Obilježavanje Svjetskog dana filozofije

Obilježavanje Svjetskog dana filozofije, manifestacije koja je pokrenuta 2002. godine od strane UNESKO-ovog Odbora za filozofiju, održaće se u svečanoj sali Filozofskog fakulteta u Nikšiću, 21. 11. 2019 u 12,00 h.
Studijski program za filozofiju i Društvo filozofiju Crne Gore, daje prilog obelježavanju Svjetskog dana filozofije, kroz izlaganja i razgovor na temu Filozofija, obrazovanje, univerzitet.
Učesnici razgovora su : prof. dr Savo Laušević, prof. dr Boris Brajović, doc. dr Dušan Krcunović, Jasminka Milošević, profesor filozofije i prof. dr Drago Perović.
Cilj razgovora  je  da se ukaže na značenje i značaj filozofije u savremenom svijetu. Da filozofija nije samo riječ koja znači neko mišljenje ili pak određeno djelovanje, već osobeno zauzimanje  stava  i način otvaranja prema svijetu, prema sebi i prema drugome, da je ona svojevrstan način postojanja i ljudske osviještenosti prema prirodi, povijesti i čovječnosti o kojoj  se razumijeva  i očuvava  dostojanstvo čovjeka kao izuzetnog bića u svijetu. Izuzetna je pozicija čovjeka da je on jedino biće, među svim drugim bićima, koje ima svijet, dok su sva druga bića postavljena unutar nekog svijeta (Hajdeger). Biti u svijetu, imati svijest i samosvijest o cjelini nije moguće bez filozofskog horizonta razumijevanja.
Filozofska obrazovanost omogućuje horizont razumijevanja preko kojeg se otvara za najviše vrijednosti istine i pravde i pruža otpor svakom dogmatizmu, neistini i nepravdi. Otuda je filozofija upućena na obrazovanje jer ona sama je u znaku  ideje obrazovanja, filozofija pretpostavlja  obrazovanost, ali i  intenciju da obrazuje. Ovo ima posebnu težinu u našem vremenu  gdje sve više preovladavaju  suženi, stručno-specijalistički koncepti obuke koji u bitnom sužavaju i zatvaraju obrazovnu  perspektivu neophodnu za sintetičko obuhvatanje cjeline.  Sve ovo  dovodi u krizu ličnost modernog čovjeka kao posledicu gubitka cjelovitosti, svrhovitosti i smisla. Potiskivanje filozofske obrazovanosti je veliki hendikep za modernog čovjeka na planu zarobljavanja  njegovih sposobnosti da otvara najšire horizonte mišljenja, prosuđivanja i vrednovanja svijeta i života.