Dr Velibor Spalević: Održivo gazdovanje prirodnim resursima najbolja prevencija od požara

Preuzeto iz Pobjede, 1. jul 2019. godine

Skoro čitava teritorija Crne Gore je u periodu jul-septembar na udaru toplog tropskog talasa, opasnom pojavom koja uzrokuje velike štete, generišući se kroz sekundarne opasnosti – požare. Područja sa ekstremno visokim indeksom ugroženosti od požara kod nas su primorske opštine Ulcinj, Bar, Budva, Kotor, Herceg Novi, Cetinje, a u centralanom regionu djelovi područja opština Nikšić, Danilovgrad i Podgorica. Požari su najučestaliji na otvorenom prostoru (požari niskog i visokog rastinja), stambenim i poslovnim objektima, saobraćajnim sredstvima, otpadima i deponijama.

Izuzetno visoke temperature u ljetnjim mjesecima povećavaju isparavanje, što dovodi do toga da atmosfera povlači više vlage iz zemljišta, a to uzrokuje dugotrajne suše. Klimatske promjene su dovele do ranijeg otapanja snijega, što ostavlja duži vremenski period za sušenje zemljišta prije sezone požara i veću podložnost ovih područja požarima. Klimatske promjene su povećale dužinu požarne sezone, veličinu spaljene površine i broj požara. To znači da kada se požari pojave, brže je njihovo širenje i spaljuju više prostora dok se kreću nepredvidivim putevima. Izlaze iz kontrole češće nego u prošlosti. Najveća opasnost za nastanak i širenje požara jesu zapuštene, travom i korovom obrasle površine. 

Šumski požari nisu nužno loši i mogu biti korisni za ekosisteme. Vatra je prirodan i koristan dio mnogih šumskih ekosistema, jer su neophodne da ekosistemi ostanu zdravi. Kada požar prođe obezbeđen je veći prostor za veća, zrelija stabla koja su otpornija na vatru. Međutim, promjene u klimatskim uslovima utiču na to da su ovi procesi skoro pa već sada postali nekontrolisani.

Indirektan efekat koji je uslovljen klimatskim promjenama, a utiče na pojave požara, su i epidemije štetočina koje uništavaju brojne biljne vrste, drveće. Štetočine čine šume podložnijim požarima. Utvrđeno je da su epidemije pojedinih štetočina uzrokovane klimatskim promjenama. Insekti sada drugačije reaguju u novonastalim klimatskim uslovima, koristeći prednosti duge ljetnje sezone koja im omogućava duže razmnožavanje i bržu reprodukciju. Možemo povezati te efekte sa toplijim klimatom analizom mjesta požarišta.

Pravilno gazdovanje šumama i prirodnim resursima je bitno kod preventive od požara. Ove akcije uključuju sanitaciju, prorjeđivanje i uklanjanje grana i otpada od drveta, a sve u cilju smanjenja količine zapaljive materije. Aktivnosti treba sprovoditi prema stepenu hitnosti što je diktirano fizičkim stanjem šume, prvenstveno uzimajući u obzir nivo rizika od paljenje i širenje požara. Zakonodavstvo može značajno podržati zaštitu od požara kroz uspostavljanje i striktno sprovođenje zakona i kaznenih politika vezano sa tim.


https://portalanalitika.me/clanak/338660/spalevic-pravilna-ispasa-kljucna-zastita-od-vatre


https://m.cdm.me/drustvo/pravilna-ispasa-kljucna-zastita-od-vatre/


https://espona.me/