešević, Sociologija etniciteta, poglavlje “Teorija elite”, str. 201-227 IV nedjelja, pred.- Pregled najvažnijih socioloških teorija o etničkim odnosima. IV nedjelja, vježbe - Tekst: Putinja i Stref - Fenar, Teorije o etnicitetu, poglavlje “Današnje stanje rasprava o etnicitetu”, str. 137-156. V nedjelja, pred.- Etnički sukobi. Teorije i politike regulisanja etničkih odnosa i sukoba – uklanjanje etničkih razlika i upravljanje etničkim razlikama V nedjelja, vježbe - Tekst: Putinja i Stref - Fenar, Teorije o etnicitetu, poglavlje “Područje istraživanja o etnicitetu: ključna pitanja” , str. 159-210. VI nedjelja, pred.- Liberalizam i etnički odnosi – iskustva država zapadne Evrope. VI nedjelja, vježbe - Tekst: Putinja i Stref - Fenar, Teorije o etnicitetu, poglavlje “Od imigranta do etnika”, 70-93. VII nedjelja, pred.- Koncept multikulturalizma i najvažnije teorije. Vrste multikulturalizma – primjer KanadePrva planirana provjera znanja VII nedjelja, vježbe - Tekst: Smit, Nacionalni identitet, poglavlje “Nacionalizam i kulturni identitet”, str. 115-156 VIII nedjelja, pred.- Prva planirana provjera znanja VIII nedjelja, vježbe - / IX nedjelja, pred.- Manjine i većine. Nastanak i razvoj manjinskih prava u savremenom svijetu IX nedjelja, vježbe - Tekst: Hilan Eriksen, Etnicitet i nacionalizam, poglavlje "Manjine i država", str. 209- 242. X nedjelja, pred.- Etnonacionalizam – karakteristike, oklonosti i činioci koji podstiču pojavu etnonacionalizma X nedjelja, vježbe - Tekst: Tadić, Etničke zajednice i međuetnički sukobi, poglavlje “Nacionalni pokreti i nacionalizam”, str. 85-103. i Dženkins, Etnicitet u novom ključu, poglavlje “Nacije, nacionalizmi”, str. 244-252. XI nedjelja, pred.- Demokratska tranzicija, etnicitet i etnički odnosi – iskustvo država istočne Evrope XI nedjelja, vježbe - Tekst: Smit, Nacionalni identitte, poglavlje “Dalje od nacionalnog identiteta”, str. 223-227 XII nedjelja, pred.- Zemlje u razvoju, etnicitet i etnički odnosi – iskustva afričkih država XII nedjelja, vježbe - Tekst: Vučina Vasović, Predgovor u knjizi Arenda Lajpharta, Modeli demokratije, "Lajphartova konsocijaciona demokratija", str. 18-53. XIII nedjelja, pred.- Etnički odnosi i sukobi u Jugoistočnoj Evropi XIII nedjelja, vježbe - Tekst: Grupa autora (2003). Demokratija i multikulturalnost u Jugoistočnoj Evropi. Beograd: Centar za istraživanje etniciteta XIV nedjelja, pred.- Druga planirana provjera znanja XIV nedjelja, vježbe - / XV nedjelja, pred.- Power-sharing/ Konsocijacija. Federalizam i autonomija XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijumi. |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/ 30 = 8 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sat vježbi 5 sati samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 128sati (Nastava)+16 sati.(Priprema)+36 sati (Dopunski rad) |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | |
| Konsultacije | |
| Literatura | Malešević, Siniša (2004/2009). Sociologija etniciteta. Beograd: Fabrika knjiga (str. 31-59; 61-84; 85-111). (81 strana) Tatalović, Siniša (2010). Globalna sigurnost i etnički sukobi. Zagreb: Politička kultura. (str. 15-53: 79-98; 110-116; 116-122; 129-152; 185-202; 215-237) (131 strana) Kimlika, Vil (2004). Multikulturalizam, multikulturno građanstvo. Podgorica: CID, Jsenski I Turk. (str. 21-77) (56 strana) Kimlika, Vil, Opalski, Magda (2002). Može li se izvoziti liberalni pluralizam?, Zapadna politička teorija i etnički odnosi u Istočnoj Evropi. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava. (str. 65-99). (34 strane) Putinja, Filip i Stref-Fenar, Žoslin (1995/1997). Teorije o etnicitetu. Beograd: Biblioteka XX vek. (str. 97-119). (22 strane) Dodatna literatura: Altermatt, Urs (1997). Etnonacionalizam u Evropi. Sarajevo: Svetionik. Anderson, Benedikt (1983/1998). Nacija: zamišljena zajednica. Beograd: Plato. Bilefeld, Urlih (1998). Stranci: Prijatelji ili neprijatelji, Beograd: Biblioteka XX vek. Gelner, Ernest (1983/1997) Nacije i nacionalizam. Novi Sad: Matica srpska. Grupa autora (2005). Prava manjina u Europi. Zagreb: Ibis grafika d.o.o. Janjić, Dušan (2009). Ideologija, politika i nasilje – kroza nacionalnog identiteta i etnički sukobi. Beograd: HESPERIJAedu. Katunarić, Vjeran (2003). Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu. Zagreb: Naklada Jesenski Turk, Hrvatsko sociološko društvo. Lijphart, Arend (1992). Demokracija u pluralnim društvima. Zagreb: Globus. Smith, Anthony D. (1998/2003). Nacionalizam i modernizam. Zagreb: Politička misao. Subotić, Milan (2007). Na drugi pogled: Prilog studijama nacionalizma. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, I.P. “Filip Višnjić”. Hantington, Samjuel (2008). Američki identitet – problem dezintegracije Amerike, Podgorica: CID |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Dvije provjere znanja po 15 poena (ukupno 30) - Aktivnost na vježbama - 20 poena - Završni ispit - 50 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen |
| Posebne naznake za predmet | Nema. |
| Napomena | Termini provjera znanja i ispita biće odredjeni na početku ljetnjeg semestra. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Fakultet političkih nauka / Politikologija / GLOBALIZACIJA
| Naziv predmeta: | GLOBALIZACIJA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 6847 | Obavezan | 1 | 6 | 2+1+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | / |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje znanja iz oblasti globalizacije imajući u vidu aktuelnost tematike. Razumijevanje postojećeg procesa globalizacije, njegove prirode i posledica u različitim dimenzijama: ekonomskoj, političkoj, kulturnoj itd. Razlikovanje globalizacije kao „objektivnog planetarnog procesa“ od njenih mogućih formi. |
| Ishodi učenja | Nakon položenog ispita studenti će moći da: - Prepoznaju najvažnije karakteristike procesa globalizacije u njenim najvažnijim dimenzijama, - Razlikuju najvažnije procese globalizacije i prepoznaje njihovu međusobnu povezanost i uslovljenost, - Razlikuju najvažnije teorijske pravce u objašnjenju savremene globalizacije, - Prepoznaju ideološki sadržaj dominantne forme globalizacije, - Kritički ocjenjuju dominantnu formu globalizacije i njene efekte u različitim dimenzijama. |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | doc. dr Danijela Vuković-Ćalasan, mr Almedina Vukić, saradnik |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, diskusije, debate |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Pojam i različita shvatanja globalizacije I nedjelja, vježbe - Uvodni čas II nedjelja, pred.-Globalizacija u istoriji. Dimenzije globalizacije II nedjelja, vježbe Tekst: Mark Abeles, Antropologija globalizacije, poglavlje “Od ekonomije do antropologije: globalizacija sagledana iz različitih uglova”, str. 9-60; III nedjelja, pred.- Osnovna obilježja postojeće forme globalizacije III nedjelja, vježbe - Tekst: Imanuel Volerstin, “Globalizacija ili period tranzicije? Pogled na dugoročno kretanje svetskog sistema”, str. 92-128. IV nedjelja, pred.- Protivrečni efekti globalizacije; Globalizacija i antiglobalistički pokret IV nedjelja, vježbe - Tekst: Naomi Klajn, Doktrina šoka, poglavlje “Korporativistička država”, str. 348-365. i Džeri Mander, poglavlje “Pravila korporacijskog ponašanja”, str. 306-324. V nedjelja, pred.- Nacionalni identitet i globalizacija V nedjelja, vježbe - Tekst: Branko Milanović, Bogataši i siromasi, str. 128-153. i Lečner i Boli, Kultura sveta, poglavlje “Transforimsanje kulture sveta: antiglobalizacijski pokret kao kulturološka kritika” VI nedjelja, pred.- Ekonomska dimenzija globalizacije VI nedjelja, vježbe - Tekst: Lečner i Boli, Kultura sveta, poglavlje “Diferenciranje kulture sveta: nacionalni identitet i težnja ka različitosti”, str. 195-220. VII nedjelja, pred.- Politička dimenzija globalizacije. Globalizacija i nacionalna država VII nedjelja, vježbe - Tekst: Toma Piketi, Kapital u XXI veku, poglavlje “Globalna nejednakost bogatstva”, str. 461-521. VIII nedjelja, pred.- TEST I VIII nedjelja, vježbe - / IX nedjelja, pred.- Kulturna dimenzija globalizacije IX nedjelja, vježbe - Tekst: Globano upravljanje svetom, poglavlja Majkl Volzer, “Vladanje planetom: šta je najbolje što možemo da učinimo?”, str. 79-93. i Stenli Hofman, “Svetska vlast – prevazilaženje utopije”, str. 95-107. X nedjelja, pred.- Ekološka dimenzija globalizacije X nedjelja, vježbe - Tekst: Nikola Janović i Rastko Močnik, Transkulturna Evropa, “Tri registra neksusa: identitet, periferne kulturne industrije i alternativne kulture”, str. 305-346. XI nedjelja, pred.- Rizično društvo XI nedjelja, vježbe - Tekst: Naomi Klajn, This changes everything, poglavlje “First is first” str. 27-55. XII nedjelja, pred.- Mas mediji i globalizacija XII nedjelja, vježbe - Tekst: Ulrih Bek, Svetsko rizično društvo, poglavlje “Kritička teorija svetskog rizičnog društva”, str. 254-283. XIII nedjelja, pred.- TEST II XIII nedjelja, vježbe - / XIV nedjelja, pred.- Globalizacija i demokratija XIV nedjelja, vježbe - Tekst: Frank Eser, “Medijatizacija kao izazov: medijska logika nasuprot političkoj logici” str. 195-218. i Eser i Jerg Mates, “Efekti medijatizacije na političke vesti, političke aktere, političke odluke i političku publiku”, str. 218-248. XV nedjelja, pred.- Društveni pokreti i globalizacija XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijumi |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sat vježbi 5 sati samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 48 sati (Dopunski rad) |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, pripremaju tekstove za vježbe i rade kolokvijume. |
| Konsultacije | U dogovoru sa predmetnim nastavnikom. |
| Literatura | . Šolte, Jan Art, Globalizacija, Podgorica, CID, 2009. Dodatna: 1. Abeles, Mark, Antropologija globalizacije, Biblioteka XX vek, Beograd, 2014. 2. Bek, Ulrih, Svetsko rizično društvo u potrazi za izgubljenom sigurnošću, Akademska knjiga, Novi Sad, 2011. 3. Kastels, Manuel, Uspon umreženog drustva, Zagreb, Goden marketing, 2000. 4. Klein, Naomi, This Changes Everything. Capitalism vs The Climate, Alfred A. Knopf Canada, 2014. 5. Vuletić, Vladimir, Ćirić, Jovan, Šuvaković, Uroš, Globalizacija i desuverenizacija, Srpsko sociološko društvo, Beograd, 2013. 6. Fukujama, Frensis, Kraj istorije, cid, Podgorica, 2002. 7. Held, Dejvid, Modeli demokratije, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 8. Holden, Barry ed. Global Democracy, Key Debates, Rotlege, London, 2003. (2000) 9. Mander, Džeri - Goldsmit, Edvard (ur.) :Globalizacija (argumenti protiv), Beograd 2003. 10. Milanović, Branko, Bogataši i siromasi, Službeni glasnik, Beograd, 2012. 11. Kaningam, Frenk, Teorije demokratije, Libertas, Filip Višnjić, Beograd, 2003. 12. Kriesi, Hanspeter; Sandra Lavenex; Frank Esser; Jörg Matthes; Marc Bühlmann and Daniel Bochsler, Demokratija u eri globalizacije i medijatizacije, Albatros plus, Beograd, 2013. 13. Lečner, Dž. Frenk – Boli Džon, Kultura sveta, Clio, Beograd, 2006. 14. Pečujlić, Miroslav, Globalizacija – dva lika sveta, Beograd, 1999. 15. Piketi, Toma, Kapital u XXI veku, Akademska knjiga, Novi Sad, 2015. 16. Štiglic, Džozef, Slobodan pad, Akademska knjiga, Novi Sad, 2013. 17. Sol, Džon, Propast globalizma i preoblikovanje sveta, Arhipelag, Beograd, 2011. 18. Wright, Shelley, International Human Rights, Decolonization and Globalization, London, Routledge, 2013. 19. Đurić, Milorad, Izvan kruga, Globalizacijski izazov demokratiji, Novi Sad,k Akademska knjiga, 2016. 20. Milanović, Branko, Globalna nejednakost, Novi pristup za doba globalizacije, Akademska knjiga, Beograd, 2016. |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Kolokvijum 1: 15 poena - Kolokvijum 2: 15 poena - Aktivnost na vježbama: do 20 poena - Završni ispit: 50 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen |
| Posebne naznake za predmet | Nema. |
| Napomena | Nema. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Fakultet političkih nauka / Politikologija / JAVNE POLITIKE
| Naziv predmeta: | JAVNE POLITIKE |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 6848 | Obavezan | 2 | 4 | 2+0+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Politikologija |
| Uslovljenost drugim predmetima | Ne postoje posebni uslovi za prijavljivanje i slušanje predmeta |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet javne politike je zamišljen kao kurs sa ciljem unapređivanja razumijevanja procesa kreiranja javnih praktičnih politika (public policy) kao i procjene njihovih efekata. Kroz kurs student će se informisati sa načinima kreiranja javnih praktičnih politika u određenim sektorima, kao i sa analizom njihovih učinaka. Posebni dio biće posvećen upoznavanju sa načinom izrade prijedloga praktičnih politika (policy proposal), formata koji se koriste u svrhu analize i zastupanja određenih prijedloga javnih politika (policy study i policy brief). |
| Ishodi učenja | - analizira ciklus i faze kreiranja javnih politika od stavljanja pitanja na političku agendu do evaluacije konkretnih politika, uz studij mogućnosti inkrementalnog sprovođenja javnih politika i testiranja rešenja za pojedine probleme, - ovlada praktičnim znanjima dizajniranja istraživanja, izrade predloga praktičnih javnih politika i komuniciranja preporukama sa donosiocima odluka, - istraži ulogu različitih učesnika u procesu kreiranja javnih politika kako u okviru nacionalnih institucija, tako i onih u okviru nadnacionalnih integracija poput EU, pri čemu su u fokusu analize ne samo državni nego i akteri civilnog društva poput think tank organizacija i njihovog analitičkog doprinosa kreiranju javnih politika, - vrši analizu indikatora ekonomskog rasta, kvaliteta života i ukupnog održivog društvenog razvoja, kao i uticaja koji podizanje kapaciteta i transparentnosti rada javne uprave ima na razvoj država koje se nalaze u procesu evropskih integracija, - analizira rizike od korupcije u predlozima praktičnih politika i zakonskim dokumentima, odnosno uoči nužnost ugradnje efektivne integrativne, antikoruptivne dimenzije u ostvarivanje principa dobre vladavine |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Dragan Đurić |
| Metod nastave i savladanja gradiva | (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije....) |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Proučavanje procesa kreiranja javnih politika, Politika i javne politike (Hill, 3-22) I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Teorije politika 1: Teorije moći i proces stvaranja politika (Hill, 25-50); Teorije politika 2:Od pluralizma do mreža (korporativistička teorija)(Hill, 51-64); II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Teorije politika 3:Institucionalna teorija(Hill, 65-86 III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Teorije politika 4:Teorija racionalnog izbora (Hill, 87-100); Teorije politika 5:Integrisanje teorijskih pristupa (Hill, 101-108); IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 1:Posmatranje javnih politika: tipovi politika i faze u procesu (Hill, 111-144); V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 2:Određivanje dnevnog reda(Hill, 145-164); VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 3:Formulisanje javnih politika(Hill, 165-186); VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum /Materija obuhvaćena predavanjima I-VIII/ VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 4:Implementacija javnih politika(Hill, 187-206); IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 5:Važnost organizacijskih procesa(Hill, 207-226 X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum /Materija obuhvaćena predavanjimaI-VIII/ XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 6:Međuorganizacijski procesi(Hill, 227-248); XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 7:Proces stvaranja politika na „uličnom nivou“(Hill, 249-268); XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Analiza procesa stvaranja politika 8:Zaključak: evaluacija i odgovornost(Hill, 269-290); XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Završni ispit XV nedjelja, vježbe - Završni ispit |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 4 sata i 40 minuta samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 96 sati 40 minuta Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4x30 = 120 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-10 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 96 sati i 40 minuta (Nastava) + 13 sat i 20 min (priprema) + 10 sati (Dopunski rad) |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Obavezno pohađanje nastave i rad na vježbama |
| Konsultacije | Ponedjeljak u 13:00 časova kod predmetnog nastavnika |
| Literatura | Hill, Michael, Proces stvaranja javnih politika, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2010. Hejvud, Endrju, Politika, Clio, Beograd, 2004. Grdešić, Ivan, Političko odlučivanje, Fakultet političkihznanosti i Alinea,Zagreb, 2006. Grdešić, Ivan, Osnove analize javnih politika, Fakultet političkihznanosti i Alinea, Zagreb, 2004. Literatura za seminar: Pisanje delotvornih predloga za javnu praktičnu politiku – Vodič za savetnike za praktičnu politiku u zemljama Srednje i Istočne Evrope“ Oin Jang i Lisa Kvin, BOŠ, 2002. nosti i Alinea, Zagreb, 2006. (str. 57-126) Grdešić, Ivan, Osnove analize javnih politika, Fakultet političkih znanosti i Alinea, Zagreb, 2004. (str. 5-72) Literatura za seminar: Pisanje delotvornih predloga za javnu praktičnu politiku – Vodič za savetnike za praktičnu politiku u zemljama Srednje i Istočne Evrope“ Oin Jang i Lisa Kvin, BOŠ, 2002. (110 strana) |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Pismena provjera: 1 x do 30 bodova (ukupno 30 bodova) Aktivnosti na časovima predavanja: do 10 bodova Seminarski rad: do 10 bodova Završni ispit: do 50 bodova Završni ispit: max. 50 poena |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
