Klimatske promjene i biološke invazije: Riječ ribarima Mediterana
Jeste li Vi iskusni ribar? Dakle, kada kažete: "Nikad ranije nisam vidio ovu ribu", vrijedi se zaustaviti i saslušati Vas.
Studija, koja je danas objavljena u prestižnom časopisu Global Change Biology, prikuplja svjedočanstva preko 500 ribara iz devet mediteranskih zemalja, koji govore o tome kako se naš Mediteran mijenja pred našim očima pod sve većim pritiskom globalnog zagrijavanja i invazivnih vrsta. Klimatske promjene i ljudske aktivnosti zaista izazivaju veličanstvenu preraspodjelu živih vrsta širom planete: velika reorganizacija života koja se može smatrati uglavnom nepovratnom. Neki efekti su već vidljivi u mediteranskim obalnim područjima, uključujući i zaštićena morska područja, koja moraju riješiti ovaj novi ekološki problem kako bi sačuvali prirodne ekosisteme i usluge koje nude.
Ovaj feno
men se proteže duž ogromnih prirodnih prostora koji se mogu veoma teško pratiti tradicionalnim metodama i raspoloživim resursima. Međutim, kombinovanjem znanja ribara iz različitih mediteranskih zemalja, istraživači daju precizne rekonstrukcije nedavnih promjena u distribuciji 75 vrsta riba. Ovo je slučaj kod nekih autohtonih riba Mediterana - kao što su strijelka Pomatomus saltatrix, barakuda Sphiraena viridensis i mediteranska papigača Sparisoma cretense - koje su se proširile na sjever, iskorištavajući povoljnije klimatske uslove. Zatim, tu su tropske vrste, kao što su mramornice Siganus luridus i S. rivulatus, napuhača Lagocephalus sceleratus i riba lav Pterois miles, koje su preplivale Suecki kanal i imaju ozbiljne ekološke i socio-ekonomske uticaje.
Posmatranje prisustva ovih vrsta, dokumentovanje promjena u njihovoj raspodjeli i brojnosti danas je ekvivalentno svjedočenju epohalnim promjenama u našim morima. Ovaj cilj je postignut zahvaljujući koordinaciji ISPRA-e, Nacionalnog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanje Italije, i saradnji 22 istraživačke grupe Mediterana, uključujući Institut za biologiju mora - Univerzitet Crne Gore, koji su intervjuisali, prema standardizovanom protokolu, lokalne ribare
u Albaniji, Crnoj Gori, Tunisu, Grčkoj, Kipru, Libanu, Sloveniji, Turskoj i Italiji. Njihovo znanje se sada čuva u zajedničkoj bazi podataka koja kumulativno odgovara više od 15 hiljada godina iskustva na moru. Korišten pristup poboljšava zapažanja i znanje stručnjaka koji svakodnevno žive u bliskom kontaktu sa prirodom i njenim stanovnicima, to je znanje koje je tek nedavno prepoznala naučna zajednica i tehnički se pozvala na termin Lokalno ekološko znanje ( eng. LEK - Local Environment Knowledge).
Istraživanje po prvi put pokazuje kako LEK može biti validan instrument za monitoring na velikom geografskom nivou. Istovremeno, ova dugotrajna studija može se cijeniti i kao prekrasan primjer saradnje u vremenima nevolja za naš mediteranski region. Značajno partnerstvo između lokalnih zajednica i naučna istraživanja koja nude nove mogućnosti za razumijevanje i upravljanje ekološkim problemima trećeg milenijuma.
Studija je sprovedena u okviru evropskog projekta MPA-Adapt (finansiran od strane INTERREG MED programa u okviru Evropskog fonda za regionalni razvoj), uz učešće važnih institucija koje djeluju na Mediteranu, kao što su CIESM (Mediteranska naučna komisija) i FAO (Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu).
Izvor:
Azzurro et al., 2019. Climate change, biological invasions and the shifting distribution of Mediterranean fishes: a large-scale survey based on Local Ecological Knowledge