Intervju dekanke Filozofskog fakulteta prof. dr Tatjane Novović: Spremni smo za početak akademske godine
PROSVJETNI RAD: Biti na vrhu obrazovne institucije predstavlja veliku čast, ali i veliku odgovornost. Šta je Vas motivisalo da se kandidujete za funkciju dekana najstarije visokoškolske ustanove u Crnoj Gori osnovane 1947. godine?
PROF. DR NOVOVIĆ: Ja ne bih rekla da sam „na vrhu“, iako ne želim da umanjim značaj preuzete obaveze. Visoko cijenim instituciju u kojoj radim i veoma sam svjesna ozbiljnosti i nivoa vlastite odgovornosti u procesu strateškog planiranja i razvojnog usmjeravanja akcionih koraka u ovako prestižnoj ustanovi, kakav je naš Filozofski fakultet, sa dugom i respektabilnom tradicijom. Moja polazna ideja nije bila da budem u nekoj izdvojenoj, centralizovanoj rukovodećoj poziciji i nije mi cilj bio samo da preuzmem ovu prestižnu ulogu formalno, već sam, temeljeći svoju viziju u dugogodišnjem radnom iskustvu, na različitim pozicijama u crnogorskom obrazovnom kontekstu, imala plan kako bismo zajedno mogli unaprijediti kvalitet rada u ovoj značajnoj instituciji. U razvojnom programu, koje smo kao kandidati predstavili prije samog glasanja i izbora, istakla sam koji su to krucijalni segmenti u našem radu i kako ih razvijati, kao i da na tom putu istinski računam na timski angažman, prije svega, mojih najužih saradnika, a zatim i cijelog našeg vrijednog kolektiva. Vjerujem jedino u uspjeh institucije kroz naše zajedničko zalaganje, usklađivanje perspektiva, preispitivanje i funkcionalno sučeljavanje konstruktivnih ideja o viziji našeg zajedničkog boljitka i napretka na polju nastave i nauke. Naravno, ne zaboravljamo da graditi ne možemo bez svijesti o značaju dosadašnjeg postignuća, te da na tim temeljima naslanjamo razvojne planove o daljem unapređivanju kvaliteta rada na našem Fakultetu.
PROSVJETNI RAD: Bavljenje naučnim radom podrazumijeva i veliku strast prema nauci. Kada ste Vi zavoljeli nauku i kada ste shvatili da je ovo Vaš karijerni put?
PROF. DR NOVOVIĆ:Društveno-humanističke nauke bave se različitim životnim, društvenim, ljudskim, duhovnim i vrednosnim fenomenima, te je svako prirodno zaranjanje u pojedine segmente obrazovnog sistema, susretanje sa pomenutim društvenim, pa i naučnim pojavama. Budući da sam kao diplomirani prof. pedagogije i psihologije počela da radim u predškolskim ustanovama kao vaspitač i psiholog, zatim inspektor i savjetnik u Ministarstvu i Zavodu za školstvo i evo već deceniju i po, na Fakultetu, mogu reći da sam mnoga pitanja/fenomene iz obrazovnog miljea, prirodno, imala prilike da živim i sagledavam iz različitih vizura. Nužno, postepeno zaranjamo u pojedine segmente obrazovnog i društvenog života ozbiljnije, određenije, uz organizovano, sistemsko i sistematsko metodološko istraživanje različitih aspekata obrazovne stvarnosti. I to traganje za razlozima uspjeha ili stagnacije na pojedinim poljima, preispitivanje i upoređivanje zvanično afirmisanih obrazovnih modela sa njihovim implicitnim i stvarnosnim implikacijama u praksi, uvodi nas na polje nauke, neodvojivo povezane sa životnom i društvenom stvarnošću. S vremenom, to postaje polje izazova koji motivišu na dublje traganje za teorijsko-naučnim i empirijskim indikatorima društvene stvarnosti i njihovo „prosijavanje“ kroz istraživačko-metodološko sito.
PROSVJETNI RAD: Koji su glavni ciljevi i zadaci koje ste sebi postavili za naredni mandatni period?
PROF. DR NOVOVIĆ: Prije svega, u duhu održavanja kontinuiteta, koji nam je dragocjena potka za temeljno planiranje narednih aktivnosti, koristićemo sva dosadašnja pozitivna iskustva u procesu osmišljavanja strateških vizija razvoja ključnih segmenata visokoobrazovnog sistema i naše institucije. Osnovna polja djelovanja ostaju ista, tj. nastava i učenje, nauka i razvoj, međunarodna saradnja, te sve to unutar naše jedinstvene i po mnogo čemu specifične institucije ukotvljene u takođe, jedinstveni lokalni kontekst.
PROF. DR NOVOVIĆ: U tom smislu, na polju nastave, težimo savremenom, pedagoški individualizovanom pristupu, koji odgovara potrebama aktuelnog društvenog konteksta i motivaciji studenata, optimalnom afirmisanju ishoda učenja određenih kurikulumima, usaglašenim sa Crnogorskim okvirom kvalifikacija i potrebama tržišta rada. Pritom, ishode moramo dodatno unaprijediti, dimenzionirajući ih novim komponentama tzv. transverzalnih vještina i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Međunarodna uporedivnost ishoda učenja, kao i njihova konkurentnost u Evropskom prostoru visokog obrazovanja biće naši zadaci u narednom periodu. Znanja, vještine i kompetencije studenata, koje su prepoznate kroz pomenute ishode treba da doprinesu preciznijem i jasnijem opisu stečenih kvalifikacija i cjelishodnijem snalaženju naših svršenih studenata na tržištu rada. Takođe, u kontekstu savremenih inovativnih metoda, ali i prezentnog društvenog trenutka, potrebno je napraviti nove, intenzivnije, pažljivo planirane korake na planu efikasnijeg uključivanja elektronskih medija u proces učenja i nastave, ali i cjelokupne komunikacije na svim nivoima.
Rad na jačanju akademskog integriteta predstavlja jednu od oblasti kojima ćemo posvetiti naročitu pažnju. U tom smislu treba istaći, da je u okviru nacionalnog naučnoistraživačkog projekta, pod kordinacijom UCG-a, koji se realizuje na Filozofskom fakultetu, a na temu pomenutog AI, u planu organizovanje međunarodne konferencije sa velikim brojem značajnih učesnika, predstavnika prestižnih univerzitetskih institucija.
Saradnja između studijskih programa, kao i saradnja sa ostalim univerzitetskim jedinicama – kako kroz redovne aktivnosti, tako i kroz projekte – doprinijeće daljem funkcionalnom interferiranju naučnih oblasti i njihovoj sinergijskoj vezi, a sve to u pravcu ostvarivanja efikasnije interdisciplinarnosti. Od naših studenata očekujemo da budu aktivni, uključeni, zainteresovani. Da bi oni razvili vještine aktivnog društvenog učešća, neophodno je da ih neprekidno podstičemo na to, da im pružimo punu podršku u svakoj situaciji u kojoj oni smatraju da imaju šta da kažu ili da preduzmu, naravno, sve u skladu s njihovim kompetencijama, pravima i obavezama.
Nauka i istraživanje, uz nastavu i učenje, predstavljaju bazični dio naše djelatnosti. Jedan od naših najvažnijih ciljeva u narednom periodu upravo je u vezi sa poboljšanjem praksi publikovanja naših kvalitetnih naučnoistraživačkih radova. Preduslovi za ostvarenje tog cilja proizilaze iz činjenica da u krugu ove ustanove raspolažemo raznovrsnošću naučnoistraživačkih profila (i različitim metodologijama), što je značajno kao osnova za različite naučne pristupe i za obradu širih istraživačkih tema, kao i za učešće u projektima na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Takođe, potrebno je unaprijediti i poboljšati saradnju sa relevantnim institucijama u zemlji, kao i zainteresovati nastavnike za izradu projektnih aplikacija za naučnoistraživačke programe, za priključenje projektima Horizont 2020, COST i dr.
U narednom periodu nastojaćemo da bolje povežemo Fakultet sa međunarodnim udruženjima, intenziviramo već uspostavljena članstva (ATEE-Evropska asocijacija nastavničkih fakulteta, ENAI-Evropska mreža za akademski integritet), i ostvarimo učešće u slične odgovarajuće asocijacije, itd. Dio istraživačkih prioriteta svakako treba prepoznati kao podršku kulturno-društvenom razvoju Crne Gore, te izučavanju, promovisanju i kritičkoj analizi pitanja koja su značajna za nacionalni identitet. Osim toga, izučavanje i promovisanje održivog razvoja crnogorskog društva i države jedan je od istraživačkih prioriteta Univerziteta Crne Gore, a prepoznajemo ga kao vrlo značajan i za naš Fakultet.
Vjerujemo da će od značajnog doprinosa za razvoj naučne i nastavne djelatnosti na Fakultetu biti i intenzivirani rad postojećih instituta, a ima ih šest.
PROSVJETNI RAD: Imate li u planu osnivanje nekih novih studijskih programa?
PROF. DR NOVOVIĆ: Budući da nam predstoji nova akreditacija u 2021.godini, svi studijski programi, uključujući i predstavnike Komisije za unapređenje kvaliteta na Filozofskom fakultetu, kao i centralne komisije iz ove nadležnosti na UCG, obavezno će detaljno razmotriti sve aktuelne kurikulume, ishode, usklađenost sa CKO, kao i sa postojećim potrebama tržišta rada. Uvažavajući sve ove kriterijske uslove, moguće je predlagati kandidovanje novog programa. Na taj način smo u prethodnoj akreditaciji u postojeći cjeloviti kurikulum na Filozofskom fakultetu, kooptirali master studijski program za inkluzivno obrazovanje. Ukoliko se procijeni da postoje potrebe i uslovi (CKO, tržište, kadrovski kapacitet), svakako će biti razmatrane i takve mogućnosti.
PROSVJETNI RAD: Studijski programi istorija, geografija i filozofija ostali su nepopunjeni do četvrtog upisnog roka. Šta Vam to govori? Imate li neku strategiju kako se ovaj problem može riješiti?
PROF. DR NOVOVIĆ: Nakon četvrtog upisnog roka, možemo govoriti o veoma solidnoj popunjenosti studijskih programa na našem Fakultetu. No, prirodno je da svršeni srednjoškolci, budući studenti prate situaciju na tržištu rada, pa je to jedan od važnih uzroka nedostajuće motivacije za neke programe. Ipak, vjerujemo da možemo uraditi nešto više i na našem Fakultetu po pitanju animiranja većeg broja srednjoškolaca za moguće uključivanje u studijske programe koje ste naveli. Planiramo da u okviru Komisije za unapređenje i obezbjeđenje kvaliteta napravimo plan promovisanja studijskih programa kako bismo budućim studentima predstavili na najbolji i najobjektivniji način sadržaje kurikiluma pojedinih studijskih programa. Takođe, treba apostrofirati i značaj novih preduzetničkih vještina i cjeloživotnog učenja, te ukazati na priliku da osnovne studije kombinovane sa računarskim vještinama i poznavanjem stranih jezika, kao i mobilnošću i interakcijom sa kolegama sa srodnih programa u okruženju i šire, omogućavaju studentima novo dimenzioniranje kurikuluma, revitalizovanje i kreiranje vlastitih programa i profilisanje specifičnih dodatnih interesovanja i usmjeravanja ka različitim poljima tržišta rada.
PROSVJETNI RAD: Filozofski fakultet sarađuje sa mnogo univerziteta kako u regionu, tako i šire. Koji su konkretni benefiti tih saradnji i na koje načine ih studenti mogu iskoristiti?
PROF. DR NOVOVIĆ: Da, naš Fakultet već dugo baštini vrlo intenzivnu i kontinuiranu saradnju sa brojnim fakultetima/univerzitetima putem različitih sporazuma, međunarodnih i bilateralnih projekata, a benefiti su brojni, poput mobilnosti studenata i profesora, kreiranja novih programa, zajedničkih diploma, kreiranja projekata.
PROSVJETNI RAD: U novonastalim okolnostima izazvanim pandemijom virusa kovid 19 uspješno ste realizovali nastavu primjenom onlajn vidova komunikacije. Kako će se odvijati predavanja u narednoj studijskoj godini koja počinje za nekoliko dana i kako organizovati rad sa studentima u dijelu gdje je neophodnan živi kontakt sa profesorima, praktična nastava...?
PROF. DR NOVOVIĆ: U aktuelnoj situaciji, svi imamo nedoumica i pitanja šta je najcelishodnije rješenje za učenike/studente, kvalitet nastave, komunikaciju između svih neposrednih i posrednih aktera u obrazovnom kontekstu. Ovih dana smo u najužem timu, a zatim i sa rukovodiocima svih studijskih programa i, naravno sa predstavnicima studenata, razmatrali mogućnosti organizovanja prijemnih ispita na master studijama, a zatim i nastave u predstojećoj akademskoj godini. Imajući u vidu razloge za organizovanje nekog od modaliteta nastave, te u stalnom kontaktu i konsultacijama sa upravom UCG, tražimo još uvijek najcjelishodniju opciju. No, ono što je najvažnije, treba istaći da smo spremni za primjenu svakog od modela u opticaju, tj. za nastavu uživo, u prostorijama organizacionih jedinica, online varijantu ili neki vid kombinovanja pomenutih opcija. Na Filozofskom fakultetu smo prije nekoliko dana organizovali kratku obuku za primjenu različitih digitalnih alatki koje možemo koristiti u radu, kako bi nastavni proces tekao što efikasnije. To je bila prilika za otvaranje i diskutovanje različitih pitanja oko organizovanja nastave na svim studijskim programima i funkcionalnu primjenu Zoom aplikacije, Moodle platforme, Google skadištenja i dijeljenja informacija. Za manje grupe studenata i praktične aktivnosti ćemo nastojati da, uz poštovanje svih mjera bezbjednosti organizujemo aktivnosti u neposrednoj interakciji.