Међународни дан филозофије обиљежен у знаку сјећања на Имануела Канта

Povodom Svjetskog dana filozofije, danas je u svečanoj sali Filozofskog fakulteta u Nikšiću upriličeno predavanje posvećeno obilježavanju tri stotine godina od rođenja filozofa Imanuela Kanta. Predavanje "Da li se sjećamo Kanta?" održao je šef odsjeka za filozofiju prof. dr Drago Perović, a moderirala je saradnica u nastavi mr Bojana Šolaja.

Profesor Perović ukazao je na ključne elemente Kantove duhovne zaostavštine i traga koji je misliočeva filozofija ostavila na istoriju zapadne civilizacije, postavljajući pitanje aktuelnosti Kantove misli za aktuelnu povjesnu situaciju.

"Ipak, i u doba post-istine, moramo da se odazovemo Kantu u ime svih onih koji još uvijek misle svojim umom, i kojima je svaki dan na neki način kazna - da moraju da misle. Slegnimo danas svoja uzdignuta ramena i zapitajmo se gd‌je nas u ovakvoj  istorijskoj situaciji naše mišljenje uopšte vodi?", pitanje je na koje je prof. Perović pozvao da se na Dan filozofije promišlja.

Kako se moglo čuti na predavanju, odgovor na tako postavljeno pitanje u mnogome je uslovljen pojavom i usponom vještačke inteligencije koja prijeti da od čovječnastva u potpunosti preuzme poziciju mislećeg subjekta i da postane ona koja zadaje način i predmet svakog budućeg mišljenja i funkcionisanja, u odnosu na koje će čovjek postati nemoćan da se suprotstavi.

"Prošlost i budućnost u doba vještačke inteligencije prijete da mi, ovakvi kakvi jesmo, više nemamo ništa sa njima. Mi, koji smo izloženi apsolutnoj dominaciji mrtve sadašnjosti, koja svoj egzistencijalni izraz nalazi samo u kriku, u kome jedan i jedan više nisu dva. Nevini broj jedan sada se može upariti samo sa nulom. Zaludu je Dostojevski vapio da su 2+2, pet, lijepa stvarčica. Nikada punoća i dubina ljudskog bića nije bila svedena na taj odnos kao danas. Sve do našeg vremena, u kome čovjek više nije biće pamćenja i sjećanja, postojala je nada u ono iznad. I ta nada porodila je naše današnje pitanje: Sjećamo li se Kanta?", poručio je prof. Perović.

Rukovodilac odsjeka za filozofiju skrenuo je pažnju da se u trenutku u kojem jesmo moramo obratiti i Kantovom idealu vječnog mira, čiji je uslov mogućnosti združivanje etike i politike. Kako je i keningzberški mislilac opominjao, ovaj zadatak ostaje neostvariv sve dok u zbilji postoji i najmanja klica zavade i dok je vlast u rukama vladara koji su "nezasiti rata".

U sklopu diskusije realizovane na kraju predavanja, profesori i studenti su se kroz dijalog kritički osvrnuli na Kantovo d‌jelo, ali i kandidovali moguće alternative i odgovore koje bi filozofska zajednica mogla dati na aktuelnu atmosferu nemisaonosti. Predloženo je, između ostalog, da se filozofski školovan kadar angažuje na savjetodavnim pozicijama u zakonodavnim tijelima, kako bi se društveno-politička dinamika u činila misaoniom, a filozofija realizovala u svojoj d‌jelatnoj dimenziji.