Pitanje klimatskih promjena traži reakciju visokoškolskih institucija inoviranjem programa
Pitanje klimatskih promjena traži globalnu reakciju, uključujući i odgovor visokoškolskih institucija, te je kao takav i nastao međunarodni Erasmus+ projekat na kojem je partner Građevinski fakultet UCG, a pod imenom: Udruženi za održivost – gradeći klimatski otporne zajednice na Zapadnom Balkanu i u Evropskoj uniji („jOiNEd For sUsTainability - bUilding climate REsilient communities in WB and EU, 1FUTURE)“
„Upravljanje rizikom je jedno od važnih pitanja jer su, upravo, ekonomski i društveni razvoj u velikoj mjeri pod uticajem klimatskih promjena. U odgovoru na suočavanje sa klimatskim promjenama bitna je uvezanost visokoškolskih institucija, investitora, biznis sektora, gradova i građana širom EU i Balkana, pogotovo u dijelu pristupa podacima i razvoju instrumenata za upravljanje rizikom. Kada je riječ o univerzitetima, na njima je prevashodno odgovornost u podizanju svijesti kroz reformu studijskih programa ili kreiranja novih", smatra rukovodilac projekta sa Građevinskog fakulteta prof. dr Miloš Knežević.
On navodi da bi visokoškolski programi širom Zapadnog Balkana trebali obuhvatiti pitanja zelene ekonomije, klimatskih promjena i održivosti u cilju implementacije i razvoja institucionalnih reformi i zadovoljavanja zahtjeva tržišta rada u budućnosti.
„Opšte je poznato da je obrazovanje ključno i da pozitivno utiče na ponašanja u vezi sa zaštitom životne sredine, počevši od najranije dobi. Reformom programa i podizanjem svijesti u zajednicama Zapadnog Balkana, mladi u regionu mogu odlučno doprinijeti implementaciji evropske Green Deal Agende i izgradnji regionalnog područja visokog obrazovanja u oblasti klime, održivosti i otpornosti".
Nadalje, dodaje on, pozicioniranje univerziteta kroz istraživanja u strateškim oblastima razvoja mogu pomoći u formiranju dobrih politika i pronalaženju održivih društvenih, ekonomskih, ekoloških i tehničkih rješenja za današnje probleme.
„Kroz ujedinjavanje studentskih, kadrovskih i poslovnih zajednica unutar zemalja Zapadnog Balkana, planirano je da se formira platforma koja će omogućititi pristup odlučivanju u vladi, biznisu i društvu, nudeći na ovaj način transverzalna znanja i vještine potrebne za oblikovanje budućnosti kroz prihvatanje kulture otpornosti na klimu“, objašnjava profesor Knežević.
Širi cilj projekta je unapređenje regionalnih kapaciteta u implementaciji ciljeva Green Deal-a kroz sistem visokog obrazovanja i pokretanje akcije usmjerenih na očuvanje životne sredine, klimatske promjene, održivost i otpornost.
Postizanje ovog cilja zahtijeva uključivanje svih zainteresovanih strana, okupljenih pod holistički pristup. Projekat, pod akronimom 1Future Platform, okuplja 18 partneskih institucija, gdje su pored visokoškolskih institucija, uključeni i biznis i civilni sektor.