Dan nauke obilježen u znaku 300. godišnjice rođenja Adama Smita i predstavljanja istraživanja u nastajanju
Svjetski dan nauke za mir i razvoj koji se, odlukom UNESCO-a obilježava u cijelom svijetu 10. novembra, obilježen je danas i na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Događaj je ove godine bio posvećen 300. godišnjici od rođenja oca savremene ekonomske nauke Adama Smita. (Galerija fotografija)
Obraćajući se prisutnima, dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Mijat Jocović je istakao da je stavljanje rezultata naučnoistraživačkog rada u funkciju razvoja društva jedan je najvažnijih ciljeva Ekonomskog fakulteta. On je podsjetio i na to da smo u toj oblasti u prethodnoj godini postigli značajne rezultate – bili smo domaćini dvije međunarodne konferencije koje su okupile više od 300 predstavnika akademske zajednice iz 15 zemalja svijeta, organizovali smo oko 20 okruglih stolova kroz koje smo otvorili prostor za debatu o važnim društvenim pitanjima, održali 9 ekonomskih seminara na kojima su naši profesori, saradnici i doktorandi predstavili svoja istraživanja, otvorili smo istraživački centra Ekof lab i napravili nove korake u izdavačkoj djelatnosti ...
Moderator događaja, prodekan za naučnoistraživački rad docent dr Jovan Đurašković, podsjetio je prisutne da je od prethodne godine počelo obilježavanje ovog važnog datuma na Ekonomskom fakultetu u cilju promocije naučnoistraživačkih postignuća naših profesora i saradnika i ukazivanja na njihov važan društveni doprinos. On je istakao da će ove godine, u okviru sesije Istraživanja u nastajanju, pažnja biti pružena našim mladim saradnicima u nastavi koji se nalaze pred jednim od najvažnijih koraka u svojoj akademskoj karijeri a to je odbrana doktorske disertacije.
Obilježavanje Dana nauke za mir i razvoj počelo je uvodnim predavanjem prof. dr Miomira Jakšića, višedecenijskog profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu koji je izvodio nastavu na predmetima iz oblasti makroekonomske analize, makroekonomske teorije i politike i bio šef katedre za ekonomsku teoriju i analizu. Profesor Jakšić je preveo četiri a objavio 26 knjiga iz oblasti ekonomije, od kojih jedna nosi naziv Istorija ekonomije i osnovna je literatura na predmetu Razvoj ekonomske misli na našem fakultetu. Nakon uvodnog predavanja profesora Jakšiča, koje je bilo posvećeno 300-godišnjici od rođenja Adama Smita, uslijedila je diskusija na temu Relevantnost Smitovih ideja u kontekstu razvoja savremene ekonomije. U diskusiji su aktivno učestvovali studenti druge godine osnovnih studija koji prate nastavu na predmetu Razvoj ekonomske misli. Petoro njih je na poklon dobilo knjigu Adama Smita ....
Druga sesija, pod nazivom Istraživanja u nastajanju, bila je posvećena istraživačkom radu naših mladih kolega saradnika koji su, tom prilikom, predstavili ciljeve, hipoteze i očekivane doprinose istraživanja na kojima rade.
Uticaj makrofiskalne stabilnosti i strukture javnih rashoda na privredni rast u zemljama Centralne i Istočne Evrope naziv je doktorske disertacije na kojoj radi mr Nikola Martinović. On je istakao da se predmet njegove doktorske disertacije odnosi na analizu efekata makrofiskalne stabilnosti i strukturnih karakteristika politike javnih rashoda na nivo privrednog rasta zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE ), tokom dvije decenije XXI vijeka. Doktorska disertacija obuhvata analizu koncepta privrednog rasta, makrofiskalne stabilnosti i infrastrukturne opremljenosti kako u teorijskom kontekstu, tako i kroz primjenu adekvatnih metoda panel analize podataka, odnosno metode analize "praga" za utvrđivanje prelomne tačke nakon koje javni dug počinje da ima negativan uticaj na privredni rast. Kako je mr Martinović istakao, najvažniji praktični doprinos njegovog istraživanja jeste utvrđivanje zakonomjernosti koje postoje između analiziranih fenomena za grupu država koje se nalaze u fokusu istraživanja: “Na osnovama dobijenih rezultata je moguće donositi ekonomske odluke kojima će se kreirati ekonomska stvarnost. to će biti posebno značajan praktični doprinos doktorske disertacije, jer će pored primjene u oblasti nauke, imati svoju ulogu i svrhu u oblikovanju ekonomske politike”, istakao je on.
Mr Nemanja Popović je prisutnima predstavio planirano istraživanje na kojem radi za potrebe izrade disertacije pod nazivom Međusobna uslovljenost privrednog rasta i raspodjele društvenog dohotka. On je tom prilikom kazao da je nesumnjivo ekonomska nejednakost karakteristika svih društveno političkih sistema tokom cjelokupne ljudske istorije, i da se može okarakterisati kao „nužno zlo“. Ipak, smatra Popović, potrebno je razgraničiniti motivacionu dimenziju takve stvarnosti, koja se ogleda u podsticanju pojedinaca i društava da budu bolji kako bi imali više, i degradirajuću dimenziju, gdje postoje barijere koje prosječnom građaninu ne dozvoljavaju da obezbijedi dohodak koji će mu pružiti pristojan život, a društvima veći razvoj, a sve u cilju zadržavanja jeftinih faktora proizvodnje i uvećavanja bogatstva najbogatijih. „U ovom radu se upravo otvara pitanje tog odnosa i prirode uticaja privrednog rasta na ekonomsku jednakost, koje se dodatno problematizuje uključivanjem indikatora zdravstvene ekonomije i drugih indikatora privrednog razvoja. Imajući u vidu da je istraživanje sprovedeno na uzorku od 26 odabranih zemalja Balkana, Istočne Evrope i Azije, nesumnjivo je da će dovesti do vrijednih zaključaka po pitanju raspodjele dohotka i uopšte društvenog razvoja“, zaključio je on.
Mr Milica Vukčević je govorila o sprovođenju istraživanju za potrebe pisanja doktorske disertacija koja nosi naziv Analiza mogućnosti primjene tradicionalnih i savremenih modela za rano otkrivanje bankrotstva preduzeća na tržištima Crne Gore i Srbije. Ona je kazala da je cilj istraživanja ispitati da li su postojeći savremeni modeli za predviđanje bankrotstva preduzeća adekvatni za primjenu, na primjeru velikih i srednjih preduzeća, u Crnoj Gori i Srbiji i da li se primjenom instrumenata tradicionalne analize finansijskih izvještaja pruža jasniji uvid u poslovanje kompanija, sa ciljem održavanja kontinuiranog poslovanja. “Riječ je o prvom istraživanju u ovom obimu, što je njegov značajan ne samo teorijski već i praktični doprinos. Dobijeni rezultati mogu poslužiti menadžerima i drugim donosiocima odluka kao smjernice za dalja poboljšanja poslovnih performansi, a time i jačanja konkurentnosti preduzeća na tržištu”, istakla je Vukčević.
Osnovni cilj doktorske disertacije pod nazivom Analiza potencijala tržišta osiguranja zemalja Zapadnog Balkana za razvoj zelenih proizvoda mr Milana Raičevića jeste da se ispitaju kolike su mogućnosti tržišta osiguranja izabranog regiona za razvoj relativno novog segmenta tržišta osiguranja. “Održivo (zeleno) osiguranja, kao i sama zelena ekonomija, u posljednje vrijeme dobija na značaju i na osnovu toga javila se osnovna ideja za ovo istraživanje. Pored naučnog i praktičnog doprinosa, rad će obezbijediti i važan metodološki doprinos jer će se ocjena postavljenog istraživačkog modela i testiranje definisanih hipoteza izvršiti primjenom metoda mašinskog učenja čime se izlazi iz dosadašnjih okvira kvantitativne analize u zelenom osiguranju”, kazao je Raičević. Implementirajući principe održivog ulaganja u srž svojih poslovnih aktivnosti, osiguravajuća društva mogu poboljšati svoj imidž i status, omogućiti bolji kvalitet investicionog portfelja, te će usljed inovirane ponude osiguranja bazirane na zelenim proizvodima, obezbijediti i bolju prepoznatljivost kako kod osiguranika, tako i kod ostalih stejkholdera. “Na ovaj način, može se unaprijediti kompletno tržište osiguranja, što može imati pozitivne implikacije i na ukupan privredni rast i razvoj posmatranih zemalja”, zaključio je Raičević.
Sesijom u kojoj su mladi naučnici sa Ekonomskog fakulteta predstavili svoja istraživanja u nastajanju, završeno je drugo obilježavanje Svjetskog dana za mir i razvoj i najavljeno da će za sledeće, koje će biti održano 2024. godine, biti pripremljen novi Research Outlook u kojem će se naći objavljeni radovi profesora i saradnika Ekonomskog fakulteta za period 2022 – 2024. godine.