Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / FIZIKA
Naziv predmeta: | FIZIKA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
172 | Obavezan | 1 | 4 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa zvučnim, toplotnim, elektromagnetnim, optičkim i nuklearnim pojavama; sticanje znanja neophodnih za izučavanje predmeta iz uže stručnih oblasti; razvijanje sposobnosti praktične primjene znanja. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razlikuje karakteristike zvuka i zvučne pojave, izračuna vrijeme reverberacije prostorije i prepoznaje osnove zvučne izolacije; 2. Ukratko opiše različite mehanizme transfera toplote i izračuna ključne koeficijente; 3. Definiše osnovne relacije kinetičke teorije gasova i termodinamike; 4. U teorijskim analizama primijeni osnovne zakonitosti elektromagnetizma, i izvrši klasifikaciju materijala prema električnim i magnetnim svojstvima; 5. Definiše i u teorijskim analizama primijeni zakonitosti optike, i u osnovi razlikuje koncepte dnevnog i vještačkog osvjetljenja prostora; 6. Ukratko objasni radioaktivnost, i s njom u vezi navede standarde u oblasti građevinarstva. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Nevenka Antović – nastavnik Marija Daković – saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, računske vježbe, samostalna izrada domaćih zadataka, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod – fizičke veličine i jedinice mjere. Talasno kretanje. Zvuk – karakteristike; rezonanca. I nedjelja, vježbe - Uvod – fizičke veličine i jedinice mjere. Talasno kretanje. Zvuk – karakteristike; rezonanca. II nedjelja, pred.-Doplerov efekat. Ultra i infrazvuk. Akustika prostorije. Mjerenje zvuka, nivoi, zaštita. Termofizika – uvod. II nedjelja, vježbe Doplerov efekat. Ultra i infrazvuk. Akustika prostorije. Mjerenje zvuka, nivoi, zaštita. Termofizika – uvod. III nedjelja, pred.- Temperatura; količina toplote. Termički napon. Prenošenje toplote; termoizolacija. III nedjelja, vježbe - Temperatura; količina toplote. Termički napon. Prenošenje toplote; termoizolacija. IV nedjelja, pred.- Kinetička teorija gasova – osnovne relacije. Idealni gas, j-na stanja, procesi i zakoni. IV nedjelja, vježbe - Kinetička teorija gasova – osnovne relacije. Idealni gas, j-na stanja, procesi i zakoni. V nedjelja, pred.- Difuzija; realni gas. Uvod u termodinamiku. Principi termodinamike. V nedjelja, vježbe - Difuzija; realni gas. Uvod u termodinamiku. Principi termodinamike. VI nedjelja, pred.- I kolokvijum VI nedjelja, vježbe - I kolokvijum VII nedjelja, pred.- Karnoov ciklus. Klauzijusova nejednačina. Entropija. Vlaga, vatra, klima – osnovni pojmovi, zaštita. VII nedjelja, vježbe - Karnoov ciklus. Klauzijusova nejednačina. Entropija. Vlaga, vatra, klima – osnovni pojmovi, zaštita. VIII nedjelja, pred.- Elektrostatika – osnovni zakoni. Električno polje, potencijal, napon. Kondenzatori. VIII nedjelja, vježbe - Elektrostatika – osnovni zakoni. Električno polje, potencijal, napon. Kondenzatori. IX nedjelja, pred.- Električna struja; Omov zakon i Kirhofova pravila; Džulov zakon. Elektroliti. Električne osobine materijala. IX nedjelja, vježbe - Električna struja; Omov zakon i Kirhofova pravila; Džulov zakon. Elektroliti. Električne osobine materijala. X nedjelja, pred.- Elektromagnetizam – osnovni zakoni i sile; fluks. Elektromagnetna indukcija; samo- (i medjusobna) indukcija. X nedjelja, vježbe - Elektromagnetizam – osnovni zakoni i sile; fluks. Elektromagnetna indukcija; samo- (i medjusobna) indukcija. XI nedjelja, pred.- Uvod u optiku – svjetlost. Geometrijska optika, osnovni zakoni. Ogledala i sočiva. XI nedjelja, vježbe - Uvod u optiku – svjetlost. Geometrijska optika, osnovni zakoni. Ogledala i sočiva. XII nedjelja, pred.- Interferencija, difrakcija i polarizacija svjetlosti. Dnevna i vještačka svjetlost. XII nedjelja, vježbe - Interferencija, difrakcija i polarizacija svjetlosti. Dnevna i vještačka svjetlost. XIII nedjelja, pred.- II kolokvijum XIII nedjelja, vježbe - II kolokvijum XIV nedjelja, pred.- Uvod u nuklearnu fiziku – karakteristike atomskog jezgra, radioaktivnost. Osnovi detekcije i dozimetrije zračenja, kontrola. XIV nedjelja, vježbe - Uvod u nuklearnu fiziku – karakteristike atomskog jezgra, radioaktivnost. Osnovi detekcije i dozimetrije zračenja, kontrola. XV nedjelja, pred.- Radioaktivnost građevinskih materijala; propisi i standardi. XV nedjelja, vježbe - Radioaktivnost građevinskih materijala; propisi i standardi. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 3.5 kredita x 40/30 = 4 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 3.5 x 30 = 105 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | N. Antović: Tehnička fizika – skripta za studente Grañevinskog fakulteta, studijski program GRAðEVINARSTVO, Pogorica, 2006; J. Janjić, I. Bikit, N. Cindro: Opšti kurs fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1984 (ili novija izdanja); G. Dimić, M. Mitrinović: Zbirka zadataka iz fizike – viši kurs D, Naša knjiga, Beograd, 2000. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 4 domaća zadatka po 1 poen (ukupno 4 poena); - 2 kolokvijuma po 21 poen (ukupno 42 poena); - redovno pohañanje nastave: 4 poena; - završni ispit: 50 poena; Prelazna ocjena dobija se ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | U slučaju potrebe, nastava se može izvoditi i na engleskom i ruskom jeziku |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / GEODEZIJA
Naziv predmeta: | GEODEZIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
175 | Obavezan | 2 | 6 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa topografskim podlogama kao osnovama na kojima se projektuju različiti građevinski objekti. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Poznaje metode projektovanja zemljine površi na projekcionu ravan. 2. Poznaje metode i instrumente za izradu topografske podloge. 3. Zahtijeva posebne uslove sadržaja i tačnosti topografske podloge. 4. Poznaje način korišćenja topografske podloge u projektovanju građevinskih objekata. 5. Poznaje metode prenošenja projekta na teren i izradu Projekta obilježavanja. 6. Može da ugovara i kontroliše izradu topografske podloge i prenošenja projekta na teren. 7. Razumije način izrade i održavanja katastra nepokretnosti kao jedinstvene evidencije o vlasništvu. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Radovan Đurović dipl.inž.geod. |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, pokazne vježbe za rad sa kartama, topografskim podlogama i instrumentima. Učenje i samostalna izrada domaćih zadataka. Konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Podjela geodezije na naučni i praktični dio. Oblasti geodezije. Istorijski razvoj. Oblik i dimenzije planete Zemlje. Topografska podloga, osnovne osobine, način izrade i korišćenja. Geografske koordinate i uglovne jedinice. Projekciona ravan i vrste projekcija. I nedjelja, vježbe - Računanja sa razmjerama. Pravila zaokruživanja. II nedjelja, pred.-Gaus – Krigerova projekcija. Državni koordinatni sistem. Podjela projekcione ravni na listove R 1:5000, R 1:2500, R 1:1000 i R 1:500. Nanošenje i očitavanje koordinata tačaka sa listova planova pomoću decimetarske mreže. UTM projekcija. II nedjelja, vježbe Podjela projekcione ravni na listove R 1:5000, R 1:2500, R 1:1000 i R 1:500. III nedjelja, pred.- Orijentacija duži u prostoru i u projekcionoj ravni. Azimut. Direkcioni ugao. Specijalni slučajevi računanja direkcionog ugla. Osobine i razlike azimuta i direkcionog ugla. Lokalni koordinatni sistem. III nedjelja, vježbe - Direkcioni ugao. Specijalni slučajevi računanja direkcionog ugla. IV nedjelja, pred.- Definicija ugla u ravni. Mjerne jedinice ugla i njihovi međusobni odnosi. Mjerenje ugla uglomjerom. Osnovne karakteristike instrumenata i pomoćne opreme za mjerenje uglova. Razvoj instrumenata za mjerenje uglova. Priprema instrumenta za postupak mjerenja ugla. Metode za mjerenje uglova. IV nedjelja, vježbe - Mjerne jedinice ugla i njihovi međusobni odnosi. V nedjelja, pred.- Definicija dužine i metra. Direktno mjerenje dužina. Optičko mjerenje dužina. Elektromegnetno mjerenje dužina. Određivanje dužina i uglova iz pomoćnog trougla – triangulacija. Računanje dužine iz koordinata tačaka. V nedjelja, vježbe - Određivanje dužina i uglova iz pomoćnog trougla – triangulacija. Računanje dužine iz koordinata tačaka. VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum. VI nedjelja, vježbe - Prvi kolokvijum. VII nedjelja, pred.- Geodetski premjer, državni premjer. Osnovni principi snimanja terena za izradu topografskih podloga. Trigonometrijska mreža. Poligonska i linijska mreža. VII nedjelja, vježbe - Osnovni principi snimanja terena za izradu topografskih podloga. VIII nedjelja, pred.- Metode snimanja terena. Polarna metoda. Fotogrametrijska metoda. GNSS metoda. Bespilotne letilice. LIDAR metoda. Satelitski snimci. Radarsko snimanje terena. VIII nedjelja, vježbe - Računanje koordinata pomoću podataka dobijenih polarnom metodom. IX nedjelja, pred.- Definicije visine, visinske razlike i mareografa. Nivelmanska mreža. Podjela nivelmana. Pribor za geometrijski nivelman. Mjerenje visinskih razlika metodom geometrijskog nivelmana. Podjela geometrijskog nivelmana na generalni i detaljni nivelman. Trigonometrijski nivelman. IX nedjelja, vježbe - Računanja visinskih razlika u geometrijskom i trigonometrijskom nivelmanu. X nedjelja, pred.- Izrada topografske podloge. Topografski ključ. Vertikalna predstava terena. Interpolacija izohipsi. Digitalni model terena. Geodetske podloge (katastarski, topografski, katastarsko-topografski i ortofoto planovi). X nedjelja, vježbe - Praktičan rad sa topografskim podlogama u digitalnom obliku. Topografski znaci XI nedjelja, pred.- Geodetsko obilježavanje - prenošenje projekta na teren. Visinsko (1D) obilježavanje. Polarna metoda obilježavanja. GPS metoda obilježavanja. Tačnost obilježavanja. XI nedjelja, vježbe - Računanje elemenata za obilježavanje polarnom metodom. XII nedjelja, pred.- Pojam i načela katastra nepokretnosti. Katastarske teritorijalne jedinice i građevinska parcela. Katastar nepokretnosti u Crnoj Gori. Izrada katastra nepokretnosti. Sadržaj katastra nepokretnosti. Održavanje katastra nepokretnosti. Izdavanje podataka i upisi u katastar nepokretnosti. Katastar vodova. Primjena geodezije u projektima urbane infrastrukture. Uloga geodetskih podloga kod projekata prostornog uređenja. XII nedjelja, vježbe - Uvid u katastar nepokretnosti, upoznavanje sa sajtom Uprave za nekretnine, listovi nepokretnosti. XIII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum. XIII nedjelja, vježbe - Drugi kolokvijum. XIV nedjelja, pred.- Organizacija izvođenja geodetskih radova polarnom, GNSS, aerofotogrametrijskom i nivelmanskom metodom sa analizom norma dana. XIV nedjelja, vježbe - Organizacija izvođenja geodetskih radova polarnom, GNSS, aerofotogrametrijskom i nivelmanskom metodom sa analizom norma dana. XV nedjelja, pred.- Rad sa geodetskim instrumentima, primjeri iz prakse. XV nedjelja, vježbe - Rad sa geodetskim instrumentima, primjeri iz prakse. |
Opterećenje studenta | 6 ECTS kredita |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Predavanja , materijal sa sajta Građevinskog fakulteta (http://ucg.ac.me/gf) – predmet Geodezija – osnovne studije. M. Čvorović, Geodezija u građevinarstvu I dio, Unireks Nikšić 1992 god. Mihailović K. , Vračarić K., Geodezija 1, Naučna knjiga, Beograd 1988 god. Sajt Građevinskog fakulteta, link http://www.gf.ac.me/predmet.php?id=47 |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 5 domaćih zadataka ukupno 5 poena (svaki domaći zadatak 1 poen) - Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) - Uredno pohađanje nastave 5 poena (svaki izostanak –1 poen) - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija za najmanje 50 poena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa, prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / GRAĐEVINSKI MATERIJALI
Naziv predmeta: | GRAĐEVINSKI MATERIJALI |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
179 | Obavezan | 3 | 7 | 3+1+2 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblasti nauke o grañevinskim materijalima. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju: 1. Opisati na elementarnom nivou, atomsko molekularnu strukturu materijala i agregatnih stanja, struktura čvrstih materijala, kristalnu građu, disperzne sisteme i rastvore. 2. Nabrojati osnovna svojstva građevinskih materijala. Definisati parametre stanja i strukturne karakteristike, fizička svojstva, hidrofizička svojstva, termotehnička i ostala važnija fizička svojstva građevinskih materijala. 3. Analizirati fizičko–mehanička svojstva, deformaciona svojstva, čvrstoće pod statičkim opterećenjem, čvrstoće pod dinamičkim opterećenjem. 4. Analizirati i ocijeniti konstrukciona, tehnološka i eksploataciona svojstva materijala. Opisati reološka i hemijska svojstva materijala uopšte. 5. Definisati karakteristike materijala. Razvrstati metode ispitivanja materijala. 6. Pokazati na primjeru tradicinalnih materijala kao što su građevinski kamen, keramički materijali, razne vrste maltera, betona i dr. kako se definišu osnovna svojstva, vrši izbor i predlaže njihova primjena, vrši ispitivanje njihovih karakterističnih svojstava. 7. Eksperimentalno utvrditi, granulometrijski sastav raznih vrsta agregata, i definisati ostala važna svojstva granulate. 8. Klasifikovati mineralna (neorganska) veziva, građevinski gips, kreč, magnezitna veziva, pucolane, cemente i dr. , Prepoznati njihova osnovna svojstva, klase kvaliteta i prporučiti njihovu primjenu u građevinskim konstrukcijama. 9. Ukratko opisati tehnologiju dobijanja materijala preradom ruda: gvožđe i ostali metali. Analizirati i eksperimentalno utvrditi fizičko –mehanička svojstva građevinskih čelika, kao i drugih važnih osobina. 10. Opisati materijale organskog porijekla, sa posebnim osvrtom na drvo i materijale na bazi drveta, sa analizom trajnosti i zaštite drvenih konstrukcija. 11. Klasifikovati ugljovodonična veziva, bitumen i katran, polimere i plastične mase, kao i materijale za specijalne namjene, odnosno nove materijale. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Radomir Zejak - nastavnik, Mr Nataša Kopitović Vuković - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod, atomsko molekularna struktura materijala i agregatna stanja. Struktura čvrstih materijala, kristalna graña, disperzni sistemi i rastvori. I nedjelja, vježbe - Uvod, atomsko molekularna struktura materijala i agregatna stanja. Struktura čvrstih materijala, kristalna graña, disperzni sistemi i rastvori. II nedjelja, pred.-Osnovna svojstva grañevinskih materijala, parametri stanja, fizička svojstva, hidrofizička svojstva, termotehnička i ostala važnija fizička svoj. II nedjelja, vježbe Osnovna svojstva grañevinskih materijala, parametri stanja, fizička svojstva, hidrofizička svojstva, termotehnička i ostala važnija fizička svoj. III nedjelja, pred.- Fizičko mehanička svojstva, deformaciona svojstva, čvrstoće pod statičkim opterećenjem, čvrstoće pod dinamičkim opterećenjem. III nedjelja, vježbe - Fizičko mehanička svojstva, deformaciona svojstva, čvrstoće pod statičkim opterećenjem, čvrstoće pod dinamičkim opterećenjem. IV nedjelja, pred.- Konstrukciona, tehnološka i eksploataciona svojstva materijala, reološka svojstva, hemijska svojstva. IV nedjelja, vježbe - Konstrukciona, tehnološka i eksploataciona svojstva materijala, reološka svojstva, hemijska svojstva. V nedjelja, pred.- Ispitivanje materijala. Metode ispitivanja materijala, definisanje karakteristika materijala. V nedjelja, vježbe - Ispitivanje materijala. Metode ispitivanja materijala, definisanje karakteristika materijala. VI nedjelja, pred.- Građevinski kamen, osnovna svojstva, primjena, ispitivanje svojstava. I KOLOKVIJUM VI nedjelja, vježbe - Građevinski kamen, osnovna svojstva, primjena, ispitivanje svojstava. I KOLOKVIJUM VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Keramički materijali, proizvodnja. Svojstva i postupci ispitivanja keramičkih materijala i njihovih proizvoda. Agregat, granulometrijski sastav, ostala svojstva granulata. VIII nedjelja, vježbe - Keramički materijali, proizvodnja. Svojstva i postupci ispitivanja keramičkih materijala i njihovih proizvoda. Agregat, granulometrijski sastav, ostala svojstva granulata. IX nedjelja, pred.- Mineralna (neorganska) veziva, grañevinski gips, kreč, magnezitna veziva, pucolani, cement, osnovna svojstva, klase kvaliteta i primjena. IX nedjelja, vježbe - Mineralna (neorganska) veziva, grañevinski gips, kreč, magnezitna veziva, pucolani, cement, osnovna svojstva, klase kvaliteta i primjena. X nedjelja, pred.- Malteri, i drugi kompoziti. X nedjelja, vježbe - Malteri, i drugi kompoziti. XI nedjelja, pred.- Betoni, struktura, svježi i očvrsli beton, osnovne karakteristike i ispitvanje pojedinih osobina betona i betonskih proizvoda. XI nedjelja, vježbe - Betoni, struktura, svježi i očvrsli beton, osnovne karakteristike i ispitvanje pojedinih osobina betona i betonskih proizvoda. XII nedjelja, pred.- Materijali dobijeni preradom rude, gvožñe i grañevinski čelik, ispitivanje osnovnih fizičko*mehaničkih osobina, ostali metali. XII nedjelja, vježbe - Materijali dobijeni preradom rude, gvožñe i grañevinski čelik, ispitivanje osnovnih fizičko*mehaničkih osobina, ostali metali. XIII nedjelja, pred.- Materijali organskog porijekla, drvo i materijali na bazi drveta, trajnost i zaštita. XIII nedjelja, vježbe - Materijali organskog porijekla, drvo i materijali na bazi drveta, trajnost i zaštita. XIV nedjelja, pred.- Ugljovodonična veziva, bitumen i katran, polimeri i plastične mase, materijali za specijalne namjene– novi materijali. XIV nedjelja, vježbe - Ugljovodonična veziva, bitumen i katran, polimeri i plastične mase, materijali za specijalne namjene– novi materijali. XV nedjelja, pred.- II – KOLOKVIJUM, Vježbe (prijem elaborata iz laboratorije III test). XV nedjelja, vježbe - II – KOLOKVIJUM, Vježbe (prijem elaborata iz laboratorije III test). |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 satii20minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 =210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Mihailo Muravljov, Grañevinski materijali, Građevinska knjiga, Beograd 2000. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - prisustvo predavanjim i vježbama od 2.4 do 3.0 poena - testovi i grafički radovi od 2.8 do 8.0 poena - kolokvijumi po 20.0 do 44,5 poena - završni ispit ≤ 49.0 poena - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, auditorne vježbe po grupama od po 10 studenata, laboratorijske u grupama od po 5 studenata |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ELEMENTI ZGRADA
Naziv predmeta: | ELEMENTI ZGRADA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
180 | Obavezan | 2 | 6 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj sticanje znanja o osnovnim konstruktivnim sistemima, sklopovima i elementima zgrada, koja se odnose na stabilnost zgrade, pregrađivanje prostora, vertikalne komunikacije i izolacije u zgradi. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Prepozna, opiše i grafički predstavi strukturu zgrade koja obuhvata teme konstruktivnog sistema zgrade, sklopova i elemenata koji se razlikuju u smislu uloge vezane za prenošenje opterećenja (noseći elementi), pregrađivanje prostora (nošeni elementi), i izolacije (hidroizolacija, toplotna i zvučna izolacija), kao i vertikalne komunikacije u zgradi (stepenice, rampe, liftovi). 2. Raspozna najčešće primjenjivane konstruktivne sisteme kod višespratnih zgrada (niže i srednje spratnosti), i naročito da bude u stanju da razumije i objasni principe prenošenja opterećenja sa horizontalnih konstruktivnih sklopova (međuspratnih konstrukcija), preko vertikalnih konstruktivnih sklopova (masivnih, skeletnih), do temelja i tla. 3. Primijeni stečena znanja pri rješavanju materijalizacije određenog podsistema u fizičkoj strukturi zgrade, kao što su temelji, međuspratne konstrukcije, stepenice, krov, i dr. 4. Analizira projekat zgrade u smislu prethodno navedenih aspekata koji se odnose na primarnu konstrukciju i primijenjene građevinske materijale, kako u nosećoj konstrukciji, tako i kod elemenata pregrada (fasada, unutrašnjih pregrada), kao i kod elemenata ukopanih dijelova zgrade, krova, i dr. 5. Da bude u stanju da osmisli rješenje određenog konstruktivnog sklopa/podsistema fizičke strukture zgrade, rukovodeći se naučenim principima konstruisanja i formiranja sastava obuhvaćenih elemenata zgrade, primjenjujući pritom osnovne građevinske materijale. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Dušan Vuksanović - nastavnik, Mr Dušan Lazarevski - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, konsultacije, posjete gradilištima. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod: pojmovi o zgradi, konstruktivni sistemi, izrada projekata. I nedjelja, vježbe - Uvod: pojmovi o zgradi, konstruktivni sistemi, izrada projekata. II nedjelja, pred.-Temelji: osnovne vrste i karakteristike tla, podjele temelja. II nedjelja, vježbe Temelji: osnovne vrste i karakteristike tla, podjele temelja. III nedjelja, pred.- Hidroizolacija: Izolacija od podzemne vlage i podzemne vode. III nedjelja, vježbe - Hidroizolacija: Izolacija od podzemne vlage i podzemne vode. IV nedjelja, pred.- Vertikalni konstruktivni elementi/sklopovi I * zidani zidovi. Vertikalni konstruktivni elementi/sklopovi II * monolitni vertikalni elementi i vertikalni kanali; IV nedjelja, vježbe - Vertikalni konstruktivni elementi/sklopovi I * zidani zidovi. Vertikalni konstruktivni elementi/sklopovi II * monolitni vertikalni elementi i vertikalni kanali; V nedjelja, pred.- Horizontalni konstruktivni elementi/sklopovi – AB MK I – sitnorebraste. V nedjelja, vježbe - Horizontalni konstruktivni elementi/sklopovi – AB MK I – sitnorebraste. VI nedjelja, pred.- Horizontalni konstruktivni elementi/sklopovi – AB MK I – sitnorebraste. VI nedjelja, vježbe - Horizontalni konstruktivni elementi/sklopovi – AB MK I – sitnorebraste. VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Podne i plafonske konstrukcije, aspekti zvučne izolacije; Otvori – vrata i prozori. I KOLOKVIJUM. VIII nedjelja, vježbe - Podne i plafonske konstrukcije, aspekti zvučne izolacije; Otvori – vrata i prozori. I KOLOKVIJUM. IX nedjelja, pred.- Vertikalne komunikacije u zgradama – stepenice, rampe i liftovi. IX nedjelja, vježbe - Vertikalne komunikacije u zgradama – stepenice, rampe i liftovi. X nedjelja, pred.- Vertikalne komunikacije u zgradama – AB konstrukcija za oslanjanje stepeništa. X nedjelja, vježbe - Vertikalne komunikacije u zgradama – AB konstrukcija za oslanjanje stepeništa. XI nedjelja, pred.- Kosi krovovi – krovne konstrukcije I: krovovi od rogova, krovovi na rožnjače. XI nedjelja, vježbe - Kosi krovovi – krovne konstrukcije I: krovovi od rogova, krovovi na rožnjače. XII nedjelja, pred.- Kosi krovovi – krov. konstrukcije II: krovovi na vješaljke, rešet. krov. vezači; Krovni pokrivači: od pečene gline, od različitih vrsta materijala. XII nedjelja, vježbe - Kosi krovovi – krov. konstrukcije II: krovovi na vješaljke, rešet. krov. vezači; Krovni pokrivači: od pečene gline, od različitih vrsta materijala. XIII nedjelja, pred.- Ravni krovovi: način odvodnjavanja, sastav konstrukcije, završeci i prodori. XIII nedjelja, vježbe - Ravni krovovi: način odvodnjavanja, sastav konstrukcije, završeci i prodori. XIV nedjelja, pred.- Toplotna izolacija i spoljašnje konstrukcije zgrada. XIV nedjelja, vježbe - Toplotna izolacija i spoljašnje konstrukcije zgrada. XV nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XV nedjelja, vježbe - II KOLOKVIJUM |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 satii20minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 =210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | osnovna: Prof. dr Božidar ð. Milić: “Elementi i konstrukcije zgrada”, UCG Grañevinski fakultet, Podgorica, 1999. Dr Žorž Popović: “Zgradarstvo”, Naučna knjiga, Beograd, 1987. (i novija izdanja) Petar K. Krstić: “Arhitektonske konstrukcije” 1 i 2, Naučna knjiga, Beograd, 1984. Literatura: dopunska: Krešimir Martinković: “Osnovi zgradarstva” I, II i III, Izgradnja, Beograd, 1985.-1987. ðuro Peulić: “Konstruktivni elementi zgrada” I i II dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980. Dušan Smiljanić: “Arhitektonske konstrukcije I (I i II dio) i II (I i II dio), Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1967. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - prisustvo na nastavi: 2.1 - 3 poena - 10 grafičkih vježbi: 13 - 27 poena - 2 kolokvijuma: 35 - 70 poena - završni ispit : ≤ 50 poena - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Vježbe (V) se izvode za grupe do 20 studenata. Po potrebi predavanja se mogu izvoditi i na engleskom jeziku. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / STATIKA KONSTRUKCIJA I
Naziv predmeta: | STATIKA KONSTRUKCIJA I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
184 | Obavezan | 5 | 7 | 3+2+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Otpornost materijala I, Otpornost materijala II, Matematika II |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet stiču se znanja iz oblasti ravnih linijskih nosača |
Ishodi učenja | 1. Razumije teorijske osnove linearne teorije elastičnosti kod ravnih linijskih nosača, 2. Vlada definicijama i postupcima za određivanje statičke određenosti i kinematičke stabilnosti ravnih linijskih nosača, 3. Primijenjuje klasične metode proračuna za određivanje uticaja: reakcija, sila i pomjeranja statički određenih ravnih linijskih nosača, 4. Razumije postupke za određivanje deformacionih linija poteza štapova ravnih punih i rešetkastih nosača, 5. Razumije pojam uticajne linije i metode za određivanje uticajnih linija za statičke i kinematičke veličine statički određenih ravnih punih i rešetkastih nosača, 6. Vlada metodom sila za proračun reakcija i sila u presjecima kod statički neodređenih ravnih linijskih nosača, 7. Razumije postupke za određivanje pomjeranja kod statički neodređenih ravnih linijskih nosača. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Marina Rakočević - nastavnik Mr Vasilije Bojović - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, grafički radovi, konsultacije, dodatni časovi i konsultacije prije završnog ispita, kolokvijumi, završni ispiti. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Osnovne jednačine tehničke teorije štapa u ravni. I nedjelja, vježbe - Presječne sile štapa usled proizvoljnog opterecenja. Statička i kinematička klasifikacija nosača. II nedjelja, pred.-Integrali uslova ravnoteže elementa štapa, izrazi za sile u presjecima. Integrali deformacijskih jednačina, izrazi za pomjeranja i obrtanja. Veze statički nezavisnih veličina i deformacijskih veličina štapa. II nedjelja, vježbe Proračun uticaja iz uticajnih linija, ekstremne vrijednosti uticaja. Statički određeni puni nosači. III nedjelja, pred.- Elementi i čvorovi nosača. Osnovne jednačine i osnovne nepoznate. Kinematička i statička klasifikacija nosača. III nedjelja, vježbe - Statički određeni puni nosači-luk na tri zgloba i metoda dekompozicije. Grafički zadatak br.1 IV nedjelja, pred.- Princip virtualnih sila i princip virtualnih pomjeranja. Pokretno opterećenje, uticajne linije. IV nedjelja, vježbe - Statički određeni puni nosači - ugledni primjeri. V nedjelja, pred.- Primjena uticajnih linija. Određivanje mjerodavnog položaja i proračun ekstremnih vrijednosti uticaja. V nedjelja, vježbe - Uticajne linije statički određenih punih nosača. Grafički zadatak br.2. Statički određeni puni nosači - ugledni primjeri. VI nedjelja, pred.- Statički određeni puni nosači- I dio VI nedjelja, vježbe - Rešetkasti nosači. Grafički zadatak br.1-drugi dio. VII nedjelja, pred.- Statički određeni puni nosači- II dio. Uticajne linije statički određenih punih nosača VII nedjelja, vježbe - Uticajne linije kod rešetkastih nosača,kinematička i statička metoda konstrukcije uticajnih linija. Grafički zadatak br.3. VIII nedjelja, pred.- Uticajne linije statički određenih punih nosača, nastavak VIII nedjelja, vježbe - Primjena principa virtualnih pomjeranja i principa virtualnih sila. Grafički zad.br 4. IX nedjelja, pred.- Uticajne linije statički određenih punih nosača, nastavak. Rešetkasti nosači, opšte IX nedjelja, vježbe - Pomjeranja statički određenih nosača . X nedjelja, pred.- Rešetkasti nosači, reakcije i sile u štapovima. Uticajne linije za reakcije i sile u štapovima rešetke- statička metoda X nedjelja, vježbe - Pomjeranja statički određenih nosača. XI nedjelja, pred.- Određivanje generalisanih pomjeranja i dijagrama pomjeranja statički određenih nosača-prvi dio XI nedjelja, vježbe - Metoda sila. Grafički zadatak 5. XII nedjelja, pred.- Određivanje generalisanih pomjeranja i dijagrama pomjeranja statički određenih nosača – drugi dio. Teoreme o uzajamnosti pomjeranja. Konstrukcija uticajnih linija za deformacijske veličine XII nedjelja, vježbe - Primjeri – metoda sila. XIII nedjelja, pred.- Metoda sila – statička neodređ., osnovni sistem,uslovne jednačine. XIII nedjelja, vježbe - Primjeri – metoda sila. XIV nedjelja, pred.- Metoda sila – presječne sile, pomjeranja, uticajne linije za deformacijske veličine. Simetrični nosači XIV nedjelja, vježbe - Simetrični nosači. Kontinualni nosači. XV nedjelja, pred.- Metoda sila – Kontinualni nosači XV nedjelja, vježbe - Primjeri – priprema za pismeni dio ispita. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno: 7 kredita x40/30=9 sati i 20 min Struktura: 3 sata predavanja 3 sata vježbanja 3 sata i 20 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije U toku semestra: Nastava i završni ispit: 16x (9 sati i 20 min)=149 sati i 20 min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x (9 sati i 20 min)=18 sati i 40 min Ukupno opterećenje: : 7x30=210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje kolokvijuma i završnog ispita. |
Konsultacije | Prema dogovoru sa studentima |
Literatura | Marina Rakočević:Statika konstrukcija 1- skripta, M.Đurić: Statika konstrukcija, Građevinska knjiga,1979; M.Đurić,D.Nikolić: Statika konstrukcioja-uticaj pokretnog opterećenja, Naučna knjiga, Beograd,1983.; S.Ranković: Statika konstrukcija, Naučna knjiga Beograd,1986. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Grafički radovi max 10.0 bodova - Kolokvijum max 40.0 bodova - Završni ispit max 50.0 bodova |
Posebne naznake za predmet | Grafički zadaci: Student radi i predaje grafičke zadatake prema utvrđenom programu. Saradnik može zatražiti odbranu svakog predatog grafičkog zadatka. Kolokvijum se organizuje dva puta, kolokvijum i popravni kolokvijum. Na kolokvijumu dolaze kratki zadaci (mogu se uraditi na osnovu teorijskih znanja) i teorijska pitanja, najmanje dva kratka zadatka i najmanje dva teorijska pitanja. Kandidat dobija bodove na osnovu ishoda učenja za predmet koji su prethodni navedeni. Ukoliko student ne bude dostigao ishode učenja ne može osvojiti bodove za prelaznu ocjenu. Završni ispit je pismeni dio ispita. Polažu se dva zadatka u dva roka, završni i popravni završni ispit. Zadatak na kojem ste dostigli potrebne ishode učenja na završnom ispitu, ne morate polagati na popravnom završnom ispitu (priznaje se). U septembarskom ispitnom roku priznaju se bodovi osvojeni na kolokvijumu. Prelazna ocjena se dobija kada se sakupi najmanje 50 bodova, odnosno kada se postignu ishodi učenja koji se jasno navedeni za predmet. Upotreba literature i mobilnih telefona prilikom provjere znanja nije dozvoljena. Ukoliko student bude koristio nedozvoljena sredstva biće udaljen sa provjere znanja i biće pokrenut disciplinski postupak. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OSNOVI HIDROTEHNIKE
Naziv predmeta: | OSNOVI HIDROTEHNIKE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
187 | Obavezan | 3 | 4 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Studenti treba da se upoznaju sa osnovnim pojmovima iz oblasti hidrotehnike. |
Ishodi učenja | 1. objasni osnovne pojmove o fuidima (polja fizičkih veličina, fizička svojstva fluida, sile na fluide ), 2. objasni i primijeni postupke proračuna u statici fluida (jednačine ravnoteže, sile pritiska na površine, uzgon, stabilnost i plivanje tijela), 3. objasni i primijeni postupke proračuna u kinematici fluida (kretanje čestica tečnosti , strujnica, trajektorija, stacionarnost, jednolikost), 4. objasni i primijeni postupke i proračune u dinamici fluida (jednačina održanja količine kretanja , jednačina održanja kinetičke energije, Bernulijeva jednačina za idealnu i realnu tečnost , laminarno strujanje, turbulentni tok, otpori strujanju, proračun lokalnih i linijskih gubitaka energije, geodetska, pijezometarska i energetska linija), 5. Opiše različite hidrotehničke sistem (vodovodni i kanalizacioni sistemi, hidrotehičke građevine, sistemi za uređenje vodnog režima vodotoka i zaštitu od poplava) i objasni njihov način funkcionisanja i njihove veze s okruženjem |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Goran Sekulić - nastavnik Ivana Ćipranić - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, računske vježbe, laboratorijske vježbe, samostalna izrada domaćih zadataka, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Hidrostatika : osnovne jednačine mirovanja tečnosti- Ojlerova jednačina, djelovanje pritiska na ravne površine. Sila pritiska, djelovanje pritiska na kose i krive površine. I nedjelja, vježbe - Hidrostatika : osnovne jednačine mirovanja tečnosti- Ojlerova jednačina, djelovanje pritiska na ravne površine. Sila pritiska, djelovanje pritiska na kose i krive površine. II nedjelja, pred.-Hidrodinamika : Kretanje fluida ograničenog čvrstom granicom –Bernulijeva jednačina. II nedjelja, vježbe Hidrodinamika : Kretanje fluida ograničenog čvrstom granicom –Bernulijeva jednačina. III nedjelja, pred.- Isticanje ispod ustava, prelivi i prelivni evakuacioni organi. Kretanje u otvorenm tokovima. III nedjelja, vježbe - Isticanje ispod ustava, prelivi i prelivni evakuacioni organi. Kretanje u otvorenm tokovima. IV nedjelja, pred.- Padavine i oticaj : hidrometrijska mjerenja - mjerenje brzine i protoka, kriva protoka, karakteristike režima oticanja, koeficijent i modul oticanja. Srednje, male i velike vode. IV nedjelja, vježbe - Padavine i oticaj : hidrometrijska mjerenja - mjerenje brzine i protoka, kriva protoka, karakteristike režima oticanja, koeficijent i modul oticanja. Srednje, male i velike vode. V nedjelja, pred.- Jedinični i sintetički hidrogram. V nedjelja, vježbe - Jedinični i sintetički hidrogram. VI nedjelja, pred.- I KOLOKVIJUM VI nedjelja, vježbe - I KOLOKVIJUM VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Korišćenje vodnih snaga. Hidroenergetski potencijal. Snaga i energija vodnog toka. VIII nedjelja, vježbe - Korišćenje vodnih snaga. Hidroenergetski potencijal. Snaga i energija vodnog toka. IX nedjelja, pred.- Osnovni pokazatelji HE i akumulacionih bazena. Tipovi hidroelektrana. Akumulacioni bazeni i njihove karakteristike. IX nedjelja, vježbe - Osnovni pokazatelji HE i akumulacionih bazena. Tipovi hidroelektrana. Akumulacioni bazeni i njihove karakteristike. X nedjelja, pred.- Objekti hidroelektrana: Ustave, zatvarači, vodozahvatne građevine. X nedjelja, vježbe - Objekti hidroelektrana: Ustave, zatvarači, vodozahvatne građevine. XI nedjelja, pred.- Objekti derivacija kod hidroelektrana: otvoreni betonski kanali, tuneli i cjevovodi pod pritiskom. XI nedjelja, vježbe - Objekti derivacija kod hidroelektrana: otvoreni betonski kanali, tuneli i cjevovodi pod pritiskom. XII nedjelja, pred.- Brane. Primjena hidrotehničkog i valjanog betona kod izgradnje visokih betonskih brana. XII nedjelja, vježbe - Brane. Primjena hidrotehničkog i valjanog betona kod izgradnje visokih betonskih brana. XIII nedjelja, pred.- Snabdijevanje vodom – vodovodni sistemi, planiranje i projektovanje. XIII nedjelja, vježbe - Snabdijevanje vodom – vodovodni sistemi, planiranje i projektovanje. XIV nedjelja, pred.- Kanalizacioni sistemi, otpadne vode i njihov tretman XIV nedjelja, vježbe - Kanalizacioni sistemi, otpadne vode i njihov tretman XV nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XV nedjelja, vježbe - II KOLOKVIJUM |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6.5 kredita x 40/30 = 8 satii40minuta Ukupno opterećenje za predmet 6.5x30 =195 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Ratomir Žvaljević Osnovi hidrotehnike, Podgorica 2000. Aleksandar Ćorović: Komunalna hidrotehnika -skripta, GF, Podgorica 2001. Božidar Batinić: Hidraulika,Grañevinski fakultet Beograd 1994. Branislav ðorñević: Korišćenje vodnih snaga –objekti HE, Grañevinski fakultet i naucna knjiga, Beograd 1989. Dragutin Muškatitović: Regulacija rijeka, Beograd 1990. Poglavlja iz Tehničara 6, grañevinska knjiga, Beograd 1989. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Graficki rad: maksimalno 10 poena - Kolokvijum I maksimalan broj poena 20 Kolokvijum II maksimalan broj poena 20 Zavrsni ispit 50 poena |
Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode u amfiteatru (za sve upisane). Vježbe se izvode u grupi po 20 studenata. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / INŽINJERSKA SEIZMOLOGIJA
Naziv predmeta: | INŽINJERSKA SEIZMOLOGIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
189 | Obavezan | 2 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Edukovanje studenata neophodnim znanjem iz oblasti opšte seizmologije i posebno iz inženjerske seizmologije, kao osnove za predmet aseizmičko projektovanje i grupe predmeta iz projektovanja, kao i za konkretnu inženjersku praksu. |
Ishodi učenja | 1. Vlada osnovnim znanjima iz aplikativne Seizmologije 2. Vlada informacijama o seizmogenim karakteristikama teritorije Crne Gore i šireg regiona 3. Utvrdi bazične energetske karakteristike zemljotresa 4. Razumije i tumači principe i metode pripreme seizmičke reonizacije i seizmičke mikroreonizacije regiona ili manje teritorije 5. Razumije principe rada svih bitnih instrumenata u seizmološkoj praksi 6. Vlada stručnom terminologijom u oblasti osnova zemljotresnog inženjerstva 7. Izračuna očekivano maksimalno ubrzanje na osnovnoj stijeni lokacije građevinskog objekta pri dejstvu zemljotresa 8. Proračuna amplifikacioni efekat tla pri dejstvu zemljotresa 9. Odredi koeficijente seizmičkog dejstva na konstrukciju 10. Izračuna ukupnu seizmičku silu koja djeluje na konstrukciju |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Nina Serdar - nastavnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja sa konkretnim primjerima iz prakse, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Predmet proučavanja inženjerske seizmologije, njena uloga i značaj u savremenom građevinarstvu i aseizmičkom planiranju i projektovanju; Osnovna svojstva seizm. Svijeta, Mediterana i Crne Gore. I nedjelja, vježbe - Predmet proučavanja inženjerske seizmologije, njena uloga i značaj u savremenom građevinarstvu i aseizmičkom planiranju i projektovanju; Osnovna svojstva seizm. Svijeta, Mediterana i Crne Gore. II nedjelja, pred.-Globalna tektonika ploča: kretanje kontinenata kao globalni uzročnik zemljotresa. Subdukcioni procesi: primjer Mediterana. Trusne katastrofe u Svijetu i kod nas: primj. velikih katastrofa u Svijetu II nedjelja, vježbe Globalna tektonika ploča: kretanje kontinenata kao globalni uzročnik zemljotresa. Subdukcioni procesi: primjer Mediterana. Trusne katastrofe u Svijetu i kod nas: primj. velikih katastrofa u Svijetu III nedjelja, pred.- Katastrofalni zemljotres u Crnoj Gori 15. aprila 1979. godine: karakteristike i njegovi razorni efekti. Skale intenziteta zemljotresa (MCS, MSK-64, EMS98, MM); Magnituda i seizm. moment zemljotresa. III nedjelja, vježbe - Katastrofalni zemljotres u Crnoj Gori 15. aprila 1979. godine: karakteristike i njegovi razorni efekti. Skale intenziteta zemljotresa (MCS, MSK-64, EMS98, MM); Magnituda i seizm. moment zemljotresa. IV nedjelja, pred.- Elementi teorije geneze zemljotresa, osnovni tipovi seizmičkih talasa. korespondentni seizmički talasi. IV nedjelja, vježbe - Elementi teorije geneze zemljotresa, osnovni tipovi seizmičkih talasa. korespondentni seizmički talasi. V nedjelja, pred.- Seizmički monitoring: elementi seizmometrije, savremeni principi registrovanja seizm. talasa; principi analize i obrade seizm. podataka. Prekursori zemljotresa; Osnovni principi i tipovi prognoze zem. V nedjelja, vježbe - Seizmički monitoring: elementi seizmometrije, savremeni principi registrovanja seizm. talasa; principi analize i obrade seizm. podataka. Prekursori zemljotresa; Osnovni principi i tipovi prognoze zem. VI nedjelja, pred.- Metode i principi inženjerske seizmologije u definisanju seizm. parametara za aseizm. projektovanje; seizm. hazard. Seizmički hazard u Crnoj Gori za seiriju povratnih perioda, karta hazarda Mediterana VI nedjelja, vježbe - Metode i principi inženjerske seizmologije u definisanju seizm. parametara za aseizm. projektovanje; seizm. hazard. Seizmički hazard u Crnoj Gori za seiriju povratnih perioda, karta hazarda Mediterana VII nedjelja, pred.- Osnovne karakteristike akcelerografa i primjeri registr. istorija ubrzanja tla: analiza akcelerograma zemljotresa od 15.IV 1979. god. u Crnoj Gori. Spektralne karakteristike akcelerograma. VII nedjelja, vježbe - Osnovne karakteristike akcelerografa i primjeri registr. istorija ubrzanja tla: analiza akcelerograma zemljotresa od 15.IV 1979. god. u Crnoj Gori. Spektralne karakteristike akcelerograma. VIII nedjelja, pred.- Efekti tla u dinamičkim uslovima, metode proračuna dinamičkog faktora amplifikacije. Očekivana maksimalna ubrzanja tla na nivou temelja objekta. Uticaj podzemne vode na priraštaj seizmičnosti VIII nedjelja, vježbe - Efekti tla u dinamičkim uslovima, metode proračuna dinamičkog faktora amplifikacije. Očekivana maksimalna ubrzanja tla na nivou temelja objekta. Uticaj podzemne vode na priraštaj seizmičnosti IX nedjelja, pred.- Metode proračuna priraštaja seizmičkog intenziteta u funkciji seizmičke impedance tla i nivoa podzemne vode.Mikrotremori tla. IX nedjelja, vježbe - Metode proračuna priraštaja seizmičkog intenziteta u funkciji seizmičke impedance tla i nivoa podzemne vode.Mikrotremori tla. X nedjelja, pred.- Metode proračuna priraštaja seizmičkog intenziteta u funkciji seizmičke impedance tla i nivoa podzemne vode.Mikrotremori tla.-II dio X nedjelja, vježbe - Metode proračuna priraštaja seizmičkog intenziteta u funkciji seizmičke impedance tla i nivoa podzemne vode.Mikrotremori tla.-II dio XI nedjelja, pred.- Ostali efekti snažnih zemljotresa: likvifakcija, klizišta, odroni. Projektni seizmički parametri za objekte visokogradnje: metoda proračuna koeficijenta seizmičnosti. XI nedjelja, vježbe - Ostali efekti snažnih zemljotresa: likvifakcija, klizišta, odroni. Projektni seizmički parametri za objekte visokogradnje: metoda proračuna koeficijenta seizmičnosti. XII nedjelja, pred.- Principi izrade karte seizmičke regionalizacije i njena funkcija u urbanističkom planiranju. Primjer seizmičke regionalizacije teritorije Crne Gore. XII nedjelja, vježbe - Principi izrade karte seizmičke regionalizacije i njena funkcija u urbanističkom planiranju. Primjer seizmičke regionalizacije teritorije Crne Gore. XIII nedjelja, pred.- Seizmički rizik. XIII nedjelja, vježbe - Seizmički rizik. XIV nedjelja, pred.- Ponavljanje gradiva. Priprema za test. XIV nedjelja, vježbe - Ponavljanje gradiva. Priprema za test. XV nedjelja, pred.- Test XV nedjelja, vježbe - Test |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Ukupno opterećenje za predmet 3x30 =90sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima |
Konsultacije | Kabinet 122 Doc. dr Nina Serdar |
Literatura | GGlavatović B. 2004. Seizmologija (skripta). Izdanje Republičkog seizmološkog zavoda. Ivanović S. 1986. Inženjerska seizmologija (skripta). Građevinski fakultet, Podgorica. Ivanović S. 1991. Zemljotresi fenomeni prirode (knjiga). Građevinski fakultet, Podgorica. Lee W., Kanamori H., Jennings P., Kislinger C. 2002. International Handbook of Earthquake and Engineering Seismology (International Geophysics), IASPEI -International Association of Seismology and Earth’s Interior. Medvedev S. V. 1965. Inženjerska seizmologija. Građevinska knjiga, Beograd. Shearer P. 1999. Introduction to Seismology. Cambridge University Press, California. Internet prezentacija Republičkog seizmološkog zavoda (edukativni dio): www.seismo.cg.yu |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Test 30 poena (pismeno) - Završni ispit 70 poena (usmeno) - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 50 poen. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OSNOVI SAOBRAĆAJNICA
Naziv predmeta: | OSNOVI SAOBRAĆAJNICA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
190 | Obavezan | 3 | 4 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Geodezija |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz projektovanja puteva, dinamici vožnje i saobraćajnoj signalizaciji. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije podjelu saobraćajnica, njihove razlike, prednosti i mane jednog tipa nad drugim 2. Razumije postupke trasiranja saobraćajnica 3. Primjeni znanje na konkretnom zadatku Idejnog projekta puta. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Vlado Kapor - nastavnik, Dr Biljana Ivanović - stručni saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije, terenski i laboratorijski rad.... |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Istorijski razvoj saobraćajnica, osnovni pojmovi o saobraćajnim sredstvima i saobraćaju. I nedjelja, vježbe - Istorijski razvoj saobraćajnica, osnovni pojmovi o saobraćajnim sredstvima i saobraćaju. II nedjelja, pred.-Podjela saobraćajnica, zakonski propisi i standardi. II nedjelja, vježbe Podjela saobraćajnica, zakonski propisi i standardi. III nedjelja, pred.- Osnovi teorije kretanja votila, sistem vozač+vozilo+put i sastavni dijelovi puta . III nedjelja, vježbe - Osnovi teorije kretanja votila, sistem vozač+vozilo+put i sastavni dijelovi puta . IV nedjelja, pred.- Računska brzina (Vo i Vp ), otpori kretanju vozila, proračun zaustavnog puta i preglednost kod preticanja. IV nedjelja, vježbe - Računska brzina (Vo i Vp ), otpori kretanju vozila, proračun zaustavnog puta i preglednost kod preticanja. V nedjelja, pred.- Elementi poprečnog presjeka puta, slobodni profil puta u naselju, van naselja i u tunelu. V nedjelja, vježbe - Elementi poprečnog presjeka puta, slobodni profil puta u naselju, van naselja i u tunelu. VI nedjelja, pred.- Horizontalno vođenje trase puta (pravac, prelazna krivina i kružni luk), poprečni nagibi puta i serpentine VI nedjelja, vježbe - Horizontalno vođenje trase puta (pravac, prelazna krivina i kružni luk), poprečni nagibi puta i serpentine VII nedjelja, pred.- Prelazne krivine. VII nedjelja, vježbe - Prelazne krivine. VIII nedjelja, pred.- Proširenje kolovoza u krivinama, prelazne rampe sa vitoperenjem kolovoza. VIII nedjelja, vježbe - Proširenje kolovoza u krivinama, prelazne rampe sa vitoperenjem kolovoza. IX nedjelja, pred.- Posebni oblici horizontalnih krivina-serpentine. IX nedjelja, vježbe - Posebni oblici horizontalnih krivina-serpentine. X nedjelja, pred.- Preglednost u horizontalnim krivinama, vertikalno voñenje trase puta. X nedjelja, vježbe - Preglednost u horizontalnim krivinama, vertikalno voñenje trase puta. XI nedjelja, pred.- Prostorno voñenje trase puta, vrste kolovoznih konstrukcija. XI nedjelja, vježbe - Prostorno voñenje trase puta, vrste kolovoznih konstrukcija. XII nedjelja, pred.- Prostorno vođenje trase puta, vrste kolovoznih konstrukcija. XII nedjelja, vježbe - Prostorno vođenje trase puta, vrste kolovoznih konstrukcija. XIII nedjelja, pred.- Osnovni pojmovi o željeznici, organizacija željezničkog saobraćaja. Sistemi željeznica. Brzina. XIII nedjelja, vježbe - Osnovni pojmovi o željeznici, organizacija željezničkog saobraćaja. Sistemi željeznica. Brzina. XIV nedjelja, pred.- Projektovanje željezničkih pruga (mjerodavni nagibi), minimalni poluprečnici krivina, gabariti željezničkog puta. XIV nedjelja, vježbe - Projektovanje željezničkih pruga (mjerodavni nagibi), minimalni poluprečnici krivina, gabariti željezničkog puta. XV nedjelja, pred.- Donji i gornji stroj željezničkih pruga (sastavni dijelovi i njihova funkcija). Željezničke stanice u sklopu željezničkih sistema (podjela i oprema, opšti uslovi za izradu projekta). XV nedjelja, vježbe - Donji i gornji stroj željezničkih pruga (sastavni dijelovi i njihova funkcija). Željezničke stanice u sklopu željezničkih sistema (podjela i oprema, opšti uslovi za izradu projekta). |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6.5 kredita x 40/30 = 8 satii40minuta Ukupno opterećenje za predmet 6.5x30 =195sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Katanić, Maletin, Anđus:Projektovanje puteva i Osnovi puteva od A. Cvetanovića, Tomičić-Torlaković i Ranković:Gornji stroj železnica, Janjić: železničke stanice I |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - prisustvo predavanjima i vježbama do 3.0 poena - grafički rad do 18.0 poena (grafički rad 10.0, domaći rad 5.0, aktivnost 3.0) - kolokvij do 2x25.0 poena - završni ispit do 29.0 poena - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a računske vježbe od 10 studenata. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / STATIKA KONSTRUKCIJA II
Naziv predmeta: | STATIKA KONSTRUKCIJA II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
192 | Obavezan | 6 | 7 | 3+2+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Otpornost materijala 1 i Otpornost materijala 2, Matematika 2 |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje znanja iz oblasti statike ravnih linijskih nosača. |
Ishodi učenja | 1. Vlada osnovama linearne teorije elastičnosti linijskih nosača i osnovnim postupcima za određivanje statičke određenosti i kinematičke stabilnosti, 2. Razumije i primjenjuje analitičku/klasičnu metodu deformacija za proračun sila i pomjeranja kod statički neodređenih ravnih linijskih nosača, 3. Razumije i vlada osnovnim pojmovima u matričnoj analizi, 4. Primijenjuje matrične metode proračuna uticaja (sile i pomjeranja) statički određenih i statički neodređenih linijskih nosača, 5. Primjenjuje program SAP za proračunu uticaja kod ravnih linijskih nosača. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Marina Rakočević - nastavnik Mr Vasilije Bojović - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbanja , grafički radovi, konsultacije, dodatni časovi i konsultacije prije završnog ispita, kolokvijumi, završni ispiti. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Osnovi linearne teorije štapa. Jednačine problema. Energetski principi I nedjelja, vježbe - Metoda deformacije: ugledni primjer za grafički zadatak br.1. II nedjelja, pred.-Metoda deformacije: def. neodređenost, veze pomjeranja i sila, uslovne jednačine II nedjelja, vježbe Primjeri: Određivanje pomjeranja, dijagrama pomjeranja i uticajnih linija III nedjelja, pred.- Metoda deformacije: Sile i pomjeranja. Uticajne linije. III nedjelja, vježbe - Zadatak-Približna metoda deformacija – individualne vježbe IV nedjelja, pred.- Simetrični nosači. Matrična analiza. Pretpostavke, nepoznate, matrice krutosti i fleksibilnosti, ekvivalentno čvorno opterećenje. IV nedjelja, vježbe - Primjer-Simetrični nosači V nedjelja, pred.- Direktni postupak formiranja matrica krutosti i vektora ekvivalentnog opterećenja - I dio V nedjelja, vježbe - Matrična analiza – kratak pregled. Ugledni primjer za grafički zadatak br 2.- I dio VI nedjelja, pred.- Direktni postupak formiranja matrica krutosti i vektora ekvivalentnog opterećenja - II dio VI nedjelja, vježbe - Ugledni primjer za grafički zadatak br 2.- II dio. VII nedjelja, pred.- Varijacioni postupak određivanja matrica krutosti i vektora opterećenja. VII nedjelja, vježbe - Rešetkasti nosač. Zadaci-matrična analiza VIII nedjelja, pred.- Deformacija smicanja. Transformacija matrica krutosti i vektora opterećenja. VIII nedjelja, vježbe - Zadaci-matrična analiza – individualne vježbe IX nedjelja, pred.- Ravni linijski nosači IX nedjelja, vježbe - Ispitni zadaci - matrična analiza X nedjelja, pred.- Jednačine sistema, kinematička matrica, konturni uslovi - I dio predavanja. X nedjelja, vježbe - Ortogonalan okvir. Ispitni zadaci- matrična analiza XI nedjelja, pred.- Jednačine sistema, kinematička matrica, konturni uslovi - II dio predavanja. XI nedjelja, vježbe - Softver na bazi tačne metode deformacija SAP 2000 – uvod, ugledni primjer za zadatak br. 3 XII nedjelja, pred.- Određivanje pomjeranja , reakcija i sila u elementima sistema. Ortogonalni okviri. Kontinualni nosači. XII nedjelja, vježbe - Softver na bazi tačne metode deformacija SAP 2000 –ugledni primjer za zadatak br. 3 XIII nedjelja, pred.- Simetrični nosači. Prostorni nosači. Roštilji. XIII nedjelja, vježbe - Softver na bazi tačne metode deformacija SAP 2000 –ugledni primjer za zadatak br. 3 XIV nedjelja, pred.- Kolokvijum XIV nedjelja, vježbe - Softver na bazi tačne metode deformacija SAP 2000 –ugledni primjer za zadatak br. 3 XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum XV nedjelja, vježbe - Softver na bazi tačne metode deformacija SAP 2000 –ugledni primjer za zadatak br. 3 |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x40/30=9 sati i 20 min Ukupno opterećenje za predmet 7x30=210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | prisustvo na predavanjima i vježbama, izrada grafičkog zadatka, priprema za provjere znanja |
Konsultacije | Prema dogovoru sa studentima |
Literatura | M.Sekulović: Matrična analiza konstrukcija, Građ.knjiga,Beograd 1992: M.Đurić,P.Jovanović: Teorija okvirnih konstrukcija, Građ.knjiga,Beograd 1972, M.Sekulović,M.Petronijević, Statika konstrukcija 2-zbirka ispitnih zadataka, Naučna knjiga,Beograd 1989. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - graficki zadaci max 10.0 bodova - Kolokvijum max 40.0 bodova - Završni ispit max 50.0 bodova |
Posebne naznake za predmet | Grafički zadaci: Kandidat radi i predaje grafičke zadatake prema utvrđenom programu. Saradnik može zatražiti odbranu svakog predatog zadatka. Kandidat na kolokvijumu polaže teoriju i zadatke. Struktura kolokvijuma: teorijska pitanja i kratki zadaci. Kolokvijum se organizuje u dva termina: kolokvijum i popravni kolokvijum. Završni ispit se polaže pismeno. Na završnom ispitu studenti polažu zadatke, ukupno 2 zadatka. Moguće je polaganje zadatka u toku XV nedjelja nastave (zadatak 1- prvi dio pismenog ispita i zadatak 2-drugi dio pismenog ispita) koji nose do 2x25.0 bodova. Broj osvojenih bodova na zadacima 1 i 2 u toku nastave, XV nedjelja nastave, može se prenijeti na završni ispit u tekućoj studijskoj godini. Izlaskom na istu provjeru znanja kandidatu se računaju poslednji osvojeni bodovi. Prelazna ocjena se dobija kada se ispune ihodi učenja, i sakupi najmanje 50 bodova. Upotreba literature, savremenih tehnologija i mobilnih telefona prilikom provjere znanja nije dozvoljena. Na provjerama znanja student je obavezan da donese indeks i može koristiti olovku, gumicu, digitron i trougao. Ukoliko student bude koristio svoje papire ili pak druga nedozvoljena sredstva biće udaljen sa provjere znanja nakon čega će biti pokrenut disciplinski postupak. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, rukovodioca studijskog programa i prodekana za nastavu |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / DRVENE KONSTRUKCIJE
Naziv predmeta: | DRVENE KONSTRUKCIJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
197 | Obavezan | 5 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Građevinski materijali, Otpornost materijala II |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje osnovnih znanja iz projektovanja drvenih konstrukcija. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Poznaje osnovne vrste i karakteristike drveta kao građevinskog materijala. 2. Poznaje principe i specifičnosti primjene, projektovanja, izvođenja i zaštite drvenih konstrukcija. 3. Proračuna nosivost i upotrebljivost, te da dimenzioniše drvene elemente u konstrukcijama u slučajevima osnovnih naponskih stanja. Poznaje probleme stabilnosti drvenih konstrukcija. 4. Poznaje spojna sredstva koja se primjenjuju u drvenim konstrukcijama. Proračuna nosivost i konstruiše osnovne tipove spojeva u drvenim konstrukcijama. 5. Poznaje osnovne proizvode na bazi drveta, te primjenu drveta u kombinaciji sa drugim materijalima (armiranje, sprezanje i prednaprezanje). |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Biljana Šćepanović - nastavnik Mladen Muhadinović - saradnici |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, laboratorijske vežbe, grafički radovi, kolokvijumi, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Drvo kao materijal građevinskih konstrukcija; tehnologija drveta. I nedjelja, vježbe - Drvo kao materijal građevinskih konstrukcija; tehnologija drveta. II nedjelja, pred.-Osnove proračuna dk – opterećenja; nosivost, stabilnost i upotrebljivost; metode dimenzionisanja. II nedjelja, vježbe Osnove proračuna dk – opterećenja; nosivost, stabilnost i upotrebljivost; metode dimenzionisanja. III nedjelja, pred.- Proračun / dimenzionisanje drvenih konstrukcija. III nedjelja, vježbe - Proračun / dimenzionisanje drvenih konstrukcija. IV nedjelja, pred.- Spojna sredstva u drvenim konstrukcijama. IV nedjelja, vježbe - Spojna sredstva u drvenim konstrukcijama. V nedjelja, pred.- Veze i nastavci monolitnih drvenih konstrukcija. V nedjelja, vježbe - Veze i nastavci monolitnih drvenih konstrukcija. VI nedjelja, pred.- Klasične krovne konstrukcije. VI nedjelja, vježbe - Klasične krovne konstrukcije. VII nedjelja, pred.- Rešetkasti drveni nosači. VII nedjelja, vježbe - Rešetkasti drveni nosači. VIII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA IX nedjelja, pred.- I KOLOKVIJUM IX nedjelja, vježbe - I KOLOKVIJUM X nedjelja, pred.- Lamelirane lijepljene drvene konstruukcije – opšte. X nedjelja, vježbe - Lamelirane lijepljene drvene konstruukcije – opšte. XI nedjelja, pred.- Proračun / dimenzionisanje lameliranih lijepljenih drvenih konstrukcija – nosivost, upotrebljivost. XI nedjelja, vježbe - Proračun / dimenzionisanje lameliranih lijepljenih drvenih konstrukcija – nosivost, upotrebljivost. XII nedjelja, pred.- Proračun / dimenzionisanje lameliranih lijepljenih drvenih konstrukcija – stabilnost. XII nedjelja, vježbe - Proračun / dimenzionisanje lameliranih lijepljenih drvenih konstrukcija – stabilnost. XIII nedjelja, pred.- Veze i nastavci lameliranih lijepljenih drvenih konstrukcija. XIII nedjelja, vježbe - Veze i nastavci lameliranih lijepljenih drvenih konstrukcija. XIV nedjelja, pred.- Nosači od drveta i ploča od drveta. Armirani, prednapregnuti i spregnuti drveni nosači. Oplate i skele. XIV nedjelja, vježbe - Nosači od drveta i ploča od drveta. Armirani, prednapregnuti i spregnuti drveni nosači. Oplate i skele. XV nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XV nedjelja, vježbe - II KOLOKVIJUM |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 4.5 bodova x 40/30 = 6sati Ukupno opterećenje za predmet 4,5x30 =135 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Literatura: Osnovna literatura: 1. Zakić B.: Uvod u mehaniku drveta, FTN NS i IMS BG, Beograd, 1985. 2. Gojković M., Stojić D.: Drvene konstrukcije, GF BG i Grosknjiga, Beograd, 1996. 3. Goldstein W.E.: Timber Construction for Architects and Builders, McGrow-Hill, USA, 1999. Literatura: Dopunska literatura: 4. Gojković M.: Oplate i skele, GF BG i Naučna knjiga, Beograd, 1988. 5. Gojković M. i dr.: Drvene konstrukcije - rešeni primeri iz teorije i prakse, GF BG i Grosknjiga, Beograd, 1989. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - prisustvo nastavi (obavezno): 3 do 4 (Za 70% prisustva nastavi student dobija 3 poena.) - grafički radovi (obavezni): 6 x ( 3 do 6) = 18 do 36 (Za min pozitivno ocijenjen grafički rad dobija se 3 poena.) - kolokvijumi (obavezni): 2 x (15 do 30) = |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi u grupama do 40 studenata. Vježbe se izvode u grupama do 20 studenata. Laboratorija se izvodi u grupama do 10 studenata. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / TEHNOLOGIJA BETONA
Naziv predmeta: | TEHNOLOGIJA BETONA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
199 | Obavezan | 4 | 4 | 2+0+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblastI tehnologije betona. |
Ishodi učenja | 1. Opisati razvoj i zadatke savremene tehnologije betona i definisati komponentne materijale. Eksperimentalno utvrditi i konstruisati granulometrijski sastava agregata i analizirati ostala svojstva pojedinih vrsta agregata. 2. Analizirati i eksperimentalno utvrditi reološka svojstva svježe betonske mješavine i svojstva očvrslog betona, sa posebnim osvrtom na fizičko–mehaničke osobine betona. 3. Analizirati deformacijska svojstva, mehanizme loma i ostala važna svojstva. Definisati radni dijagram za beton i reološke karakteristike očvrslog betona. 4. Pripremiti i projektovati recapture za beton u skladu sa tehničkim uslovima za određene vrste i klase kvaliteta betona. Organizovati spravljanje i transport betonske mješavine, kao i ugrađivanje betona, sa svim elementima plana betoniranja. 5. Definisati uslove i način transporta, ugradnje i njege svježe ugrađenog betona. 6. Ukratko opisati neke specijalne postupke betoniranja in neke specifične tehnologije ugrađivanja betona pri proizvodnji prefabrikata. 7. Navesti posebne vrste betona i ukratko opisati tehničke uslove za projektovani sastv i tehnologiju proizvodnje i ugradnju ovih betona (hidrotehnički betoni, betoni za kolovozne konstrukcije, i dr.). 8. Utvrditi uslove i primijeniti odgovarajuće mjere za izvođenje betonskih radova u ekstremnim klimatskim uslovima. 9. Razlikovati i predvidjeti betoniranje nekih karakterističnih tipova betonskih konstrukcija. 10. Pokazati sposobnost izrade Projekta betona u skladu sa (PBAB-u 87) sa programom kontrole saglasnosti sa tehničkim specifikacijama iz glavnog projekta konstrukcije. 11. Eksperimentalno izvršiti naknadnu kontrolu kvaliteta ugrađenog betona, uključujući i savremene metode bez razaranja. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Radomir Zejak - nastavnik Mr Nataša Kopitović Vuković - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Razvoj i zadaci tehnologije betona. Komponentni materijali. Granulometrijski sastav agregata – opšte. I nedjelja, vježbe - Uvod. Razvoj i zadaci tehnologije betona. Komponentni materijali. Granulometrijski sastav agregata – opšte. II nedjelja, pred.-Svojstva svježe betonske mješavine. Granulometrijske kompozicije za beton. II nedjelja, vježbe Svojstva svježe betonske mješavine. Granulometrijske kompozicije za beton. III nedjelja, pred.- Očvrsli beton. Strukturni parametri očvrslog betona. III nedjelja, vježbe - Očvrsli beton. Strukturni parametri očvrslog betona. IV nedjelja, pred.- Fizičko mehaničke osobine betona. Ispitivanje mehaničkih karakteristika betona. IV nedjelja, vježbe - Fizičko mehaničke osobine betona. Ispitivanje mehaničkih karakteristika betona. V nedjelja, pred.- Deformacijska svojstva, mehanizmi loma i ostala važna svojstva. Radni dijagram za beton. V nedjelja, vježbe - Deformacijska svojstva, mehanizmi loma i ostala važna svojstva. Radni dijagram za beton. VI nedjelja, pred.- Reološke karakteristike betona – Vremenske deformacije betona. Test 1 (u terminu vježbi - 1 sat). VI nedjelja, vježbe - Reološke karakteristike betona – Vremenske deformacije betona. Test 1 (u terminu vježbi - 1 sat). VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- I – KOLOKVIJUM (u terminu predavanja - 2 sata). VIII nedjelja, vježbe - I – KOLOKVIJUM (u terminu predavanja - 2 sata). IX nedjelja, pred.- Tehnički uslovi za sastav betona. Recepture za betonsku mješavinu. IX nedjelja, vježbe - Tehnički uslovi za sastav betona. Recepture za betonsku mješavinu. X nedjelja, pred.- Spravljanje i transport betonske mješavine. Definisanje parametara za izradu elaborata. Ugrañivanje betona. Klasa i vrsta betona u projektu betona. X nedjelja, vježbe - Spravljanje i transport betonske mješavine. Definisanje parametara za izradu elaborata. Ugrañivanje betona. Klasa i vrsta betona u projektu betona. XI nedjelja, pred.- Uslovi pri ugrađivanju betona i njega svježe ugrađenog betona. Transport i ugrađivanje betona XI nedjelja, vježbe - Uslovi pri ugrađivanju betona i njega svježe ugrađenog betona. Transport i ugrađivanje betona XII nedjelja, pred.- Betoniranje nekih tipova konstrukcija. Primjeri betoniranja u projektu betona. XII nedjelja, vježbe - Betoniranje nekih tipova konstrukcija. Primjeri betoniranja u projektu betona. XIII nedjelja, pred.- Projekat betona (prema PBAB-u 87). Program kontrole saglasnosti u projektu betona. XIII nedjelja, vježbe - Projekat betona (prema PBAB-u 87). Program kontrole saglasnosti u projektu betona. XIV nedjelja, pred.- Naknadna kontrola kvaliteta ugrañenog betona. Test – 2 (u terminu vježbi - 1 sat) XIV nedjelja, vježbe - Naknadna kontrola kvaliteta ugrañenog betona. Test – 2 (u terminu vježbi - 1 sat) XV nedjelja, pred.- II – KOLOKVIJUM (u terminu predavanja - 2 sata). Prijem elaborata - III test (Projekat betona). XV nedjelja, vježbe - II – KOLOKVIJUM (u terminu predavanja - 2 sata). Prijem elaborata - III test (Projekat betona). |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Nedjeljno 3.5 kredita x 40/30 = 4satii40minuta Ukupno opterećenje za predmet 3.5x30 =105sati |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - prisustvo predavanjim i vježbama od 2.4 do 3.0 poena - testovi i grafički radovi od 2.8 do 8.0 poena - kolokvijumi po 20.0 do 44,5 poena - završni ispit 49.0 poena. - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi za grupu do 30 studenata, a računske vježbe po grupama od po 10 studenata |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / GEOLOGIJA
Naziv predmeta: | GEOLOGIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
200 | Obavezan | 1 | 4 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblasti geologije i hidrogeologije |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da:
1. Opiše i razvrsta magmatske,sedimentne i metamorfne stijene,kao i njihove važnije predstavnike. 2. Procijeni fizičko-mehanička i strukturna svojstva stijenskih masa od čega zavise geotehnički uslovi fundiranja objekata. 3. Koristi geološke, hidrogeološke i inženjerskogeološke karte koje predstavljaju osnovne podloge za sva dalja projektovanja građevinskih objekata. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Milan Radulović - nastavnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, konsultacije, domaći zadaci i dr. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Postanak i građa Zemlje. Globalna tektonika ploča. I nedjelja, vježbe - Grafički prikaz: građe Zemlje, Zemljine kore. Domaći zadaci. II nedjelja, pred.-Osnovi mineralogije. Sistematika minerala II nedjelja, vježbe Makroskopsko prepoznavanje minerala. Domaći zadaci. III nedjelja, pred.- Stijene zemljine kore: magmatske stijene. III nedjelja, vježbe - Makroskopsko prepoznavanje minerala i magmatskih stijena. Domaći zadaci. IV nedjelja, pred.- Sedimentne stijene. IV nedjelja, vježbe - Makroskopsko prepoznavanje minerala i stijena. V nedjelja, pred.- Metamorfne stijene. V nedjelja, vježbe - Makroskopsko prepoznavanje stijena. VI nedjelja, pred.- Geološka hronologija. Tektonika. Nabori, rasjedi, navlake. Elementi pada slojeva. VI nedjelja, vježbe - Makroskopsko prepoznavanje stijena VII nedjelja, pred.- I TEST, I KOLOKVIJUM VII nedjelja, vježbe - I TEST, I KOLOKVIJUM VIII nedjelja, pred.- Geološke, Inženjersko geološke (IG) i hidrogeološke (HG) karte. VIII nedjelja, vježbe - Čitanje geološke karte. Mjerenje EP sloja kompasom IX nedjelja, pred.- Svojstva stijenskih masa. Metodologija istraživanja terena za potrebe izgradnje objekata. IX nedjelja, vježbe - Geološka i IG karte. Izrada projekata IG istraživanja. X nedjelja, pred.- Osnovi hidrogeologije. Podzemne vode. X nedjelja, vježbe - Hidrogeološke karte obnavljanje gradiva. XI nedjelja, pred.- Hidrogeološke funkcije stijenskih masa. Izdani. XI nedjelja, vježbe - Tipovi izdani. Elementi zbijenog tipa izdani – šematski prikaz. XII nedjelja, pred.- Vododjelnice. Hidrogeološke pojave. Kretanje podzemnih voda. XII nedjelja, vježbe - Tipovi vodozahvatnih objekata. Određivanje HG parametara (Kf, T) XIII nedjelja, pred.- Metodika HG istraživanja. Osnovi geodinamike. XIII nedjelja, vježbe - Izrada projekata HG istraživanja. Obnavljanje gradiva. XIV nedjelja, pred.- Ponavljanje gradiva. XIV nedjelja, vježbe - Ponavljanje gradiva. XV nedjelja, pred.- TEST – 2, II KOLOKVIJUM XV nedjelja, vježbe - TEST – 2, II KOLOKVIJUM |
Opterećenje studenta | Nedeljno: 3.5 kredita x 40/30 = 4 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 3.5 x 30 = 105 sat 3.5 kredita x 40/30 = 4satii40minuta Struktura: 2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 1 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije Ukupno opterećenje za predmet 3.5x30 =105sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada grafičkih radova, polaganje testova i kolokvijuma. |
Konsultacije | Ponedeljak 11.00-13.00 časova. |
Literatura | Radulović Mićko (2003) Osnovi geologije. Univerzitet Crne Gore, Građevinski fakultet u Podgorici |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Prisustvo predavanjima i vježbama: max 5 pt; - Domaći zadaci: max 5 pt; - Testovi: max 20 pt; - Kolokvijumi: max 40 pt; - Završni ispit: max 30 pt; - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 50 poena. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi za grupu od 90 studenata, a vježbe po grupama od 30 studenata. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Naziv predmeta: | KOMUNALNA INFRASTRUKTURA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
214 | Obavezan | 6 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ASEIZMIČKO PLANIRANJE I PROJEKTOVANJE
Naziv predmeta: | ASEIZMIČKO PLANIRANJE I PROJEKTOVANJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
226 | Obavezan | 5 | 2.5 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Inženjerska seizmologija. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama zemljotresnog inženjerstva i upravljanja seizmičkim rizikom, kao što su: načini definisanja zemljotresnog opterećenja, utvrñivanje i kontrola seizmičkog rizika, seizmički odgovor sistema sa jednim i više stepeni slobode, osnovni principi projektovanja seizmički otpornih konstrukcija i seizmičko ponašanje tla |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Razumije osnovne pojmove, kao što su: seizmički hazard, seizmički rizik i povredljivost 2. Definiše različite mjere “veličine zemljotresa”: seizmički intenzitet, magnituda, energija zemljotresa 3. Nabroji i opiše osnovne parametre oscilacija tla kao mjere intenziteta 4. Razumije ponašanje objekata pri seizmičkim dejstvima. Definiše i objasni sopstvenu periodu i prigušenje. Definiše i objasni spektre odgovora. 5. Nabroji i objasni osnovne načine smanjenja seizmičkog rizika. 6. Definiše i objasni osnovne konstruktivne karakteristike: nosivost, krutost i duktilnost. 7. Analizira uticaj različitih horizontalnih konfiguracija objekata na njihovo seizmičko ponašanje. 8. Analizira uticaj različitih vertikalnih konfiguracija objekata na njihovo seizmičko ponašanje. 9. Definiše osnovne konstruktivne sisteme koji primaju seizmička dejstva. 10. Razumije osnovne principe ojačanja postojećih objekata. 11. Definiše i objasni uticaj nekonstruktivnih komponenti na seizmičko ponašanje objekta. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Srđan Janković - nastavnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, učenje za testove i završni ispit, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u zemljotresno inženjerstvo i upravljanje seizmičkim rizikom: Ugroženost od zemljotresa i opšti asekti smanjenja seizmičkog rizika. I nedjelja, vježbe - Uvod u zemljotresno inženjerstvo i upravljanje seizmičkim rizikom: Ugroženost od zemljotresa i opšti asekti smanjenja seizmičkog rizika. II nedjelja, pred.-Zemljotresi i utvrñivanje seizmičkog hazarda. Jačina i intenzitet zemljotresa. Karakteristike (parametri) jakog kretanja tla. II nedjelja, vježbe Zemljotresi i utvrñivanje seizmičkog hazarda. Jačina i intenzitet zemljotresa. Karakteristike (parametri) jakog kretanja tla. III nedjelja, pred.- Utvrđivanje seizmičkog hazarda. III nedjelja, vježbe - Utvrđivanje seizmičkog hazarda. IV nedjelja, pred.- Utvrđivanje seizmičkog rizika. Definicije termina. Procjena povredljivosti. Prihvatljivi seizmički rizik IV nedjelja, vježbe - Utvrđivanje seizmičkog rizika. Definicije termina. Procjena povredljivosti. Prihvatljivi seizmički rizik V nedjelja, pred.- Upravljanje seizmičkim rizikom. Ublažavanje seizmičkog rizika. Prostorno urbanistički aspekti smanjenja seizmičkog rizika. V nedjelja, vježbe - Upravljanje seizmičkim rizikom. Ublažavanje seizmičkog rizika. Prostorno urbanistički aspekti smanjenja seizmičkog rizika. VI nedjelja, pred.- Pripremljenost na zemljotres. Urgentni odgovor. VI nedjelja, vježbe - Pripremljenost na zemljotres. Urgentni odgovor. VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Zemljotresno inženjerstvo i uloga aseizmičkog projektovanja. Projektni ciljevi aseizmičkog projektovanja. Osnovne konstruktivne karakteristike. VIII nedjelja, vježbe - Zemljotresno inženjerstvo i uloga aseizmičkog projektovanja. Projektni ciljevi aseizmičkog projektovanja. Osnovne konstruktivne karakteristike. IX nedjelja, pred.- I Test IX nedjelja, vježbe - I Test X nedjelja, pred.- Uvod u teoriju seizmičkog odgovora konstrukcija: Sistemi sa jednim stepenom slobode. X nedjelja, vježbe - Uvod u teoriju seizmičkog odgovora konstrukcija: Sistemi sa jednim stepenom slobode. XI nedjelja, pred.- Koncept spektra odgovora. Sistemi sa više stepeni slobode. Modalna analiza. XI nedjelja, vježbe - Koncept spektra odgovora. Sistemi sa više stepeni slobode. Modalna analiza. XII nedjelja, pred.- Osnovni principi i smjernice projektovanja seizmički otpornih konstrukcija. Globalno ponašanje objekta na seizmičke uticaje. XII nedjelja, vježbe - Osnovni principi i smjernice projektovanja seizmički otpornih konstrukcija. Globalno ponašanje objekta na seizmičke uticaje. XIII nedjelja, pred.- Izbor forme objekta. Izbor materijala i konstruktivnog sistema. XIII nedjelja, vježbe - Izbor forme objekta. Izbor materijala i konstruktivnog sistema. XIV nedjelja, pred.- Seizmičko ponašanje tla.Dinamičke karakteristike tla. Uticaj lokalnih uslova. Interakcija tlo konstrukcija. Likvefakcija. Seizmička stabilnost kosina. XIV nedjelja, vježbe - Seizmičko ponašanje tla.Dinamičke karakteristike tla. Uticaj lokalnih uslova. Interakcija tlo konstrukcija. Likvefakcija. Seizmička stabilnost kosina. XV nedjelja, pred.- II Test XV nedjelja, vježbe - II Test |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 2.5 kredita x 40/30 = 3 sata i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 2.5x30 =75 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
2.5 kredita x 40/30=3 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
3 sati i 20 minuta x 16 =53 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 3 sati i 20 minuta x 2 =6 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2.5 x 30=75 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 15 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 53 sati i 20 minuta (nastava), 6 sati i 40 minuta (priprema), 15 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | osnovna: skripta i knjiga Božidar S Pavićević, Aseizmičko projektovanje i upravljanje zemljotresnim rizikom dopunska: Dražen Aničić i drugi, Zemljotresno inženjerstvo - Visokogradnja |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Dva testa po 30 do 50 poena - Završni usmeni ispit sa max 40 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ENGLESKI JEZIK
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1004 | Obavezan | 3 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / MATEMATIKA I
Naziv predmeta: | MATEMATIKA I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1026 | Obavezan | 1 | 6 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima linearne algebre. |
Ishodi učenja | 1. Izracuna zbir, proizvod i razliku matrica, inverznu matricu i rijesi matricnu jednacinu. 2. Primijeni Kroneker_- Kapelijevu teoremu i Kramerovo pravilo. 3. Objasni i primijeni osnovne pojmove iz vektorske algebre (skalarni, vektorski ,mjesoviti proizvod). 4. Izracuna korijen i stepen kompleksnog broja.. 5. Rjesava konkretne zadatke iz analiticke geometrije koji se odnose na jednacinu prave ,jednacinu ravni i skiciranje povrsi drugog reda metodom presjeka. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Sanja Rašović - nastavnik, Mr Jelena Dakić-saradnik Mr Milica Kankaraš-saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, domaći zadaci, testovi, konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Realne funkcije. Inverzne relacije i funkcije. I nedjelja, vježbe - Realne funkcije. Inverzne relacije i funkcije. II nedjelja, pred.-Polje realnih, racionalnih i kompleksnih brojeva. II nedjelja, vježbe Polje realnih, racionalnih i kompleksnih brojeva. III nedjelja, pred.- Linearni vektorski prostor nad poljem skalara. III nedjelja, vježbe - Linearni vektorski prostor nad poljem skalara. IV nedjelja, pred.- Matrica i operacije nad matricama. IV nedjelja, vježbe - Matrica i operacije nad matricama. V nedjelja, pred.- I - KOLOKVIJUM V nedjelja, vježbe - I - KOLOKVIJUM VI nedjelja, pred.- Determinante kvadratne matrice. Inverzna matrica. VI nedjelja, vježbe - Determinante kvadratne matrice. Inverzna matrica. VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Matrični zapis sistema linearnih jednačina. Rang matrice. Kroneker-Capelijeva teorema. VIII nedjelja, vježbe - Matrični zapis sistema linearnih jednačina. Rang matrice. Kroneker-Capelijeva teorema. IX nedjelja, pred.- Karakteristične vrijednosti i karakteristični vektori kvadratne matrice. IX nedjelja, vježbe - Karakteristične vrijednosti i karakteristični vektori kvadratne matrice. X nedjelja, pred.- Matrica prelaza iz jedne u drugu bazu konačnodimenzionalnog vektorskog prostora. X nedjelja, vježbe - Matrica prelaza iz jedne u drugu bazu konačnodimenzionalnog vektorskog prostora. XI nedjelja, pred.- Skalarni proizvod. Euklidski vektorski prostor. XI nedjelja, vježbe - Skalarni proizvod. Euklidski vektorski prostor. XII nedjelja, pred.- II - KOLOKVIJUM XII nedjelja, vježbe - II - KOLOKVIJUM XIII nedjelja, pred.- Vektorska algebra. Skalarni, vektorski i mješoviti proizvod vektora. XIII nedjelja, vježbe - Vektorska algebra. Skalarni, vektorski i mješoviti proizvod vektora. XIV nedjelja, pred.- Jednačina ravni u Decartesovim pravouglim koordinatama. XIV nedjelja, vježbe - Jednačina ravni u Decartesovim pravouglim koordinatama. XV nedjelja, pred.- Jednačine cilindričnih i rotacionoh površi. Algebarske površi drugog reda. XV nedjelja, vježbe - Jednačine cilindričnih i rotacionoh površi. Algebarske površi drugog reda. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 satii20minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 =210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | 1. Jovan D. Keckić: Linearna algebra (Teorija i zadaci), Naučna knjiga, Beograd 1989 2. D. S. Mitrinović, D. Mihailović, P. M. Vasić : Linearna algebra, polinomi, analitička geometrija, Beograd 1971. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 5 domaćih zadataka ukupno 5 poena (svaki domaći zadatak 1 poen) - Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) - Uredno pohañanje nastave 5 poena (svaki izostanak –1 poen) - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija za najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode u grupi od 40 studenata. Računske vježbe u grupi do 20 studenata. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / MATEMATIKA II
Naziv predmeta: | MATEMATIKA II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1027 | Obavezan | 2 | 6 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje osnova diferencijalnog i integralnog racuna funkcija jedne promjenljive i sticanje osnovnih znanja iz teorije funkcija vise promjenljivih. |
Ishodi učenja | Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1. Definisu i izracunaju granicnu vrijednost niza. 2. Ispitaju neprekidnost i diferencijabilnost zadate funkcije i primijene osnovne teoreme diferencijalnog racuna(Rolova, Lagranzova i Kosijeva teorema). 3. Ispitaju tok i nacrtaju grafik funkcije. 4. Izracunaju neodredjene integrale odredjenih tipova. 5. Primjenom odredjenog integrala odrede povrsinu ravne figure, zapreminu i povrsinu rotacionog tijela. 6. Definisu pojam parcijalnog izvoda i diferencijabilnosti funkcije vise promjenljivih. 7.Odrede (uslovne) eksremne vrijednosti funkcije vise promjenljivih . |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof.dr. Sanja Jancic Rasovic, mr. Velimir Corovic-saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vjezbe, samostalni rad i konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Elementarne funkcije. Brojni niz. I nedjelja, vježbe - Elementarne funkcije. Brojni niz. II nedjelja, pred.-Granicna vrijednost funkcije. II nedjelja, vježbe Granicna vrijednost funkcije. III nedjelja, pred.- Neprekidnost funkcije. Osobine neprekidnih funkcija. III nedjelja, vježbe - Neprekidnost funkcije. Osobine neprekidnih funkcija. IV nedjelja, pred.- Diferencijalni račun funkcija jedne promjenljive. Osnovne teoreme diferencijalnog računa. IV nedjelja, vježbe - Diferencijalni račun funkcija jedne promjenljive. Osnovne teoreme diferencijalnog računa. V nedjelja, pred.- Izvodi viseg reda. Tejlorova formula V nedjelja, vježbe - Izvodi viseg reda. Tejlorova formula VI nedjelja, pred.- Primjene izvoda u ispitivanju toka funkcija. VI nedjelja, vježbe - Primjene izvoda u ispitivanju toka funkcija. VII nedjelja, pred.- Kolokvijum VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum VIII nedjelja, pred.- Neodredjeni integral. Metode integracije VIII nedjelja, vježbe - Neodredjeni integral. Metode integracije IX nedjelja, pred.- Integracija racionalnih, iracionalnih i trigonometrijskih funkcija. IX nedjelja, vježbe - Integracija racionalnih, iracionalnih i trigonometrijskih funkcija. X nedjelja, pred.- Odredjeni integral. X nedjelja, vježbe - Odredjeni integral. XI nedjelja, pred.- Primjene odredjenog integrala. XI nedjelja, vježbe - Primjene odredjenog integrala. XII nedjelja, pred.- Funkcije više promjenljivih. Izvodi i diferencijali višeg reda. XII nedjelja, vježbe - Funkcije više promjenljivih. Izvodi i diferencijali višeg reda. XIII nedjelja, pred.- Lokalni i uslovni ekstremum funkcije vise promjenljivih. XIII nedjelja, vježbe - Lokalni i uslovni ekstremum funkcije vise promjenljivih. XIV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum. XIV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum. XV nedjelja, pred.- Diferencijalne jednacine(homogena jednacina prvog reda, linearna jednacina prvog reda i Bernulijeva jednacina) XV nedjelja, vježbe - Diferencijalne jednacine(homogena jednacina prvog reda, linearna jednacina prvog reda i Bernulijeva jednacina) |
Opterećenje studenta | U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita: od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sata i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad) Nedeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući repeticiju i konsultacije |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbanjima, polaganje kolokvijuma |
Konsultacije | Konsultacije ponedeljak 16 sati kabinet 136 |
Literatura | 1. V. Dašić: Diferencijalni i integralni račun. (Univerzitet Crne Gore, 1998, Podgorica) 2. S. Duborija, M. Mosurović, G. Šuković, S. Jančić: Diferencijalni i integralni račun, zbirka ispitnih zadataka (Univerzitet Crne Gore 1999. Podgorica) 3.J. M. Lavrentjev, R. Šćepanović: Zbirka zadataka iz matematike, I dio (Unirex, Nikšić 1992). |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijum 50 poena Zavrsni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / TEHNIČKO CRTANJE
Naziv predmeta: | TEHNIČKO CRTANJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1031 | Obavezan | 1 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Poznavanje elemenata tehničkog crteža, njegovo razumijevanje/čitanje i samostalna izrada; predstavljanje 3D objekata na 2D medijumu (papiru ili monitoru računara), korišćenjem klasičnog pribora ili softverskog paketa Auto Cad. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Crtežom jasno, precizno, jednoznačno i estetski prikladno predstavi predmet crtanja, kao i da nacrtani predmet/objekat zamisli u prostoru; 2. Vlada elementima tehničkog crteža, kao osnove za izradu projektne dokumentacije i samostalno ga crta i čita/razumije; 3. Grafički predstavi 3D objekte i detalje koristeći standarde i pravila tehničkog crtanja, uz pomoć klasičnog pribora ili računara |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Marija Jevrić, dipl. inž. građ. |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u tehničko crtanje, pribor za tehn. crt; vrste tehničkog crteža; razmjera; standardi u tehničkom crtanju I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Vrsta i namjena linija; tehničko pismo; grafičke oznake i simboli u građevinarstvu i arhitekturi; zaglavlja II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Osnovne geometrijskie konstrukcije i transformacije III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Metode predstavljanja 3D objekta: ortogonalna i centralna projekcija i aksonometrija IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Vrste građevinskih projekata, njihov sadržaj i oprema; slaganje projekta V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Vrste kotiranja i elementi kotiranja; opšta pravila kotiranja; šrafiranje VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Crtanje saobraćajnica, objekata, gradilišta, instalacija VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- I KOLOKVIJUM - praktični zadatak VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Uvod u Auto Cad; elementi radne površine i početna podešavanja IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Koordinatni sistemi, pomoćna mreža i precizni odabir tačaka X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Osnovne naredbe za crtanje linije, mnogouglova, krivih i polilinija XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Osnovne naredbe za modifikovanje i transfromacije objekata XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Kotiranje; unošenje teksta, šrafiranje XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Rad sa blokovima i slojevima; štampanje crteža XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Osnove BIM tehnologija XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | Po semestru: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Izrada kolokvijuma - praktičnog zadatka i usmena odbrana |
Konsultacije | Utorkom u 12 h |
Literatura | Osnovna literatura: 1. M. Obradović: Računarska geometrija, Akademska misao, Beograd, 2015. 2. R. Gligorić: Inženjerske komunikacije, Univerzitet u Novom Sadu, 2015. Dopunska literatura: http://www.autodesk.com/education |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - elaborat: do 4 poena; - kolokvijum / praktičan zadatak: do 26 poena; - završni ispit: do 70 poena |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / BETONSKE KONSTRUKCIJE I
Naziv predmeta: | BETONSKE KONSTRUKCIJE I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1036 | Obavezan | 5 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Otpornost materijala 1 i Otpornost materijala 2, Građevinski materijali |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa materijom iz oblasti primjene, projektovanja i građenja konstrukcija od betona i armiranog betona |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispšit student će biti u stanju da vlada osnovnim znanjima iz oblasti teorije betonskih konstrukcija, kao što su osobine metarijla, pravila za armiranje, osnove proračuna prema graničnom stanju nosovosti 8presjek sa prslinom, trasverzalne sile i torzija). Osim toga moći će da konstruiše i dimenzioniše osnovne AB elemente greda i ploča i ostalih međuspratnih konstrukcija. Imaće i osnovna znanja iz oblasti nelinearne analize konstrukcija. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Nebojša Đuranović, nastavnik i Dr Nina Serdar i Mr Maja Laušević, saradnici |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, učenje, konsultacije i samostalna izrada elaborata. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod, Suština i osnovni pojmovi o betonu i armiranom betonu I nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti II nedjelja, pred.-Osobine materijala II nedjelja, vježbe Zadaci iz predmetne oblasti III nedjelja, pred.- Pravila za armiranje III nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti IV nedjelja, pred.- Osnove proračuna, Ponašanje AB presjeka i elemenata pri porastu opterećenja, Proračun statičkih uticaja IV nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti V nedjelja, pred.- Konstitutivne veze V nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti VI nedjelja, pred.- Naponsko-deformacijske oblasti VI nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti VII nedjelja, pred.- Koncept sigurnost VII nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti VIII nedjelja, pred.- Opste postavke proračuna, Proračun AB presjeka prema graničnim stanjima nosivosti - Presjek sa prslinom - I dio VIII nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti IX nedjelja, pred.- Proračun AB presjeka prema graničnim stanjima nosivosti - Presjek sa prslinom - II dio IX nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti X nedjelja, pred.- Proračun AB presjeka prema glavnim naponima zatezanja za granične uticaje transverzalnih sila i momenata torzije X nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti XI nedjelja, pred.- Konstruisanje i proračun grednih elemenata XI nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti XII nedjelja, pred.- Konstruisanje i proračun AB ravnih površinskih elemenata - Ploče - I dio XII nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti XIII nedjelja, pred.- Ploče - II dio XIII nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti XIV nedjelja, pred.- Ostale međuspratne konstrukcije XIV nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti XV nedjelja, pred.- Osnovi nelinearne analize AB konstrukcija i preraspodjela statičkih uticaja kod statički neodređenih AB elemenata XV nedjelja, vježbe - Zadaci iz predmetne oblasti |
Opterećenje studenta | nedjeljno: 5 bodova x 40/30 = 6.67 sati Struktura: 2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2.67 sata samostalnog rada uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: 6.67 sati x 16 =106.67 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 6.67 sati = 13.33 sati Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106.67 sati (Nastava) + 13.33 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, i elaborat |
Konsultacije | Prof dr Nebojša Đuranović, dipl.inž.građ., nastavnik: ponedeljak od 13h-15h; Dr Nina Serdar i Mr. Maja Laušević, dipl.inž.građ., saradnici: ponedeljak od 10-12h i četvrtak od 11h-13h |
Literatura | Literatura: 1. Đuranović N.: "Izvod iz predavanja na predmetu Betonske konstrukcije I", septembar 2020. godine. 2 i 3. Grupa autora: BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, knjiga 1 i 2, Gradevinska knjiga Beograd, 1991. 4. Eurocodes EN 1990 i EN 1992-1-1; 5. https://eurocodes.jrc.ec.europa.eu/home.php |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Rad i znanje tokom semestra uključujući i domaće zadatke i godišnji elaborat se ocjenjuju sa max. 40 bodova. Znanje, razumijevanje i angažovanost pokazana tokom predavanja i vježbanja (od 0 do 5 bodova), Predat semestralni elaborat (od 0 do 10 bodova), jedan kolokvijum (od 0 do 20 bodova), Znanje i razumijevanje prikazano tokom odbrane elaborata na kraju semestra (od 0 do 5 bodova) Završni Ispit se ocjenjuje sa max. 60 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se može organizovati i na stranom jeziku |
Napomena | Prisustvo predavanjima i vježbama je obavezno. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / BETONSKE KONSTRUKCIJE II
Naziv predmeta: | BETONSKE KONSTRUKCIJE II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1037 | Obavezan | 6 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Otpornost materijala I i II, Građevinski materijali |
Ciljevi izučavanja predmeta | UUpoznavanje sa materijom iz oblasti primjene, projektovanja i gra|enja konstrukcija od armiranog i predhodnonapregnutog betona |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Vlada osnovnim informacijama iz oblasti prethodno napregnutih konstrukcija. 2. Primjeni znanje, tj. izvrsi proracun i dimenzionisanje AB elemenata prema granicnim stanjima nosivosti (stubovi, ramovi, kratki elementi, zglobovi, zidni nosaci, ) 3. Primjeni znanje, tj. izvrsi kontrolu AB elemenata prema granicnim stanjima upotrebljivosti 4. Kreativno primijeni stecena znanja iz oblasti AB konstrukcija na manje slozenim objektima - individualni stambeni objekti |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Nebojša Đuranović – nastavnik, Dr Nina Serdar,-saradnik Mr Maja Laušević - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, učenje, konsultacije i samostalna izrada elaborata. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Proračun AB presjeka bez prsline. Interakcioni dijagrami za dimenzionisanje AB presjeka I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa sadržajem semestralnog eleborata. Dispoziciono rješavanje AB hale Interakcioni dijagrami za dimenzionisanje AB presjeka. II nedjelja, pred.-Konstruisanje i proračun stubova i zidova. II nedjelja, vježbe Dimenzionisanje konzolne ploče POS 1 i nadvratne grede POS 5 III nedjelja, pred.- Proračun vitkih AB elemenata. III nedjelja, vježbe - Rješavanje krovne AB konstrukcije. Sitnorebrasta tavanica POS 3 i Rebrasta ploča POS 2 i POS 4 - I dio IV nedjelja, pred.- Metoda zamjenjujuće rešetke (Strut-and-tie method, S&TM, STM, štapni model, ...) IV nedjelja, vježbe - Rješavanje krovne AB konstrukcije. Sitnorebrasta tavanica POS 3 i Rebrasta ploča POS 2 i POS 4 - II dio V nedjelja, pred.- Projektovanje i proračun AB ramovskih konstrukcija. Lokalni naponi pritiska V nedjelja, vježbe - Armirano betonski ram, POS R VI nedjelja, pred.- Zglobovi u AB konstrukcijama. Kratki elementi i dejstvo koncentrisanog opterećenja u blizini oslonca VI nedjelja, vježbe - Zglob, POS 6; Kratki element, POS 7; VII nedjelja, pred.- Zidni nosači (debele/visoke grede) - I dio VII nedjelja, vježbe - Kontinualna krstasto armirana ploča, POS KP-I dio VIII nedjelja, pred.- Zidni nosači (debele/visoke grede) - II dio VIII nedjelja, vježbe - Kontinualna krstasto armirana ploča, POS KP-II dio IX nedjelja, pred.- Proračun AB presjeka i elemen. prema Graničnim Stanjima Upotrebljivosti - Uvod IX nedjelja, vježbe - AB podvlaka, POS 8. Vođenje armature prema liniji zatežućih sila. Preraspodjela statičkih uticaja. X nedjelja, pred.- Proračun AB presjeka i elemenata prema GSU - GS napona X nedjelja, vježbe - Zidni nosač, POS ZN. XI nedjelja, pred.- Proračun AB presjeka i elemenata prema GSU - GS prslina - I dio XI nedjelja, vježbe - Armirano betonski stub, POS S. XII nedjelja, pred.- Proračun AB presjeka i elemenata prema GSU - GS prslina - II dio XII nedjelja, vježbe - Superpozicija napona i dilatacija od spoljašnjih uticaja različitog početka dejstva. XIII nedjelja, pred.- GSU - granično stanje prslina i ugiba, I dio XIII nedjelja, vježbe - Proračun AB presjeka i elemenata prema GSU - GS ugiba/deformacija XIV nedjelja, pred.- GSU - granično stanje prslina i ugiba, II dio XIV nedjelja, vježbe - Granično stanje deformacija. XV nedjelja, pred.- Prethodno napregnute konstrukcije. XV nedjelja, vježbe - odbrana elaborata |
Opterećenje studenta | nedeljno; 5 bodova x 40/30 = 6.67 sati Struktura: 2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 2.67 sata samostalnog rada ključujući konsultacije |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | 1. Đuranović N.: "Izvod iz predavanja na predmetu Betonske konstrukcije II", februar 2021. godine; 2. Grupa autora: BETON I ARMIRANI BETON PREMA BAB 87, knjiga 1 i 2, Gradevinska knjiga Beograd, 1991; 3. Radosavljević, @., Bajić, D.: ARMIRANI BETON, knjiga 3, Gradevinska knjiga, 1988; 4. Eurocodes EN 1990 i EN 1992-1-1; 5. https://eurocodes.jrc.ec.europa.eu/home.php |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Rad i znanje tokom semestra uključujući i domaće zadatke i godišnji elaborat se ocjenjuju sa max. 40 bodova. Znanje, razumijevanje i angažovanost pokazana tokom predavanja i vježbanja (od 0 do 5 bodova), Predat semestralni elaborat (od 0 do 10 bodova), jedan kolokvijum (od 0 do 20 bodova), Znanje i razumijevanje prikazano tokom odbrane elaborata na kraju semestra (od 0 do 5 bodova) Završni Ispit se ocjenjuje sa max. 60 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / TUNELI I PODZEMNE KONSTRUKCIJE
Naziv predmeta: | TUNELI I PODZEMNE KONSTRUKCIJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1038 | Obavezan | 6 | 4.5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Mehanika tla i stijena |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj sticanje znanja o tunelima i podzemnim konstrukcijama. |
Ishodi učenja | 1. Prepozna i odabere geotehničke podloge za projektovanje tunela 2. Primjeni osnovne načine definisanja primarnog stanja napona u stijeni 3. Sračuna stanje napona oko kružnog otvora u elastičnoj sredini 4. Sračuna stanje napona oko kružnog otvora pri pojavi plastičnosti 5. Sračuna pritiske na podgradnu konstrukciju primjenom terije rasteretnog svoda 6. Definiše diskontinuitet u prostoru primjenom stereografskih projekcija 7. Primjeni Vinklerov modle priporračunu sttaičkih uticaja u konstrukciji tunela 8. Kategoriše uslove izgradnje tunela premaGN206 |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Zvonko Tomanović - nastavnik, Mr Slobodan Živaljević, Borko Miladinović - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, laboratorijske vežbe, konsultacije, posjete gradilištima. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Razvoj izgradnje podzemnih objekata u gradjevinarstvu. Načela za odredjivanje položaja i gabarita. Geološke geotehničke osnove za formiranje modela za dimenzionisanje podzemnih konstrukcija. I nedjelja, vježbe - Razvoj izgradnje podzemnih objekata u gradjevinarstvu. Načela za odredjivanje položaja i gabarita. Geološke geotehničke osnove za formiranje modela za dimenzionisanje podzemnih konstrukcija. II nedjelja, pred.-Značaj primarnih napona u terenu na formiranje sekundarnih napona oko iskopa u stenskoj masi, kvazi elastično ponašanje stenske mase oko iskopa i formiranje kvaziplastične zone oko iskopa. II nedjelja, vježbe Značaj primarnih napona u terenu na formiranje sekundarnih napona oko iskopa u stenskoj masi, kvazi elastično ponašanje stenske mase oko iskopa i formiranje kvaziplastične zone oko iskopa. III nedjelja, pred.- Postupci mjerenja napona i deformacija u stijenskoj masi. III nedjelja, vježbe - Postupci mjerenja napona i deformacija u stijenskoj masi. IV nedjelja, pred.- Teorija rasteretnog svoda kao osnova za dimenzionisanje podzemnih konstrukcija, veza sa geotehničkim klasifikacijama stijenske mase. IV nedjelja, vježbe - Teorija rasteretnog svoda kao osnova za dimenzionisanje podzemnih konstrukcija, veza sa geotehničkim klasifikacijama stijenske mase. V nedjelja, pred.- Postupci dimenzionisanja podzemnih konstrukcija, metode zatvorenog poligonalnog rama sa osloncima preko fiktivnih štapova, metode sa diskretizacijom stijenske mase kao kontinualne sredine (MKE, MGE i sl.). V nedjelja, vježbe - Postupci dimenzionisanja podzemnih konstrukcija, metode zatvorenog poligonalnog rama sa osloncima preko fiktivnih štapova, metode sa diskretizacijom stijenske mase kao kontinualne sredine (MKE, MGE i sl.). VI nedjelja, pred.- Definisanje diskontinuiteta u prostoru, koriš}enje stereografske projekcije u analizi stabilnosti iskopa i u dimenzionisanju podgradne konstrukcije. VI nedjelja, vježbe - Definisanje diskontinuiteta u prostoru, koriš}enje stereografske projekcije u analizi stabilnosti iskopa i u dimenzionisanju podgradne konstrukcije. VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Izrada lakih tunelskih iskopa, osnovi primene eksploziva u podzemnim iskopima. VIII nedjelja, vježbe - Izrada lakih tunelskih iskopa, osnovi primene eksploziva u podzemnim iskopima. IX nedjelja, pred.- Savremena podgradna konstrukcija (prskani beton, armaturne mreže, sidra) i njeno dimenzionisanje IX nedjelja, vježbe - Savremena podgradna konstrukcija (prskani beton, armaturne mreže, sidra) i njeno dimenzionisanje X nedjelja, pred.- Tradicionalna podgradna konstrukcija, materijali, faze izvodjenja. Primena otvorenog i zatvorenog štita montažne podgradne konstrukcije. X nedjelja, vježbe - Tradicionalna podgradna konstrukcija, materijali, faze izvodjenja. Primena otvorenog i zatvorenog štita montažne podgradne konstrukcije. XI nedjelja, pred.- Monolitizacija montažne podgrade i prednaprezanje betonske podgrade primenom injektiranja. Delovanje injektiranja na stensku masu oko tunela. XI nedjelja, vježbe - Monolitizacija montažne podgrade i prednaprezanje betonske podgrade primenom injektiranja. Delovanje injektiranja na stensku masu oko tunela. XII nedjelja, pred.- Naponi u tunelskoj oblozi u uslovima rotacione simetrije. Interakcija betonske obloge i stene. XII nedjelja, vježbe - Naponi u tunelskoj oblozi u uslovima rotacione simetrije. Interakcija betonske obloge i stene. XIII nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM XIII nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM XIV nedjelja, pred.- Dreniranje i hidroizolacija tunela pri izgradnji i u eksploataciji. XIV nedjelja, vježbe - Dreniranje i hidroizolacija tunela pri izgradnji i u eksploataciji. XV nedjelja, pred.- Portalne gradjevine, tipovi, principi dimenzionisanja. XV nedjelja, vježbe - Portalne gradjevine, tipovi, principi dimenzionisanja. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 4.5 bodova x 40/30 = 6sati Ukupno opterećenje za predmet 4,5x30 = 135 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
4.5 kredita x 40/30=6 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 0 minuta x 16 =96 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 0 minuta x 2 =12 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4.5 x 30=135 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 27 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 96 sati i 0 minuta (nastava), 12 sati i 0 minuta (priprema), 27 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Literatura: osnovna: Branislav Popović, “Tuneli”, Grañevinska knjiga, Beograd, 1987 Dr Zvonko Tomanović “Tuneli i podzemne konstrukcije”, Skripta, 2004. Dr Petar Jovanović, ”Izrada podzemnih prostorija velikog profila”, Grañevinska knjiga, Beograd, 1984 Literatura: dopunska: Prof. dr Petar Anagnosti, “Podzemne konstrukcije – deo I Projektovanje i grañenje ”, Grañevinski kalendar, str. 112- 149, Savez Inženjera i Tehničara Jugoslavije, Beograd, 2004. Prof. dr Petar Anagnosti, Doc dr Zvonko Tomanović, “Podzemne konstrukcije – deo II Saobraćajni tuneli ”, Grañevinski kalendar, str. 1- 78, Savez Inženjera i Tehničara Jugoslavije, Beograd, 2005. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 5 grafičkih vježbi - 10 poena (2 poena za svaku vježbu) - kolokvijum 40 poena (smatra se položenim ukoliko se osvoji min 21 poen) - završni ispit - 50 poena - prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Vježbe (V) se izvode za grupe do 20 studenata. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA
Naziv predmeta: | ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA GRAĐENJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1476 | Obavezan | 6 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje znanja potrebnih za planiranje vremena i troškova, izbor građevinske mehanizacije, primjenu različitih tehnologija građenja i organizacionih metoda za analizu i unapređenje građenja. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. prepoznaje i razjašnjava tehničku dokumentaciju 2. uradi predmjer građevinskih radova 3. nabroji proizvodne faktore i opiše njihov uticaj 4. razlikuje i opiše metode i tehnologije građenja 5. opiše i objasni uslove, karakteristike i prednosti različitog načina organizovanja proizvodnje (pojedinačna, maloserijska, industrijska, lančana, taktna...) 6. nabroji, opiše i prepozna građevinsku mehanizaciju 7. izračuna učinke i cijene koštanja mehanizacije 8. nabroji i opiše metode planiranja i faze izrade planova 9. objasni koncepte građevinskih normativa 10. uradi projekat organizacije i tehologije građenja za konkretan objekat a. riješi praktične probleme izbora mehanizacije za obavljanje građevinskih radova b. primijeni metode studije tehnološkog procesa na konkretne probleme iz prakse c. izvrši adekvatan izbor i primjenu normativa u proračunu analize cijena za građevinske radove d. analizira način obavljanja građevinskih radova, potrebne resurse i vrši procjenu troškova i trajanja aktivnosti i radova e. uradi dinamičke planove izvršenja radova primjenom različitih metoda: gantogram, ciklogam, mrežni planovi, Pert metoda f. uradi statičke i dinamičke planove resursa g. uradi predračun koštanja radova i finansijske planove h. uradi i nacrta šemu organizacije gradilišta |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Snežana Rutešić - nastavnik, Mr Mladen Gogić – saradnik Mr Željka Beljkaš – saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vežbe, konsultacije, seminarski rad |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Istorijski razvoj naučne organizacije rada; opšta načela; proizvodni faktori; priprema proizvodnje: studija tehnološkog procesa I nedjelja, vježbe - Proučavanje investiciono-tehničke dokumentacije; dorada priloženih skica prema zadatim dimenzijama; izrada opisa radova; određivanje faza izvršenja radova II nedjelja, pred.-Građevinska mehanizacija: širi izbor mehanizacije, učinci, koštanje radnog časa i podjela mašina. Mehanizacija za zemljane radove: bageri, utovarivači, dozeri, skreperi, grejderi i dr. II nedjelja, vježbe Proračun količina za zadate radove; procjena količina ostalih radova po fazama izvršenja radova III nedjelja, pred.- Mehanizacija za transport: vozila gradilišnog transporta, vozila van javnih puteva; Mehanizacija za nabijanje (valjci, ploče i sl.) III nedjelja, vježbe - Proučavanje i utvrđivanje metode i tehnologije rada metodom karte procesa. IV nedjelja, pred.- Mehanizacija za prenos i dizanje: toranjske dizalice, kranovi, autodizalice, pumpe za beton i dr.; Mehanizacija i oprema za izradu agregata za beton (drobilice, mlinovi, sita...) IV nedjelja, vježbe - Izbor mehanizacije: širi izbor; proračun praktičnih učinaka za zadate mašine. V nedjelja, pred.- Mehanizacija za izvođenje betonskih radova (fabrike betona, pumpe za beton, automikseri, vibratori, i dr.). V nedjelja, vježbe - Proračun cijene mašinskog rada za zadate mašine. VI nedjelja, pred.- Mjerenje i normiranje rada u građevinarstvu (normativi i analize cijena), plaćanje rada i sistemi nagrađivanja VI nedjelja, vježbe - Uži izbor mašina. VII nedjelja, pred.- I KOLOKVIJUM VII nedjelja, vježbe - Obilazak gradilišta* VIII nedjelja, pred.- Planiranje: osnovni principi planiranja, vrste planova, metode izrade statičkih planova VIII nedjelja, vježbe - Postavka analize cijena IX nedjelja, pred.- Mrežno planiranje. Osnovni elementi planiranja: Analiza strukture, analiza vremena i analiza sredstava. IX nedjelja, vježbe - Postavka analize cijena -nastavak X nedjelja, pred.- Izrada mrežnih planova: i - j tehnika, PRECEDENCE (PD metoda) X nedjelja, vježbe - Statički plan materijala. Statički plan radne snage.Proračun trajanja radova i sastav radnih brigada. XI nedjelja, pred.- Planiranje i metode planiranja: gantogrami, ortogonalni planovi, ciklogrami i dr. Analiza sredstava- optimizacija. XI nedjelja, vježbe - Dinamičko planiranje primjenom tehnika mrežnog planiranja (PD metoda): izrada inicijalne liste aktivnosti i utvrđivanje međuzavisnosti; konstrukcija mrežnog plana. XII nedjelja, pred.- Tehnologije građenja. Proizvodni pogoni i industrijalizacija (armirački pogoni, tesarski pogoni, drobilična postrojenja, separacije, pogoni za proizvodnju montažnih elemenata, industrijalizacija). Organizacija montažnih radova XII nedjelja, vježbe - Dinamičko planiranje primjenom tehnika mrežnog planiranja (PD metoda)-nastavak: proračun vremena u mreži.; terminiranje mrežnog dijagrama. Dinamički plan radne snage. XIII nedjelja, pred.- Izrada projekta organizacije građenja. XIII nedjelja, vježbe - Pripremni radovi -procjena koštanja. Šema organizacije gradilišta. Završetak analize cijena; predračun koštanja radova; finansijski plan realizacije radova (mjesečni i kumulativni); tehnički izvještaj. XIV nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XIV nedjelja, vježbe - obilazak gradilišta* XV nedjelja, pred.- Popravni KOLOKVIJUM XV nedjelja, vježbe - Popravni KOLOKVIJUM |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6.5 kredita x 40/30 = 8 sati i 40minuta Ukupno opterećenje za predmet 6,5x30 =195 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Da redovno prati predavanja i vježbe (neophodno prisustvo studenta min. 70%), tačno, uredno i na vrijeme radi elemente semestralnog rada |
Konsultacije | Dr Snežana Rutešič – nastavnik utorak 12 do 14, četvrtak 10 do 12 Mr Željka Beljkaš –saradnik ponedeljak i srijeda od 8 do 10 Mr Mladen Gogić - saradnik utorak 13 do 15, četvrtak 11 do 13 |
Literatura | 1. B. Trbojević: Organizacija građevinskih radova, Građevinska knjiga, Beograd, 1992. 2. B. Trbojević, Ž. Praščević: Građevinske mašine; Građevinska knjiga, Beograd, 1991. 3. P. Đuranović: Projektovanje organizacije građenja, Građevinski fakultet i Kulturno prosvjetna zajednica Podgorice, Podgorica, 1995. 4. B. Ivković, D. Arizanović: Rešeni problemi iz organizacije i tehnologije građenja; Građevinski fakultet, Beograd 5. G. Ćirović: Problemi planiranja, organizovanja i tehnologije građenja; Viša građevinsko-geodetska škola, Beograd, 2000. 6. M. Trivunić, Z.Matijević: Tehnologija i organizacija građenja – Praktikum, FTN Izdavaštvo, Novi Sad, 2006. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Prisustvo predavanjima i vježbama (obavezno 70 % prisustva) 1 do 4 poena - Izrada semestralnog rada 9 do 18 poena - Prvi kolokvijum (zadaci iz oblasti građevinskih mašina, proučavanja tehnoloških procesa i sl.) 10 do 20 poena - Drugi kolokvi |
Posebne naznake za predmet | Na časovima vježbi se rade primjeri zadataka, na osnovu kojih studenti rade konkretne djelove elaborata – semestralnog rada u preostalom vremenu vježbi, što se boduje kao izrada semestralnog rada Kolokvijum obuhvata izradu zadataka (uz dozvoljeno korišćen |
Napomena | Završni (i popravni) ispit sastoji se od dva međusobno neuslovljena dijela koja se po pravilu polažu istog dana, a student ne mora polagati oba dijela završnog ispita: • test sa oko 20-ak pitanja u kojem su zastupljena pitanja: sa izborom tačnog odgovora |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / NACRTNA GEOMETRIJA
Naziv predmeta: | NACRTNA GEOMETRIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1702 | Obavezan | 1 | 6 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje studenata sa načinima predstavljanja tvorevina prostora, oblika i prostornih odnosa. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Predstavi geometrijske figure i tijela u ortogonalnoj i kosoj projekciji 2. Protumači odnose i metrička svojstva objekata predstavljenih na crtežu 3. Odredi presjek geometrijskog tijela sa ravni, kao i prodor dva geometrijska tijela 4. Konstruiše pravoizvodne i zavojne površi 5. Razumije prikaz terena i objekata u kotiranoj projekciji i određuje linije nasipa i usjeka za platformu i put 6. Rješava složene krovove i određuje veličine krovnih ravni 7. Poznaje svojstva Platonovih tijela i konstrukciju kocke, tetraedra i oktaedra |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Marija Jevrić - nastavnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, grafičke vježbe i vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. i konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Opšti pojmovi o projiciranju. Paralelno projiciranje, ortogonalno i koso. Koordinatni triedar i Monžov par projekcija. I nedjelja, vježbe - Uvod. Opšti pojmovi o projiciranju.Paralelno projiciranj: ortogonalno i koso. Koordinatni triedar i Monžov par projekcija. II nedjelja, pred.-Tačka i prava. Prave u specijalnom položaju, prodori prave kroz projekcijske ravni. Vidljivost i oktanti kroz koje prava prolazi. II nedjelja, vježbe Tačka i prava. Prave u specijalnom položaju, prodori prave kroz projekcijske ravni. Vidljivost i oktanti kroz koje prava prolazi. III nedjelja, pred.- Ravan; tačka i prava u ravni; prave u specijalnom položaju; nagibnice; normala, ort. nagib. triedar. Meñusobni položaj ravni i presjeci ravnI. III nedjelja, vježbe - Ravan; tačka i prava u ravni; prave u specijalnom položaju; nagibnice; normala, ort. nagib. triedar. Meñusobni položaj ravni i presjeci ravnI. IV nedjelja, pred.- Transformacija, rotacija, prava velićina duži i uglova. IV nedjelja, vježbe - Transformacija, rotacija, prava velićina duži i uglova. V nedjelja, pred.- Kolineacija i afinitet. Pravilni poliedri. Presjek rogljastih tijela. V nedjelja, vježbe - Kolineacija i afinitet.Pravilni poliedri. Presjek rogljastih tijela. VI nedjelja, pred.- Krovovi, prava veličina krovnih ravni. VI nedjelja, vježbe - Krovovi, prava veličina krovnih ravni. VII nedjelja, pred.- I - KOLOKVIJUM VII nedjelja, vježbe - I - KOLOKVIJUM VIII nedjelja, pred.- Kosa projekcija, tačka, prava, ravan. VIII nedjelja, vježbe - Kosa projekcija, tačka, prava, ravan. IX nedjelja, pred.- Prodori rogljastih tijela. IX nedjelja, vježbe - Prodori rogljastih tijela. X nedjelja, pred.- Prodori konusnih i cilindričnih površi. X nedjelja, vježbe - Prodori konusnih i cilindričnih površi. XI nedjelja, pred.- Zavojnica. Pravoizvodne i zavojne površi. XI nedjelja, vježbe - Zavojnica. Pravoizvodne i zavojne površi. XII nedjelja, pred.- Kotirana projekcija: razmjera, tačka, prava (interval i graduisanje) Dvije prave. Ravan. Presjeci ravni. Prodor prave kroz ravan. Postavljanje ravni kroz pravu u nagibu. Plato. Zemljište, profil. XII nedjelja, vježbe - Kotirana projekcija: razmjera, tačka, prava (interval i graduisanje) Dvije prave. Ravan. Presjeci ravni. Prodor prave kroz ravan. Ravan kroz pravu u nagibu. Zemljište, profil. XIII nedjelja, pred.- Određivanje linije nasipa i usjeka za platformu i put u nagibu - metoda izohipsi . Podužni profili. XIII nedjelja, vježbe - Određivanje linije nasipa i usjeka za platformu i put u nagibu - metoda izohipsi . Podužni profili. XIV nedjelja, pred.- Određivanje linije nasipa i usjeka za put u nagibu - metoda poprečnih profila. XIV nedjelja, vježbe - Određivanje linije nasipa i usjeka za put u nagibu - metoda poprečnih profila. XV nedjelja, pred.- Predaja i odbrana elaborata; Popravni kolokvijum. XV nedjelja, vježbe - Predaja i odbrana elaborata; Popravni kolokvijum. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 =150 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima je obavezno, kao i izrada grafičkih radova na času. |
Konsultacije | Utorak, 12-14 h, kabinet 111 Petak, 12 - 14 h, sala 008 |
Literatura | Gagić Lj.:Nacrtna geometrija, Naučna knjiga, Beograd 1992. god; Gagić: Zbirka zadataka Živanović, Čučaković: Zbirka zadataka |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Elaborat od 12 grafičkih radova (odbranjen - usmena provjera) 14 poena - Kolokvijum 40 poena - Test 6 poena - Završni ispit 40 poena. - Za prelaznu ocjenu potrebno je najmanje 50 poena |
Posebne naznake za predmet | Obavezan pribor za crtanje |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / TEHNIČKA FIZIKA
Naziv predmeta: | TEHNIČKA FIZIKA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1705 | Obavezan | 1 | 3.5 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Poznavanje elemenata tehničkog crteža, njegovo razumijevanje/čitanje i samostalna izrada; predstavljanje 3D objekata na 2D medijumu (papiru ili monitoru računara), korišćenjem klasičnog pribora ili softverskog paketa Auto Cad. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Crtežom jasno, precizno, jednoznačno i estetski prikladno predstavi predmet crtanja, kao i da nacrtani predmet/objekat zamisli u prostoru; 2. Vlada elementima tehničkog crteža, kao osnove za izradu projektne dokumentacije i samostalno ga crta i čita/razumije; 3. Grafički predstavi 3D objekte i detalje koristeći standarde i pravila tehničkog crtanja, uz pomoć klasičnog pribora ili računara |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Marija Jevrić, dipl. inž. građ. |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u tehničko crtanje, pribor za tehn. crt; vrste tehničkog crteža; razmjera; standardi u tehničkom crtanju I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Vrsta i namjena linija; tehničko pismo; grafičke oznake i simboli u građevinarstvu i arhitekturi; zaglavlja II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Metode predstavljanja 3D objekta: ortogonalna i centralna projekcija i aksonometrija III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Vrste kotiranja i elementi kotiranja; opšta pravila kotiranja; šrafiranje IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Vrste građevinskih projekata, njihov sadržaj i oprema; slaganje projekta V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Crtanje saobraćajnica, objekata, gradilišta, instalacija VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Osnovne geometrijskie konstrukcije i transformacije VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- I KOLOKVIJUM VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Uvod u Auto Cad; elementi radne površine i početna podešavanja IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Koordinatni sistemi, pomoćna mreža i precizno pogađanje tačaka X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Osnovne naredbe za crtanje linije, mnogouglova, krivih i polilinija XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Osnovne naredbe za modifikovanje i transfromacije objekata XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Kotiranje; unošenje teksta, šrafiranje XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Rad sa blokovima i slojevima; štampanje crteža XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | Po semestru: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
3.5 kredita x 40/30=4 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 40 minuta x 16 =74 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 40 minuta x 2 =9 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3.5 x 30=105 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 21 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 74 sati i 40 minuta (nastava), 9 sati i 20 minuta (priprema), 21 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo na predavanjima, polaganje kolokvijuma |
Konsultacije | Utorkom 11-12h i četvrtkom 10-11h. |
Literatura | Osnovna literatura: 1. M. Obradović: Računarska geometrija, Akademska misao, Beograd, 2015. 2. R. Gligorić: Inženjerske komunikacije, Univerzitet u Novom Sadu, 2015. Dopunska literatura: http://www.autodesk.com/education |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijumi i završni ispit |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OTPORNOST MATERIJALA I
Naziv predmeta: | OTPORNOST MATERIJALA I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2443 | Obavezan | 3 | 7 | 3+2+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Mehanika 1 |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa fundamentalnom disciplinom koja je osnova za stručne predmete koji se izučavaju u narednim godinama. |
Ishodi učenja | Nakon što student položi ovaj ispit biće osposobljen da analizira i rješava sljedeće probleme: 1. Geometrijske karakteristike ravnih površina; 2. Napone i deformacije u napregnutom tijelu; 3. Veze između napona i deformacija u napregnutom tijelu; 4. Teorije o slomu materijala i dimenzionisanje; 5. Naprezanja grednog nosača (aksijalno, čisto pravo savijanje, čisto koso savijanje, čisto smicanje i torziju). |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Milivoje Rogač - nastavnik BSc Anja Glogovac - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, računske vježbe. Učenje i samostalna izrada zadataka. Konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvodne napomene. Geometrijske karakteristike ravnih površina. I nedjelja, vježbe - Uvodne napomene. Ponavljanje gradiva iz Mehanike I (nosači u ravni). II nedjelja, pred.-Geometrijske karakteristike ravnih površina. II nedjelja, vježbe Ponavljanje gradiva iz Mehanike I (nosači u prostoru). III nedjelja, pred.- Analiza napona. III nedjelja, vježbe - Geometrijske karakteristike ravnih površina. IV nedjelja, pred.- Analiza napona. IV nedjelja, vježbe - Geometrijske karakteristike ravnih površina. V nedjelja, pred.- Analiza napona. V nedjelja, vježbe - Analiza napona. VI nedjelja, pred.- Analiza deformacije. VI nedjelja, vježbe - Analiza napona. Test 1. VII nedjelja, pred.- Analiza deformacije. Veze između napona i deformacija. VII nedjelja, vježbe - Analiza deformacije. VIII nedjelja, pred.- Veze između napona i deformacija. VIII nedjelja, vježbe - Analiza deformacije. Veze između napona i deformacija. IX nedjelja, pred.- Teorije o slomu materijala. Osnovi dimenzionisanja. IX nedjelja, vježbe - Aksijalno naprezanje. KOLOKVIJUM 1. X nedjelja, pred.- Aksijalno naprezanje. Čisto smicanje. X nedjelja, vježbe - Aksijalno naprezanje. Čisto smicanje. XI nedjelja, pred.- Čisto smicanje. Čisto savijanje. XI nedjelja, vježbe - Čisto savijanje. XII nedjelja, pred.- Čisto koso savijanje. Ekscentrični pritisak ili zatezanje. XII nedjelja, vježbe - Čisto koso savijanje. Ekscentrični pritisak ili zatezanje. Test 2. XIII nedjelja, pred.- Ekscentrični pritisak ili zatezanje. Torzija. XIII nedjelja, vježbe - Ekscentrični pritisak ili zatezanje. Torzija. XIV nedjelja, pred.- Torzija. XIV nedjelja, vježbe - Torzija. XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - POPRAVNI KOLOKVIJUM 1 |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sata i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 =210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | Prof. dr Milivoje Rogač ponedeljak i petak 9-11h |
Literatura | Otpornost materijala, Pejović R. Otpornost materijala, Lubarda V. Tablice iz otpornosti materijala, Pejović R. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Uredno pohađanje nastave - max 2 poena - 2 testa - max 8 poena - Jedan kolokvijum - max 45 poena - Završni ispit - max 45 poena - Prelazna ocjena se dobija za najmanje 50 poena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / MATEMATIKA III
Naziv predmeta: | MATEMATIKA III |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2444 | Obavezan | 3 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Matematika 1, Matematika 2 |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje studenata sa višestrukim, krivolinijskom i površinskim integralima, brojnim i funkcionalnim redovima i diferencijalnim jednačinama |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Milenko Mosurović - nastavnik Rajko Ćalasan - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Klasična predavanja svakog poglavlja, izrada konkretnih primjera, samostalna izrada domaćih radova. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Dvostruki integrali. Definicija, izračunavanje, primjene u geometriji i mehanici. I nedjelja, vježbe - Trostruki integrali. Krivolinijski integral 1. vrste. Definicija, izračunavanje, primjene u geometriji i mehanici. II nedjelja, pred.-Trostruki integrali. Krivolinijski integral 1. vrste. Definicija, izračunavanje, primjene u geometriji i mehanici. II nedjelja, vježbe Trostruki integrali. Krivolinijski integral 1. vrste. Definicija, izračunavanje, primjene u geometriji i mehanici. III nedjelja, pred.- Krivolinijski integral 2. vrste. Površinski integral 1. i 2. vrste. Primjene u geometriji i mehanici. III nedjelja, vježbe - Krivolinijski integral 2. vrste. Površinski integral 1. i 2. vrste. Primjene u geometriji i mehanici. IV nedjelja, pred.- Brojni redovi. Konvergencija, kriterijumi konvergencije. IV nedjelja, vježbe - Brojni redovi. Konvergencija, kriterijumi konvergencije. V nedjelja, pred.- Funkcionalni redovi. Tejlorov i Furijerov red. V nedjelja, vježbe - Funkcionalni redovi. Tejlorov i Furijerov red. VI nedjelja, pred.- I KOLOKVIJUM VI nedjelja, vježbe - I KOLOKVIJUM VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Obične diferencijalne jednačine prvog i višeg reda. Tipovi jednačina. VIII nedjelja, vježbe - Obične diferencijalne jednačine prvog i višeg reda. Tipovi jednačina. IX nedjelja, pred.- Homogena linearna diferencijalna jednačina (LDJ) ntog reda sa promjenljivim i konstantnim koeficijentima. Metod varijacije konstanti. IX nedjelja, vježbe - Homogena linearna diferencijalna jednačina (LDJ) ntog reda sa promjenljivim i konstantnim koeficijentima. Metod varijacije konstanti. X nedjelja, pred.- Nehomogena linearna diferencijalna jednačina (LDJ) ntog reda sa promjenljivim i konstantnim koeficijentima. Partikularna rješenja. Granični zadatak. X nedjelja, vježbe - Nehomogena linearna diferencijalna jednačina (LDJ) ntog reda sa promjenljivim i konstantnim koeficijentima. Partikularna rješenja. Granični zadatak. XI nedjelja, pred.- Sistemi diferencijalnih jednačina. Metod eliminacije. Sistemi linearnih diferencijalnih jednačina. Metod varijacije konstanti. XI nedjelja, vježbe - Sistemi diferencijalnih jednačina. Metod eliminacije. Sistemi linearnih diferencijalnih jednačina. Metod varijacije konstanti. XII nedjelja, pred.- Parcijalne diferencijalne jednačine (PDJ) 1. reda. Linearna i kvazilinearna PDJ. Metod karakteristika. Košijev zadatak. Sistemi parcijalnih diferencijalnih jednačina sa dvje jednačine i dvije nepoznate. XII nedjelja, vježbe - Parcijalne diferencijalne jednačine (PDJ) 1. reda. Linearna i kvazilinearna PDJ. Metod karakteristika. Košijev zadatak. Sistemi parcijalnih diferencijalnih jednačina sa dvje jednačine i dvije nepoznate. XIII nedjelja, pred.- Pojam parcijalne diferencijalne jednačine drugog reda. Klasifikacija. Svoñenje na kanonični oblik. Talasna jednačina: Jednačina žice koja treperi. XIII nedjelja, vježbe - Pojam parcijalne diferencijalne jednačine drugog reda. Klasifikacija. Svoñenje na kanonični oblik. Talasna jednačina: Jednačina žice koja treperi. XIV nedjelja, pred.- Jednačina provoñenja toplote. Hlañenje štapa. Laplasova jednačina u cilindričnim koordinatama. Dirihleov problem za krug. XIV nedjelja, vježbe - Jednačina provoñenja toplote. Hlañenje štapa. Laplasova jednačina u cilindričnim koordinatama. Dirihleov problem za krug. XV nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XV nedjelja, vježbe - II KOLOKVIJUM |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 =180 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | R. Šćepanović, Matematika II, Univerzitetska riječ, 1988. Nikšić. R. Šćepanović, M. Martinović: Diferencijalne jednačine, Unirex+PMF, 1994. Podgorica. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Dva kolokvijuma po 20 do 45 poena - Prisustvo predavanjima i izrada domaćih zadataka po 5 poena, ukupno 10 poena - Završni ispit ≤ 50 poena - Prelazna ocjena se dobija za najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode zajedno za sve studente (30 studenata). |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / MEHANIKA TLA I STIJENA
Naziv predmeta: | MEHANIKA TLA I STIJENA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2445 | Obavezan | 4 | 7 | 3+1+2 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje znanja o svojstvima materijala koji čine tlo i stene. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Kategorišu tla prema jedinstvenoj klasifikaciji 2. Odrede granice konzistencije 3. Definišu zbijenost nasipa po Proktoru 4. Odrede filtracione karakteristike tlau laboratoriji 5. Mjere stišljivost tla u laboratoriji 6. Proračunaju slijeganje za temelje plitkog fundiranja 7. Odrede smičuću čvrstoću tla iz direktnog opita i opita triaksijalne kompresije 8. Prepoznaju onosvne oblike nestabilnosti terena - klizišta 9. Prepoznaju razliku između stijene i tla |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Zvonko Tomanović - nastavnik Mr Slobodan Živaljević - saradnik Borko Miladinović - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vežbe, laboratorijske vežbe, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Def. predmeta mehanike tla, v oblici interakcije tla iobjekata, tlo kao grañ. materijal, def. nastanka tla. Tlo kao trofazni sistem, pokazatelji stanja tla: poroznost, vlažnost, jed. Težina, stepen zasićenja. I nedjelja, vježbe - Def. predmeta mehanike tla, v oblici interakcije tla iobjekata, tlo kao grañ. materijal, def. nastanka tla. Tlo kao trofazni sistem, pokazatelji stanja tla: poroznost, vlažnost, jed. Težina, stepen zasićenja. II nedjelja, pred.-Klasifikacioni sistem za identifikaciju i klasifikaciju tla. Klasifikacioni pokazatelji, terenski i laboratorijski načini njihovog odredjivanja. II nedjelja, vježbe Klasifikacioni sistem za identifikaciju i klasifikaciju tla. Klasifikacioni pokazatelji, terenski i laboratorijski načini njihovog odredjivanja. III nedjelja, pred.- Postupci zbijanja tla, normativna jedinična težina, kriterijumi zbijanja za finozrno, krupnozrno tlo i njihovu mešavinu. Prirodni vert. i horiz. naponi u tlu, pojam totalnih, neutralnih i efektivnih napona. III nedjelja, vježbe - Postupci zbijanja tla, normativna jedinična težina, kriterijumi zbijanja za finozrno, krupnozrno tlo i njihovu mešavinu. Prirodni vert. i horiz. naponi u tlu, pojam totalnih, neutralnih i efektivnih napona. IV nedjelja, pred.- Kretanje vode u tlu, propustljivost tla, piezometarski pritisak, gradijent filtracije, teorija filtracije, strujna mreža, filtraciona sila, erozija tla, filterska pravila, primena geotekstila – plastike. IV nedjelja, vježbe - Kretanje vode u tlu, propustljivost tla, piezometarski pritisak, gradijent filtracije, teorija filtracije, strujna mreža, filtraciona sila, erozija tla, filterska pravila, primena geotekstila – plastike. V nedjelja, pred.- Merenje koefic. filtracije u laboratoriji i u terenu. Djelovanja vode u tlu, kapilarnost, uticaj zaleñivanja, piezometri, vrste i tipske konstrukcije. Porni pritisci u zasićenom tlu kao posledica promena napona. V nedjelja, vježbe - Merenje koefic. filtracije u laboratoriji i u terenu. Djelovanja vode u tlu, kapilarnost, uticaj zaleñivanja, piezometri, vrste i tipske konstrukcije. Porni pritisci u zasićenom tlu kao posledica promena napona. VI nedjelja, pred.- Stišljivost tla, merenje u laboratoriji, prikazivanje na dijagramima. Pojam prekonsolidacije, primarna konsolidacija, sekundarna kompresija, bubrenje, spontano tonjenje. Rasprostiranje napona u tlu, primena modela elastičnog poluprostora, proračun vert VI nedjelja, vježbe - Stišljivost tla, merenje u laboratoriji, prikazivanje na dijagramima. Pojam prekonsolidacije, primarna konsolidacija, sekundarna kompresija, bubrenje, spontano tonjenje. Rasprostiranje napona u tlu, primena modela elastičnog poluprostora, proračun vert VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- Čvrstoća tla,način odredjivanja, pojam anvelope črstoće, primena Kulon – Morove prave. Vršna i reziduelna čvrstoća. Mjerenja u opitima direktnog smicanja, i dvodimenzionalne i triaksijalne kompresije. Čvrstoća u totalnim i efektivnim naponima, i pod vibra VIII nedjelja, vježbe - Čvrstoća tla,način odredjivanja, pojam anvelope črstoće, primena Kulon – Morove prave. Vršna i reziduelna čvrstoća. Mjerenja u opitima direktnog smicanja, i dvodimenzionalne i triaksijalne kompresije. Čvrstoća u totalnim i efektivnim naponima, i pod vibra IX nedjelja, pred.- Lom u tlu kao osnova za odredjivanje graničnih i dopuštenih stanja stabilnosti kosina i opterećenja plitkih temelja. Odreñivanje faktora sigurnosti u totalnim i efektivnim naponima. II KOLOKVIJUM IX nedjelja, vježbe - Lom u tlu kao osnova za odredjivanje graničnih i dopuštenih stanja stabilnosti kosina i opterećenja plitkih temelja. Odreñivanje faktora sigurnosti u totalnim i efektivnim naponima. II KOLOKVIJUM X nedjelja, pred.- Određ. faktora sigurnosti za tipične modele nestabilnosti kosina. Aktivni, pasivni i pritisci u stanju mirovanja tla na potporne konstruk. Postupci proračuna zemljanih pritisaka po t. Rankina i Kulona. X nedjelja, vježbe - Određ. faktora sigurnosti za tipične modele nestabilnosti kosina. Aktivni, pasivni i pritisci u stanju mirovanja tla na potporne konstruk. Postupci proračuna zemljanih pritisaka po t. Rankina i Kulona. XI nedjelja, pred.- Terenski istražni radovi, vrste, namena. Poremećeni i neporemećeni uzorci tla, namena način uzimanja, pakovanja i transporta. Geofizički postupci istraživanja tla. XI nedjelja, vježbe - Terenski istražni radovi, vrste, namena. Poremećeni i neporemećeni uzorci tla, namena način uzimanja, pakovanja i transporta. Geofizički postupci istraživanja tla. XII nedjelja, pred.- Penetraciono statičko i dinamičko sondiranje tla. Korelacija rezultata sa parametrima ponašanja tla. Opit krilne sonde u tlu. Izrada faktografskog i interpretacionog elaborata o istr. tla. III KOLOKVIJUM XII nedjelja, vježbe - Penetraciono statičko i dinamičko sondiranje tla. Korelacija rezultata sa parametrima ponašanja tla. Opit krilne sonde u tlu. Izrada faktografskog i interpretacionog elaborata o istr. tla. III KOLOKVIJUM XIII nedjelja, pred.- Predmet Mehanike stijena, oblici interakcije objekat – stijenska masa. Elementi grañe terena, procesi formiranja stijenskih masa, značaj diskontinuiteta na efekat razmjere. Prirodno stanje napona u stenskoj masi. Djelovanje vode u stijenskoj masi, pojave XIII nedjelja, vježbe - Predmet Mehanike stijena, oblici interakcije objekat – stijenska masa. Elementi grañe terena, procesi formiranja stijenskih masa, značaj diskontinuiteta na efekat razmjere. Prirodno stanje napona u stenskoj masi. Djelovanje vode u stijenskoj masi, pojave XIV nedjelja, pred.- Geotehničke klasifikacije stenske mase, parametri za rangiranje stijenske mase. Primjena u oceni interakcije sa objektima. IV KOLOKVIJUM XIV nedjelja, vježbe - Geotehničke klasifikacije stenske mase, parametri za rangiranje stijenske mase. Primjena u oceni interakcije sa objektima. IV KOLOKVIJUM XV nedjelja, pred.- Modeliranje deformabilnosti i čvrstoće monolita i stijenske mase sa diskontinuitetima, terenski opiti. Primjena u problemima stabilnosti otvorenih i podzemnih iskopa. XV nedjelja, vježbe - Modeliranje deformabilnosti i čvrstoće monolita i stijenske mase sa diskontinuitetima, terenski opiti. Primjena u problemima stabilnosti otvorenih i podzemnih iskopa. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sata i20minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 =210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Mehanika Tla - Prof.dr. M. Maksimović - Izdanje Gros knjiga Beograd Mehanika tla u inženjerskoj praksi.-R.Obradović, N.Najdanović- Izdanje Rudarski Institut Beograd Osnove mehanike stena.Prof.B.Kujundžić. Gradjevinski kalendar 1977, 1979. . Pisana predavanja : Mehanika tla. Mehanika stena – Prof.dr. P. Anagnosti. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | – Urađene vežbe 10 poena – Položena četiri kolokvijuma do 40 poena (kolokvijumi se smatraju položenim ukoliko se osvoji najmanje 21 poen) – Završni ispit 50 poena – Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / MATEMATIKA IV
Naziv predmeta: | MATEMATIKA IV |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2447 | Obavezan | 4 | 4 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa osnovnim pojmovima i primjenom Teorije vjerovatnoće i Matematičke statistike |
Ishodi učenja | 1. Vlada osnovnim tehnikama kombinatornog prebrojavanja konačnih skupova. 2. Razumije definiciju klasične vjerovatnoće i rješava zadatke u tom domenu. 3. Računa uslovnu vjerovatnoću putem Bajesove formule, kao i da koristi formulu totalne vjerovatnoće. 4. Vlada pojmom slučajne promjenljive i osnovnim tipovima diskretnih i neprekidnih slučajnih pormjenljivih kao što su binomna, geometrijska, hipergeometrijska, Puasonova, normalna… 5. Vlada Centralnom graničnom teoremom, razumije njen matematički sadržaj, primjene u teoriji vjerovatnoće kao i primjene u statistici. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Goran Popivoda -nastavnik Anton Nuculović - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja i računske vježbe. Učenje i izrada domaćih zadataka. Konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Elementi kombinatorike. Slučajni događaji i njihove vjerovatnoće. Aksiomatska definicija vjerovatnoće. I nedjelja, vježbe - Elementi kombinatorike. Slučajni događaji i njihove vjerovatnoće. Aksiomatska definicija vjerovatnoće. II nedjelja, pred.-Uslovna vjerovatnoća. Formula totalne vjerovatnoće. Bajesova formula. II nedjelja, vježbe Uslovna vjerovatnoća. Formula totalne vjerovatnoće. Bajesova formula. III nedjelja, pred.- Slučajne promjenjive. Diskretna slučajna promjenjiva. Binomna i Puasonova slučajna promjenljiva. III nedjelja, vježbe - Slučajne promjenjive. Diskretna slučajna promjenjiva. Binomna i Puasonova slučajna promjenljiva. IV nedjelja, pred.- Funkcija raspodjele. Neprekidne slučajne promjenjive. Ravnomjerna raspodjela. Normalna raspodjela. IV nedjelja, vježbe - Funkcija raspodjele. Neprekidne slučajne promjenjive. Ravnomjerna raspodjela. Normalna raspodjela. V nedjelja, pred.- Matematičko očekivanje i disperzija slučajne veličine. Granične teoreme teorije vjerovatnoće. V nedjelja, vježbe - Matematičko očekivanje i disperzija slučajne veličine. Granične teoreme teorije vjerovatnoće. VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Populacija, obilježje, uzorak. Statistike. Slučajne promjenljive u statistici. VIII nedjelja, vježbe - Populacija, obilježje, uzorak. Statistike. Slučajne promjenljive u statistici. IX nedjelja, pred.- Tačkasta ocjena parametara. IX nedjelja, vježbe - Tačkasta ocjena parametara. X nedjelja, pred.- Intervali povjerenja. X nedjelja, vježbe - Intervali povjerenja. XI nedjelja, pred.- Testiranje hipoteza. XI nedjelja, vježbe - Testiranje hipoteza. XII nedjelja, pred.- Interpolacija. Numeričke metode računanja integrala. XII nedjelja, vježbe - Interpolacija. Numeričke metode računanja integrala. XIII nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XIII nedjelja, vježbe - II KOLOKVIJUM XIV nedjelja, pred.- Numeričko rješavanje jednačina. XIV nedjelja, vježbe - Numeričko rješavanje jednačina. XV nedjelja, pred.- Metod konačnih elemenata. XV nedjelja, vježbe - Metod konačnih elemenata. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 =180 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | S.Stamatović «Teorija vjerovatnoće. Statistika» |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 4 domaća zadataka ocjenjuju se ukupno sa 4 poena (1 poen za svaki domaći zadatak), - Dva kolokvijuma po 48 poena - Termin za završni ispit student može iskoristiti za popravak jednog od dva kolokvijuma po svom izboru. - Prelazna ocjena se dobija ako |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OTPORNOST MATERIJALA II
Naziv predmeta: | OTPORNOST MATERIJALA II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2448 | Obavezan | 4 | 7 | 3+2+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Građevinska mehanika 1 |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa fundamentalnim principima mehanike deformabilnog tijela. Naponsko-deformacijska analiza grednog nosača izloženog proizvoljnom spoljašnjem opterećenju, dominantno sa stanovišta teorije elastičnosti, ali i uz elemenate teorije plastičnosti, predstavlja osnovu za razumijevanje većine stručnih predmeta koji se izučavaju u narednim godinama studija. |
Ishodi učenja | 1. Poznavanje osnovnih principa mehanike deformabilnih tela, 2. Sposobnost analize naponsko-deformacijskog stanja grednog nosača pri složenom naprezanju i savladavanje osnovnih tehnika dimenzionisanja, 3. Primjena energetskih metoda u postupku određivanja generalisanih pomeranja statički određenih i neodrećenih nosača, 4. Analiza problema stabilnosti vitkih štapova, 5. Savladavanje osnovnih pojmova i problema elastoplastične analize grednih nosača. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Olga Mijušković - nastavnik BSc Anja Glogovac - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, računske vježbe. Učenje i samostalna izrada zadataka. Konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Savijanje grede silama. Normalni i tangencijalni naponi. Formula Žuravskog. I nedjelja, vježbe - Savijanje grede silama. Normalni i tangencijalni naponi. Puni poprečni presjek. II nedjelja, pred.-Savijanje grede silama. Tankozidni presjeci. Trajektorije napona. II nedjelja, vježbe Savijanje grede silama. Normalni i tangencijalni naponi. Tankozidni presjeci. III nedjelja, pred.- Savijanje grede silama. Složeni presjeci. Deformacija grede pri savijanju silama. III nedjelja, vježbe - Savijanje silama. Trajektorije napona. Deformacija grede pri savijanju silama. IV nedjelja, pred.- Deformacija grede pri savijanju silama. Određivanje ugiba i nagiba gredeprimjenom Maxwell-Mohr-ove analogije i metode superpozicije. IV nedjelja, vježbe - Određivanje ugiba i nagiba grede primjenom Maxwell-Mohr-ove analogije i metode superpozicije. V nedjelja, pred.- Složena naprezanja. V nedjelja, vježbe - Složena naprezanja. VI nedjelja, pred.- Naprezanje zakrivljenih štapova. VI nedjelja, vježbe - Složena naprezanja. Test 1. VII nedjelja, pred.- Energetski principi. VII nedjelja, vježbe - Statički neodređeni sistemi. VIII nedjelja, pred.- Energetski principi. VIII nedjelja, vježbe - Statički neodređeni sistemi. IX nedjelja, pred.- Primjena energetskih principa kod linijskih nosača. IX nedjelja, vježbe - Energetske metode. Generalisana pomeranja statički određenih nosača. KOLOKVIJUM. X nedjelja, pred.- Statički neodređeni linijski nosači. X nedjelja, vježbe - Energetske metode. Primjena prilikom rešavanja statički neodređenih nosača. XI nedjelja, pred.- Stabilnost pritisnutih štapova. XI nedjelja, vježbe - Energetske metode. Generalisana pomjeranja statički neodređenih nosača. POPRAVNI KOLOKVIJUM. XII nedjelja, pred.- Ekscentrično pritisnuti vitki štapovi. XII nedjelja, vježbe - Stabilnost pritisnutih štapova. Test 2. XIII nedjelja, pred.- Osnovi proračuna greda u području neelastičnih deformacija. XIII nedjelja, vježbe - Stabilnost pritisnutih štapova. Osnovi proračuna greda u području neelastičnih deformacija. Pojam momenta na pragu tečenja i graničnog momenta. XIV nedjelja, pred.- Deformacija elastoplastične grede. Metode određivanja graničnog opterećenja. XIV nedjelja, vježbe - Osnovi proračuna greda u području neelastičnih deformacija. XV nedjelja, pred.- Priprema za ispit. XV nedjelja, vježbe - Osnovi proračuna greda u području neelastičnih deformacija. |
Opterećenje studenta | Nedeljno: Predavanja: 3 sata Vježbe: 3 sata Ostale nastavne aktivnosti: Individualni rad studenata: 3 sata i 20 min samostalnog rada |
Nedjeljno | U toku semestra |
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju predavanja i vježbe. |
Konsultacije | Prof. dr Olga Mijušković - ponedeljak i petak 11 - 14 h (kabinet 136) BSc Anja Glogovac - ponedeljak 10-12h i petak 12-14h (kabinet 138) |
Literatura | Prof. dr Radenko Pejović, OTPORNOST MATERIJALA, Građevinski fakultet, 2015, Podgorica Prof.dr Biljana Deretić-Stojanović, Prof.dr Šerif Dunica. OTPORNOST MATERIJALA, 2018, Beograd Prof. dr Vlatko Brčič, OTPORNOST MATERIJALA, Građevinska knjiga, 1989, Beograd Prof. dr Vlado Lubarda, OTPORNOST MATERIJALA, Univerzitetska riječ, 1989, Titograd |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Uredno pohađanje nastave - max 2 poena, 2 testa - max 8 poena, -Kolokvijum - max 45 poena, -Završni ispit - max 45 poena. Prelazna ocjena se dobija za najmanje 50 poena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / FUNDIRANJE
Naziv predmeta: | FUNDIRANJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2451 | Obavezan | 5 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj sticanje znanja o fundiranju građevinskih objekata. |
Ishodi učenja | 1. Prepozna tip fundiranja koji treba primjeniti u konkretnom slučaju 2. Konstruiše temelje plitkog fundiranja i šipove 3. Sračuna nosivost temelja plitkog fundiranja i šipova 4. Prepozna tip podgrade temljne jame koju treba primjeniti 5. Konstruiše i sračuna jednostavnije konstrukcije zaštite temeljne jame 6. Primjenjuje programske pakete (softvere) pri proračunu jednostavnijih problema fundiranja |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Slobodan Živaljević - nastavnik, Mr Borko Miladinović - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Temelj, veza konstrukcije nad temeljom i zemljane podloge. Izbor dozvoljenog opterećenja tla i slijeganje temelja. Vrste temelja. Izbor dubine fundiranja temelja. Načini građenja temelja. I nedjelja, vježbe - Rekapitulacija mehanike tla. II nedjelja, pred.-Sile koje djeluju na temelje. Pritisci tla u naležućim površinama temelja. Plitko fundiranje. Primjena temelja plitkog fundiranja. Podjela plitkog fundiranja. Konstruisanje temelja. Temelji ispod zidova. II nedjelja, vježbe Trakasti temelj od nearmiranog betona III nedjelja, pred.- Temelj samac, temeljni nosač, temelj ispod niza stubova. III nedjelja, vježbe - Trakasti temelj od armiranog betona IV nedjelja, pred.- Temelji oblika roštilja, ukršteni temeljni nosači. Temelji oblika ploča, pločasti temelji. Uobičajeni načini proračuna i osnovni principi proračuna plitkih temelja. IV nedjelja, vježbe - Temelj samac od nearmiranog betona V nedjelja, pred.- Proračuni kod kojih se u tlu pripisuju elastična svojstva, temelji na deformabilnoj podlozi. V nedjelja, vježbe - Temelj samac od armiranog betona VI nedjelja, pred.- Duboko fundiranje. Primjena temelja dubokog fundiranja. Duboki masivni temelji. Temelji grañeni u dubokim poduprtim iskopima. VI nedjelja, vježbe - Izrada zadataka VII nedjelja, pred.- Duboko fundiranje. Temelji fundirani na bunarima i kesonima. VII nedjelja, vježbe - Izrada zadataka VIII nedjelja, pred.- Duboko fundiranje. Temelji na šipovima. Vrste i načini građenja šipova. VIII nedjelja, vježbe - Izrada zadataka IX nedjelja, pred.- Duboko fundiranje. Nosivost i dozvoljena sila šipa. IX nedjelja, vježbe - Nosivost šipova X nedjelja, pred.- Duboko fundiranje. Konstruisanje temelja na šipovima, proračun sila u šipovima. X nedjelja, vježbe - Temelj na grupi šipova XI nedjelja, pred.- Primjena računara pri rješavanju problema u fundiranju.Vinklerov model tla. Modeliranje interakcije tla i konstrukcije metodom konačnih elemenata. Proračun korišćenjem gotovih programskih paketa. XI nedjelja, vježbe - Proračun temelja na elastičnoj podlozi XII nedjelja, pred.- Temeljna jama. Temeljna jama bez zaštite bočnih strana.Vertikalni nosači i horizontalna oplata. XII nedjelja, vježbe - Izrada zadataka XIII nedjelja, pred.- Zatege u tlu. Zagati. XIII nedjelja, vježbe - Izrada zadataka u računarskoj sali XIV nedjelja, pred.- Temeljna jama. Priboji od čeličnih talpi. AB dijafragme. XIV nedjelja, vježbe - Proračun jednostavijih konstrukcija zaštite temeljne jame. XV nedjelja, pred.- Test. Kolokvijum XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Literatura: osnovna: Prof. dr Čedomir Vujičić, “Fundiranje”, Naučna knjiga, Beograd, 1988 Prof. dr Čedomir Vujičić, “Fundiranje 2”, Naučna knjiga, Beograd, 1991 Dr Miloš Lazović i drugi, ”Zbirka zadataka iz fundiranje 2”, Grañevinski fakultet Beograd, Beograd, 1995 Literatura: dopunska: Prof. dr Stevan Stevanović, “Fundiranje I”, Naučna knjiga, Beograd, 1988. Miroslav Debeljković, “Temelji mašina”, Energoprojekt - Industrija, Beograd, 1985. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Test - 10 poena Kolokvijum - računski zadaci 40 poena Završni ispit- 50 poena Napomena: Na završnom ispitu dominantno teorijska pitanja. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ČELIČNE KONSTRUKCIJE
Naziv predmeta: | ČELIČNE KONSTRUKCIJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2536 | Obavezan | 5 | 6.5 | 3+1+2 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje osnovnog znanja iz projektovanja čeličnih konstrukcija. |
Ishodi učenja | 1. Proračuna nosivost i dimenzioniše čelične elemente u konstrukcijama u slučajevima: aksijalno zategnutog štapa, aksijalno pritisnutog štapa, aksijalno pritisnutog višedjelnog štapa, elemenata izloženih sili zatezanja i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila, elemenata izloženih sili pritiska i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila. 2. Proračuna nosivost čeličnih elemente u konstrukcijama s obzirom na probleme gubitka nosivosti usljed bočno-torzionog izvijanja i izbočavanja limova. 3. Proračuna nosivost spojeva sa zakivcima, zavrtnjevima, prethodnonapregnutim visokovrijednim zavrtnjevima i zavarenih spojeva. 4. Konstruiše i proračuna nosivost nastavaka elemenata čeličnih konstrukcija. 5. Konstruiše i proračuna nosivost veza u čeličnim konstrukcijama. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Duško Lučić - nastavnik Mr Mladen Muhadinović-saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, grafički radovi, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod * Opšte o čeličnim konstrukcijama. Dobijanje čelika, tehnologija proizvodnje, istorijski razvoj. Oblasti primjene, najznačajniji objekti. I nedjelja, vježbe - Uvod * Opšte o čeličnim konstrukcijama. Dobijanje čelika, tehnologija proizvodnje, istorijski razvoj. Oblasti primjene, najznačajniji objekti. II nedjelja, pred.-Prednosti i nedostaci čeličnih konstrukcija. Svojstva i osobine čelika. Proizvodi od čelika. II nedjelja, vježbe Prednosti i nedostaci čeličnih konstrukcija. Svojstva i osobine čelika. Proizvodi od čelika. III nedjelja, pred.- Dimenzionisanje čeličnih elemenata u konstrukcijama * Uvod. Dimenzionisanje aksijalno zategnutog štapa. Vezano i slobodno dimenzionisanje. III nedjelja, vježbe - Dimenzionisanje čeličnih elemenata u konstrukcijama * Uvod. Dimenzionisanje aksijalno zategnutog štapa. Vezano i slobodno dimenzionisanje. IV nedjelja, pred.- Dimenzionisanje aksijalno pritisnutog štapa. IV nedjelja, vježbe - Dimenzionisanje aksijalno pritisnutog štapa. V nedjelja, pred.- Dimenzionisanje aksijalno pritisnutog štapa (nastavak). Dimenzionisanje presjeka izloženih sili zatezanja i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila. V nedjelja, vježbe - Dimenzionisanje aksijalno pritisnutog štapa (nastavak). Dimenzionisanje presjeka izloženih sili zatezanja i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila. VI nedjelja, pred.- Bočno*torziono izvijanje. Izbočavanje limova. Dimenzionisanje presjeka izloženih sili pritiska i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila. VI nedjelja, vježbe - Bočno*torziono izvijanje. Izbočavanje limova. Dimenzionisanje presjeka izloženih sili pritiska i proizvoljnom dejstvu ostalih presječnih sila. VII nedjelja, pred.- SLOBODNA NEDJELJA VII nedjelja, vježbe - SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM I VIII nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM I IX nedjelja, pred.- Sredstva za vezu * Mehanička spojna sredstva * Zakivci, zavrtnjevi, čepovi, klinovi. IX nedjelja, vježbe - Sredstva za vezu * Mehanička spojna sredstva * Zakivci, zavrtnjevi, čepovi, klinovi. X nedjelja, pred.- Sredstva za vezu * Mehanička spojna sredstva * Visokovrijedni zavrtnjevi. X nedjelja, vježbe - Sredstva za vezu * Mehanička spojna sredstva * Visokovrijedni zavrtnjevi. XI nedjelja, pred.- Sredstva za vezu * Zavarivanje. Kompatibilnost različitih sredstava za vezu. XI nedjelja, vježbe - Sredstva za vezu * Zavarivanje. Kompatibilnost različitih sredstava za vezu. XII nedjelja, pred.- Proračun i konstruisanje nastavaka zategnutih i pritisnutih štapova. XII nedjelja, vježbe - Proračun i konstruisanje nastavaka zategnutih i pritisnutih štapova. XIII nedjelja, pred.- Proračun i konstruisanje nastavaka nosača. XIII nedjelja, vježbe - Proračun i konstruisanje nastavaka nosača. XIV nedjelja, pred.- Proračun i konstruisanje veza nosača pod uglom. Zglobne veze, krute veze. XIV nedjelja, vježbe - Proračun i konstruisanje veza nosača pod uglom. Zglobne veze, krute veze. XV nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM II XV nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM II |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6.5 kredita x 40/30 = 8 satii40minuta Ukupno opterećenje za predmet 6,5x30 =195 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
6.5 kredita x 40/30=8 sati i 40 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 40 minuta x 16 =138 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 40 minuta x 2 =17 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6.5 x 30=195 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 39 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 138 sati i 40 minuta (nastava), 17 sati i 20 minuta (priprema), 39 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Literatura: Osnovna literatura: D. Buđevac i ost.: Metalne konstrukcije, knjiga 1, Građevinski fakultet u Beogradu, Beograd 1999. J. C. McCormac: Structural Steel Design, HarperCollins College Publishers, New York, 1995. Literatura: Dopunska literatura: P. Micić: Osnovi konstrukcija od čelika, Prosveta, Beograd 1948. B. Zarić i ost.: Čelične konstrukcije u građevinarstvu, Grañevinska knjiga, Beograd, 1989 |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće: - prisustvo nastavi: 3 do 4 (Od 70% do 100% prisustva nastavi vrši se linearna raspodjela. Ispod |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OSNOVE MOSTOVA
Naziv predmeta: | OSNOVE MOSTOVA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3472 | Obavezan | 5 | 3 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Otpornost materijala I i II, Građevinski materijali, Osnove saobraćajnica |
Ciljevi izučavanja predmeta | Kroz ovaj predmet stiču se osnovna znanja iz oblasti projektovanja i izgradnje mostova |
Ishodi učenja | Nakon što položi ispit student će : 1. imati znanja o osnovnim konstrukcijiskim sisteme mostova 2. sagledava dispoziciono rješenje mosta 3. konstruiše poprečni presjek kolovozne i rasponske konstrukcije mostova 4. prepoznaje različite tehnologije građenja 5. sagledava probleme trajnosti i održavanja mostova |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc.dr Serdar Nina-nastavnik Mr Jovan Furtula-saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, konsultacije i samostalni rad. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Istorijski kontekst razvoja građenja mostova. I nedjelja, vježbe - Opis načina izrade i podjela semestaralnog rada. II nedjelja, pred.-Opšti pojmovi i definicije u vezi sa mostovima. Podloge za projektovanje. II nedjelja, vježbe Osnovni pojmovi potrebni za crtanje dispozicije III nedjelja, pred.- Saobraćajni uslovi: osnovni oblici nivelete, slobodni profil na mostu Nosivi sistemi mostova. Načini valorizacije projektnih rješenja. Učesnici u izgradnji mosta III nedjelja, vježbe - Osnovni pojmovi potrebni za crtanje dispozicije IV nedjelja, pred.- Gredni i okvirni sitem: karakteristike, poprečni presjeci. Integralni mostovi. IV nedjelja, vježbe - Poprečni presjeci rasponskih konstrukcija grednih i okvirnih mostova. V nedjelja, pred.- Lučni sistemi: karakteristike, analiza i poprečni presjeci V nedjelja, vježbe - Sandučasti presjeci, I i T nosači VI nedjelja, pred.- Funkcionalno-saobraćajna opremljenost i konstruktivna obrada kod mostova. VI nedjelja, vježbe - Statički sistemi mostova-gredni i ramovski sitemi- dispoziciono rješavanje VII nedjelja, pred.- Substruktura (donji stroj) mostova. VII nedjelja, vježbe - Statički sistemi mostova-lučni sistemi- dispoziciono rješavanje VIII nedjelja, pred.- Zglobovi, ležišta, dilatacije VIII nedjelja, vježbe - Ograde i vijenci IX nedjelja, pred.- Tehnologija građenja betonskih mostova. IX nedjelja, vježbe - Sredni stubovi mosta- dispoziciono rješavanje X nedjelja, pred.- Sistemi tipa vješaljki: karakteristike, analiza i način izgradnje. X nedjelja, vježbe - Oporci mosta- dispoziciono rješavanje XI nedjelja, pred.- Sistemi sa kosim zategama i mješoviti sistemi: karakteristike, analiza i način izgradnje. XI nedjelja, vježbe - Elementi odvodnjavanja i instalacije, ležišta i prelazni uređaji XII nedjelja, pred.- Mehanizmi razaranja betonskih konstrukcija. Oštećenja na mostovima. XII nedjelja, vježbe - Odabir ležišta XIII nedjelja, pred.- Održavanje mostova. Sistem upravljanja mostovima. XIII nedjelja, vježbe - Odabir dilatacionih uređaja. Razarada izgleda mosta. XIV nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM XIV nedjelja, vježbe - Finalizacija semestralnog rada XV nedjelja, pred.- Finalizacija semestralnog rada uz izradu tehničkog opisa, priprema za ispit. XV nedjelja, vježbe - Finalizacija semestralnog rada uz izradu tehničkog opisa, priprema za ispit. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4.0 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sata vježbi 1 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu (predavanja i vježbe), polažu kolokvijume i samostalno urade semestralni rad |
Konsultacije | |
Literatura | Pero Vujović, Studenski CD u PDF formatu, sa kompletnom literaturom (Pavićević, Tonković, SODOC), potrebnim pravilnicima za projektovanje mostova, uglednim crtežima za izradu semestralnog rada i foto galerijom mostova koji su predstavljeni i opisani na predavanjima. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Znanje i razumijevanje prikazano tokom odbrane i izrade elaborata na kraju semestra 5 do 20 Kolokvijumi 0 do 20 Završni ispit 0 do 60 Napomena: Pozitivno ocijenjeni elaborat boduje se sa 5 poena. Kvalitet i odbrana vredunuju se sa dodatnih maksimalnih 15 poena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / GRAĐEVINSKA MEHANIKA I
Naziv predmeta: | GRAĐEVINSKA MEHANIKA I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
8313 | Obavezan | 1 | 7 | 3+3+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Usvojiti teoriju statike i njenu primjenu na konkretne građevinske probleme |
Ishodi učenja | Nakon položenog ispita student je usvojio teoriju statike i njenu primjenu na konkretne građevinske probleme. Student je usvojio osnovne koncepte statike, osnovne zakone i teoreme značajne za obrazovanje građevinskih inženjera. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Olga Mijušković - nastavnik, Mr Ivana Drobnjak - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, računske vježbe, samostalna izrada domaćih zadataka, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Osnovni pojmovi i definicije. Pojam i vrste veza. Vrste sila. I nedjelja, vježbe - Osnovni pojmovi i definicije. Pojam i vrste veza. Vrste sila. II nedjelja, pred.-Statika tačke. Uslovi ravnoteže. Luk na tri zgloba. Statička određenost. II nedjelja, vježbe Statika tačke. Uslovi ravnoteže. Luk na tri zgloba. Statička određenost. III nedjelja, pred.- Obrtni efekat sile. Moment sile za tačku i za osu. Varinjonova teorema. III nedjelja, vježbe - Obrtni efekat sile. Moment sile za tačku i za osu. Varinjonova teorema. IV nedjelja, pred.- Spreg sila. Sabiranje i ravnoteža spregova. Osnovne teoreme statike, glavni vektor i glavni moment. Uslovi ravnoteže. IV nedjelja, vježbe - Spreg sila. Sabiranje i ravnoteža spregova. Osnovne teoreme statike, glavni vektor i glavni moment. Uslovi ravnoteže. V nedjelja, pred.- Svođenje sistema sila na prostiji oblik. Dinama. Hamiltonov centar. V nedjelja, vježbe - Svođenje sistema sila na prostiji oblik. Dinama. Hamiltonov centar. VI nedjelja, pred.- Teorija trenja. Trenje klizanja. Trenje kotrljanja. Trenje užeta o cilindričnu površ. VI nedjelja, vježbe - Teorija trenja. Trenje klizanja. Trenje kotrljanja. Trenje užeta o cilindričnu površ. VII nedjelja, pred.- Ravni nosači. Zavisnost između spoljašnjeg opterećenja i unutrašnjih sila. VII nedjelja, vježbe - Ravni nosači. Zavisnost između spoljašnjeg opterećenja i unutrašnjih sila. VIII nedjelja, pred.- I Kolokvijum VIII nedjelja, vježbe - I Kolokvijum IX nedjelja, pred.- Dijagram uzdužnih sila (N), poprečnih sila (T) i momenata savijanja (M). IX nedjelja, vježbe - Dijagram uzdužnih sila (N), poprečnih sila (T) i momenata savijanja (M). X nedjelja, pred.- Dijagram uzdužnih sila (N), poprečnih sila (T) i momenata savijanja (M). X nedjelja, vježbe - Dijagram uzdužnih sila (N), poprečnih sila (T) i momenata savijanja (M). XI nedjelja, pred.- Rešetkasti nosači. Vrste rešetki i sile u njima. Kremonin plan i Riterov metod. XI nedjelja, vježbe - Rešetkasti nosači. Vrste rešetki i sile u njima. Kremonin plan i Riterov metod. XII nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XII nedjelja, vježbe - II KOLOKVIJUM XIII nedjelja, pred.- Prostorni nosači i sile u njihovom presjeku. Dijagrami N T M za prostorni nosač. XIII nedjelja, vježbe - Prostorni nosači i sile u njihovom presjeku. Dijagrami N T M za prostorni nosač. XIV nedjelja, pred.- Lančanica, sile u njoj i uslovi ravnoteže. Vrste lančanica. XIV nedjelja, vježbe - Lančanica, sile u njoj i uslovi ravnoteže. Vrste lančanica. XV nedjelja, pred.- Središte paralelnog sistema sila. Metod određivanja težišta. Guldinove teoreme. XV nedjelja, vježbe - Središte paralelnog sistema sila. Metod određivanja težišta. Guldinove teoreme. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 satii20minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 = 210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 3 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Natalija Naerlović – Veljković: Mehanika I, Nauka, Beograd 1996. D. Grbić, S. Brčić, D. Šumarac i dr. Mehanika I, Zbirka rešenih ispitnih zadataka, Naučna knjiga Beograd 1998. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 6 domaćih zadataka + prisustvo - 10 poena - 2 kolokvijuma po 20 poena - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode u amfiteatru (za sve upisane). Vježbe se izvode u grupama. |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / UVOD U GRAĐEVINARSTVO
Naziv predmeta: | UVOD U GRAĐEVINARSTVO |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
8325 | Obavezan | 2 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa osnovnim pojmovima u građevinarstvu i arhitekturi, kao i sa najvećim dometima graditeljstva tokom istorije. Uvod u najznačajnije oblasti građevinarstva. |
Ishodi učenja | Nakon položenog ispita, studenti će: 1. Poznavati osnovne pojmove u građevinarstvu i arhitekturi i biti pripremljeni za slušanje kurseva u narednim semestrima; 2. Imati uvid u specifičnosti profesije građevinskog inženjera i različitih oblasti građevinarstva, kao i u savremene koncepte u graditeljstvu kao što su održivi razvoj, energetska efikasnost i zelena gradnja; 3. Poznavati osnovne periode i pravce u istoriji graditeljstva, kao i najuticajnije graditelje i njihove objekte; 4. Poznavati osnovne koncepte i pojmove u gradnji mostova, zgrada, puteva, zatim hidrotehnike i geotehnike i upravljanja projektima. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Marija Jevrić |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, posjete gradilištima, konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod, upoznavanje sa ciljevima predmeta. Osnovni pojmovi u graditeljstvu (građevinarstvu i arhitekturi). I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Izabrani primjeri vrhunskog umijeća graditelja. O profesiji građevinskog inženjera. II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Istorija graditeljstva: Graditeljstvo u praistoriji. Arhitektura, gradovi i kanali Mesopotamije. Egipatski hramovi i grobovi. Kritsko - mikenska kultura. Rim i inženjeri antike. Graditeljstvo Vizantije i romanike III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Istorija graditeljstva: Svodovi i oporci gotskih katedrala. Arhitektura, utvrde i gradovi renesanse. Istaknuti graditelji. Barok, rokoko i klasicizam. IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Istorija graditeljstva: Industrijska revolucija. Veliki inženjeri i arhitekti XX vijeka. Putevi, željeznice i hidrogradnja XX vijeka. V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Tehnički propisi, standardi, normativi i norme u oblasti izgradnje objekata; tehnička dokumentacija; vrste građevinskih poslova; energetska efikasnost objekata VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Odbrana seminarskih radova VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Posjeta gradilištu / gostovanje stručnjaka iz prakse VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Savremeno graditeljstvo: Upravljanje građ.projektima, osnovni pojmovi, važnost. IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Savremeno graditeljstvo: Mostovi, osnovni konstrukcijski sistemi i metode gradnje X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Savremeno graditeljstvo: Visoke zgrade, osnovni principi projektovanja i izgradnje XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Savremene graditeljstvo: Saobraćajnice, osnovni pojmovi, principi projektovanja XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Savremeno graditeljstvo: Osnovni pojmovi hidrotehnike. Brane i hidrotehnički objekti, osnovni principi projektovanja i izgradnje. XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Savremeno graditeljstvo: Podzemni objekti, osnovni principi projektovanja i izgradnje. Osnovni pojmovi geotehnike XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Savremeno graditeljstvo: Drvene konstrukcije, osn.principi projektovanja i izgradnje. XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | Sedmično 3.0 ECTS kredita x 40/30 = 4 h Tokom semestra: 3.0 x 30 = 90 h |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju predavanja, rade seminarske radove i polažu kolokvijume/ispit. |
Konsultacije | |
Literatura | Povijest umjetnosti, Velike arhitekture svijeta, Mladost, Zagreb Nađa Kurtović - Folić: Istorija arhitekture; Aurelio Muttoni: The art of structures: introduction to the functioning of structures in architecture, EPFL Klaus Danijels: Tehnologija ekološkog građenja |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Student dobija prelaznu ocjenu ako je sakupio ukupno min 50 poena kroz izradu i odbranu seminarskog rada (max 40) i završni ispit (max 60). |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / GRAĐEVINSKA MEHANIKA II
Naziv predmeta: | GRAĐEVINSKA MEHANIKA II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
8326 | Obavezan | 2 | 6 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Usvajanje osnovnih pojmova mehanike kretanja značajnih za obrazovanje građevinskih inženjera. Usvajanje osnovnih zakona i teorema dinamike vezanih za mehanička kretanja materijalne tačke, odnosno sistema materijalnih tačaka i tijela. |
Ishodi učenja | Poslije položenog ispita studenti su usvojili osnovne pojmove mehanike kretanja, značajne za obrazovanje građevinskih inženjera. Vladaju osnovnim zakonima i teoremama dinamike vezanim za mehanička kretanja materijalne tačke, odnosno sistema materijalnih tačaka i tijela. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Ljiljana Žugić - nastavnik Mr Ivana Drobnjak - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, računske vježbe, samostalna izrada domaćih zadataka, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Osnovni pojmovi geometrije kretanja. Sektorska brzina. Bineov obrazac. I nedjelja, vježbe - Osnovni pojmovi geometrije kretanja. Sektorska brzina. Bineov obrazac. II nedjelja, pred.-Tangencijalno i normalno ubrzanje tačke. Stepeni slobode. Generalisane koordinate. II nedjelja, vježbe Tangencijalno i normalno ubrzanje tačke. Stepeni slobode. Generalisane koordinate. III nedjelja, pred.- Translatorno kretanje krutog tijela. Obrtanje krutog tijela oko nepokretne ose. III nedjelja, vježbe - Translatorno kretanje krutog tijela. Obrtanje krutog tijela oko nepokretne ose. IV nedjelja, pred.- Ravno kretanje krutog tijela. Teorema o brzinama i ubrzanjima tačaka u ravni. IV nedjelja, vježbe - Ravno kretanje krutog tijela. Teorema o brzinama i ubrzanjima tačaka u ravni. V nedjelja, pred.- Obrtanje krutog tijela oko nepokretne tačke. Slobodno i složeno kretanje tačke. V nedjelja, vježbe - Obrtanje krutog tijela oko nepokretne tačke. Slobodno i složeno kretanje tačke. VI nedjelja, pred.- I KOLOKVIJUM VI nedjelja, vježbe - I KOLOKVIJUM VII nedjelja, pred.- Osnovni zadaci dinamike. Diferencijalna jednačina kretanja tačke. Kosi hitac. VII nedjelja, vježbe - Osnovni zadaci dinamike. Diferencijalna jednačina kretanja tačke. Kosi hitac. VIII nedjelja, pred.- Rad sile. Osnovne teoreme dinamike tačke. VIII nedjelja, vježbe - Rad sile. Osnovne teoreme dinamike tačke. IX nedjelja, pred.- Dalamberov princip za tačku. Relativno kretanje tačke. IX nedjelja, vježbe - Dalamberov princip za tačku. Relativno kretanje tačke. X nedjelja, pred.- Slobodne i prinudne, prigušene i neprigušene oscilacije materijalne tačke. X nedjelja, vježbe - Slobodne i prinudne, prigušene i neprigušene oscilacije materijalne tačke. XI nedjelja, pred.- Slobodne i prinudne, prigušene i neprigušene oscilacije materijalne tačke. XI nedjelja, vježbe - Slobodne i prinudne, prigušene i neprigušene oscilacije materijalne tačke. XII nedjelja, pred.- Generalisane koordinate. Langranž-Dalamberov princip u generalisanim koordinatama. XII nedjelja, vježbe - Generalisane koordinate. Langranž-Dalamberov princip u generalisanim koordinatama. XIII nedjelja, pred.- II KOLOKVIJUM XIII nedjelja, vježbe - II KOLOKVIJUM XIV nedjelja, pred.- Langranžeove jednačine druge vrste. XIV nedjelja, vježbe - Langranžeove jednačine druge vrste. XV nedjelja, pred.- Uslovi stabilnosti sistema. Frekventna jednačina. XV nedjelja, vježbe - Uslovi stabilnosti sistema. Frekventna jednačina. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 =180 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Natalija Naerlović – Veljković: Mehanika II, Nauka, Beograd 1996. Olivera Jovanović - Zbirka riješenih zadataka iz Mehanike II, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 1998. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 4 domaća zadatka + prisustvo - 10 poena - 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena)- - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OSNOVI MEHANIKE TLA I STIJENA
Naziv predmeta: | OSNOVI MEHANIKE TLA I STIJENA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10259 | Obavezan | 4 | 6 | 3+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje znanja o svojstvima materijala koji čine tlo i stene. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. Kategorišu tla prema jedinstvenoj klasifikaciji 2. Odrede granice konzistencije 3. Definišu zbijenost nasipa po Proktoru 4. Odrede filtracione karakteristike tlau laboratoriji 5. Mjere stišljivost tla u laboratoriji 6. Proračunaju slijeganje za temelje plitkog fundiranja 7. Odrede smičuću čvrstoću tla iz direktnog opita i opita triaksijalne kompresije 8. Prepoznaju onosvne oblike nestabilnosti terena - klizišta 9. Prepoznaju razliku između stijene i tla |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Slobodan Živaljević - nastavnik Mr Borko Miladinović - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vežbe, laboratorijske vežbe, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Def. predmeta mehanike tla, v oblici interakcije tla iobjekata, tlo kao grañ. materijal, def. nastanka tla. Tlo kao trofazni sistem, pokazatelji stanja tla: poroznost, vlažnost, jed. Težina, stepen zasićenja. I nedjelja, vježbe - Granulometrijski sastav tla II nedjelja, pred.-Granice konzistentnih stanja. Klasifikacioni sistem za identifikaciju i klasifikaciju tla. Klasifikacioni pokazatelji, terenski i laboratorijski načini njihovog odredjivanja. II nedjelja, vježbe Granice konzistencije tla III nedjelja, pred.- Struktura i mikrostruktura tla. Postupci zbijanja tla, normativna jedinična težina, kriterijumi zbijanja za finozrno, krupnozrno tlo i njihovu mešavinu. Prirodni vert. i horiz. naponi u tlu, pojam totalnih, neutralnih i efektivnih napona. III nedjelja, vježbe - Kvantitativni pokazatelji tla IV nedjelja, pred.- Voda u tlu. Kretanje vode u tlu, propustljivost tla, piezometarski pritisak, gradijent filtracije. Merenje koefic. filtracije u laboratoriji i u terenu. Djelovanja vode u tlu, kapilarnost, uticaj zaleđivanja. Prirodni vert. i horiz. naponi u tlu, pojam totalnih, neutralnih i efektivnih napona. IV nedjelja, vježbe - Normativna zbijenost tla V nedjelja, pred.- Voda u tlu.Teorija filtracije, strujna mreža, filtraciona sila, erozija tla, filterska pravila, primena geotekstila – plastike. Piezometri, vrste i tipske konstrukcije. Porni pritisci u zasićenom tlu kao posledica promena napona. V nedjelja, vježbe - Vodopropusnost tla. VI nedjelja, pred.- Stišljivost tla, merenje u laboratoriji, prikazivanje na dijagramima. Pojam prekonsolidacije, primarna konsolidacija, sekundarna kompresija, bubrenje, spontano tonjenje. Rasprostiranje napona u tlu, primena modela elastičnog poluprostora, proračun vert VI nedjelja, vježbe - Stišljivost tla – vremenski tok konsolidacije VII nedjelja, pred.- Rasprostiranje napona u tlu, primena modela elastičnog poluprostora, proračun vertikalnih napona ispod i pored objekata, proračun slijeganja. Značaj sleganja temeljnog tla. VII nedjelja, vježbe - Raspodjela napona i proračun slijeganja ispod temelja plitkog fundiranja VIII nedjelja, pred.- Čvrstoća tla,način odredjivanja, pojam anvelope črstoće, primena Kulon – Morove prave. Vršna i reziduelna čvrstoća. Mjerenja u opitima direktnog smicanja, i dvodimenzionalne i triaksijalne kompresije. Čvrstoća u totalnim i efektivnim napo nima, i pod vibracionim dejstvima. VIII nedjelja, vježbe - Čvrstoća tla IX nedjelja, pred.- Lom u tlu kao osnova za odredjivanje graničnih i dopuštenih stanja stabilnosti kosina i opterećenja plitkih temelja. Određivanje faktora sigurnosti u totalnim i efektivnim naponima. IX nedjelja, vježbe - Proračun potpornih konstrukcija X nedjelja, pred.- Određ. faktora sigurnosti za tipične modele nestabilnosti kosina. Aktivni, pasivni i pritisci u stanju mirovanja tla na potporne konstruk. Postupci proračuna zemljanih pritisaka po t. Rankina i Kulona. X nedjelja, vježbe - Istražni radovi u tlu. Zemljani pritisci tla. XI nedjelja, pred.- Terenski istražni radovi, vrste, namena. Poremećeni i neporemećeni uzorci tla, namena način uzimanja, pakovanja i transporta. Geofizički postupci istraživanja tla. XI nedjelja, vježbe - Nosivost tla XII nedjelja, pred.- Penetraciono statičko i dinamičko sondiranje tla. Korelacija rezultata sa parametrima ponašanja tla. Opit krilne sonde u tlu. Izrada faktografskog i interpretacionog elaborata o istraživanju tla. XII nedjelja, vježbe - Izrada zadataka XIII nedjelja, pred.- Predmet Mehanike stijena, oblici interakcije objekat – stijenska masa. Elementi građe terena, procesi formiranja stijenskih masa, značaj diskontinuiteta na efekat razmjere. Prirodno stanje napona u stenskoj masi. Djelovanje vode u stijenskoj masi, pojave degradacije. XIII nedjelja, vježbe - Izrada zadataka XIV nedjelja, pred.- Modeliranje deformabilnosti i čvrstoće monolita i stijenske mase sa diskontinuitetima, terenski opiti. XIV nedjelja, vježbe - Izrada zadataka XV nedjelja, pred.- Kolokvijum XV nedjelja, vježbe - Kolokvijum |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sata i20minuta Ukupno opterećenje za predmet 7x30 =210 sati |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Mehanika Tla - Prof.dr. M. Maksimović - Izdanje Gros knjiga Beograd Mehanika tla u inženjerskoj praksi.-R.Obradović, N.Najdanović- Izdanje Rudarski Institut Beograd Osnove mehanike stena.Prof.B.Kujundžić. Gradjevinski kalendar 1977, 1979. . Pisana predavanja : Mehanika tla. Mehanika stena – Prof.dr. P. Anagnosti. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | • Domaći zadaci – maksimalno 10 poena • Kolokvijum maksimalno 40 poena . U okviru kolokvijuma se rade dominantno zadaci -proračuni. • Završni ispit – maksimalno 50 poena . Završni ispit se sastoji od: ispitnih pitanja koja se odgovaraju usmeno i/ili testa. Pitanja za usmeni dio ispita su prilog ovoj informaciji (pitanja na ispitu ne moraju u potpunosti biti indentična onim sa spiska, već mogu biti kombinovana ili ograničena samo na jedan dio pitanja). U okviru završnog ispita se odgovara dominantno teoretski dio ispita. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OSNOVI ZEMLJOTRESNOG INŽENJERSTVA
Naziv predmeta: | OSNOVI ZEMLJOTRESNOG INŽENJERSTVA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10260 | Obavezan | 4 | 4 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje osnovnih znanja iz oblasti zemljotresnog inženjerstva. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1.Opiše i objasni prirodu, načine mjerenja i efekte zemljotresa 2. Opiše različite parametre oscilacija tla koje se upotrebljavaju kao mjere intenziteta zemljotresa.3. Definiše seizmički rizik i objasni načine njegovog ublažavanja 4. Objasni kako zemljotresi utiču na ponašanje građevinskih objekata 5. Definiše zemljotresno opterećenje preko spektara odgovora |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | dr Srđan Janković i dr Jelena Pejović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja. Samostalna izrada zadataka. Kolokvijumi. Završni ispit. Konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - 1. Zemljotresi i seizmički hazard: Uvod u predmet. Ugroženost od zemljotresa i opšti aspekti seizmičkog rizika. I nedjelja, vježbe - 1. Zemljotresi i seizmički hazard: Uvod u predmet. Ugroženost od zemljotresa i opšti aspekti seizmičkog rizika. II nedjelja, pred.-Zemljotresi i seizmički talasi. Veličina zemljotresa. II nedjelja, vježbe Zemljotresi i seizmički talasi. Veličina zemljotresa. III nedjelja, pred.- Karakteristike (parametri) jakog kretanja tla kao mjere intenziteta zemljotresa. III nedjelja, vježbe - Karakteristike (parametri) jakog kretanja tla kao mjere intenziteta zemljotresa. IV nedjelja, pred.- Procjena parametara oscilacija tla. Utvrđivanje seizmičkog hazarda. IV nedjelja, vježbe - Procjena parametara oscilacija tla. Utvrđivanje seizmičkog hazarda. V nedjelja, pred.- Deterministička i probabilistička analiza seizmičkog hazarda. Efekti zemljotresa (vibracije tla, likvefakcija, klizišta, rasjedne zone, cunami talasi) V nedjelja, vježbe - Deterministička i probabilistička analiza seizmičkog hazarda. Efekti zemljotresa (vibracije tla, likvefakcija, klizišta, rasjedne zone, cunami talasi) VI nedjelja, pred.- 2. Upravljanje seizmičkim rizikom:Utvrđivanje seizmičkog rizika. Definicije termina. Procjena povredljivosti. Prihvatljivi seizmički rizik VI nedjelja, vježbe - 2. Upravljanje seizmičkim rizikom:Utvrđivanje seizmičkog rizika. Definicije termina. Procjena povredljivosti. Prihvatljivi seizmički rizik VII nedjelja, pred.- Ublažavanje seizmičkog rizika. Pripremljenost na zemljotres. VII nedjelja, vježbe - Ublažavanje seizmičkog rizika. Pripremljenost na zemljotres. VIII nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM I VIII nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM I IX nedjelja, pred.- 3. Zemljotresno inženjerstvo i uloga seizmičkog projektovanja.Osnovne konstruktivne karakteristike: nosivost, krutost, duktilnost. IX nedjelja, vježbe - 3. Zemljotresno inženjerstvo i uloga seizmičkog projektovanja.Osnovne konstruktivne karakteristike: nosivost, krutost, duktilnost. X nedjelja, pred.- Ponašanje objekata pri seizmičkim dejstvima. Sopstvena perioda i prigušenje. X nedjelja, vježbe - Ponašanje objekata pri seizmičkim dejstvima. Sopstvena perioda i prigušenje. XI nedjelja, pred.- Seizmiko ponašanje u osnovi. Uloga međuspratnih tavanica. XI nedjelja, vježbe - Seizmiko ponašanje u osnovi. Uloga međuspratnih tavanica. XII nedjelja, pred.- Definisanje zemljotresnog opterećenja - Spektri odgovora. XII nedjelja, vježbe - Definisanje zemljotresnog opterećenja - Spektri odgovora. XIII nedjelja, pred.- Određivanje spektra odgovora. Primjena spektra odgovora. XIII nedjelja, vježbe - Određivanje spektra odgovora. Primjena spektra odgovora. XIV nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM II XIV nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM II XV nedjelja, pred.- ZAVRŠNI ISPIT XV nedjelja, vježbe - ZAVRŠNI ISPIT |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada samostalnih radova, polaganje kolokvijuma. |
Konsultacije | |
Literatura | Osnovna literatura: 1. S Janković, Osnove seizmičkog planiranja i projektovanja; Dopunska literatura: 2. B. S. Pavićević, Aseizmičko projektovanje i upravljanje zemljotresnim rizikom; 3. D. Aničić, P.Fajfar, B Petrović, A. Szavits-Nossan, M Tomaževič, Zemljotresno inženjerstvo - Visokogradnja |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće: - Samostalni radovi: 5-10 poena - Kolokvijumi: po 15-45 poena - Završni ispit: do 50 poena |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ENGLESKI JEZIK I
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10262 | Obavezan | 1 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika na nivou B 1.2 kako bi pratili ovu nastavu. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Ovladavanje stručnim i polustručnim terminima. Usvajanje osnovnih gramatičkih konstrukcija karakterističnih za jezik građevinske struke. Usvajanje jezikih vještina karakterističnih za jezik građevinske struke. |
Ishodi učenja | Nakon položenog ispita, student će moći da: demonstrira vještinu čitanja i razumijevanja pisanog teksta iz oblasti građevinarstva na nivou B2.1; demonstrira vještinu slušanja i razumijevanja govorenog teksta iz oblasti građevinarstva na nivou B2.1; postojeći vokabular proširi stručnim i polustručnim terminima iz oblasti građevinarstva; koristi jezičke vještine karakteristične za jezik struke. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Branka Živković, mr Dragana Ćetković |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja i vježbe, učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi; rad u paru, u grupi i samostalno, diskusije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Introducing students to the course syllabus and literature. I nedjelja, vježbe - Introducing students to the materials to be covered in tutorials. II nedjelja, pred.-Reading: How to keep your brain ticking over? Learn languages; Vocabulary: common expressions used with the word language, useful phrases. II nedjelja, vježbe Unit 1: Grammar: The tense system. III nedjelja, pred.- Reading: Engineers vs. Scientists. Grammar: nouns with irregular plural. III nedjelja, vježbe - Reading: Saroo's story. Vocabulary: Compound words. IV nedjelja, pred.- Reading: What is the coolest civil engineering subdivision? Vocabulary: common expressions connected with civil engineering. IV nedjelja, vježbe - Unit 2: Grammar: Present Perfect Simple and Continuous. V nedjelja, pred.- Who needs a degree? Vocabulary: synonyms. V nedjelja, vježbe - Listening: Dreams come true. Reading: Our plastic planet. Vocabulary: Hot verbs - make, do. VI nedjelja, pred.- The most impressive structures. Vocabulary: word building, forming adjectives relating to geometry and maths. VI nedjelja, vježbe - Unit 3: Grammar: Narrative tenses. VII nedjelja, pred.- Think globally, act locally. Vocabulary: words connected with energy, word formation, collocations. VII nedjelja, vježbe - Vocabulary: Books and film. Reading and listening: Book at bedtime. VIII nedjelja, pred.- Mid-term test. VIII nedjelja, vježbe - Mid-term test. IX nedjelja, pred.- World’s largest offshore wind farm. Vocabulary: collocations with the nouns building and construction. IX nedjelja, vježbe - Unit 4: Grammar: Questions and negatives. X nedjelja, pred.- What is a fluid? Vocabulary: collocations with the noun; prepositions. X nedjelja, vježbe - Listening: Secrets and lies; Reading: Is princess Diana living on the moon? Vocabulary: Saying the opposite, antonyms. XI nedjelja, pred.- Civil Engineering Materials - Pros and Cons. Vocabulary: nouns connected with the properties of materials. XI nedjelja, vježbe - Unit 5: Grammar: Future forms. XII nedjelja, pred.- Reading: Pelješac bridge higher than New York ones. Vocabulary: useful collocations. XII nedjelja, vježbe - Listening: A NEET solution; Reading: Inspirational teenagers! Vocabulary: Hot verbs - take, put. XIII nedjelja, pred.- Make-up mid-term test. XIII nedjelja, vježbe - Make-up mid-term test. XIV nedjelja, pred.- Reading: Bridges will rock safely with new earthquake resistant design. Vocabulary: metal forming processes. XIV nedjelja, vježbe - Unit 6: Grammar: Expressions of quantity. XV nedjelja, pred.- Revision. Mock-test for final exam. XV nedjelja, vježbe - Reading: Two famous brands. Vocabulary: words having different meanings according to the stress. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 1 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Pohađanje predavanja i vježbi, izrada kolokvijuma i završnog ispita. Nastavnik može da odredi druge obaveze u obliku domaćih zadataka, prezentacija i sl. |
Konsultacije | |
Literatura | Ivana Špiranec (2010) English for Civil Engineers, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graaditeljski odjel; Evan Frendo (2012) English for Construction 1, Pearson Education Limited; John and Liz Soars: Headway Upper-Intermediate, Fourth Edition (Units1–6), OUP (knjiga i radna sveska); Branko Vukićević (2012) Veliki građevinski rečnik englesko-srpski, srpsko-engleski rečnik; Christopher Gorse, David Johnston, Martin Pritchard (2012) A Dictionary of Construction, Surveying and Civil Engineering. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | kolokvijum – 50 poena, završni ispit – 50 poena |
Posebne naznake za predmet | Predavanja i vježbe izvode se na engleskom jeziku. |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ENGLESKI JEZIK II
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10263 | Obavezan | 2 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ENGLESKI JEZIK III
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK III |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10264 | Obavezan | 3 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ČELIČNE KONSTRUKCIJE I
Naziv predmeta: | ČELIČNE KONSTRUKCIJE I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10903 | Obavezan | 5 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Građevinski materijali, Otpornost materijala II |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje osnovnog znanja iz projektovanja čeličnih konstrukcija. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: vlada osnovnim pojmovima iz čeličnih konstrukcija, projektuje prema graničnim stanjima, poznaje sve vrste proizvoda od čelika koji se koriste u građevinarstvu, klasifikuje poprečne presjeke i proračuna nosivosti presjeka i elemenata čeličnih konstrukcija. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Duško Lučić - nastavnik Mr Petar Subotić - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, zadaci, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u predmet. Opšte o čeličnim konstrukcijama i čeliku kao građvinskom mateijalu. Primjena čelika u građevinarstvu, najznačajniji objekti. I nedjelja, vježbe - Proces projektovanja konstrukcija. Eurokodovi za čelične konstrukcije. Projektovanje prema graničnim stanjima (granično stanje nosivosti i upotrebljivosti, kombinacije uticaja). II nedjelja, pred.-Svojstva i osobine čelika. Klase kvaliteta čelika. Konvencije za obilježavanje. Proizvodi od čelika. II nedjelja, vježbe Klasifikacija poprečnih presjeka. Nosivost. Nosivost poprečnog presjeka. Nosivost elemenata na izvijanje. III nedjelja, pred.- Granično stanje nosivosti. Nosivost poprečnih presjeka – uvod. Karakteristike poprečnih prejseka – bruto, neto presjek. Zatezanje. III nedjelja, vježbe - Klasifikacija poprečnih presjeka. Brojni primjeri određivanja klase poprečnog presjeka. Zadatak 01. IV nedjelja, pred.- Pritisak. Savijanje. IV nedjelja, vježbe - Nosivost poprečnog presjeka – uvod. Karakteristike poprečnih prejseka – bruto, neto presjek. Zatezanje. Zadatak 02. V nedjelja, pred.- Smicanje. Torzija. V nedjelja, vježbe - Pritisak. Savijanje. Zadatak 03. VI nedjelja, pred.- Savijanje i smicanje. Savijanje i aksijalna sila. Savijanje, smicanje i aksijalna sila. VI nedjelja, vježbe - Smicanje. Torzija. Zadatak 04. VII nedjelja, pred.- Savijanje i smicanje. Savijanje i aksijalna sila. Savijanje, smicanje i aksijalna sila. VII nedjelja, vježbe - Savijanje i smicanje. Savijanje i aksijalna sila. Savijanje, smicanje i aksijalna sila. Zadaci 05 i 06. VIII nedjelja, pred.- Nosivost elemenata na izvijanje – uvod. Pritisnuti elementi - provjera izvijanja. Elastična kritična sila. Nesavršenosti i plastična oblast. Torziono i fleksiono-torziono izvijanje. VIII nedjelja, vježbe - Pritisnuti elementi konstantnog poprečnog presjeka - MEST EN 1993-1-1. Krive izvijanja. Vitkost za fleksiono izvijanje. Fleksiono izvijanje elemenata rešetkastih konstrukcija. Vitkost za torziono i fleksiono-torziono izvijanje. IX nedjelja, pred.- Pritisnuti elementi konstantnog višedjelnog presjeka. Postupak proračuna. Rešetkasti pritisnuti elementi. Ramovski pritisnuti elementi. Višedjelni elementi sa blisko postavljenim pojasevima. IX nedjelja, vježbe - Pritisnuti elementi konstantnog poprečnog presjeka. Zadatak 07. X nedjelja, pred.- Elementi opterećeni na savijanje - Provjera bočno-torzionog izvijanja - uvod. Elementi konstantnog poprečnog presjeka opterećeni na savijanje - MEST EN 1993-1-1. Krive bočno-torzionog izvijanja. Uprošćena metoda. Proračun elastičnog kritičnog momenta bočno-torzionog izvijanja. X nedjelja, vježbe - Pritisnuti elementi konstantnog višedjelnog presjeka. Zadatak 08. XI nedjelja, pred.- Elementi konstantnog poprečnog presjeka opterećeni na savijanje. Bočno-torziono izvijanje, opšti slučaj. Zadatak 09. XI nedjelja, vježbe - Elementi konstantnog poprečnog presjeka opterećeni na savijanje. Bočno-torziono izvijanje, uprošćeni metod. XII nedjelja, pred.- Elementi konstantnog poprečnog presjeka opterećeni na savijanje sa aksijalnom silom pritiska. Faktori interakcije. XII nedjelja, vježbe - Elementi konstantnog poprečnog presjeka opterećeni na savijanje sa aksijalnom silom pritiska. Zadatak 10. XIII nedjelja, pred.- Upotreba komercijalnih i slobodnih softwera. Pogodnosti, izazovi i opasnosti. Prezentacija, dimenzionisanje jedne proste grede. XIII nedjelja, vježbe - Upotreba komercijalnih i slobodnih softwera. Pogodnosti, izazovi i opasnosti. Prezentacija, dimenzionisanje jedne proste grede. XIV nedjelja, pred.- Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. XIV nedjelja, vježbe - Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. XV nedjelja, pred.- Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. XV nedjelja, vježbe - Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. |
Opterećenje studenta | U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5,0x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava) + 13 sati i 20 min. (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad) Nedjeljno: 5.0 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Student je obavezan da uradi zadatke, polaže testove i položa završni ispit (uslov za izlazak na završni ispit je tačno urađen svaki zadatak). |
Konsultacije | Prof. Dr Duško Lučić utorak, srijeda, četvrtak i petak 12.00 -13.00 h Mr Petar Subotić utorak 12.00-14.00 h i srijeda 11.00 - 13.00 h |
Literatura | 1. MEST EN 1993-1-1 – Eurokod 3 - Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1-1: Opšta pravila i pravila za zgrade 2. MEST EN 1990 – Eurokod 0 - Osnove projektovanja konstrukcija 3. MEST EN 1993-1-10 – Eurokod 3 - Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1-10: Žilavost materijala i svojstva po debljini 4. N. Trahair, M. Bradford, et al: The behaviour and design of steel structures to EC3 (internet izdanje) 5. L.S. Da Silva, R. Simoes, H. Gervasio: Design of steel structures EC3: Part 1-1-General rules and rules for buildings 6. L. Gardner, D. Nethercot: Designers guide to Eurocode 3: Design of steel buildings (interenet izdanje) 7. Z. Marković: Granična stanja čeličnih konstrukcija, Građevinski fakultet, Beograd, 2014. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra, kroz zadatke i testove i na završnom ispitu. Prisustvo nastavi se može vrjednovati do 5 poena. Ocjenjuje se sljedeće: - zadaci: 10 x 0.6 = 6 - testovi: 3 x (3 do 8) = 9 do 24 - završni ispit: 35 do 70 - Testovi i završni ispit se rade pismeno. - Odbrana zadataka je usmena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ČELIČNE KONSTRUKCIJE II
Naziv predmeta: | ČELIČNE KONSTRUKCIJE II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10904 | Obavezan | 6 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Građevinski materijali, Otpornost materijala II |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje osnovnog znanja iz projektovanja čeličnih konstrukcija. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: projektuje pune limene nosače bez podužnih ukrućenja i sa podužnim ukrućenjima, da vlada poprečnim presjecima klase 4, proračuna nosivosti na smičuće izbočavanje i na dejstvo poprečnih sila, kao i na interakciju dejstava, zatim da konstruiše i proračuna veze i nastavke kod elemenata čeličnih konstrukcija ostvarene preko zavrtnjeva, zakivaka ili zavarivanjem, posebno konstrukcijske veze ili nastavke koji spajaju H ili I presjeke (razlaganje na komponente veze ili nastavka i dobijanje proračunskih nosivosti osnovnih komponenti veze) i veze i nastavci kod rešetkastih nosača. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Dr Duško Lučić, Mr Petar Subotić |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, zadaci, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u predmet. Projektovanje punih limenih nosača - prvi dio. Uvod. Shear lag. Izbočavanje usljed normalnih napona. Provjera nosivosti. Poprečni presjeci klase 4. Efektivne karakteristike kod elemenata bez podužnih ukrućenja I nedjelja, vježbe - Poprečni presjeci klase 4. Efektivne karakteristike poprečnog presjeka. Zadatak 01. II nedjelja, pred.-Projektovanje punih limenih nosača - drugi dio. Efektivne karakteristike kod elemenata sa podužnim ukrućenjima II nedjelja, vježbe Provjera nosivosti punog limenog nosača. Zadatak 02 III nedjelja, pred.- Projektovanje punih limenih nosača - treći dio. Izbočavanje usljed smicanja. Proračunska nosivost na smičuće izbočavanje. Doprinos rebra. Doprinos nožica. Nosivost na dejstvo poprečnih sila. Interakcija dejstava. III nedjelja, vježbe - Provjera nosivosti punog limenog nosača - nastavak. IV nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - prvi dio. Uvod. Osnove proračuna. Mehanička spojna sredstva. Zavrtnjevi. Zakivci. IV nedjelja, vježbe - Provjera nosivosti punog limenog nosača - nastavak. V nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - drugi dio. Kako su opterećena spojna sredstva? Kategorije spojeva sa zavrtnjevima. Položaj rupa za zavrtnjeve i zakivke. Proračunska nosivost zavrtnjeva i zakivaka. Spojevi otporni na proklizavanje. Proračun nosivosti na cijepanje bloka. Spojevi sa čepovima. V nedjelja, vježbe - Projektovanje veza i nastavaka sa mehaničkim spojnim sredstvima. Zadatak 03. VI nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - treći dio. Zavarivanje. Uvod. Vrste šavova. Sučeoni šavovi. Ugaoni šavovi. Položaj zavarivanja. Obilježavanje šavova. Postupci zavarivanja. Greške, nivo kvaliteta i kontrola kvaliteta šavova. Proračunska nosivost ugaonih šavova. Proračunska nosivost sučeonih šavova. Dugačke veze. VI nedjelja, vježbe - Projektovanje veza i nastavaka sa mehaničkim spojnim sredstvima - nastavak. VII nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - četvrti dio. Modeliranje veza u globalnoj statičkoj analizi konstrukcija. Klasifikacija veza. Klasifikacija veza prema krutosti. Klasifikacija veze prema nosivosti. Modeliranje veza greda-stub. VII nedjelja, vježbe - Projektovanje veza i nastavaka sa zavarenim spojevima. Zadatak 04. VIII nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - peti dio. Konstrukcijske veze koje spajaju H ili I presjeke. Konstrukcijska svojstva. Proračunske osnove, pretpostavke i principi. VIII nedjelja, vježbe - Projektovanje veze grede i stuba. Zadatak 05. IX nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - šesti dio. Osnovne komponente veza. Proračunska nosivost osnovnih komponenti veze. Ekvivalentni zategnuti T-element. Ekvivalentni pritisnuti T-element. IX nedjelja, vježbe - Projektovanje veze grede i stuba - nastavak. X nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - sedmi dio. Proračunska nosivost osnovnih komponenti veze, komponente 1 – 19. X nedjelja, vježbe - Projektovanje veze stuba i temelja. Zadatak 06. XI nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka - osmi dio. Proračunski moment nosivosti veza greda-stub i nastavaka. Proračunska nosivost oslonačkih veza stuba sa ležišnim pločama. Rotaciona krutost veze. Proračunski kapacitet rotacije veze. XI nedjelja, vježbe - Projektovanje veze stuba i temelja - nastavak. XII nedjelja, pred.- Projektovanje veza i nastavaka – deveti dio. Veze i nastavci kod rešetkastih nosača. XII nedjelja, vježbe - Zavarene veze čvorova rešetkastih nosača. XIII nedjelja, pred.- Upotreba komercijalnih i slobodnih softwera. Pogodnosti, izazovi i opasnosti. Prezentacija veze stuba i rigle. XIII nedjelja, vježbe - Upotreba komercijalnih i slobodnih softwera. Pogodnosti, izazovi i opasnosti. Prezentacija veze stuba i rigle. XIV nedjelja, pred.- Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. XIV nedjelja, vježbe - Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. XV nedjelja, pred.- Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. XV nedjelja, vježbe - Rekapitulacija pređenog gradiva. Priprema za završni ispit. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno: 5.0 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5,0x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava) + 13 sati i 20 min. (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Student je obavezan da uradi zadatke, polaže testove i polaže završni ispit (uslov za izlazak na završni ispit je tačno urađen svaki zadatak). |
Konsultacije | Prof.dr Duško Lučić: utorak, srijeda, četvrtak i petak, 12.00 – 13.00 h Mr Petar Subotić: četvrtak: 12.00 – 14.00 h, srijeda, 12.00 – 14.00 h |
Literatura | 1. L. Gardner, D. Nethercot: Designers guide to Eurocode 3: Design of steel buildings (interenet izdanje) 2. N. Trahair, M. Bradford, et al: The behaviour and design of steel structures to EC3 (internet izdanje) 3. L.S. Da Silva, R. Simoes, H. Gervasio: Design of steel structures EC3: Part 1-1-General rules and rules for buildings 4. Z. Marković: Granična stanja čeličnih konstrukcija, Građevinski fakultet, Beograd, 2014. 5. MEST EN 1993-1-1 – Eurokod 3 - Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1-1: Opšta pravila i pravila za zgrade 6. MEST EN 1993-1-5 – Eurokod 3 - Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1-5: Puni limeni elementi 7. MEST EN 1993-1-8 – Eurokod 3 - Projektovanje čeličnih konstrukcija – Dio 1-8: Projektovanje veza |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra, kroz zadatke i testove i na završnom ispitu. Prisustvo nastavi se može vrjednovati do 5 poena. Ocjenjuje se sljedeće: - zadaci: 6 x 1 = 6 - testovi: 3 x (3 do 8) = 9 do 24 - završni ispit: 0 do 70 - Testovi i završni ispit se rade pismeno. - Odbrana zadataka je usmena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, saradnika, šefa studijskog programa i prodekana za nastavu |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / OSNOVI HIDRAULIKE
Naziv predmeta: | OSNOVI HIDRAULIKE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10905 | Obavezan | 6 | 4 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Cilj predmeta je da studenti upoznaju osnovne zakonitosti hidrostatike i dinamike fluida, sa posebnim težištem na uticaj koji fluidi mogu imati na građevinske objekte. |
Ishodi učenja | Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1. objasne osnovne pojmove o fluidu, 2. objasne i primjene postupke proračuna u statici fluida, 3. objasne pojmove i primjene postupke proračuna u kinematici fluida, 4. objasne pojmove i primjene postupke i proračune u dinamici fluida, 5. primjene navedena saznanja na praktične hidrotehničke probleme. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc. dr Ivana Ćipranić |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbanja, domaći zadaci, kolokvijumi |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod: osnovni pojmovi o fluidima, fizička svojstva fluida... I nedjelja, vježbe - Uvod: osnovni pojmovi o fluidima, fizička svojstva fluida... II nedjelja, pred.-Statika fluida: jednačina ravnoteže, relativno mirovanje II nedjelja, vježbe Statika fluida: jednačina ravnoteže, relativno mirovanje III nedjelja, pred.- Sila pritiska na površine, uzgon, plivanje i stabilnost tijela u tečnosti III nedjelja, vježbe - Sila pritiska na površine, uzgon, plivanje i stabilnost tijela u tečnosti IV nedjelja, pred.- Kinematika fluida: kretanje čestica fluida, stacionarnost, jednolikost.. IV nedjelja, vježbe - Kinematika fluida: kretanje čestica fluida, stacionarnost, jednolikost.. V nedjelja, pred.- Zakon održanja mase (jednačina kontinuiteta) V nedjelja, vježbe - Zakon održanja mase (jednačina kontinuiteta) VI nedjelja, pred.- Održanje količine kretanja. Dinamička jednačina. Održanje energije sistema. VI nedjelja, vježbe - Održanje količine kretanja. Dinamička jednačina. Održanje energije sistema. VII nedjelja, pred.- Primjena na hidrotehničke probleme. VII nedjelja, vježbe - Primjena na hidrotehničke probleme. VIII nedjelja, pred.- Ustaljeno tečenje u otvorenim tokovima. VIII nedjelja, vježbe - Ustaljeno tečenje u otvorenim tokovima. IX nedjelja, pred.- Isticanje kroz ustavu, otvor, preliv preko praga... IX nedjelja, vježbe - Isticanje kroz ustavu, otvor, preliv preko praga... X nedjelja, pred.- Specifična energija, režimi tečenja, jednoliko tečenje. X nedjelja, vježbe - Specifična energija, režimi tečenja, jednoliko tečenje. XI nedjelja, pred.- Nejednoliko tečenje. XI nedjelja, vježbe - Nejednoliko tečenje. XII nedjelja, pred.- Strujanje podzemnih voda. Darsijev zakon. XII nedjelja, vježbe - Strujanje podzemnih voda. Darsijev zakon. XIII nedjelja, pred.- Kolokvijum I termin XIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum I termin XIV nedjelja, pred.- Otpori trenja i oblika. XIV nedjelja, vježbe - Otpori trenja i oblika. XV nedjelja, pred.- Kolokvijum II termin XV nedjelja, vježbe - Kolokvijum II termin |
Opterećenje studenta | 4 kredita x 40/30 = 5,33 sati Struktura: - 2 sata predavanja, - 2 sata vježbi, - 1.33 sati samostalnog rada, - po potrebi konsultacije. |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbanjima, izrada domaćih radova, polaganje kolokvijuma |
Konsultacije | Prema rasporedu koji se definiše na početku semestra. |
Literatura | 1. D. Prodanović, Mehanika fluida za studente Građevinskog fakulteta, Građevinski fakultet Beograd, 2007. 2. G. Hajdin, Mehanika fluida, Građevinski fakultet Beograd, peto izdanje, 2002. 3. Č. Maksimovič, A. Stojimirovič, S. Đorđević, D. Prodanović, A. Tomanović, Zbirka zadataka iz mehanike fluida, Građevinski fakultet Beograd, 2002 |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Provjera znanja vrši se kontinuirano tokom semestra i na završnom ispitu. Maksimalno student u toku semestra može osvojiti 100 poena. Ocjenjuje se sljedeće: - Kolokvijum: 50 poena (max); - Završni ispit: 50 poena (max). Kolokvijumi i završni ispit se rade pismeno. Prelazna ocjena (E) se dobija ako se sakupi 50 poena. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / POSEBNE TEHNIKE FUNDIRANJA
Naziv predmeta: | POSEBNE TEHNIKE FUNDIRANJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10906 | Obavezan | 6 | 4 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj sticanje znanja o posebnim tehnikama izvođenja temelja u specifičnim uslovima fundiranja. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit student će biti u stanju da učestvuje u izradi projekata i izvođenju specifičnih tipova plitkih i dubokih fundamenata; izradi projekata zaštite temeljnih jama i poboljšanja temeljnog tla; izradi projekata i izvođenju fundamenata u specifičnim uslovima fundiranja ( duboka otvorena voda, nasuto tlo, jalovišta i sanitarne deponije). |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Slobodan Živaljević,dipl.inž.građ. – nastavnik, Mr Borko Miladinović, dipl.inž.građ. - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, konsultacije, seminarski radovi |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Definisanje uslova tla i sredine koji zahtjevaju primjenu posebnih tehnika izvođenja temelja. I nedjelja, vježbe - Temelj stuba hale. II nedjelja, pred.-Izvođenje temelja u dubokoj otvorenoj vodi. Zagati. II nedjelja, vježbe Temelj stuba hale. III nedjelja, pred.- Primjena računara pri rješavanju problema u fundiranju.Vinklerov model tla. Model tla kod koga se usvaja da je tlo elastično, homogeno i izotropno. Proračun temelja na elastičnoj podlozi diferencnom metodom. Problemi interakcije, saradnje konstrukcije nad temeljima, temeljne konstrukcije i tla. Modeliranje interakcije tla i konstrukcije metodom konačnih elemenata. III nedjelja, vježbe - Temeljni nosač ispod tri stuba. IV nedjelja, pred.- Temeljna jama.Temeljna jama bez zaštite bočnih strana iskopa.Zaštita bočnih strana temeljne jame poslije iskopa. Zaštita bočnih strana temeljne jame paralelno sa kopanjem. Rudarska podgrada. Vertikalni nosači i horizontalna oplata. IV nedjelja, vježbe - Temeljni nosač ispod tri stuba. V nedjelja, pred.- Zaštita bočnih strana temeljne jame prethodno u tlo pobijenim zaštitnim zidovima.Priboj.Drveni priboj. Betonski priboj. V nedjelja, vježbe - Duboki masivni temelj VI nedjelja, pred.- Primjena čeličnih talpi za zaštitu temeljne jame. Principi konstruisanja podgradnog sistema čeličnih talpi. VI nedjelja, vježbe - Duboki masivni temelj VII nedjelja, pred.- Primjena AB dijafragmi pri zaštiti temeljnih jama. Savremene tehnologije građenja. VII nedjelja, vježbe - Temelji na kosim šipovima. VIII nedjelja, pred.- Opterećenja podgrada.Pritisci vode i tla. Trapezni oblici pritisaka tla.Proračun podgrada. Uobičajeni proračun zidova čeličnog priboja i dijafragmi.Konzolast zaštitni zid. Zaštitni zid sa jednim razupiranjem ( slobodno oslonjen u tlu, punog uklještenja u tlu). Zaštitni zid iskopa sa više redova oslanjanja VIII nedjelja, vježbe - Temelji na kosim šipovima. IX nedjelja, pred.- Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Zbijanje, zamjena tla, injektiranje i hemijska stabilizacija. Stabilizacija i modifikacija tla primjenom cementa, kreča i letećeg pepela. IX nedjelja, vježbe - Opterećenja podgrada. X nedjelja, pred.- Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. „Jet grouting“, korišćenje šljunčanih šipova (stone columns), dreniranje korišćenjem pješčanih šipova i prefabrikovanih drenova. Primjena geosintetika. X nedjelja, vježbe - Opterećenja podgrada. XI nedjelja, pred.- Fundiranje na nasutom tlu, jalovištima i sanitarnim deponijama. XI nedjelja, vježbe - Primjena računara u fundiranju – temeljni nosač na elastičnoj podlozi. XII nedjelja, pred.- Izrada temelja kontrategova. XII nedjelja, vježbe - Primjena računara u fundiranju –proračun podgrada XIII nedjelja, pred.- Posebne tehnike izrade šipova. XIII nedjelja, vježbe - Primjena računara u fundiranju –proračun podgrada prema EC7. XIV nedjelja, pred.- Bočno opterećeni šipovi. Primjena šipova u marinskim konstrukcijama. Primjena šipova za sanaciju klizišta. XIV nedjelja, vježbe - Primjena računara u fundiranju –proračun bočno opterećenih šipova. XV nedjelja, pred.- kolokvijum XV nedjelja, vježbe - kolokvijum |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sata i 20 minuta samostalnog rada U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 4x30 =120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85 sata i 20 min. (Nastava)+10 sati i 40 min. (Priprema)+24 sata (Dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | Prof. dr Slobodan Živaljević, dipl.inž.građ. – nastavnik; četvrtak od 14.00-16.00 i petak od 13.30-15.30 Mr Borko Miladinović, dipl.inž.građ. – saradnik; utorak od 1000-1200 i petak od 1030-1230 |
Literatura | osnovna: Prof. dr Čedomir Vujičić, “Fundiranje”, Naučna knjiga, Beograd, 1988 Prof. dr Čedomir Vujičić, “Fundiranje 2”, Naučna knjiga, Beograd, 1991 Dr Miloš Lazović i drugi, ”Zbirka zadataka iz fundiranje 2”, Građevinski fakultet Beograd, Beograd, 1995 dopunska: Foundation analysis and design, Joseph Boweles,1997; Pile foundation analysis and design,Poulos H.G.,1980; Ground Improvement Techniques, Dr. P. Purushothama Raj, 2005 |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijum - računski zadaci 50 poena Završni ispit - 50 poena Napomena: Na završnom ispitu dominantno teorijska pitanja. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / DONJI STROJ SAOBRAĆAJNICA
Naziv predmeta: | DONJI STROJ SAOBRAĆAJNICA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10907 | Obavezan | 6 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj sticanje znanja o elementima donjeg stroja saobraćajnica, projektovanju i tehnologiji izvođenja usjeka, nasipa, drenaža, potpornih i obložnih konstrukcija koje prate saobraćajnice, stabilizaciji posteljice i primjeni geosintetika pri izgradnji saobraćajnica. |
Ishodi učenja | Nakon polaganja ovog ispita student će biti u stanju da: učestvuje u projektovanju kosina usjeka i nasipa saobraćajnica ( stabilnost, zaštita kosina, nasipi na dobro i loše nosivom tlu),projektovanju potpornih konstrukcija pri saobraćajnicama, drenažnih sistema, projektovanju stabilizacije posteljice i ojačanju djelova saobraćajnice primjenom geosintetika. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof.dr Slobodan Živaljević, dipl. inž. građ. - nastavnik Mr Miodrag Bujišić, dipl. inž. građ. - saradnik |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Elementi donjeg stroja saobraćajnice. Izbor vrste poprečnog profila saobraćajnice. I nedjelja, vježbe - Proračun količina zemljanih radova na odabranim primjerima. II nedjelja, pred.-Podloge za projektovanje i izgradnju donjeg stroja. Geotehničke podloge. Istražni radovi prema EC7-2. Hidrometerološke podloge. Hidrološke i hidrauličke podloge. II nedjelja, vježbe Istražni radovi.Geotehničke podloge -geotehnički elaborat. III nedjelja, pred.- Klasifikacija tla. Postupci klasifikacije tla za potrebe saobraćajnica. Klasifikacija tla prema GN200, klasifikacija tla na osnovu otpora pri iskopu, jedinstvena klasifikacija tla, „A“ klasifikacija, postupci klasifikacije prema osjetljivosti na smrzavanje, opšta inženjersko geološka klasifikacija. Vrste tla i stijena na teritoriji Crne Gore koje zbog svojih nepovoljnih geotehničkih svojstava zahtijevaju posebnu pažnju prema MEST EN 1997-1:2017/NA:2017. III nedjelja, vježbe - Kvantitativni pokazatelji tla. Klasifikacija tla. IV nedjelja, pred.- Projektovanje i izgradnja kosina usjeka i nasipa. Stabilnost kosina. Metode granične ravnoteže-metode lamela. Primjena savremenih programskih paketa. IV nedjelja, vježbe - Proračun stabilnosti kosina usjeka i nasipa korišćenjem specijalizovanih programskih paketa. V nedjelja, pred.- Zaštitne i potporne konstrukcije geotehničkih objekata. Zaštita kosina. Potporni i obložne konstrukcije, vrste potpornih zidova. V nedjelja, vježbe - Proračun potpornog zida od armiranog betona prema EC7. Proračun masivnog potpornog zida od nearmiranog betona prema EC7. VI nedjelja, pred.- Zaštita od dejstva vode. Drenažni sistemi. VI nedjelja, vježbe - Proračun kosina ojačanih ankerima. VII nedjelja, pred.- Tehnologija izgradnje nasipa. Slijeganje nasipa. Postupci izgradnje nasipa na dobro nosivom tlu. Postupci izgradnje nasipa na slabo nosivom i stišljivom tlu. Izgradnja nasipa uz objekte. VII nedjelja, vježbe - Proračun stabilnosti nasipa na slabo nosivom tlu. VIII nedjelja, pred.- Zbijanje tla i ugrađivanje materijala, problemi zbijanja, Proktorov opit, optimalna vlažnost, kontrola zbijenosti-terenska, laboratorijska. CBR opit. VIII nedjelja, vježbe - Proktorov opit. Ispitivanje zbijenosti opitom opterećenja kružnom pločom i uređajem sa lakim padajućim tegom. IX nedjelja, pred.- Tehnologija izgradnje usjeka. Pripremni radovi. Usjeci u tlu. Mašinski iskop. Usjeci u stijeni. IX nedjelja, vježbe - Izrada zadataka. X nedjelja, pred.- Osnovi tehnike miniranja i iskopa u stijeni. X nedjelja, vježbe - Izrada zadataka. XI nedjelja, pred.- Stabilizacija – obrada posteljice i podtla. Mehanička stabilizacija. Stabilizacija krečom. Stabilizacija cementom. Stabilizacija bitumenom. JET grouting (mlazno injektiranje). XI nedjelja, vježbe - Izrada zadataka. XII nedjelja, pred.- Primjena građevinske mehanizacije. Principi izbora mašina. Mašine za iskop, utovar, transport, razastiranje. Mašine za zbijanje. XII nedjelja, vježbe - Izbor mašina za zemljane radove XIII nedjelja, pred.- Primjena geosintetika pri izgradnji saobraćajnica. XIII nedjelja, vježbe - Proračun potpornog zida od armiranog tla. XIV nedjelja, pred.- Održavanje donjeg stroja saobraćajnica. XIV nedjelja, vježbe - Izrada zadataka. XV nedjelja, pred.- kolokvijum XV nedjelja, vježbe - kolokvijum |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sata i 20 minuta samostalnog rada U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 4x30 =120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati) Struktura opterećenja: 85 sata i 20 min. (Nastava)+10 sati i 40 min. (Priprema)+24 sata (Dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | Zdravko Joksić, “Donji stroj saobraćajnica“, Naučna knjiga Beograd, 1984. Dragan Č. Lukić, Petar V. Anagnosti, „Geotehnika saobraćajnica“, Građevinski fakultet Subotica i Časopis „Izgradnja“ Beograd, 2010. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Domaći zadaci – max 15 poena ( 10 x 1.50) Kolokvijum - računski zadaci max 35 poena Završni ispit – max 50 poena |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Građevinski fakultet / Građevinarstvo (2017) / ZIDANE KONSTRUKCIJE
Naziv predmeta: | ZIDANE KONSTRUKCIJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10925 | Obavezan | 4 | 5 | 2+1+1 |
Studijski programi za koje se organizuje | Građevinarstvo (2017) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje znanja o principima projektovanja zidanih konstrukcija građevinskih objekata, ojačanju i sanaciji oštećenih zidanih objekata. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u stanju da: 1. odabere odgovarajuće materijale za izvođenje zidane konstrukcije; 2. ovlada principima projektovanja zidanih konstrukcija; 3. riješi jednostavne proračunske modele zidane konstrukcije; 4. provjeri nosivost nearmiranih zidanih konstrukcija i konstrukcija sa vertikalnim serklažima; 5. prepozna uzroke oštećenja i predloži metode sanacije i ojačanja zidane konstrukcije. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc. dr Nikola Baša - nastavnik; MSc Marko Božović - saradnik; |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, elaborat, konsultacije |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod. Kratka istorija građenja zidanih zgrada. Elementi za zidanje i malteri. Podjela zidanih konstrukcija. I nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Objašnjenje zadatka. Osnovna upustva za izradu. II nedjelja, pred.-Ponašanje zidarije pri opterećenju. Mehanizmi loma. Osnove projektovanja zidanih zgrada. Ponašanje zidanih zgrada pri dejstvu zemljotresa. Primjeri oštećenja. II nedjelja, vježbe Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Dispoziciono rješavanje konstrukcije stambenog zidanog objekta. III nedjelja, pred.- Dejstva na konstrukcije. Pojam dejstva, tereti, sile, deformacije. Klasifikacija dejstava. Opterećenja zgrada. Kombinacije dejstava. III nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Dejstva na zadati stambeni objekat. Pregled plana pozicija. IV nedjelja, pred.- Proračun zidanih konstrukcija. Mehaničke i deformacijske karakteristike nearmiranih zidova. Ponašanje pri pritisku. Čvrstoća zida: pritisak, savijanje, smicanje. Modul elastičnosti, zapreminske deformacije – skupljanje, tečenje i termičko širenje. IV nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Dejstva na zadati stambeni objekat. Pregled plana pozicija. V nedjelja, pred.- Proračun zidanih konstrukcija. Mehaničke i deformacijske karakteristike nearmiranih zidova. Ponašanje pri pritisku. Čvrstoća zida: pritisak, savijanje, smicanje. Modul elastičnosti, zapreminske deformacije – skupljanje, tečenje i termičko širenje. V nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Analiza opterećenja elemenata konstrukcije. VI nedjelja, pred.- Proračun zidanih konstrukcija. Proračun uticaja. Vertikalna opterećenja. Horizontalna opterećenja. Proračunski modeli. VI nedjelja, vježbe - Priprema za prvi kolokvijum. Izrada primjera i zadataka. VII nedjelja, pred.- I kolokvijum VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum VIII nedjelja, pred.- Radni dijagram. Tehnički propisi i standardi. Ponašanje pri pritisku. VIII nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Seizmički proračun konstrukcije. Paspodjela sila u osnovi i po visini. IX nedjelja, pred.- Proračun presjeka. Ponašanje zida na savijanje i smicanje. IX nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Seizmički proračun konstrukcije. Proračun uticaja u zidovima. X nedjelja, pred.- Dimenzionisanje zidova sa vertikalnim i horizontalnim serklažima i armiranih zidanih zidova. X nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Dimenzionisanje – provjera naprezanja u glavnim elementima konstrukcije. XI nedjelja, pred.- Sanacija i ojačanje zidanih konstrukcija. Sanacija i ojačanje konstrukcija, uvod i definicije. Uzroci oštećenja. XI nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Dimenzionisanje – provjera naprezanja u glavnim elementima konstrukcije. XII nedjelja, pred.- Sanacija i ojačanje zidanih konstrukcija zgrada. Uvod i definicije. Uzroci oštećenja. Klasifikacija oštećenja. Opšti principi sanacije i ojačanja. XII nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Dimenzionisanje – provjera naprezanja u glavnim elementima konstrukcije. XIII nedjelja, pred.- Sanacija zidanih zgrada. Primjeri oštećenih objekata zemljotresom. Objašnjenje uzroka oštećenja i načina izbora metoda sanacije. XIII nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Pregled i pomoć u izradi projekta. XIV nedjelja, pred.- Ocjenjivanje znanja i razumijevanja prikazanog tokom odbrane elaborata. XIV nedjelja, vježbe - Idejni projekat stambenog zidanog objekta. Finalno prihvatanje i ocjenjivanje projekta. XV nedjelja, pred.- II kolokvijum XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i da kvalitetno i u skladu sa propisanom dinamikom urade Idejni projekat. |
Konsultacije | Redovne konsultacije tokom sedmice u trajanju od 4 časa. |
Literatura | Mihailo Muravljov, Boško Stevanović: ZIDANE I DRVENE KONSTRUKCIJE, Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1999. Grupa autora: ZEMLJOTRESNO INŽENJERSTVO, Građevinska knjiga, Beograd, 1990. Eurocode 6 - EN 1996-1-1: Projektovanje zidanih konstrukcija Eurocode 8 - EN 1998-1: Projektovanje seizmički otpornih konstrukcija Tehnički propisi i standardi za opterećenja |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Rad i znanje tokom semestra uključujući i godišnji elaborat se ocjenjuju sa max. 70 bodova. Predaja godišnjeg elaborata je obavezna. Elaborat mora biti pozitivno ocjenjen, minimalno sa 5 bodova. Završni ispit se ocjenjuje sa max. 30 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se stekne najmanje 50 bodova. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i saradnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |