Specijalna nagrada profesoru Šoškiću i studentima FLU-a na međunarodnoj izložbi

Šest studenata studijskog programa za vajarstvo sa FLU Cetinje: Nikola Radonjić, Ksenija Borozan, Mato Uljarević, Nikola Balević, Milutin Kasom, Sara Petrović, pod mentorstvom profesora Nenada Šoškića dobilo je specijalnu nagradu za zajednički rad u okviru projekta „Novi Sad – Evropska prestonica kulture 2022“.

Izložba umjetničkih zastava Otići ili ostati na Trgu jarbola, u Limanskom parku, otvorena je 28. aprila i predstavlja 49 radova studenata i profesora sedam akademija umjetnosti iz regiona (Temišvar, Beograd, Banja Luka, Pečuj, Novi Sad, Osijek i Cetinje).

„Egzistencijalno značajno pitanje ’Otići ili ostati?’ postavljeno je kao izazovna tema pred mlade umjetnike – studente, koji će se nakon okončanja svog školovanja najvjerovatnije i sami naći pred istom dilemom. Njihovo razmatranje zapitanosti neće mnogo toga razriješiti, ali će zasigurno otvoriti brojna pitanja o političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj zbilji u našem društvu, ukazati šta njihovoj generaciji smeta da bi se osjetili bezbjedno i vjerovali u prosperitetnu budućnost, a potom i ponuditi prijedloge, ideje i modele mogućih odgovora, možda čak i nekakvu utopističku viziju – koja je sposobna da pruži nadu da je ovdje moguće i potrebno ostati, da je u Srbiji i regionu moguće izgraditi personalnu i kolektivnu egzistenciju, da je moguće dosegnuti promjene koje će nas uputiti ka normalnosti dostojne čovjekovog stvaranja i življenja. Njihovo razmatranje zapitanosti ’Otići ili ostati?’ zasigurno neće mnogo toga razrješiti, ali će ponuditi brojne predloge i modele mogućih odgovora, možda utopističku viziju koja je sposobna da pruži nadu“, kazao je kustos Sava Stepanov o izložbi, koja traje do 18. juna.

Učesnici: Fakultet likovnih umjetnosti, Cetinje, profesor Nenad Šoškić, studenti: Ksenija Borozan, Sara Petrović, Mato Uljarević, Milutin Kasom, Nikola Radonjić, Nikola Balević; Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, profesor Vadimir Frelih, studenti: Mia Nikolaševoć, Mia Horvat, Stjepan Matić, Srđana Maksimović, Josipa Henizelman, Fiip Ljulj;  Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, profesor Mladen Miljanović, studenti:  Anastasija Kladar, Isidora Branković, Marijana Đaković, Nataša Ubović, Nika Romanić, Tamara Funštajn; Fakultet za umetnost i dizajn, Temišvar, profesor Liliana Merćoju-Popa (Liliana Mercioiu-Popa), studenti:  Angel Raluka (Anghel Raluca), Čobanu Kiprian-Andrej (Ciobanu Ciprian-Andrei), Kartuš Aleksandru (Cartuș Alexandru), Doću Katalina (Doțiu Cătălina), Mikula Raluka (Micula Raluca), Silađi Natalija (Silaghi Natalia); Akademija umetnosti Novi Sad, profesor Dragan Matić, studenti: Miloš Bibić, Nemanja Mrkšić, Anja Preradović, Teodora Milić, Jana Panajotović, Réka Törteli; Fakultet muzičke i likovne umetnosti, Pečuj, profesor Peter Šomođi (Péter Somody), Danijel Ole (Dániel Ollé), Margit Sabo (Margit Szabó), Janoš Mihalj Boroš (János Mihály Boros), Orsolja Lija Veto (Orsolya Lia Vető), Patrik Tajler (Patrick Tayler), Juhas Vile (Juhász Villő); Fakultet primenjenih umetnosti, profesor Beograd Nikola Božović, studenti: Tara Ilić, Dunja Isić, Ana Marković, Bogdana Perić, Una Cagić, Jovana Stančić

Postavka umjetničkih zastava na Trgu jarbola naslovljena Otići ili ostati? posvećena je temi migracija, seoba koja je veoma aktuelna tokom uvodne dve decenije XXI veka, ali i problematici koja na prostorima balkanskog regiona ima dugu istoriju. Sa ovih prostora se vječito odlazilo; tu su se tokom proteklog i nesrećnog dvadesetog stoljeća javljali pokreti seoba, pečalbarstva, emigracija, kolonizacija, gastarbajterstva, izbeglištva. U današnjem vremenu u toku su moderne migracije izazvane tranzicijskim procesima na teritoriji nekadašnje Jugoslavije i drugih bivših socijalističkih zemalja. Prema postojećim podacima danas oko četiri miliona Srba živi van matice. Trend iseljavanja je kontinuitetan, jer je nakon 2000-te godine iz Srbije do 2019-te u inostranstvo otišlo 650.000 građana što nas kanališe ka rapidnom broju smanjenja stanovništva. Slična su dešavanja i u okolnim zemljama, te su danas veoma  brojne i rasprostranjene mađarske, rumunske, hrvatske, makedonske, albanske, grčke i druge dijaspore. Prednjače Hrvatska čija je stopa odlaska stanovništva najveća među svim članicama Evropske unije i Bugarska, u kojoj će se, ukoliko se iseljavanje nastavi sadašnjim tempom, broj stanovnika prepoloviti prije 2060. godine. Ukoliko se svi ti procesi ne zaustave i ne uspore posljedice će biti katastrofalne. Jer, sve to će i te kako uticati na nemogućnost privredno-industrijske revitalizacije i na ostvarenje povoljnijeg životnog ambijenta.

Očito je tema iseljavanja primjerena aktuelnostima našeg doba. Otići ili ostati? je dilema koja se, ponajviše nametnula mladim i ambicioznim ljudima željnih boljeg života, boljih uslova za učenje, usavršavanje i napredovanje, željnih obezbijeđene finansijske samostalnosti i sigurnosti te aktivnijeg učestvovanja u manifestacijama globalno povezanog svijeta. Sve je to potrebno ostvariti u eri kulminacije liberalnog kapitalizma u kojem je i sama ideja stranstvovanja doživjela transformaciju; umjesto preciznog lokalizovanja novog staništa, radno aktivna populacija je primorana na proces čestog mijenjanja mjesta stanovanja - krećući se tokovima koje nemilosrdno diktira kapital u stalnom traganju za profitom. Tako su migranti "osuđeni" na "neukorijenjenost", na stalnu promjenu, na vječito "nove početke" što stvara brojne socijalne i psihološke traume, na vječitu zapitanost o vlastitom  personalnom (i kolektivnom) identitetu, na etički sukob sa samim sobom.

Uz to, usred pandemije izazvane virusom korone, nametnuo se i osjećaj nesigurnosti stranstvovanja. Svjedoci smo brojnih povrataka u matičnu zemlju onih koji su u inostranstvu bili suočeni sa pandemijskim iskušenjima, kojima je zaraza nametnula utisak zarobljenosti daleko od doma, osjećaj nezaštićenosti, nepoželjnosti, alijeniranosti i ugroženosti jer nova sredina u takvim uslovima najčešće nerado i neubjedljivo odgovara na empatiju koju stranac iskazuje prema njoj.

U svakom slučaju migracije i seobe jesu realni opšteprisutni fenomen savremenog načina življenja. Egzistencijalno značajno pitanje Otići ili ostati? postavljeno je kao izazovna tema pred mlade umjetnike-studente, koji će se nakon okončanja svog školovanja najvjerovatnije i sami naći pred istom dilemom. Njihovo razmatranje zapitanosti Otići ili ostati? neće mnogo toga razriješiti ali će zasigurno otvoriti brojna pitanja o političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj zbilji u našem društvu,  ukazati šta njihovoj generaciji smeta da bi se osjetili bezbjedno i vjerovali u prosperitetnu budućnost, a potom i ponuditi predloge, ideje  i modele mogućih odgovora, možda čak i nekakvu utopističku viziju - koja je sposobna da pruži nadu da je ovdje moguće i potrebno ostati, da je u Srbiji i regionu moguće izgraditi personalnu i kolektivnu egzistenciju, da je moguće dosegnuti promjene koje će nas uputiti ka  normalnosti dostojne čovjekovog stvaranja i življenja. Njihovo razmatranje zapitanosti Otići ili ostati? zasigurno neće mnogo toga razriješiti, ali će ponuditi  brojne predloge i modele mogućih odgovora, možda utopističku viziju koja je sposobna da pruži nadu.

Izvor:
https://barinfo.me/specijalna-nagrada-za-prof-flu-nenada-soskica-i-njegove-ucenike-u-novom-sadu/
http://www.artmagazin.info/index.php?option=com_content&task=view&id=5426&Itemid=385