Uputstvo za rad

Uputstvo za "borbu" sa elektronikom.
Student može dnevno da uzme 2 zadatka. Dnevni limit se može promijeniti ako zajedno procijenimo da je od koristi.
Server će davati zadatke u skladu sa studentovim rejtingom. Na primjer, ako je rejting studenta 1600, dobijaće zadatke iz opsega 1600 +/- 300. Dakle, server će po slučajnom ključu izabrati neki zadatak čiji je rejting između 1300 i 1900.
Kada student završi zadatak, moguće su 3 situacije:
1. Student je riješio zadatak iz prvog pokušaja. Njegov uspjeh je 100%.
2. Student je riješio zadatak iz drugog pokušaja. Njegov uspjeh je 50%.
3. Student nije riješio zadatak iz 2 pokušaja. Njegov uspjeh je 0%.
Promjena rejtinga se računa prema ELO formuli. Detalji se mogu naći na wikipediji.

function promjenaRejtinga(uspjeh, student, zadatak) {  // uspjeh je broj iz opsega [0 : 1]
   var qS=Math.pow( 10, student/400);
   var qZ=Math.pow( 10, zadatak/400);
   return( Math.round(ELO_K* (uspjeh - qS/(qS+qZ))));
}

U ovoj funkciji ulazne promjenljive su: 'student' je rejting studenta, 'zadatak' je rejting zadatka, a 'uspjeh' je već objašnjen.
ELO konstanta iznosi 20.
To praktično znači da je najveća moguća promjena rejtinga 20 bodova.

Promjena rejtinga se primjenjuje i na studenta i na zadatak. Na taj način će rejting zadataka, koji se lako rješavaju, opadati i na duže staze će se pozicionirati na pravo mjesto. Isto tako, ako student riješi teži zadatak dobiće daleko više bodova nego ako riješi lagani zadatak.

Svi studenti počinju sa rejtingom 1000. Ocjena se formira na kraju semestra prema postignutom rejtingu.
A: preko 2020
B: 1941 - 2020
C: 1861 - 1940
D: 1781 - 1860
E: 1700 - 1780
F: ispod 1700

Laboratorijske vježbe donose do 100 bodova. Bodovi će se dopisivati ručno nakon svake završene lab. vježbe. Stariji studenti, kojima se priznaju lab. vježbe od ranije, treba da se jave Mileni Zogović na zmilena@ucg.ac.me da bi ih ubacila u evidenciju i dodavala bodove kad i redovnim studentima.

Dalje, studenti mogu da prave po 1 zadatak sedmično i na taj način osvoje dodatne poene. Jedan zadatak, ako se usvoji, vrednovaće se od 10 do 20 bodova zavisno od kvaliteta. Da bi zadatak bio usvojen potrebno je da ima sve elemente kako je prikazano u video uputstvu za izradu zadataka.
Pogledajte:
https://youtu.be/J-vpPVi1NB4
ili
http://www.ucg.ac.me/objava/blog/12766/objava/30966-uputstvo-za-pravljenje-zadataka

Kvalitet napravljenog zadatka će se ocjenjivati na osnovu sledećih pokazatelja:

1. Jednostavnost
Poželjno je da zadatak bude što prostiji sa ciljem da obradi neku osobinu kola ili neki princip iz elektronike. Komplikovana kola i dugački postupci za rješavanje će se ocijeniti slabije. Naime, ne želimo da mučimo studente, nego da kroz zadatak nešto nauče ili utvrde znanje.

2. Originalnost
Originalnim zadatkom se smatra svaki koji već nije prisutan u našoj novoj bazi podataka. Pošto je nova baza podataka praktično prazna, trenutno, bilo koji zadatak će biti originalan. Studenti mogu kao izvor ideja za zadatke da koriste internet, razne zbirke i šta god im je od koristi. Da se ne bi desilo da više studenata prelože isti ili veoma sličan zadatak, koristićemo facebook grupu "Elektronika" za rezervaciju zadatka. Student, koji prvi objavi da će da napravi zadatak sa nekim kolom, stiče prvensto. Drugi studenti ne mogu sledeća 4 dana koristiti isto kolo za svoje zadatke. Nakon 4 dana rezervacija prestaje i ako prvi student nije napravio zadatak, drugi može isto kolo da rezerviše za sebe. Osim toga, nakon završenog zadatka isto kolo se može koristiti za drugi zadatak, ako će poenta zadataka biti drugačija. Na primjer, jedan zadatak može da traži naponsko pojačanje kola, a drugi zadatak - ulaznu impedansu.

3. Tačnost i preciznost
Rješenje mora biti tačno. LTspice će biti od koristi za provjeru rješenja. Postavka zadatka mora biti precizna, bez nedoumica. Na primjer, ako je za rješenje zadatka potrebno znati pad napona Vd na direktno polarisanoj diodi, onda u postavci zadatka treba da se navede vrijednost za Vd (npr. Vd=0,6V) ili da se kaže da se dioda može smatrati idealnom (to jest Vd=0V).

4. Jasnoća
Što je objašnjenje postupka za rješenje jasnije i preciznije to je zadatak kvalitetniji. Uz objašnjenje može da ide slika. Slika može više da kaže nego 1000 riječi kada odražava suštinu postupka.

5. Zanimljivost
Treba birati kola koja imaju što širu upotrebnu vrijednost, to jest zanimljivija su široj publici. S druge strane i neko egzotično ili neobično kolo može biti zanimljivo. Broj komentara ili lakova će takođe ukazivati na zanimljivost zadatka.

Gruba računica pokazuje sledeće:
U toku semestra imamo još 12 efektivnih sedmica, to jest 84 dana.
Za prosječnu ocjenu C student treba da osvoji oko 900 bodova i postigne rejting 1900.
Ako uredno radi lab, vježbe osvojiće 100 bodova.
Ako svake sedmice pravi po jedan zadatak srednjeg kvaliteta od 15 bodova, osvojiće 12*15=180 bodova.
Kroz rješavanje zadataka treba da osvoji još 900-100-180 = 620 bodova.
Na raspolaganju će imati 12*7*2= 168 zadataka. To znači da je potrebno u prosjeku da osvoji po 620/168= 4 boda po zadatku. Prosječni sedmični napredak treba da bude oko 75 bodova.
Trenutno, maksimum bodova, koji se može osvojiti ako se odrade sve lab. vježbe, napravi 12 odličnih zadataka i riješe svih 168 zadataka, iznosi 100 + 240 + 1680= 2020. Ako se na ovo doda početni rejting 1000, teorijski maksimalni rejting je 3020. Ovo pokazuje da se čak i za najvišu ocjenu A ne očekuje da student sve uradi besprekorno. Možete napraviti dosta grešaka na putu do željenog rejtinga. Svaki uspjeh je dobar, ali i neuspjeh je dobar, jer se najbolje uči na svojim greškama.

Svi ćemo zajedno pratiti napredak grupe preko rejting liste i, ako bude potrebno povećati dnevni limit za zadatke sa 2 na 3 ili više.

I na kraju ono najvažnije, a to je poštenje.
Za rješavanje zadataka student može koristiti svu raspoloživu literaturu i internet, ali mora samostalno raditi. Najbolje je da radi od kuće, izolovan od kolega. Nije dozvoljeno pomaganje i dojave rješenja.

Za pravljenje novih zadataka, moguć je zajednički rad, ali samo pod uslovom da to zaista bude zajednički rad. Na primjer, Marko i Janko mogu da se udruže da zajedno naprave 2 zadatka: jedan za Marka i drugi za Janka. Nije dozvoljeno da samo Marko radi, a Janko da pasivno gleda. Iz tog razloga nije dozvoljeno da zajedno rade studenti čiji se rejting razlikuje za više do 200 bodova, jer bi to neminovno dovelo do pasivnosti slabijeg studenta.

Server za praćenje rada studenata je opremljen najnovijim softverom za otkrivanje varanja. Osim toga, postojaće i kontrolni testovi u vrijeme časova nastave u istu svrhu.

Studenti koji budu varali biće diskvalifikovani iz ovog sistema, a elektroniku će eventualno moći da polažu na teži način (pismeni test sa novim zadacima i usmeni ispit). Još jednom da pojasnim, varanje nije samo primanje pomoći, nego i pružanje pomoći. Čak se ovo zadnje smatra većim prekršajem, jer nije posledica nužde nego čistog nepoštovanja pravila. Varanje ima daleko veće posledice od uspjeha nekoliko studenata. Zbog varanja može se čitav ovaj sistem dovesti u sumnju, što bi proizvelo veliku štetu svim studentima koji pošteno rade. Osim toga, varanje i postizanje boljih rezulatata od onih pravih, neće uticati na prolaznost. Ona će biti u rangu prosječne prolaznosti iz prethodnih godina. Jedino što se može postići je smanjenje rejtinga zadataka i na taj način otežavanje kolegama da postignu potrebne bodove. Dakle, varanjem se "krade" od ostalih studenata i svaka pomoć u varanju će se smatrati saučesništvom u krađi.

Ovaj sistem rada je urađen u skladu sa najnovijim trendovima iz oblasti obrazovanja i statistički je potvrđeno da bolje motiviše studente i daje bolje rezultate od klasičnog načina ocjenjivanja. Osim toga, neće biti kolokvijuma i završnog ispita. Na taj način će studenti biti pošteđeni stresa. Zadaci se rade od kuće ili drugog okruženja, koje je najpogodnije za studenta, i nema ograničenja u vremenu izrade zadataka.

Nadam se da će ovakav način pogodovati svim poštenim studentima koji svojim radom postižu rezultate. Za studente koji varaju, pripremljena su "iznenađenja".

Još uvijek možete "besplatno" testirati sistem i sebe.  U srijedu 3. oktobra u 8:00 počinjemo da radimo po ovom sistemu. Tada ću pobrisati sve studentske podatke i rezultate i počinjemo od nule sa prijavljivanjem iznova i sa pravim bodovanjem.

Stranica za izradu, ocjenu i rješavanje zadataka iz elektronike,  sa koje se može krenuti u "osvajanje bodova",  nalazi se na ovoj adresi:
elektronika

Nadam se da je ovo uputstvo za rad dovoljno precizno. za sva dodatna pitanja pišite na zoranm@ucg.ac.me