Filozofski fakultet, 27.11.2019

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore održana promocija knjiga prof. dr Slavke Gvozdenović



















Svečana sala Filozofskog fakulteta u Nikšiću juče je bila mjesto događanja promocije dvije nove knjige prof. dr Slavke Gvozdenović. Na promociji koju su organizovali Filozofski fakultet, Studijski programi za filosofiju i Institut za filosofiju, profesorima i studentima su predstavljene knjige Život i smisao i Ogledi iz filosofije obrazovanja. O ovim naslovima govorili su prof. dr Sonja Nenezić, prof. dr Savo Laušević, prof. dr Nikola Mijanović, prof. dr Drago Perović i doc. dr Dušan Krcunović, dok je promocijom moderirala mr Gordana Krcunović.

Nakon što su pročitani izvodi iz bogate bio-bibliografije profesorice Slavke Gvozdenović, svojevremeno najmlađeg doktora nauka u Crnoj Gori, akademskoj publici se obratila profesorica Sonja Nenezić. Govoreći o knjizi Život i smisao, ona je istakla da je „ovom studijom profesorica Gvozdenović zaokružila svoje respektabilno desetoknjižje“, te da je ova studija svojevrsna „glorifikacija knjige“, samog pisanja i čitanja kao smisla ljudskog života. Pitanje smisla života sagledano je iz više perspektiva, ali uvijek kao traganje koje upućuje autorku, ali i njene čitaoce, na „potrebu za kritičkim samospoznanjem i samorazumijevanjem, kako na individualnom tako i na društvenom nivou“. Govoreći o svojevrsnoj simbiozi između filosofije i književnosti, profesorica Nenezić je napomenula da je refren knjige Život i smisao sadržan u riječima „svi smo mi lutali u znaku traganja“. Tim sloganom je profesorica Nenezić uputila i na autobiografsku dimenziju ove knjige.

Na početku svog obraćanja, prof. dr Savo Laušević je istakao da „živimo u vremenu ubrzane destrukcije značaja humanističkog obrazovanja“, te da se „normativna ideja obrazovanja ličnosti zamjenjuje i potiskuje interesnom obukom za rad“. Upozoravajući da se time ne nipodaštavaju tržište rada, stučna obuka i ubrzani tehnološki napredak, profesor Laušević je dodao da je bitno da se „očuva ličnost čovjeka kao čovjeka“. Utoliko je istakao generalni značaj knjige Ogledi iz filosofije obrazovanja profesorice Gvozdenović koja „argumentovano podupire jednu od svojih ovnovnih hipoteza: da je obrazovanje prva fiolosofija“. Svako obrazovanje je u svojoj osnovi humanističko, ono je emancipatorska briga za dušu, njegovane čovječnosti, osposobljavanje čovjeka za život u zajednici sa drugima... 

Prof. dr Nikola Mijanović je nadahnuto govorio o vaspitanju kao temi kojom je profesorica Gvozdenović intenzivno zaokupljena u svojim knjigama, napominjući pri tom da je ta tema često zapostavljena kada se govori o obrazovanju. Drugim riječima, nema obrazovanja bez vaspitanja i upravo je taj spoj ono što krasi filosofski pristup ideji obrazovanja kod profesorice Gvozdenović.

Prof. dr Drago Perović je svoje slovo započeo riječima zahvalnosti profesorici Gvozdenović za tridesetogodišnju saradnju, poštovanje i podršku, za posvećenost studentima... Potom je naglasio kako je autorka u svojim Ogledima pokazala da se „obrazovanje čovjeka kao mislećeg-slobodnog bića oduvijek vezivalo za uzdizanje čovjeka iznad svoje prirode, za nastanjivanje u ono samo čovjeku svojstveno nadilaženje samoga sebe“. U tom smislu, „Ogledi  nas podsjećaju na ono što smo skoro zaboravili: da je i koliko je neodvojivo biti-čovjek i biti-obrazovan“! Iz tog razloga profesorica Gvozdenović insistira da je „obrazovanje nesvodivo na školovanje“, ali i upravo zbog toga potencira pitanja odnosa između klasičnog i savremenog obrazovanja, problematizuje odnos između zahtijeva društva prema obrazovanju i zahtijeva samog obrazovanja koji su neodvojivi od čovjekove emancipacije... Brojna pitanja koja pokreću Ogledi, profesor Perović sažima u sljedećem: „kako pokazati da je biti-obrazovan bolje i plodotvornije (za fundamentalno biti-čovjek) nego samo biti-umrežen?  „То pitanje (...) profesorica nam poklanja kao najličniji dar – dar na kome se ne smijemo  zahvaljivati jer nas vodi ka onom najboljem, najčovječnijem u nama“. 

Napominjući da istorija filosofije i istorija obrazovanja nisu neke „paralelne istorije“ već da se istorija filosofije podudara sa istorijom obrazovanja (od grčke paideia-e, preko rimskog humanitas-a, pa do humboltovske ideje Bildung-a), doc. dr Dušan Krcunović je skrenuo pažnju na književnu formu kojom su objedinjeni tekstovi sabrani u dvije knjige profesorice Gvozdenović. Temeljnim idejama humanistike (obrazovanje, život, smisao...), autorka pristupa sa stanovišta uzbudljivog, tragalačkog, ispitivačkog, misaono stumulativnog žanra ogleda i eseja. „To je jedan od najprefinjenijih načina ophođenja prema onome što se ne može uklopiti u uske definicije i pojmove“. Navodeći autorkino određenje obrazovanja kao „svijesti o odgovornosti“, Krcunović je zaključio da ta odgovornost  „nije puka poslovičnost i profesionalni odnos, već drugo ime za ljubav“.

Time je završena promocija knjiga koja je održana u visokom akademskom stilu, dostojnog Filosofskog fakulteta u Nikšiću, kao uporišne ustanove humanističkog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore.

Broj posjeta : 1544