Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROJEKTONANJE VLSI KOLA

Naziv predmeta:PROJEKTONANJE VLSI KOLA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5164Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovnim elementima projektovanja kola vrlo visokog stepena integracije: osnovne aktivne elektronske komponente, CMOS invertor, bilateralni CMOS prekidač, planarni proces, procjena R, C, i L parametara, dinamička karakterizacija kola, digitalna integrisana kola, analogna integrisana kola.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Navede i objasni: vrste podloga, tehnologije izrade, tehnike izrade, stepen integracije i metodologije projektovanja poluprovodničkih integrisanih kola. 2. Izvrši detaljnu analizu CMOS invertora i bilateralnog CMOS prekidača. 3. Izvrši procjenu otpornosti, kapacitivnosti i induktivnosti aktivnih i pasivnih komponenti u poluprovodničkim integrisanim tehnologijama. 4. Modeluje i analizira provodne i poluprovodne linije kao raspodjeljene RC parametre. 5. Objasni princip pobuđivanja velikih kapacitivnosti. 6. Navede i objasni dinamičke karaterstike i procijeni disipaciju snage u poluprovodničkim integrisanim kolima. 7. Izvrši sintezu digitalnih elektronskih kola koja obavljaju logičke operacije. 8. Izvrši DC, AC i vremensku analizu elektronskih kola koristeći simulator.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Nikša Tadić - nastavnik, dr Milena Erceg -saradnik.
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, računske vježbe i laboratorijske vježbe. Učenje i konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod: vrsta podloga, tehnologije izrade, tehnike izrade, stepen integracije, metodologije projektovanja
I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa softverom za projektovanje integrisanih kola
II nedjelja, pred.-MOSFET, BJT
II nedjelja, vježbe MOSFET kao pojačavač
III nedjelja, pred.- CMOS invertor
III nedjelja, vježbe - DC prenosna karakteristika i odziv u vremenskom deomenu CMOS invertora
IV nedjelja, pred.- Bilateralni CMOS prekidač
IV nedjelja, vježbe - Odziv u vremenskom domenu bilateralnog CMOS prekidača
V nedjelja, pred.- Planarni proces
V nedjelja, vježbe - Video prikaz formiranja monokristalne pločice Czochralski metodom
VI nedjelja, pred.- Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Procjena otpornosti, kapacitivnosti i induktivnosti
VII nedjelja, vježbe - Zavisnost frekventnog odziva pojačavača sa zajedničkim sorsom od dimenzija MOSFET-a
VIII nedjelja, pred.- Raspodijeljeni RC parametri
VIII nedjelja, vježbe - Smanjenje vremena kašnjenja u dugim provodnim i poluprovodnim linijama
IX nedjelja, pred.- Pobuđivanje velikih kapacitivnosti digitalnih sistema
IX nedjelja, vježbe - Pobuđivanje velikih kapacitivnosti digitalnih sistema
X nedjelja, pred.- Dinamičke karakteristike
X nedjelja, vježbe - DC analiza dvostepenog CMOS operacionog pojačavača
XI nedjelja, pred.- Disipacija snage
XI nedjelja, vježbe - AC analiza i odziv u vremenskom domenu dvostepenog CMOS operacionog pojačavača
XII nedjelja, pred.- Digitalna CMOS kola, I dio
XII nedjelja, vježbe - Realizacija kombinacionih kola primjenom domino logika
XIII nedjelja, pred.- Digitalna CMOS kola, II dio
XIII nedjelja, vježbe - CMOS D flip-flop
XIV nedjelja, pred.- Analogna CMOS kola, I dio
XIV nedjelja, vježbe - DC analiza strujnog prenosnika II generacije
XV nedjelja, pred.- Analogna CMOS kola, II dio
XV nedjelja, vježbe - AC analiza i odziv u vremenskom domenu strujnog prenosnika II generacije
Opterećenje studentaNedjeljno: 3P+1V+0.5L + 3 sata i 30 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije.
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe.
KonsultacijeKonsulatacije sa predmetnim nastavnikom i saradnikom tokom prvih 15 nedjelja semestra.
LiteraturaSkripta: N. Tadić, Projektovanje VLSI kola
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeKolokvijum se ocjenjuje sa 50 poena, i završni ispit sa 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / FIZIČKO-TEHNIČKA MJERENJA

Naziv predmeta:FIZIČKO-TEHNIČKA MJERENJA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5173Obavezan173+1+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaPoložen ispit iz Električnih mjerenja
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Analizira statičke (mjerno područje, rezolucija i opseg, nelinearnost, uticajne veličine i osjetljivost) i dinamičke (brzina odziva u vremenskom području, frekventni odziv, fazna karakteristika) karakteristike mjernih pretvarača. 2. Objasni princip rada pasivnih mjernih pretvarača (termootpornici i termistori, mjerne trake, induktivni i kapacitivni mjerni pretvarači) i njihovu primjenu za mjerenje fizičkih veličina. 3. Objasni princip rada aktivnih mjernih pretvarača (termoparovi, indukcioni, piezoelektrični i fotoelektrični mjerni pretvarači) i njihovu primjenu za mjerenje fizičkih veličina. 4. Objasni i izabere mjernu metodu za mjerenje fizičkih veličina. 5. Analizira moguće greške mjerenja i obradi mjerni rezultat. 6. Izabere optimalan senzor za konkretnu primjenu.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Rada Dragović-Ivanović, Prof. dr Nedjeljko Lekić
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe, konsultacije, samostalan rad
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Statičke i dinamičke karakteristike mjernih pretvarača i instrumenata.
I nedjelja, vježbe - Računske vježbe prate teorijsku nastavu.
II nedjelja, pred.-Mjerni sistemi i prilagodjenje signala.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Pasivni mjerni pretvarači. Mjerna kola parametarskih pretvarača. Otpornički mjerni pretvarači.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Mjerne trake, analiza prostih i složenih mehaničkih naprezanja. Mjerenje sile, pritiska, obrtnog momenta, momenta torzije.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Termootpornički mjerni pretvarači za mjerenje temperature (metalni i poluprovodnički). Dinamičke karakteristike termometara.
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Termički vakuummetri. Anemometri za mjerenje brzine i protoka fluida.
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Analizatori gasnih smješa, mjerenje sadržaja kiseonika, vodonika, ugljenmonoksida i ugljendioksida. Ekološki problemi.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Kapacitivni mjerni pretvarači za mjerenje pomjeraja, nivoa, ugaone brzine i vibracija.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Induktivni mjerni pretvarači za mjerenje sila, linearnih i ugaonih pomjeraja i ugaone brzine.
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Aktivni mjerni pretvarači. Indukcioni mjerni pretvrači.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Piezoelektrični mjerni pretvarači za mjerenje sile, ubrzanja i pritiska.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Termoelektrični mjerni pretvarači.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Osnovi beskontaktnog merenja temperature. Spektralni radijacioni pirometri.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Elektrohemijski mjerni pretvarači. Mjerenje pH vrijednosti i elektrolitičke provodnosti.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studentaNedjeljno: 7 kredita x 40/30=9h 20min. Struktura opterećenja: 3h predavanja, 1h računskih vježbi, 1h laboratorijskih vježbi, 4h 10min individualni rad, uključujući konsultacije U toku semestra: Nastava i završni ispit: (9h 20min)x16=149h 20min. Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera ):2x(9h 20min)=18h 40min. Ukupno opterećenje za predmet: 7x30=210h. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata. Struktura opterećenja za predmet: 149h 20min (nastava)+18h 40min (priprema)+42h (dopunski rad)
NedjeljnoU toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 20 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
7 x 30=210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
42 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveRedovno prisustvo nastavi, odradjene laboratorijske vježbe, pohađanje provjera znanja.
KonsultacijePoslije predavanja ili u dogovoru sa studentima
LiteraturaD. Stanković, "Fizičko-tehnička mjerenja-Senzori", Beograd, 1997. D. Stanković, Fisical Technical Measurements – solved problems, Belgrade, 1997. M. Popović, Senzori i merenja, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeKolokvijumi 20+22 poena, Laboratorijske vježbe +test 8 poena, Završni ispit 50 poena
Posebne naznake za predmetNema
NapomenaNema
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RAČUNARSKE PERIFERIJE I INTERFEJSI

Naziv predmeta:RAČUNARSKE PERIFERIJE I INTERFEJSI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5174Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Koristi ulazne izlazne i portove računara; 2. Upotrebom ulaznih i izlaznih portova upravlja jednostavnim sistemima (npr. upravlja pumpom na osnovu nivoa tečnosti u bazenu); 3. Programski upravlja koračnim motorom (punim korakom i polukorakom); 4. Razlikuje osnovne optičke interfejse i prepozna mogućnosti njihove primjene; 5. Očitava poziciju mehanizma pomoću 2-kanalnog inkrementalnog enkodera; 6. Koristi DA konvertor za generisanje analognog signala željenog oblika; 7. Programski podrži AD konverziju metodama prateće konverzije i sukcesivne aproksimacije; 8. Razlikuje osnovne komunikacione interfejse i da koristi eternet port sa TCP/IP protokolom; 9. Prepozna osnovne vrste interfejsa u industriji i područja njihove primjene; 10. Koristi GSM/GPRS modem za prenos podataka.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / SIMULACIJE ELEKTRONSKIH KOLA

Naziv predmeta:SIMULACIJE ELEKTRONSKIH KOLA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5176Obavezan152+0+2
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti: 1. Objasniti značaj automatizovanog projektovanja elektronskih kola 2. Primijeniti osnovne naredbe i programske structure VHDLa. 3. Opisati razlike izmedju VHDLa i drugih programskih jezika (C, Paskal,,,). 4. Dati primjer rešavanja osnovnih kombinacionih i sekvencijalnih kola u VHDLu. 5. Demonstrirati rešavanje problema projektovanja kola niske složenosti u FPGA čipovima. 6. Dati primjer realizacije kola niske složenosti na FPGA pločama. 7. Diskutovati problem kod projektovanja FPGA kola u neidealnim uslovima.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja
2 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
2 sat(a) i 40 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
5 x 30=150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
30 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROJEKTOVANJE MIKROKONTROLERSKIH SISTEMA

Naziv predmeta:PROJEKTOVANJE MIKROKONTROLERSKIH SISTEMA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5177Obavezan262+0+2
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Napiše program za mikrokontrolersku ploču i unese taj program u čip mikrokontrolera; 2. Stavi u funkciju portove mikrokontrolera, upravlja spoljašnjim uređajima i očitava stanja iz okruženja; 3. Koristi komunikacione interfejse: UART, SPI, TWI; 4. Programski podrži tajmere, brojače i analogne komparatore; 5. Mjeri analogne napone koristeći AD konvertor koji je sastavni dio mikrokontrolera; 6. Očitava osnovne vrste tastatura: mehaničke i kapacitivne; 7. Upravlja LED i LCD displejima sa i bez multipleksa; 8. Organizuje rad mikrokontrolera na prekidnom nivou i jednostavni multitasking;
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja
2 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTRONSKI MJERNI INSTRUMENTI

Naziv predmeta:ELEKTRONSKI MJERNI INSTRUMENTI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5178Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovnim elementima elektronskih mjernih instrumenata: filteri, diferencijani pojačavači, instrumentacioni pojačavači sa naponskim i strujnim procesiranjem, digitalno-analogni konvertori, konvertori napona u frekvenciju, konvertori struje u frekvenciju, konvertori otpornosti u frekvenciju, konvertori kapacitivnosti u frekveniju.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Odredi i analizira prenosne funkcije filtera drugog reda. 2. Analizira aktivne RC filtere drugog reda bazirane na povratnim spregama sa integratorima, filtere drugog reda sa prekidačkim kondenzatorima, i Gm-C filtere drugog reda. 3. Analizira različite tipove transkonduktora. 4. Analizira različite tipove instrumentacionih pojačavača sa naponskim i strujnim procesiranjem. 5. Analizira digitalno-analogne konvertore i analogno-digitalne konvertore (konvertore struje i napona u frekvenciju). 6. Prepoznaje strujne prenosnike. 7. Implementira prethodno naveda kola u diskretnoj tehnici na osnovu zadate električne šeme.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Nikša Tadić - nastavnik, dr Milena Erceg -saradnik.
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, računske vježbe i laboratorijske vježbe. Učenje i konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod: elektronski mjerni instrumenti opšteg tipa
I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa razvojnom mikrokontrolerskom pločom
II nedjelja, pred.-Prenosne funkcije filtera 2. reda
II nedjelja, vježbe Primjeri rada sa diodama na razvojnoj mikrokontrolerskoj ploči
III nedjelja, pred.- Aktivni RC filteri 2. reda
III nedjelja, vježbe - Primjeri rada sa displejom na razvojnoj mikrokontrolerskoj ploči
IV nedjelja, pred.- Filteri sa prekidačkim kondenzatorima
IV nedjelja, vježbe - Primjeri rada sa tasterima na razvojnoj mikrokontrolerskoj ploči
V nedjelja, pred.- Gm-C filteri
V nedjelja, vježbe - Realizacija tastature uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
VI nedjelja, pred.- Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Diferencijalni pojačavač , I dio
VII nedjelja, vježbe - Implementacija časovnika sa datumom uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
VIII nedjelja, pred.- Diferencijalni pojačavač , II dio
VIII nedjelja, vježbe - Implementacija časovnika sa datumom uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
IX nedjelja, pred.- Instrumentacioni pojačavač sa naponskim procesiranjem sa 2 operaciona pojačavača
IX nedjelja, vježbe - Implementacija digitalnog frekvencmetra uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
X nedjelja, pred.- Instrumentacioni pojačavač sa naponskim procesiranjem sa 3 operaciona pojačavača
X nedjelja, vježbe - Implementacija digitalnog frekvencmetra uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
XI nedjelja, pred.- Instrumentacioni pojačavači sa strujnim procesiranjem
XI nedjelja, vježbe - Analogno-digitalni konvertor mikrokontrolera
XII nedjelja, pred.- Digitalno-analogni konvertori
XII nedjelja, vježbe - Implementacija digitalnog voltmetra uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
XIII nedjelja, pred.- Analogno-digitalni konvertori (konvertori napona i struje u frekvenciju)
XIII nedjelja, vježbe - Implementacija digitalnog voltmetra uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
XIV nedjelja, pred.- Konvertori otpornosti u frekvenciju
XIV nedjelja, vježbe - Implementacija digitalnog termometra uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
XV nedjelja, pred.- Konvertori kapacitivnosti u frekvenciju
XV nedjelja, vježbe - Implementacija digitalnog termometra uz pomoć razvojne mikrokontrolerske ploče
Opterećenje studentaNedjeljno: 3P+1V+0.5L + 2 sata i 10 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe.
KonsultacijeKonsulatacije sa predmetnim nastavnikom i saradnikom tokom prvih 15 nedjelja semestra.
LiteraturaN. Tadić, Elektronski mjerni instrumenti, skripta.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeKolokvijum se ocjenjuje sa 50 poena, i završni ispit sa 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA

Naziv predmeta:INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5179Obavezan262+0+2
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti: 1. Opisati značaj industrisjke elektronike i razliku u odnosu na ostala polja elektronike. 2. Objasniti osnovnu strukturu industrijskog elektronskog sklopa, ulaz, obrada, izlaz. 3. Kategorizovati osnovne vrste industrijskih senzora i izvršnih organa. 4. Dati primjer prostog industrijskog elektronskog sklopa. 5. Osmisliti prosti elektronski sistem upravljanja, npr termo regulacija ili regulacija motora. 6. Nabrojati tipove industrijskih komunikacionih mreža. 7. Ilustrovati primjenu Programabilnih Logičkih Kontrolera (PLCova) u industrijske svrhe. 8. Napraviti prosti hardversko softverski sistem, baziran na senzorima, PLCu i izvršnim organima.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja
2 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RADIOTEHNIKA

Naziv predmeta:RADIOTEHNIKA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5180Obavezan163+0+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa funkcijama osnovnih radiotehničkih sklopova i arhitektura, i uče da dimenzionišu parametra pojedinih sklopova. Takođe, studenti se upoznaju sa arhitekturama aktuelnih i budućih radio primopredajnika.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni specifičnosti i probleme dizajna RF komponenti, kao i kompletnih sklopova u okviru predajnika i prijemnika 2. Skicira arhitekture superheterodinskih i direktnih prijemnika 3. Dimenzioniše parametre selektivnih kola i kola za prilagođenje 4. Definiše parametre koji utiču na dizajn RF pojačavača za male signale i kola mješača 5. Objasni princip funkcionisanja fazne petlje i analitički odredi parametre kola sintezatora frekvencija 6. Klasifikuje tipove pojačavača snage i opiše njihove karakteristike 7. Predstavi primjere arhitektura različitih primopredajnika (radiodifuzija, GSM, UMTS, LTE, WiMAX, itd.)
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Enis Kočan. Saradnik: Ana Jeknić, BSc
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, računske vježbe, domaći zadaci, konsultacije, izrada seminarskih radova.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Osnovni pojmovi i oblast izučavanja
I nedjelja, vježbe - Specifičnosti RF dizajna. Mjere prilagođenja po snazi
II nedjelja, pred.-Arhitekture RF prijemnika
II nedjelja, vježbe Poređenje arhitektura prijemnika
III nedjelja, pred.- Osnovni parametri dizajna RF prijemnika
III nedjelja, vježbe - Faktor šuma i ekvivalentna temperatura šuma kaskade sklpova. Osjetljivost RF prijemnika
IV nedjelja, pred.- Selektivna kola i kola za prilagođenje impedanse
IV nedjelja, vježbe - Dimenzionisanje parametara oscilatornog kola. L, π i T šema
V nedjelja, pred.- RF komponente
V nedjelja, vježbe - Karakteristike monolitnih rezonatora. Mješači
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- RF pojačavači za male signale
VII nedjelja, vježbe - Linearnost bipolarnih i unipolarnih tranzistora. Analiza tranzistora kao linearnog kola sa dva para krajeva
VIII nedjelja, pred.- Stabilnost RF pojačavača
VIII nedjelja, vježbe - Intercept point kaskade
IX nedjelja, pred.- Sinteza frekvencija
IX nedjelja, vježbe - Frekvencijska nestabilnost oscilatora. Dimenzionisanje sintezatora frekvencija
X nedjelja, pred.- Pojačavači snage - uloga, pozicija, linearni pojačavači snage
X nedjelja, vježbe - Pojačavači snage klase A, B i AB
XI nedjelja, pred.- Nelinearni pojačavači snage. Principi linearizacije
XI nedjelja, vježbe - Pojačavači snage klase C, D i E. Linearizacija RF pojačavača snage
XII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Trendovi u radiotehnici
XIII nedjelja, vježbe - Primjeri savremenih RF primopredajnika. Koncepti budućih rješenja
XIV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe - Prezentacija seminarskih radova
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade oba kolokvijuma i seminarske radove
KonsultacijeKonsultacije se održavaju nakon časova predavanja, a po potrebi i u dodatnim terminima, u dogvoru sa predmetnim nastavnikom.
Literatura- Materijal sa predavanja. - Jon B. Hagen, Radio-frequency Electronics, Cambridge University Press, 2009. - Ian Robertson, Nutapong Somjit, M. Chongcheawchamnan, Microwave and Milimetre-Wave Design for Wireless Communications, Wiley, 2016
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- Prvi kolokvijum nosi 20 poena, - Drugi kolokvijum nosi 20 poena, - Seminarski rad nosi 15 poena, - Domaći rad – 5 poena, - Završni ispit 40 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MIKROTALASNA TEHNIKA

Naziv predmeta:MIKROTALASNA TEHNIKA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5181Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaCiljevi predmeta su upoznavanje studenata sa bazičnim konceptima aktivnih mikrotalasnih komponenti, upoznavanje sa glavnim karakteristikama funkcionisanja komponenti na mikrotalasnim učestanostima kao i prezentovanje objedinjenih metoda za analizu i dizajn mikrotalasnih pojačavača, oscilatora i mješača koristeći se tehnikama parametara rasijanja.
Ishodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: • Objasni principe rada najvažnijih mikrotalasnih pasivnih sklopova. • Objasni principe rada miikrotalasnih oscilatora i pojačavača. • Projektuje elementarna kola za prilagođenje. • Demonstrira stečena znanja putem javne prezentacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaprof. dr Budimir LUTOVAC, prof. dr Vesna RUBEŽIĆ
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja i računske vježbe, učenje i samostalna izrada zadataka, konsultacije
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Osnovna svojstva i primjene mikrotalasa. Mikrotalasni vodovi. Vodovi sa TEM talasima;
I nedjelja, vježbe - Osnovna svojstva i primjene mikrotalasa. Mikrotalasni vodovi. Vodovi sa TEM talasima;
II nedjelja, pred.-Smitov dijagram. Prilagođavanje vodova pomoću paralelnih ogranaka;
II nedjelja, vježbe Smitov dijagram. Prilagođavanje vodova pomoću paralelnih ogranaka;
III nedjelja, pred.- Prilagođavanje vodova pomoću četvrt talasnog transformatora. Širokopojasno prilagođavanje;
III nedjelja, vježbe - Prilagođavanje vodova pomoću četvrt talasnog transformatora. Širokopojasno prilagođavanje;
IV nedjelja, pred.- Matrica rasijanja i njena osnovna svojstva;
IV nedjelja, vježbe - Matrica rasijanja i njena osnovna svojstva;
V nedjelja, pred.- I kolokvijum
V nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VI nedjelja, pred.- Slobodna nedjelja
VI nedjelja, vježbe - Slobodna nedjelja
VII nedjelja, pred.- Zapreminski rezonatori. Kvazistacionarni rezonatori. Trakasti rezonatori;
VII nedjelja, vježbe - Zapreminski rezonatori. Kvazistacionarni rezonatori. Trakasti rezonatori;
VIII nedjelja, pred.- Reakcioni, transmisioni i apsorbcioni rezonator. Mikrotalasni filtri;
VIII nedjelja, vježbe - Reakcioni, transmisioni i apsorbcioni rezonator. Mikrotalasni filtri;
IX nedjelja, pred.- Kratkospojnik. Kristalni detektor. Prilagođeni potrošač. Atenuator. Obrtač faze. T i Y spojevi;
IX nedjelja, vježbe - Kratkospojnik. Kristalni detektor. Prilagođeni potrošač. Atenuator. Obrtač faze. T i Y spojevi;
X nedjelja, pred.- Most. Usmjereni sprežnjak. Direktivni filtar;
X nedjelja, vježbe - Most. Usmjereni sprežnjak. Direktivni filtar;
XI nedjelja, pred.- Nerecipročne komponente. Izolator, žirator, cirkulator, YIG rezonatori YIG filtar;
XI nedjelja, vježbe - Nerecipročne komponente. Izolator, žirator, cirkulator, YIG rezonatori YIG filtar;
XII nedjelja, pred.- II kolokvijum
XII nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XIII nedjelja, pred.- Klistron, magnetron, cijev sa putujućim talasom;
XIII nedjelja, vježbe - Klistron, magnetron, cijev sa putujućim talasom;
XIV nedjelja, pred.- Parametarski pojačavač. Tranzi. oscilatori i pojačavači.
XIV nedjelja, vježbe - Parametarski pojačavač. Tranzi. oscilatori i pojačavači.
XV nedjelja, pred.- Oscilatori i pojačavači sa lavinskom i Ganovom diodom;
XV nedjelja, vježbe - Oscilatori i pojačavači sa lavinskom i Ganovom diodom;
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, rade kolokvijume i završni ispit.
Konsultacije
LiteraturaDragan Filipović, Budimir Lutovac: Mikrotalasna tehnika, Akademska misao, Beograd, 2019. David M. Pozar: Microwave Engineering, 4th edition, John Wiley & Sons, Inc., 2012.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- 5 domaćih zadataka se ocjenjuju sa ukupno 15 poena (3 poena za svaki domaći zadatak), - Dva kolokvijuma po 25 poena (ukupno 50 poena) - Završni ispit (Seminarski rad) 35 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RADIOKOMUNIKACIJE

Naziv predmeta:RADIOKOMUNIKACIJE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5182Obavezan163+0+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa karakteristikama radio kanala na HF, VHF i UHF opsezima, kao i rješenjima na fizičkom i nivou linka za aktuelne radio sisteme na ovim frekvencijskim opsezima.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opiše osnovne karakterstike radio kanala na HF, VHF i UHF opsezima 2. Definiše parametre za opis vremenski promjenljivih radio kanala, kao i da izvrši klasifikaciju disperzivnih radio kanala 3. Da izvrši izbor odgovarajućeg tipa digitalne modulacije za dati radio kanal, kao i da obavi analizu kvaliteta prenosa sa stanovišta vjerovatnoće greške i vjerovatnoće prekida 4. Opiše metode za poboljšanje kvalitete prenosa signala u vremenski promjenljivim radio kanalima 5. Uporedi karakteristike različitih tehnika višestrukog pristupa radio kanalu 6. Opiše najbitnije karakterstike fizičkog nivoa mobilnih celularnih sistema, zatim WLAN, LPWAN i drugih radio-komunikacionih sistema 7. Predstavi trendove u razvoju savremenih radiokomunikacionih sistema.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Enis Kočan
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, laboratorijske vježbe, konsultacije, izrada seminarskih radova.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Osnovni radiokomunikacioni pojmovi
I nedjelja, vježbe - Jedinice za antensko pojačanje. Uticaj RF zračenja na zdravlje ljudi
II nedjelja, pred.-Radio kanal: mehanizmi prostiranja
II nedjelja, vježbe Propagacioni gubici
III nedjelja, pred.- Analiza vremenski promjenljivog radio kanala
III nedjelja, vježbe - Analiza vremenski promjenljivog kanala
IV nedjelja, pred.- Izbor digitalne modulacije
IV nedjelja, vježbe - Poređenje performansi različitih digitalnih modulacija u kanalu sa fedingom
V nedjelja, pred.- Analiza kvaliteta prenosa
V nedjelja, vježbe - BER performanse i ergodični kapacitet u vremenski promjenljivim radio-kanalima
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - Prvi kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Metode za poboljšanje kvaliteta prenosa
VII nedjelja, vježbe - Analiza poboljšanja performansi primjenom diverziti tehnika i primjenog kodova za korekciju grešaka
VIII nedjelja, pred.- Tehnike višestrukog pristupa
VIII nedjelja, vježbe - Poređenje TDMA, FDMA; CDMA i OFDMA tehnika višestrukog pristupa
IX nedjelja, pred.- Mobilni celularni sistemi
IX nedjelja, vježbe - Budžet linka za mobilne celularne sisteme. Osjetljivost prijemnika. Dinamički opseg
X nedjelja, pred.- WLAN
X nedjelja, vježbe - Parametri za različite IEEE 802.11 standarde
XI nedjelja, pred.- Bežične senzorske mreže
XI nedjelja, vježbe - Bežične senzorske mreže
XII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum
XII nedjelja, vježbe - Drugi kolokvijum
XIII nedjelja, pred.- Trendovi u savremenim radiokomunikacionim sistemima
XIII nedjelja, vježbe - Full-dupleks prenos, optički bežični prenos, pametne rekonfigurabilne površine
XIV nedjelja, pred.- Termin za popravljanje jednog od kolokvijuma
XIV nedjelja, vježbe - Termin za popravljanje jednog od kolokvijuma
XV nedjelja, pred.- Odbrana seminarskih radova
XV nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskih radova
Opterećenje studentaBroj sati: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Broj sati: 3 sata predavanja 1 sat laboratorijskih vježbi 4 sata samostalnog rada.
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume i seminarski rad.
KonsultacijeKonsultacije sa predmetnim nastavnikom u dogovorenom terminu, tokom kompletnog semestra.
LiteraturaMaterijal sa predavanja. Andreas F. Molisch, Wireless Communications, John Wiley & Sons, 3rd edition, 2023. M.K.Simon, M.S. Alouini: Digital Communications over Fading Channels, John Wiley & Sons, 2005. Bertoni. H: Radio propagation for modern wireless systems, Prentice Hall, 2000.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- Prvi kolokvijum nosi 20 poena, - Drugi kolokvijum nosi 25 poena, - Seminarski rad nosi 15 poena, - Završni ispit 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / TELEKOMUNIKACIONE MREŽE

Naziv predmeta:TELEKOMUNIKACIONE MREŽE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5183Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovama telekomunikacionih mreža. Izučavaju se najznačajnije tehnologije telekomunikacionih mreža, sa posebnim osvrtom na teoriju telekomunikacionog saobraćaja.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opiše koncepte, sesrvise, klasifikaciju, standardizaciju i regulative telekomunikacionih mreža. 2. Objasni karakteristike dolaznih, odlaznih i servisnih procesa u telekomunikacionim mrežama. 3. Objasni Litlovu teoremu. 4. Objasni osnovne osobine sledećih redova čekanja: M/M/1 , M/M/m , M/M/, M/M/m/k, M/M/m/k/l, M/G/1 model. 5. Opiše arhitekturu telekomunikacionih mreža. 6. Objasni sledeće funkcije telekomunikacione mreže: kontrola greške, kontrola zagušenja i kontrola protoka.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaNastavnik: Prof.dr Igor Radusinović Saradnik: mr Slavica Tomović
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, auditorne vježbe, konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u telekomunikacione mreže
I nedjelja, vježbe - Ponavljanje osnovnih teorema vjerovatnoće (3 zadatka)
II nedjelja, pred.-Mreže sa komutacijom paketa
II nedjelja, vježbe Slučajna promjenljiva: osnovne definicije i osobine (2 zadatka)
III nedjelja, pred.- Arhitektura telekomunikacionih mreža. Mrežni protokoli
III nedjelja, vježbe - Transformacije slucajnih promjenjivih (2 zadatka).
IV nedjelja, pred.- Prenosni medijumi
IV nedjelja, vježbe - Enkapsulacija podataka u mrežama sa komutacijom paketa (3 zadatka).
V nedjelja, pred.- Kontrola pristupa
V nedjelja, vježbe - Tehnike višestrukog pristupa: ALOHA i polling mehanizmi (4 zadatka).
VI nedjelja, pred.- Mehanizmi pouzdanog prenosa
VI nedjelja, vježbe - Mehanizmi za detekciju greške: check suma, ciklična provjera redudanse i provjera parnosti (3 zadatka)
VII nedjelja, pred.- Kontrola zagušenja
VII nedjelja, vježbe - Stop&Wait i Go-Back-N protokoli (4 zadatka)
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Kontrola protoka
IX nedjelja, vježbe - Poređenje Go-Back-N i Selective-Repeat protokola (4 zadatka)
X nedjelja, pred.- Usmjeravanje paketa
X nedjelja, vježbe - Uvod u teoriju telekomunikacionog saobraćaja: primjena geometrijske i binomne raspodjele (3 zadatka)
XI nedjelja, pred.- Kvalitet telekomunikacionog servisa
XI nedjelja, vježbe - Uvod u teoriju telekomunikacionog saobraćaja: primjena Poasonove, eksponencijalne i Pareto raspodjele (3 zadatka)
XII nedjelja, pred.- Modelovanje telekomunikacionog saobraćaja
XII nedjelja, vježbe - Primjena M/M/1 i M/M/1/K redova čekanja u telekomunikacionim sistemima (5 zadataka)
XIII nedjelja, pred.- Servisni sistemi
XIII nedjelja, vježbe - Primjena M/M/S i M/M/S/K redova čekanja u telekomunikacionim sistemima (4 zadatka)
XIV nedjelja, pred.- Primjena servisnih sistema
XIV nedjelja, vježbe - Tehnike oblikovanja saobraćaja: Tocken Bucket (2 zadatka)
XV nedjelja, pred.- Odbrana seminarskog rada
XV nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskog rada
Opterećenje studentaNedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja 1 sat auditornih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije u semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sata (Dopunski rad)
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade pitalice, kolokvijum i završni ispit i prezentuju seminarski rad.
KonsultacijeNastavnik: Svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 Saradnik: Svakog radnog dana od 08:00 do 16:00
LiteraturaWilliam Stallings, Foundations of Modern Networking: SDN, NFV, QoE, IoT, and Cloud, Addison-Wesley Professional, 2016 Nader F. Mir, Computer and Communication Network, Second edition, Prentice Hall, 2015 A. Kumar, D. Manjunath, J. Kuri, Computer Networking - An analytical approach, Elsevier, 2004 F.Gebali, „Analysis of Computer and Communication Networks“, Springer, 2008 G.Giambene, „Queueing theory and telecommunications“, Springer, 2005
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- 5 pitalica se ocjenjuju sa po 4 poena (ukupno 20 poena), - Kolokvijum 30 poena - Seminarski rad 20 - Završni ispit 30 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmetNastava i vježbe (P+V) se izvode za grupu do 40 studenata. U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNI TELEKOMUNIKACIONI SISTEMI

Naziv predmeta:DIGITALNI TELEKOMUNIKACIONI SISTEMI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5185Obavezan263+1+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovnim elementima digitalnih komunikacionih sistema. Izučavaju se digitalne modulacije, optimalni prijemnici u uslovima bijelog Gaussovog šuma i intersimbolske interferencije. Studenti se upoznaju sa sinhronizacijom simbola i nosilaca. Izučavaju se linearni blok kodovi, konvolucioni kodovi i kodne modulacije. Studenti se upoznaju sa višekanalnim digitalnim komunikacijama, prenosom posredstvom višestrukih nosilaca i tehnikama prenosa proširenim spektrom.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni razliku između modulacionih postuapaka sa i bez memorije. 2. Prikaže modulacione postupke bez memorije na konstelacionom dijagramu. 3. Opiše postupak dobijanja optimalnog prijemnika u kanalu sa bijelim Gaussovim šumom. 4. Sprovede postupak utvrđivanja vjerovatnoće greške u kanalu sa bijelim Gaussovim šumom. 5. Sprovede postupak utvrđivanja vjerovatnoće greške u kanalu sa multipath fedingom na osnovu vjerovatnoće greške u kanalu sa bijelim Gaussovim šumom i statistike multipath fedinga. 6. Objasni koncepciju bazičnih tehnika višestrukog pristupa.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Zoran Veljović
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, računske vježbe, laboratorijske vježbe i konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Elementi digitalnih komunikacionih sistema.
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Modulacioni postupci bez memorije. Jednodimenzioni modulacioni postupci.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Dvodimenzioni modulacioni postupci. MPSK. MQAM.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Višedimenzioni modulacioni postupci. Ortogonalni modulacioni postupci. Simpleksni signali.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Modulacioni postupci sa memorijom.
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum.
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Demodulacija.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Optimalni prijemnici za signale u AWGN kanalu.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Performanse optimalnog prijemnika u AWGN kanalu.
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Utvrđivanje performansi modulacionih postupaka u kanalu sa fedingom.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Tehnike za poboljšanje performansi modulacionih postupaka u kanalu sa fedingom. Diversity. OFDM.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- MIMO tehnike.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Tehnike višestrukog pristupa.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Prenos proširenim spektrom. Direktna sekvenca. Frekvencijsko skakanje.
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studentanedjeljno opterećenje: Broj sati: 5 kredita x 40/30 = 6h 40' Broj sati: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 1 sat laboratorijskih vježbi 1h 40' samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
3 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kontrolne testove na časovima, rade i predaju laboratorijske vježbe i rade oba kolokvijuma.
Konsultacije
Literatura[1] Miroslav Dukić: Principi telekomunikacija, Akademska misao, Beograd 2014. god. [2] J.G. Proakis, Digital Communications, 3rd edition, Wiley, January 2000. [3] J.B. Anderson, Digital Transmission Engineering, 2nd Edition, Wiley, August 2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeAktivnost na času se vrednuje sa 10 poena, Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MOBILNE RADIOKOMUNIKACIJE

Naziv predmeta:MOBILNE RADIOKOMUNIKACIJE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5186Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovnim elementima mobilnih komunikacionih sistemima. Izučavaju se specifičnosti mobilnog radio kanala, predikcija gubitaka usled prostiranja, tehnike višestrukog pristupa karakteristične za mobilne radio sisteme, tehnike za poboljšanje kvaliteta ostvarene mobilne radio veze. Studenti se upoznaju sa celularnim mobilnim radio sistemima druge i treće generacije.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni mehanizme prenosa signala mobilnim radio kanalom 2. Opiše različite scenarije propagacije, u zavisnosti od konfiguracije terena i prijemnog okruženja, uključujući modele za definisanje različitih tipova fedinga 3. Razlikuje i primijeni metode predikcije jačine prijemnog polja 4. Objasni evoluciju celularnih mobilnih radio sistema, opiše suštinsku razliku u rješenjima 5. Predstavi koncept celularnog pokrivanja i frekvencijskog re-usa, opiše tehnike višestrukog pristupa 6. Objasni i definiše tehnike poboljšanja performansi mobilnih celularnih sistema (diversity, MIMO) 7. Izvrši uporedjivanje performansi različitih digitalnih mobilnih radio sistema, sa aspekta vjerovatnoće greške u prenosu signala 8. Postavi i realizuje osnovni set mjerenja jačine mobilnog radio signala u laboratorijskim uslovima.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf.dr Milica Pejanović-Djurišić
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe i konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Razvoj mobilnih radiokomunikacija. Klasifikacija mobilnih radio sistema. Celularni koncept.
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Mehanizmi prostiranja signala u mobilnom radio kanalu.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Predikcija gubitaka usled prostiranja.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Statistički aparat za opisivanje mobilnog radio kanala.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Specifičnosti mobilnog radio kanala. Multipath feding.
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Dopplerov pomjeraj. Log-normalni feding.
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Frekvencijski selektivni i vremenski selektivni mobilni radio kanali.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Višestruki pristup u mobilnim radio sistemima: FDMA, TDMA, CDMA, TDD, FDD
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Tehnike poboljšanja kvaliteta ostvarene mobilne radio veze. Diversity sistemi.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Koncept digitalnih celularnih sistema. Celularni sistemi druge generacije. GSM standard.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Mrežni i radio podsistemi GSM-a. Standardi 2,5 generacije (GPRS, EDGE).
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Koncept 3G sistema. UMTS. Koncept 4G sistema, LTE i LTE-A.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Termin za popravljanje kolokvijuma.
XIV nedjelja, vježbe - Termin za popravljanje kolokvijuma.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit
Opterećenje studentaBroj sati: 5 kredita x 40/30 = 6h 40' Broj sati: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2h 40' samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade kolokvijum.
KonsultacijeKOnsultacije se održavaju u dogovrenim terminima u toku kompletnog semestra.
Literatura- M.K. Simon, M.S. Alouni, Digital Communications over Fading Channels,Wiley, 2000. - A. Goldsmith, Wireless Communications, Cambridge University Press, 2005. - Z. Nikolić, Zbirka rešenih zadataka iz mobilnih komunikacija, Akademska misao, Beograd, 2004.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- Aktivnost na času se vrednuje sa 10 poena. - Kolokvijum sa 40 poena. - Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmetNastava se izvodi za grupu od oko 30 studenata.
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OPTIČKE KOMUNIKACIJE

Naziv predmeta:OPTIČKE KOMUNIKACIJE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5187Obavezan163+0+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovnim elementima prenosa signala optičkim komunikacionim sistemima. Izučavaju se tipovi optičkih vlakana, mehanizmi prostiranja u optičkim vlaknima, modulacioni postupci, mjerenja na optičkim vlaknima, pojave koje ograničavaju brzinu prostiranja signala u optičkom vlaknu, osnovni principi optičkih komutacionih sistema i multipleksiranje po talasnim dužinama uključujući i DWDM. Takodje se studenti upoznaju sa optičkim optičkim priborom i alatima i sa osnovnim tipovima kablova sa optičkim vlaknima.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razlikuje tipove optičkih vlakana. 2. Objasni osnovne uzroke slabljenja signala na optičkim vlaknima. 3. Opiše uzroke pojave disperzije na optičkim vlaknima. 4. Uporedi optičke predajnike sa LED i laserskom diodom. 5. Poznaje osnovne parametre optičkog prijemnika. 6. Razumije formiranje multipleksa po talasnim dužinama. 7. Sprovede postupak mjerenja slabljenja na optičkom vlaknu pomoću optičkog reflektometra.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Zoran Veljović
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, laboratorijske vježbe, konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Pojam i značja optičkih komuniacija. Istorijat i razvoj. Perspektive optičke tehnologije.
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Osnovi prostiranja elektromagnetnih talasa u vodećim strukturama i slobodnom prostoru.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Tipovi optičkih vlakana. Slabljenje i gubici u optičkom vlaknu.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Disperzija. Nelinearni efekti.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Optički predajnici. Optički prijemnici.
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Druge komponente optičkih telekomunikacionih sistema.
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Metode ispitivanja karakteristika optičkih vlakana (prenosne i optičke karakteristike).
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Upotreba optičkog reflektometra u ispitivanju prenosnih karakteristika optičkih vlakana.
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Geometrijske karakteristike vlakna. Mehaničke osobine. Otpornost na uticaj okoline.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Multipleks po talasnim dužinama. DWDM.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Optičke mreže. Konfiguracije optičkih mreža. Perspektive potpuno optičke mreže.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Optički komutatori.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Projektovanje optičkih spojnih puteva.
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studentanedjeljno opterećenje: Broj sati: 5 kredita x 40/30 = 6h 40' Broj sati: 3 sata predavanja 1 sat laboratorijskih vježbi 2h 40' samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kontrolne testove na časovima, rade i predaju laboratorijske vježbe i rade oba kolokvijuma.
Konsultacije
Literatura[1] Aleksandar Marinčić, Optičke telekomunikacije, Univerzitet u Beogradu, Beograd,1997. [2] John M. Senior, Optical Fiber Communications, Principles and Practice, 2nd Edition, Pearson Education Ltd,1992. [3] M.Bjelica,P.Matavulj,D.Gvozdić, Zbirka zadataka iz optičkih telekomunikacija, akademska misao, Beograd, 2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeAktivnost na času se vrednuje sa 10 poena, Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ORGANIZACIJA I ARHITEKTURA RAČUNARA II

Naziv predmeta:ORGANIZACIJA I ARHITEKTURA RAČUNARA II
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5190Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaPoželjno je da student ima položene ispite iz predmeta »Osnovi računarstva I«, »Digitalna elektronika« i »Organizacija i arhitektura računara I«.
Ciljevi izučavanja predmetaKroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa organizacijom i projektovanjem savremenog naprednog računarskog sistema kroz projektovanje posebnog MIPS računarskog sistema. Neophodna znanja student usvaja dizajniranjem skupa naredbi kojima se omogućava potpuno funkcionisanje računarskog sistema.
Ishodi učenjaNakon položenog ispita, očekuje se da će student biti u mogućnosti da: 1. Analizira funkcionisanje procesora projektovanog na bazi mikroprogramske kontrolne jedinice, 2. Detaljno opiše i analizira tehniku pipelineovanja upotrebljavanu u cilju poboljšanja performansi računara, 3. Detaljno opiše hijerarhijsku organizaciju memorije i eksloataciju virtuelne i keš memorije u cilju poboljšanja performansi računara, 4. Detaljno analizira funkcionisanje ulazno/izlaznih uredjaja i magistrala, kao i povezivanje i načine komunikacije ulazno/izlaznih uredjaja sa memorijom, procesorom i operativnim sistemom, 5. Definiše pojam paralelnog pocesiranja, 6. Analizira funkcionisanje SIMD i MIMD komjutera, 7. Detaljno analizira funkcionisanje MIMD računara povezanih magistralom i umreženih MIMD računara.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr. Veselin N. IVANOVIĆ - nastavnk, Dr Nevena RADOVIĆ, dipl.ing. - saradnik
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici/laboratoriji. Savladavanje gradiva na času kroz uzimanje ušešća u nastavnom procesu, samostalna priprema djelova nastavnog procesa kod kuće i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Pojednostavljenje kontrolne jedinice procesora mikroprogramiranjem.
I nedjelja, vježbe - Pojednostavljenje kontrolne jedinice procesora mikroprogramiranjem.
II nedjelja, pred.-Pipelining – Uvodna razmatranja.
II nedjelja, vježbe Pipelining – Uvodna razmatranja.
III nedjelja, pred.- Data hazards, Stalls, Forwarding.
III nedjelja, vježbe - Data hazards, Stalls, Forwarding.
IV nedjelja, pred.- Performanse pipeline-ovanih sistema.
IV nedjelja, vježbe - Performanse pipeline-ovanih sistema.
V nedjelja, pred.- I kolokvijum (samostalno izvodjenje djelova nastavnih disciplina).
V nedjelja, vježbe - I kolokvijum (samostalno izvodjenje djelova nastavnih disciplina).
VI nedjelja, pred.- Hijararhija memorije i njena eksploatacija u cilju povećanja performansi računara.
VI nedjelja, vježbe - Hijararhija memorije i njena eksploatacija u cilju povećanja performansi računara.
VII nedjelja, pred.- Virtualna memorija i keš memorija.
VII nedjelja, vježbe - Virtualna memorija i keš memorija.
VIII nedjelja, pred.- Ulazno/izlazni uređaji.
VIII nedjelja, vježbe - Ulazno/izlazni uređaji.
IX nedjelja, pred.- Magistrale, povezivanje ulazno/izlaznih uredjaja i memorije.
IX nedjelja, vježbe - Magistrale, povezivanje ulazno/izlaznih uredjaja i memorije.
X nedjelja, pred.- Komunikacija ulazno/izlaznih uredjaja sa memorijom, procesorom i operativnim sistemom.
X nedjelja, vježbe - Komunikacija ulazno/izlaznih uredjaja sa memorijom, procesorom i operativnim sistemom.
XI nedjelja, pred.- II kolokvijum (samostalno izvodjenje djelova nastavnih disciplina).
XI nedjelja, vježbe - II kolokvijum (samostalno izvodjenje djelova nastavnih disciplina).
XII nedjelja, pred.- Paralelno procesiranje - Uvodna razmatranja.
XII nedjelja, vježbe - Paralelno procesiranje - Uvodna razmatranja.
XIII nedjelja, pred.- SIMD i MIMD kompjuteri.
XIII nedjelja, vježbe - SIMD i MIMD kompjuteri.
XIV nedjelja, pred.- MIMD kompjuteri povezani magistralom i umrezeni MIMD kompjuteri.
XIV nedjelja, vježbe - MIMD kompjuteri povezani magistralom i umrezeni MIMD kompjuteri.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit (Predaja seminarskih radova).
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit (Predaja seminarskih radova).
Opterećenje studenta6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije.
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke i rade oba kolokvijuma.
KonsultacijeNakon nastave.
LiteraturaJ.L. Hennessy and D.A. Petterson, Computer architecture, a quantitative approach, Morgan Kaufmann Publishers, San Mateo, California, 2003. D.A. Paterson and J.L. Hennessy, Computer organization & Design, The Hardware/Software interface, Morgan Kaufmann Publishers, San Mateo, California, 1994.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- Prisustvo nastavi i učestvovanje u nastavnom procesu – 25 poena (po 2 poena za 10 slučajno odabranih časova tokom izvodjenja nastave + 5 nagradnih poena za studente koji sakupe svih 20 mogućih poena), - Aktivnost tokom nastavnog procesa (učestvovanje u
Posebne naznake za predmetNastava (P+V) se izvodi za grupu od oko 30 studenata. U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / BAZE PODATAKA

Naziv predmeta:BAZE PODATAKA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5191Obavezan163+1+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Projektuje i napravi jednostavnu relacionu bazu podataka 2. Napravi složene SQL upite nad relacionom bazom podataka 3. Upravlja pravima pristupa podacima u relacionoj bazi podataka 4. Sastavi jednostavne PL/SQL programe, funkcije i trigere 5. Upotrijebi ORACLE i MySQL višekorisničku serversku platformu za razvoj baza podataka
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
3 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNA OBRADA SLIKE

Naziv predmeta:DIGITALNA OBRADA SLIKE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5192Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što položi ispit student će biti: 1. Upoznat sa formatima zapisa digitalne slike. 2. Upoznat sa modelima boja kod digitalne slike. 3. Upoznat sa osnovnim obradama u prostornom i frekvencijskom domenu. 4. U stanju da napiše programska rješenja za pojedine obrade.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MULTIMEDIJALNI SISTEMI

Naziv predmeta:MULTIMEDIJALNI SISTEMI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5193Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaDigitalna Obrada Signala
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa algoritmima za kompresije, analize i zaštite digitalnih audio podataka, digitalne slike i videa. Takodje se obradjuje prenos navednih podataka računarskim mrežama
Ishodi učenjaNakon završenog kursa iz Multimedijalnih sistema, student koji položi predmet će biti osposobljen da: 1. Obrazlaže osnovne matematičke transformacije koje se koriste u Multimedijalnim sistemima: Fourieor-ovu, DCT transformaciju, Hermitsku, Wavelet transformaciju i vremensko-frekvencijske distribucije; 2. Implementira filtriranje signala u frekvencijskom domenu; 3. Upoređuje osnovne algoritme za kompresiju audio signala; 4. Definiše i ilustruje različite korake kodiranja Compact Disca; 5. Praktično realizuje osnovne tipove transformacija nad digitalnom slikom: aritmetičke, geometrijske, filtriranje slike osnovnim tipovima filtara u prostornom domenu, JPEG standard i JPEG2000 kompresija slike; 6. Objašnjava i ilustruje osnovne karakteristike video signala i osnovne metode kodiranja video podataka: tipovi frejmova, osnovne šeme poodabiranja, algoritmi estimacije vektora pomjeraja, MPEG video i H264 standardi; 7. Preporučuje pristup za zaštitu multimedijalnih podataka u zavisnosti od tipa signala i koncepta zaštite; 8. Definiše osnovni princip Kompresivnog očitavanja podataka u savremenim aplikacijama.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. Dr Srdjan Stanković – nastavnik, MSc Andjela Draganić, - saradnik
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Odabiranje, kvantizacija, kodiranje, Fourierova i Diskretna kosinusna transformacija. Filtriranje.
I nedjelja, vježbe - Uvod. Odabiranje, kvantizacija, kodiranje, Fourierova i Diskretna kosinusna transformacija. Filtriranje.
II nedjelja, pred.-Digitalni audio. Linearna i nelinearna A/D konverzija. Govorni signal. Psihoakustički efekti.
II nedjelja, vježbe Digitalni audio. Linearna i nelinearna A/D konverzija. Govorni signal. Psihoakustički efekti.
III nedjelja, pred.- Kompresije digitalnog audio signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-3 (MP3). ATRAC Kompresija
III nedjelja, vježbe - Kompresije digitalnog audio signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-3 (MP3). ATRAC Kompresija
IV nedjelja, pred.- Skladištenje digitalnih audio signala. CD, Mini disk, Super audio CD, DVD audio.
IV nedjelja, vježbe - Skladištenje digitalnih audio signala. CD, Mini disk, Super audio CD, DVD audio.
V nedjelja, pred.- Prenos digitalnih audio signala. Optički kablovi. Digitalni audio broadcasting.
V nedjelja, vježbe - Prenos digitalnih audio signala. Optički kablovi. Digitalni audio broadcasting.
VI nedjelja, pred.- I Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I Kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Digitalna slika. Osnovni pojmovi. Osnovne geometrijske transformacije nad digitalnom slikom.
VII nedjelja, vježbe - Digitalna slika. Osnovni pojmovi. Osnovne geometrijske transformacije nad digitalnom slikom.
VIII nedjelja, pred.- Modeli boja. RGB, CMY, CMYK, YUV, YCrCb. Filtriranje slike. Odredjivanje ivica slike.
VIII nedjelja, vježbe - Modeli boja. RGB, CMY, CMYK, YUV, YCrCb. Filtriranje slike. Odredjivanje ivica slike.
IX nedjelja, pred.- JPEG Kompersija slike
IX nedjelja, vježbe - JPEG Kompersija slike
X nedjelja, pred.- Zaštita digitalnih podatka-Digitalni watermarking.
X nedjelja, vježbe - Zaštita digitalnih podatka-Digitalni watermarking.
XI nedjelja, pred.- II Kolokvijum
XI nedjelja, vježbe - II Kolokvijum
XII nedjelja, pred.- Digitalni video. Osnovni pojmovi o video signalu. Formati 4CIF, CIF, QCIF, SubQCIF. Protok
XII nedjelja, vježbe - Digitalni video. Osnovni pojmovi o video signalu. Formati 4CIF, CIF, QCIF, SubQCIF. Protok
XIII nedjelja, pred.- Kompresije digitalnog video signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, MPEG-7, MPEG-21. Estimacija kretanja. Algoritmi za estimaciju kretanja
XIII nedjelja, vježbe - Kompresije digitalnog video signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, MPEG-7, MPEG-21. Estimacija kretanja. Algoritmi za estimaciju kretanja
XIV nedjelja, pred.- Protokoli i standardi za prenos podataka: H261, H263, H26L H323, H324, H320. QoS. Arihitekture
XIV nedjelja, vježbe - Protokoli i standardi za prenos podataka: H261, H263, H26L H323, H324, H320. QoS. Arihitekture
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit
Opterećenje studenta128 sati. (Nastava)+16 sati. (Priprema)+33 sata (Dopunski rad)+3 sata (Odbrana Seminarskog rada)
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe, rade i predaju sve domaće zadatke i rade oba kolokvijuma
KonsultacijePonedeljhak 15h, Petak 15h
LiteraturaKnjiga - S. Stanković, I. Orović: Multimedijalni signali i sistemi, ETF Podgorica 2011 S. Stankovic, I. Orovic, E. Sejdic, "Multimedia Signals and Systems," Springer-Verlag, New York, 2012
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje2 kolokvijuma po 20 bodova, seminarski rad 10 bodova završni ispit 50 bodova. Potrebno je kumulativno sakupiti 51 bod da bi se ispit položio.
Posebne naznake za predmetNastava i vježbe se izvode u računarskoj učionici
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ADAPTIVNI DISKRETNI SISTEMI I NEURALNE MREŽE

Naziv predmeta:ADAPTIVNI DISKRETNI SISTEMI I NEURALNE MREŽE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5194Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Definiše i objasni osnovne adaptivne algoritme (LMS sa varijantama) 2. Napravi računarski model adaptivnog sistema i izvodi eksperimente na napravljenom modelu 3. Primijeni adaptivni sistem na probleme identifikacije nepoznatog sistema i poništavanje smetnji 4. Definiše i objasni osnovne elemente neuralnih mreža 5. Analizira, tumači i reprodukuje rezultate iz oblasti adaptivnih diskretnih sistema izložene kroz naučne radove.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / INFORMACIONI SISTEMI

Naziv predmeta:INFORMACIONI SISTEMI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5195Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaPoloženi Programiranje I i II, Baze podataka (uslovno).
Ciljevi izučavanja predmetaKroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa opštim razvojem informacionih sistema, planiranjem razvoja informacionih sistema (BSP), strukturnom sistem analizom (SSA) i objektno orijentisanim pristupom razvoju informacionih sistema (UML).
Ishodi učenjaNakon završenog kursa iz Informacionih sistema, student koji položi predmet će biti osposobljen da: 1. Definiše osnovne pojmove i faze razvoja informacionih sistema 2. Implementira strukturnu sistemsku analizu i kreira dijagrame tokova podataka za zadati informacioni sistem 3. Kreira rečnik podataka za zadati informacioni sistem 4. Tumači osnovne koncepte UML-a (unificirani jezik modelovanja) 5. Preslikava modelovane koncepte informacionog sistema na realne komponente realizacije 6. Osmisli i realizuje praktični informacioni sistem (Desktop ili web verzija uključujući projektovanje baze podataka) u okviru timskog rada 7. Demonstrira funkcionalnost i prednosti realizovanog informacionog sistema putem javne prezentacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Irena Orović – nastavnik
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe u računarskoj učionici. Izrada seminarskog rada. Konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Savremeni pristup planiranju razvoja informacionih sistema.
I nedjelja, vježbe - Uvod. Savremeni pristup planiranju razvoja informacionih sistema.
II nedjelja, pred.-Potreba planiranja razvoja informacionih sistema, Definisanje poslovnih procesa, Definisanje klasa podataka.
II nedjelja, vježbe Potreba planiranja razvoja informacionih sistema, Definisanje poslovnih procesa, Definisanje klasa podataka.
III nedjelja, pred.- Analiza segmenata informacionog sistema.
III nedjelja, vježbe - Analiza segmenata informacionog sistema.
IV nedjelja, pred.- Analiza postojećeg informacionog sistema, Definisanje arhitekture informacionog sistema.
IV nedjelja, vježbe - Analiza postojećeg informacionog sistema, Definisanje arhitekture informacionog sistema.
V nedjelja, pred.- Strukturna sistemska analiza (SSA): Sredstva i tehnike Strukturne sistemske analize
V nedjelja, vježbe - Strukturna sistemska analiza (SSA): Sredstva i tehnike Strukturne sistemske analize
VI nedjelja, pred.- Dijagrami toka podataka.
VI nedjelja, vježbe - Dijagrami toka podataka.
VII nedjelja, pred.- Projektovanje rječnika podataka.
VII nedjelja, vježbe - Projektovanje rječnika podataka.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Metodologija modeliranja podataka i procesa. Objektno orjentisani pristup razvoju IS.
IX nedjelja, vježbe - Metodologija modeliranja podataka i procesa. Objektno orjentisani pristup razvoju IS.
X nedjelja, pred.- Uvod u UML, Osnovni koncepti UML-a.
X nedjelja, vježbe - Uvod u UML, Osnovni koncepti UML-a.
XI nedjelja, pred.- Savremeni tipovi informacionih sistema. Korišćenje naprednih web interface alata. Obrada signala/slika/podataka u savremenim informacionim sistemima.
XI nedjelja, vježbe - Savremeni tipovi informacionih sistema. Korišćenje naprednih web interface alata. Obrada signala/slika/podataka u savremenim informacionim sistemima.
XII nedjelja, pred.- Seminarski/Projekat – usmena odbrana i demonstracija sistema.
XII nedjelja, vježbe - Seminarski/Projekat – usmena odbrana i demonstracija sistema.
XIII nedjelja, pred.- Primjena razvojnih sistemskih alata u projektovanju informacionih sistema.
XIII nedjelja, vježbe - Primjena razvojnih sistemskih alata u projektovanju informacionih sistema.
XIV nedjelja, pred.- Projektovanje podsistema za smještanje i razmjenu podataka.
XIV nedjelja, vježbe - Projektovanje podsistema za smještanje i razmjenu podataka.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit
Opterećenje studenta128 sati (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 32 sati (Dopunski rad)
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade praktične zadatke na vježbama, rade seminarski rad koji javno izlažu.
KonsultacijeNakon časova.
LiteraturaI. Orović, Informacioni sistemi, skripta R.T. Watson, Information systems, University of Georgia, 2007 A. Olivé, Conceptual modeling of information systems, Springer 2007 I.Orović, S. Stanković, Osnovi poslovne informatike i informacionih sistema 2, Univerzitet Crne Gore,2011
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeKolokvijum ukupno 25 poena Seminarski /Projekat ukupno 25 poena Završni ispit ukupno 50 poe
Posebne naznake za predmetNa vježbama iz predmeta IS se obrađuje realni projekat informacionog sistema.
NapomenaDodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod predmetnog nastavnika (kabinet 330).
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / KOMUTACIONI SISTEMI

Naziv predmeta:KOMUTACIONI SISTEMI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5205Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslovljenosti za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaUpoznavanje studenata sa osnovama komutacije i rutiranja kao ključnih funkcija telekomunikacionih mreža. Izučavaju se osnovne arhitekture komutatora kola i paketa, sa posebnim osvrtom na njihove performanse.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opiše osnovne pojmove i istorijat komutacionih sistema. 2. Objasni multipleksiranje na konkretnim primjerima. 3. Opiše koncepte digitalne komutacije kola. 4. Objasni funkcionisanje digitalnog komutacionog sistema. 5. Opiše funkcije signalizacije i sinhronizacije. 6. Klasifikuje komutatore paketa i opiše njihove osnovne karakteristike. 7. Objasni funkciju rutiranja i način funkcionisanja rutera. 8. Klasifikuje optičke komutatore i opiše njihove osnovne karakteristike.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf.dr Igor Radusinović (predavanja), mr Slavica Tomović (vježbe)
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, auditorne vježbe, konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Osnovni pojmovi. Istorijat.
I nedjelja, vježbe - Kašnjenje u mrežama sa komutacijom kola, poruka i paketa. (4 zadatka)
II nedjelja, pred.-Multipleksiranje
II nedjelja, vježbe Kašnjenje u mrežama sa komutacijom paketa. (3 zadatka)
III nedjelja, pred.- Koncepti digitalne telefonske komutacije kola
III nedjelja, vježbe - Vremenski, kodni i statistički multipleks (5 zadataka)
IV nedjelja, pred.- Digitalni telfonski komutacioni sistem
IV nedjelja, vježbe - NxN crossbar prostorni komutator. Vremenski komutator. (3 zadatka)
V nedjelja, pred.- Signalizacija. Sinhronizacija.
V nedjelja, vježbe - Modelovanje ON-OFF saobraćaja. (3 zadatka)
VI nedjelja, pred.- Osnove komutacije paketa.
VI nedjelja, vježbe - Performanse crossbar komutatora sa odbacivanjem. (3 zadatka)
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Komutatori sa baferima na ulazu. Komutatori sa baferima na ulazu i izlazu.
VIII nedjelja, vježbe - Performanse crossbar komutatora sa baferima na izlazu. (2 zadatka)
IX nedjelja, pred.- Komutatori sa baferima u komutacionim elementima. Komutatori sa izbalansiranim opterećenjem
IX nedjelja, vježbe - Poasonov dolazni proces. (3 zadataka)
X nedjelja, pred.- Klosov komutator. Komutatori sa topologijom razdvojenih putanja
X nedjelja, vježbe - Poasonov dolazni proces. (3 zadataka)
XI nedjelja, pred.- VOQ i CQ komutator
XI nedjelja, vježbe - VOQ komutatori. MWM i iMWM algoritmi raspoređivanja. (3 zadatka)
XII nedjelja, pred.- Rutiranje. Ruter.
XII nedjelja, vježbe - Dijkstra i Bellman Ford algoritmi rutiranja. (3 zadatka)
XIII nedjelja, pred.- Optička komutacija
XIII nedjelja, vježbe - Analiza M/M/S/0 redova čekanja. Erlang B tabela. (4 zadatka)
XIV nedjelja, pred.- Komutacioni sistemi u mobilnim telekomunikacionim mrežama
XIV nedjelja, vježbe - Analiza M/M/S/K redova čekanja. Erlang C tabela. (3 zadatka)
XV nedjelja, pred.- Odbrana seminarskog rada
XV nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskog rada
Opterećenje studentaNastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sata (Dopunski rad)
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade pitalice, rade i predaju seminarski rad, radekolokvijum i završni ispit.
KonsultacijeNastavnik: svakog radnog dana od 08:00 do 16:00. Saradnik: svakog radnog dana od 08:00 do 16:00.
LiteraturaT.Viswanathan, M.Bhatnagar, Telecommunication switching systems and networks, 2nd edition, PHI Learning, 2015 Nader F. Mir, Computer and Communication Network, Second edition, Prentice Hall, 2015
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje5 pitalica nose po 4 poena (ukupno 20 poena), Kolokvijum nosi 30 poena. Seminarski rad nosi 20 poena. Završni ispit nosi 30 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmetNastava i auditorne vježbe (P+V) se izvode za grupu do 40 studenata. U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / IDENTIFIKACIONI SISTEMI

Naziv predmeta:IDENTIFIKACIONI SISTEMI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5305Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MEDICINSKA ELEKTRONIKA

Naziv predmeta:MEDICINSKA ELEKTRONIKA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
5680Obavezan262+1+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / SATELITSKE KOMUNIKACIJE

Naziv predmeta:SATELITSKE KOMUNIKACIJE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
6383Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovnim elementima satelistskih komunikacionih sistemima. Izučavaju se karakteristike satelitskog linka, modulacioni postupci i tehnike višestrukog pristupa, mehanizmi kontrole greške, VSAT, LEO i negeostacionarni sistemi. Studenti se upoznaju sa satelitskom radio i TV difuzijom i sa specifičnostima mobilnih satelitskih radio sistema.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Uporedi različete vrste satelitskih orbita. 2. Specificira osnovne parametre satelitskih orbita. 3. Opiše specifičnosti satelitskog radio linka. 4. Razlikuje osnovne tipove satelitskih transpondera. 5. Razumije potrebu integracije zemaljskih i satelitskih radio mreža.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Zoran Veljović
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe i konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Sateliti.
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Orbite. Lansiranje satelita.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Satelitski radio link. Efekti propagacije i njen uticaj na satelitski link.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Modulacione tehnike.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Kanalno kodiranje. Tehnike višestrukog pristupa.
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Satelitski transponderi.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- VSAT sistemi.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- LEO i negeostacionarni satelitski sistemi.
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Satelistka radio i TV difuzija.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Mobilni satelitski sistemi.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Personalne satelitske komunikacione mreže.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Integracija terestričkih i satelitskih mreža.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Upotreba satelita u navigaciji.
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studentanedjeljno opterećenje: Broj sati: 5 kredita x 40/30 = 6h 40' Broj sati: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2h 40' samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kontrolne testove na časovima i rade oba kolokvijuma.
Konsultacije
Literatura[1] T.Pratt, C.W.Bostian, J.E.Allnutt, Satellite Communications, 2nd Edition, Wiley, January 2003. [2] R.E.Sheriff and Y.F.Ho, Mobile Satellite Communication Networks, Wiley, 2001. [3] Z. Sun, Satellite Networking, Wiley, 2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeAktivnost na času se vrednuje sa 10 poena, Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / NELINEARNA KOLA

Naziv predmeta:NELINEARNA KOLA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
7053Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaCiljevi predmeta su upoznavanje sa metodama analize i dizajna nelinearnih električnih kola kao i osposobljavanje za računarsku simulaciju nelinearnih kola .
Ishodi učenjaPoložen ispit iz ovog predmeta podrazumijeva da student može da: 1. Razlikuje pojam linearnosti i nelinearnosti, definiše nelinearni element i nelinearno kolo; 2. Odredi v-i karakteristiku nelinearnog otporničkog kola i da analizira to kolo koristeći jedan od metoda (analitički, grafički, u djelovima-linearnu aproksimaciju); 3. Izvrši sintezu željene karakteristike koristeći konkavni i konveksni otpornik; 4. Odredi dinamičku rutu i analizira u djelovima-linearno kolo I reda; 5. Formuliše nelinearne jednačine stanja koje opisuju nelinearno kolo II reda i kvalitativno opiše njihovo ponašanje koristeći koncept ravnotežnih stanja, trajektorije i faznog portreta; 6. Analizira ponašanje nelinearnih oscilatora i objasni fenomen skoka; 7. Simulira na računara rad nelinearnih kola, kritički sagledava dobijene rezultate i prezentuje ih.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Vesna Rubežić
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja i računske vježbe, učenje i samostalna izrada zadataka, konsultacije
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Pojam linearnosti i nelinearnosti. Koncept modelovanja. Definicije i elementi nelinearnih kola;
I nedjelja, vježbe - Pojam linearnosti i nelinearnosti. Koncept modelovanja. Definicije i elementi nelinearnih kola;
II nedjelja, pred.-Nelinearni otpornik. Nelinearna otpornička kola. v-i karakteristika nelinearnih otporničkih kola;
II nedjelja, vježbe Nelinearni otpornik. Nelinearna otpornička kola. v-i karakteristika nelinearnih otporničkih kola;
III nedjelja, pred.- Nelinearna monotona kola;
III nedjelja, vježbe - Nelinearna monotona kola;
IV nedjelja, pred.- Aproksimacija i sinteza karakteristika. U djelovima-linearna aproksimacija. Konveksni i konkavni otpornik;
IV nedjelja, vježbe - Aproksimacija i sinteza karakteristika. U djelovima-linearna aproksimacija. Konveksni i konkavni otpornik;
V nedjelja, pred.- DC analiza. Analitički metod. Grafički metod. U djelovima-linearni metod. Numerički metod;
V nedjelja, vježbe - DC analiza. Analitički metod. Grafički metod. U djelovima-linearni metod. Numerički metod;
VI nedjelja, pred.- I kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Praktična primjena nelinearnih otpornika;
VII nedjelja, vježbe - Praktična primjena nelinearnih otpornika;
VIII nedjelja, pred.- Kola I reda. Metod inspekcije.
VIII nedjelja, vježbe - Kola I reda. Metod inspekcije.
IX nedjelja, pred.- U djelovima-linearna kola I reda. Dinamička ruta. Fenomen skoka i relaksacione oscilacije;
IX nedjelja, vježbe - U djelovima-linearna kola I reda. Dinamička ruta. Fenomen skoka i relaksacione oscilacije.;
X nedjelja, pred.- Kola II reda. Jednačine stanja. Linearno RLC kolo;
X nedjelja, vježbe - Kola II reda. Jednačine stanja. Linearno RLC kolo;
XI nedjelja, pred.- Formulacije nelinearnih jednačina stanja;Nelinearno RLC kolo;
XI nedjelja, vježbe - Formulacije nelinearnih jednačina stanja;Nelinearno RLC kolo;
XII nedjelja, pred.- II kolokvijum
XII nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XIII nedjelja, pred.- Kola sa tunel diodom i Džozefsonovim efektom;
XIII nedjelja, vježbe - Kola sa tunel diodom i Džozefsonovim efektom;
XIV nedjelja, pred.- Nelinearni oscilatori. Van der Polov oscilator i fenomen skoka;
XIV nedjelja, vježbe - Nelinearni oscilatori. Van der Polov oscilator i fenomen skoka;
XV nedjelja, pred.- Fenomen haosa;
XV nedjelja, vježbe - Fenomen haosa;
Opterećenje studentaNedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 30 minuta laboratorijskih vježbi 3 sata i 30 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, rade kolokvijume i završni ispit.
Konsultacijeponedjeljak 13-14 h utorak 13-14h
LiteraturaL. O. Chua: Introduction to Nonlinear Network Theory, Wiley, 1970. L. O. Chua, C. A. Desoer, E. S. Kuh: Linear and nonlinear circuits, McGraw-Hill Book, 1987. Skripta: Vesna Rubežić, Budimir Lutovac: "Nelinearna kola", Podgorica 2011.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- 5 domaćih zadataka se ocjenjuju sa ukupno 5 poena (1 poen za svaki domaći zadatak), - Dva kolokvijuma po 22.5 poena (ukupno 45 poena) - Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNI FILTRI

Naziv predmeta:DIGITALNI FILTRI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
7054Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Nabroji i objasni temeljne koncepte kao što su: linearnost, vremenska nepromjenljivost, impulsni 2. odziv, z-transformacija. 3. Obrazloži veličine, koncepte i korake u projektovanju digitalnih filtara. 4. Projektuje FIR i IIR digitalne filtre. 5. Uporedi i ocijeni svojstva dizajniranjih FIR i IIR filtara. 6. Koristi realizacione structure i prikaže projektovane FIR i IIR filtre. 7. Koristi napredne metode za projektovanje digitalnih filtara. 8. Razumije sisteme sa više brzina (promjenljivom učestanošću odabiranja).
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MIKROTALASNA MJERENJA

Naziv predmeta:MIKROTALASNA MJERENJA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
7055Obavezan242+0+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaPoložen ispit iz ovog predmeta podrazumijeva da student može da: 1. Objasni principe osnovnih mikrotalasnih mjerenja. 2. Objasni principe mjerenja snage. 3. Objasni principe mjerenja učestanosti. 4. Objasni principe mjerenja koeficijenta stojećeg talasa. 5. Objasni principe mjerenja dijagrama zračenja. 6. Izvrši mjerenja u odgovarajućoj laboratoriji.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
2 sat(a) i 20 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
4 x 30=120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
24 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MIKROTALASNA KOLA

Naziv predmeta:MIKROTALASNA KOLA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
7056Obavezan253+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaPoložen ispit iz ovog predmeta podrazumijeva da student može da: 1. Projektuje osnovna mikrotalasna kola za prilagođenje. 2. Projektuje osnovna mikrotalasna kola za spregu. 3. Projektuje osnovne mikrotrakaste filtre sa Čerbiševljevom i Batervortovom karakteristikom. 4. Demonstrira stečena znanja putem javne prezentacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
2 sat(a) i 40 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
5 x 30=150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
30 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MIKROTALASNE ANTENE

Naziv predmeta:MIKROTALASNE ANTENE
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
7057Obavezan252+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Navede vrste žičanih antena i objasni uslove njihove primjene. 2. Objasni princip rada proreznih i talasovodno proreznih antena. 3. Definiše pojam impedanse antene. 4. Objasni princip rada lijevak i paraboličnih antena. 5. Objasni princip rada i navede vrste frekventno nezavisnih antena. 6. Demonstrira stečena znanja putem javne prezentacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
3 sat(a) i 40 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
5 x 30=150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
30 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / EKSPERTNI SISTEMI

Naziv predmeta:EKSPERTNI SISTEMI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
7770Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaSoftversko inženjerstvo
Ciljevi izučavanja predmetaKroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa savremenim inteligentnim sistemima za automatsko odlučivanje, realizacijom i primjenom istih za rješavanje konkretnih problema, te u sintezi, dijagnozi i kontroli procesa.
Ishodi učenjaObjasni pojam, karakteristike i arhitekturu ekspertnih sistema, te pojam inženjerstva znanja. Prepozna probleme koje je moguće riješiti pretraživanjem. Definiše probleme pretraživanja, razumije podjelu na slijepe i informisane algoritme pretraživanja i primijeni iste u rješavanju odgovarajućih problema. Prepozna probleme koji su pogodni za rješavanje osnovnim tehnikama nauke o podacima (data science). Primijeni osnovne tehnike nauke o podacima. Kreira u Python-u obrađivane data-mining algoritme.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Vesna Popović-Bugarin - predavanje, Danilo Planinić - vježbe
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe u računarskoj učionici. Učenje i izrada seminarskog rada. Konsultacije
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Opšte o prirodnoj i vještačkoj inteligenciji. Istorijat vještačke inteligencije.
I nedjelja, vježbe - Primjeri ekspertnih sistema programiranih u CLIPS-u i Jess-u. Primjeri poznatih ekspertnih sistema (Eliza...).
II nedjelja, pred.-Arhitektura ekspertnih sistema (ES), pojam ES. Predstavljanje znanja.
II nedjelja, vježbe Zadaci koji ilustruju koncepte predstavljanja znanja.
III nedjelja, pred.- Pretraživanje, definisanje problema koji mogu biti rješeni pretraživanjem, strategije pretraživanja.
III nedjelja, vježbe - Zadaci koji ilustruju koncepte predstavljanja znanja, definisanja problema koji mogu biti riješeni pretraživanjem i osnovnih strategija pretraživanja.
IV nedjelja, pred.- Informisane strategije pretraživanja
IV nedjelja, vježbe - Zadaci koji ilustruju upotrebu usmjerenih strategija pretraživanja.
V nedjelja, pred.- Odabir heurističkih funkcija. Planinarenje.
V nedjelja, vježbe - Zadaci koji uključuju upotrebu usmjerenih strategija pretraživanja. Definisanje i selekcija heuristika.
VI nedjelja, pred.- I kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Genetički algoritmi
VII nedjelja, vježbe - Realizacija problema koji se rješavaju metodom K najbližih susjeda u Python-u.
VIII nedjelja, pred.- Nauka o podacima. K najbližih susjeda.
VIII nedjelja, vježbe - Realizacija problema koji se rješavaju metodom „Naivnih“ Bajesovih mreža u Python-u.
IX nedjelja, pred.- „Naivne“ Bajesove mreže.
IX nedjelja, vježbe - Realizacija sistema za davanje preporuka u Python-u.
X nedjelja, pred.- Sistemi za davanje preporuka.
X nedjelja, vježbe - Realizacija problema koji se rješavaju metodom stabla odlučivanja u Python-u.
XI nedjelja, pred.- Stabla odlučivanja. Random forest
XI nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XII nedjelja, pred.- Linearna i polinomijalna regresija, metod gradijentnog spusta. Normalna jednačina.
XII nedjelja, vježbe - Eskperta – Uvod (činjenice, pravila)
XIII nedjelja, pred.- Logistička regresija. Regularizacija.
XIII nedjelja, vježbe - Realizacija problema planiranja u Experti
XIV nedjelja, pred.- Teorija mašinskog učenja: procjena hipoteze, bias, varijansa i regularizacija, kriva učenja.
XIV nedjelja, vježbe - Realizacija jednostavne igrice u Experti
XV nedjelja, pred.- Neuralne mreže
XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijumi
Opterećenje studentanedjeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računarskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu i rješavaju praktične probleme čija rješenja javno izlažu.
KonsultacijePo potrebi i u dogovoru sa studentima.
LiteraturaOsnovna – Materijal sa predavanja i vježbi (skripta), Dragan Bojić, Miloš Gligorić, Boško Nikolić: Zbirka zadataka iz Ekspertskih sistema, Beograd, 2009 Dodatna – S.J.Russell, P.Norvig: Aritificial Intelligence, A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd ed., 2002. Joseph C. Giarratano, Gary D. Riley.: Expert Systems: Principles and Programming, Prentice Hall, 2nd ed., 2002.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeOblici provjere znanja i ocjenjivanje: • Domaći zadaci i aktivnost na predavanjima: 25 poena; • Prvi kolokvijum 25 poena; • Završni ispit 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROSTIRANJE I ZRAČENJE EMT

Naziv predmeta:PROSTIRANJE I ZRAČENJE EMT
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8078Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmetaZaokruživanje znanja iz prostiranja i zračenja elektromagnetnih talasa i sistema za zračenje.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Navede i objasni parametre predajnih i prijemnih antena. Klasifikuje i objasni princip rada antenskih nizova. Definiše i objasni princip rada adaptivnih antenskih nizova. Navede i objasni tipove trajektorija radiotalsa. Definiše i objasni pojam difrakcije, apsorpcije i refrakcije radiotalasa. Opiše sastav jonosfere i navede njene parametre. Objasni pojam maksimalno upotrebljive učestanosti. Demonstrira stečena znanja putem javne prezentacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Ana Jovanović
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe, konsultacije, samostalni rad.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Predajne antene.
I nedjelja, vježbe - Predajne antene.
II nedjelja, pred.-Prijemne antene.
II nedjelja, vježbe Prijemne antene.
III nedjelja, pred.- Antenski sistemi, uniformni i neuniformni nizovi.
III nedjelja, vježbe - Antenski sistemi, uniformni i neuniformni nizovi.
IV nedjelja, pred.- Metodi sinteze antenskih nizova.
IV nedjelja, vježbe - Metodi sinteze antenskih nizova.
V nedjelja, pred.- Antenski nizovi sa smanjenim nivoom bočnih latica.
V nedjelja, vježbe - Antenski nizovi sa smanjenim nivoom bočnih latica.
VI nedjelja, pred.- Sinteza po pravcima nultog zračenja.
VI nedjelja, vježbe - Sinteza po pravcima nultog zračenja.
VII nedjelja, pred.- Adaptivni antenski nizovi.
VII nedjelja, vježbe - Adaptivni antenski nizovi.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Tipovi trajektorija radiotalasa. X Slabljenje u slobodnom prostoru.
X nedjelja, vježbe - Tipovi trajektorija radiotalasa. X Slabljenje u slobodnom prostoru.
XI nedjelja, pred.- Prizemni i prostorni talas, radiohorizont.
XI nedjelja, vježbe - Prizemni i prostorni talas, radiohorizont.
XII nedjelja, pred.- Apsorpcija i refrakcija u atmosferi
XII nedjelja, vježbe - Apsorpcija i refrakcija u atmosferi
XIII nedjelja, pred.- Difrakcija talasa.
XIII nedjelja, vježbe - Difrakcija talasa.
XIV nedjelja, pred.- Sastav jonosfere i njen uticaj na prostiranje radiotalasa.
XIV nedjelja, vježbe - Sastav jonosfere i njen uticaj na prostiranje radiotalasa.
XV nedjelja, pred.- Maksimalno upotrebljiva frekvencija.
XV nedjelja, vježbe - Maksimalno upotrebljiva frekvencija.
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveRedovno prisustvo nastavi, primjereno vladanje, pohađanje provjera znanja.
Konsultacijenakon predavanja, a po potrebi po dogovoru
LiteraturaD.M. Sazonov, Microwave circuits and antennas, Moscow 1990., ISBN 5-06-001149-6. Ervin Zenter, Antene i radio sustavi, Zagreb 2001., ISBN 953-6647-17-6. Momčilo Dragović, Antene i prostiranje radiotalasa, Akademska misao Beograd 2008., ISBN 978-86-7466-317-2
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeKolokvijum 50 poena ukupno 50 poena Završni ispit 50 poena ukupno 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RADIOTEHNIKA

Naziv predmeta:RADIOTEHNIKA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8079Obavezan163+0+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslovljenosti za slušanje i polaganje ovog predmeta
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa funkcijama osnovnih radiotehničkih sklopova i arhitektura, i uče da dimenzionišu parametra pojedinih sklopova. Takođe, studenti se upoznaju sa arhitekturama aktuelnih i budućih radio primopredajnika.
Ishodi učenjaNakon što položi ovaj predmet, student će biti u mogućnosti da: 1. Objasni specifičnosti i probleme dizajna RF komponenti, kao i kompletnih sklopova u okviru predajnika i prijemnika 2. Skicira arhitekture superheterodinskih i direktnih prijemnika 3. Dimenzioniše parametre selektivnih kola i kola za prilagođenje 4. Definiše parametre koji utiču na dizajn RF pojačavača za male signale i kola mješača 5. Objasni princip funkcionisanja fazne petlje i analitički odredi parametre kola sintezatora frekvencija 6. Klasifikuje tipove pojačavača snage, opiše njihove karakteristike, primjenu i principe linearizacije 7. Predstavi primjere arhitektura različitih primopredajnika (radiodifuzija, 2G-5G, WLAN, itd.)
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Enis Kočan. Saradnik: Ana Jeknić, BSc
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, računske vježbe, domaći zadaci, konsultacije, izrada seminarskih radova.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Osnovni pojmovi i oblast izučavanja
I nedjelja, vježbe - Specifičnosti RF dizajna. Mjere prilagođenja po snazi
II nedjelja, pred.-Arhitekture RF prijemnika
II nedjelja, vježbe Poređenje arhitektura prijemnika
III nedjelja, pred.- Osnovni parametri dizajna RF prijemnika
III nedjelja, vježbe - Faktor šuma i ekvivalentna temperatura šuma kaskade sklpova. Osjetljivost RF prijemnika
IV nedjelja, pred.- Selektivna kola i kola za prilagođenje impedanse
IV nedjelja, vježbe - Dimenzionisanje parametara oscilatornog kola. L, π i T šema
V nedjelja, pred.- RF komponente
V nedjelja, vježbe - Karakteristike monolitnih rezonatora. Mješači
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- RF pojačavači za male signale
VII nedjelja, vježbe - Linearnost bipolarnih i unipolarnih tranzistora. Analiza tranzistora kao linearnog kola sa dva para krajeva
VIII nedjelja, pred.- Stabilnost RF pojačavača
VIII nedjelja, vježbe - Intercept point kaskade
IX nedjelja, pred.- Sinteza frekvencija
IX nedjelja, vježbe - Frekvencijska nestabilnost oscilatora. Dimenzionisanje sintezatora frekvencija
X nedjelja, pred.- Pojačavači snage - uloga, pozicija, linearni pojačavači snage
X nedjelja, vježbe - Pojačavači snage klase A, B i AB
XI nedjelja, pred.- Nelinearni pojačavači snage. Principi linearizacije
XI nedjelja, vježbe - Pojačavači snage klase C, D i E. Linearizacija RF pojačavača snage
XII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Trendovi u radiotehnici
XIII nedjelja, vježbe - Primjeri savremenih RF primopredajnika. Koncepti budućih rješenja
XIV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Prezentacija seminarskih radova
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade oba kolokvijuma i seminarske radove
KonsultacijeKonsultacije se održavaju nakon časova predavanja, a po potrebi i u dodatnim terminima, u dogvoru sa predmetnim nastavnikom.
Literatura- Materijal sa predavanja. - Jon B. Hagen, Radio-frequency Electronics, Cambridge University Press, 2009. - Ian Robertson, Nutapong Somjit, M. Chongcheawchamnan, Microwave and Milimetre-Wave Design for Wireless Communications, Wiley, 2016
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- Prvi kolokvijum nosi 20 poena, - Drugi kolokvijum nosi 20 poena, - Seminarski rad nosi 15 poena, - Domaći rad – 5 poena, - Završni ispit 40 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RAČUNARSKE MREŽE (T)

Naziv predmeta:RAČUNARSKE MREŽE (T)
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8640Obavezan263+1+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni koncepte računarskih mreža. 2. Opiše principe nivoa aplikacije. 3. Objasni karakteristike HTTP, FTP, SMTP i DNS protokola. 4. Opiše principe nivoa transporta. 5. Objasni karakteristike UDP i TCP protokola. 6. Opiše TCP kontrole protoka i zagušenja 7. Opiše principe nivoa mreže. 8. Objasni karakteristike IP protokola i protokola rutiranja. 9. Opiše principe nivoa linka. 10. Objasni karakteristike Ethernet i WiFi protokola.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
3 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OBJEKTNO ORJENTISANI DIZAJN SOFTVERA

Naziv predmeta:OBJEKTNO ORJENTISANI DIZAJN SOFTVERA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8641Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmetaOpis metodoloških problema koju upućuju na centralne koncepte objektno-orijentisanog dizajna softvera. Ovladavanje metodama i tehnikama objektno-orijentisanog dizajna softvera. Upoznavanje sa programskim jezikom Java.
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razlikuje strukturno i objektno-orijentisao programiranje, kao i da objasni osnovne principe objektno-orijentisanog programiranja. 2. Objasni pojam klase, kao i pridruženih koncepata nasleđivanja i polimorfizma. 3. Kreira program (projekat) u programskom jeziku Java koji uključuje unos, obradu i štampanje podataka. 4. Kreira program (projekat) u programskom jeziku Java koji uključuje rad sa više klasa. 5. Kreira program (projekat) u programskom jeziku Java koji uključuje rad sa grafičkim formama. 6. Objasni karakteristike kolekcija u programskom jeziku Java.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaNastavnik: Prof. dr Slobodan Đukanović, Saradnik: MSc Stefan Vujović
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja i vježbe. Učenje i samostalna izrada zadataka. Konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. O kvalitetu softvera. Potreba za objektno-orijentisanim dizajnom i kriterijumi objektne orijentacije.
I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa Eclipse okruženjem.
II nedjelja, pred.-Programerska terminologija.
II nedjelja, vježbe Kreiranje klasa. Rad sa klasama.
III nedjelja, pred.- Funkcionalna i objektna dekompozicija. Apstraktni tipovi podataka.
III nedjelja, vježbe - Rad sa stringovima. Kolekcije podataka I dio.
IV nedjelja, pred.- Klase i objekti.
IV nedjelja, vježbe - Rad sa fajlovima. Kreiranje regularnih izraza.
V nedjelja, pred.- Upravljanje memorijom. Generičnost.
V nedjelja, vježbe - Polimorfizam. Nasleđivanje. Kreiranje interfejsa.
VI nedjelja, pred.- I kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Dizajn po ugovoru. Tvrdnje. Rukovanje izuzecima.
VII nedjelja, vježbe - Rad sa formama. Grafički korisnički interfejs.
VIII nedjelja, pred.- Nasleđivanje. Polimorfizam. Dinamičko povezivanje.
VIII nedjelja, vježbe - Kolekcije podataka II dio.
IX nedjelja, pred.- Višestruko nasleđivanje. Tehnike nasleđivanja.
IX nedjelja, vježbe - Napredne opcije u Javi. Konekcija sa serverom, upload i download.
X nedjelja, pred.- Uvod u programski jezik Java. Upoznavanje sa programskim okruženjem.
X nedjelja, vježbe - Kreiranje Android aplikacija u Javi. Dodaci za Eclipse.
XI nedjelja, pred.- II kolokvijum
XI nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XII nedjelja, pred.- Implementacija OO koncepata u Javi.
XII nedjelja, vježbe - Osnovne klase za kreiranje Android aplikacija. Activity.
XIII nedjelja, pred.- Rad sa kolekcijama u Javi.
XIII nedjelja, vježbe - Dizajn Android aplikacija. XML layout.
XIV nedjelja, pred.- Rad sa formama u Javi.
XIV nedjelja, vježbe - Napredne opcije pri izradi Android aplikacija. Baze podataka. HTTP konekcija.
XV nedjelja, pred.- Popravak kolokvijuma
XV nedjelja, vježbe - Popravak kolokvijuma
Opterećenje studentaNedjeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući i konsultacije U toku semestra: Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 =180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke i rade oba kolokvijuma.
KonsultacijeSvaki dan, u dogovoru sa nastavnikom i saradnikom.
LiteraturaPrezentacije sa predavanja Bertrand Meyer, “Object-Oriented Software Construction“, Prentice Hall. Erich Gamma et al, “Design Patterns: Elements of Reusable Object-Oriented Software“, Addison-Wesley Professional, 1st edition. Paul Deitel and Harvey Deitel, Java: How to Program, Prentice Hall; 9th edition.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- Dva kolokvijuma po 35 poena (ukupno 70 poena); - Završni ispit 30 poena. - Usmeno ispitivanje (opciono) Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROJEKTOVANJE DIGITALNIH SISTEMA

Naziv predmeta:PROJEKTOVANJE DIGITALNIH SISTEMA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8642Obavezan263+0+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema.
Ciljevi izučavanja predmetaU okviru ovog predmeta studenti se upoznaju sa osnovnim principima digitalnog dizajna najnižeg nivoa. Cilj je da se studenti osposobe da dizajniraju i razvijaju digitalne sisteme malih i srednjih veličina, izvrše potrebne analize, kao i implementaciju na FPGA kolu.
Ishodi učenjaNakon položenog ispita, očekuje se da će student biti u mogućnosti da: 1. Razlikuje tehnologije za implementaciju digitalnih kola; 2. Argumentuje razloge za upotrebu jezika za opis hardvera (HDL); 3. Opiše domene modelovanja digitalnih sistema; 4. Opiše arhitekturu FPGA kola; 5. Opiše tok procesa dizajna digitalnog sistema; 6. Razlikuje metodologije dizajna „odozgo ka dolje“ i „odozdo ka gore“; 7. Projektuje digitalni sistem koristeći Verilog jezik za opis hardvera; 8. Generiše stimulus blok za testiranje funkcionalnosti projektovanog digitalnog sistema; 9. provjeri ponašanje projektovanog digitalnog sistema koristeći ISE Design Suite simulator; 10. implementira digitalni sistem na Xilinx FPGA čipu koristeći ISE Design Suite razvojno okruženje.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Milutin Radonjić
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja i laboratorijske vježbe, individualni rad na praktičnim zadacima, konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u tehnologiju mikrosistema. Pregled tehnologija za implementaciju. SSI, MSI, LSI, VLSI. Projektovanje opštih sistema.
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Dizajn standardne ćelije. Dizajn GA. Field Programmable logika. FPGA. Verilog HDL: tipovi podataka, moduli i portovi. 1. domaći zadatak.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Tok dizajna. Verifikacija. Logička korektnost. Analiza statičkog tajminga. Verifikacija unutar funkcionalnog sistema.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Xilinx Spartan-3E familija kola. Xilinx Spartan-3E Starter Kit. Xilinx ISE razvojni sistem. 2. domaći zadatak.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Verilog HDL: operatori, trajno određivanje.
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Verilog HDL: proceduralno određivanje. 3. domaći zadatak.
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Verilog HDL: signalna i vremenska ograničenja.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Verilog HDL: kontrola kašnjenja, sistemske funkcije. 4. domaći zadatak.
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Implementacija automata.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Razmatranja o sintezi. Razmatranja o FPGA. 5. domaći zadatak.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Dizajn i fabrikacija VLSI uređaja.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Proces fabrikacije i njegov uticaj na fizički dizajn.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Odbrana seminarskog rada.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Završni ispit.
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta3 sata predavanja 1 sat laboratorijskih vježbi 4 sata za individualni rad, uključujući konsultacije.
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju testove, urade laboratorijske vježbe i kolokvijum.
KonsultacijePoslije nastave.
Literatura- Spartan-3E Starter Kit Board User Guide, Xilinx, 2006. - A Guide To Digital Design And Synthesis, by Samir Palnitkar, Prentice Hall, 2003. - Digital VLSI Design with Verilog, by John M. Williams, Springer, 2008. - Algorithms for VLSI Physical Design Automation, by Naveed A. Sherwani, Kluwer Academic Publishers, 2002.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje- Domaći zadaci nose 5x1 poen. - Kolokvijum nosi 50 poena. - Završni ispit nosi 45 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmetNastava se organizuje u grupama do 40 studenata, a laboratorija u grupama do 10 studenata. U slučaju potrebe nastava se može održati na engleskom jeziku.
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROPAGACIJA U MOBILNIM RADIOKOMUNIKACIJAMA

Naziv predmeta:PROPAGACIJA U MOBILNIM RADIOKOMUNIKACIJAMA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8644Obavezan263+0+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetimaNema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta
Ciljevi izučavanja predmetaStudenti se upoznaju sa osnovnim elementima mobilnih komunikacionih sistemima. Izučavaju se specifičnosti mobilnog radio kanala, predikcija gubitaka usled prostiranja, tehnike višestrukog pristupa karakteristične za mobilne radio sisteme, tehnike za poboljšanje kvaliteta ostvarene mobilne radio veze. Izučavaju se višeantenske tehnike u cilju poboljšanja kvaliteta ostvarene mobilne radio veze
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opiše specifičnosti mobilnog radio kanala. 2. Specificira mehanizme prostiranja signala u mobilnom radio kanalu. 3. Definiše parametre frekvencijske i vremenske selektivnosti mobilnog radio kanala. 4. Opiše tehnike kombinovanja u cilju umanjenja uticaja fedinga na kvalitet ostvare mobilne radio veze. 5. Razumije koncept OFDM-a.
Ime i prezime nastavnika i saradnikaProf. dr Zoran Veljović
Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, vježbe i konsultacije.
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Razvoj mobilnih radiokomunikacija. Klasifikacija mobilnih radio sistema.
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Specifičnosti mobilnog radio kanala.
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Mehanizmi prostiranja signala u mobilnom radio kanalu.
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Predikcija gubitaka usled prostiranja.
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Statistički aparat za opisivanje mobilnog radio kanala.
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum.
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Multipath feding. Delay spread.
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Dopplerov pomjeraj. Frekvencijski i vremenski selektivni feding.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Log-normalni feding. Specifičnosti satelitskog mobilnog radio kanala.
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Tehnike poboljšanja kvaliteta ostvarene mobilne radio veze. Makroskopski diversity.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Specifičnosti i karakteristike aeronautičkog radio lika.
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Mikroskopski diversity. Principi kombinovanja signala.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- OFDM.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Koncept MIMO sistema.
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studentanedjeljno opterećenje: Broj sati: 5 kredita x 40/30 = 6h 40' Broj sati: 3 sata predavanja 3h 40' samostalnog rada, uključujući konsultacije
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
5 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastaveStudenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kontrolne testove na časovima i rade oba kolokvijuma.
Konsultacije
Literatura[1] M.K. Simon, M.S. Alouni, Digital Communications over Fading Channels,Wiley, 2000. [2] A. Goldsmith, Wireless Communications, Cambridge University Press, 2005. [3] Z. Nikolić, Zbirka rešenih zadataka iz mobilnih komunikacija, Akademska misao, Beograd, 2004.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeAktivnost na času se vrednuje sa 10 poena, Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / SAR REMOUTE SENSING

Naziv predmeta:SAR REMOUTE SENSING
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8645Obavezan242+0+1
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni osnovne koncepte SAR (Synthetic Aperture Radar) remote sensinga i njegove primjene. 2. Objasni način formiranja SAR slika. 3. Pokaže metodologiju obrade SAR slika 4. Obrazloži osnovne principe SAR interferometrije i primjene. 5. Protumači SAR polarimetriju i polarimetrijske matrice. 6. Izvede zaključak o informacijama sadržanim u polarimetrijskim matricama.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja
1 sat(a) praktičnog predavanja
0 vježbi
2 sat(a) i 20 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
4 x 30=120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
24 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RAČUNARSKE MREŽE (R)

Naziv predmeta:RAČUNARSKE MREŽE (R)
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8655Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni osnovne koncepte računarskih mreža. 2. Opiše osnovne principe nivoa aplikacije. 3. Objasni karakteristike HTTP protokola. 4. Opiše osnovne principe nivoa transporta. 5. Objasni osnovne karakteristike UDP i TCP protokola. 6. Opiše osnovne principe nivoa mreže. 7. Objasni karakteristike IP protokola i protokola rutiranja. 8. Opiše osnovne principe nivoa linka, Ethernet i WiFi protokola
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MULTIMEDIJALNI SISTEMI

Naziv predmeta:MULTIMEDIJALNI SISTEMI
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
8669Obavezan163+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNA OBRADA BIOMEDICINSKIH SIGNALA I SLIKA

Naziv predmeta:DIGITALNA OBRADA BIOMEDICINSKIH SIGNALA I SLIKA
Šifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond časova (P+V+L)
9690Obavezan263+1+0
Studijski programi za koje se organizujeElektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva
Plan i program rada
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -
Opterećenje studenta
NedjeljnoU toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja
0 sat(a) praktičnog predavanja
1 vježbi
4 sat(a) i 0 minuta
samostalnog rada, uključujući i konsultacije
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera):
8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta
Ukupno opterećenje za predmet:
6 x 30=180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
36 sati i 0 minuta
Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena
Ocjena:FEDCBA
Broj poenamanje od 50 poenaviše ili jednako 50 poena i manje od 60 poenaviše ili jednako 60 poena i manje od 70 poenaviše ili jednako 70 poena i manje od 80 poenaviše ili jednako 80 poena i manje od 90 poenaviše ili jednako 90 poena