Arhitektonski fakultet / Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura / TEORIJA ARHITEKTURE
| Naziv predmeta: | TEORIJA ARHITEKTURE |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 7151 | Obavezan | 1 | 6 | 2+2+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Studenti postdiplomskihn studija se upoznaju sa osnovnim metodama i postupkom izrade naucnoistraživackog rada, kao i njegovom tehnickom obradom. |
| Ishodi učenja | Očekuje se da student, nakon položenog ispita Teorija arhitekture: 1. Razumije uticaj teorije na prostorne, društvene i tehnološke aspekte arhitekture. 2. Primjenjuje adekvatno poznavanje teorijskih koncepata u procesu projektovanja |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Rifat Alihodžić |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, seminarski istraživacki radovi, konsultacije. |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Opšte teze u arhitekturi – oblik u prostoru. I nedjelja, vježbe - Opšte teze u arhitekturi – oblik u prostoru. II nedjelja, pred.-Priroda – generator oblika. II nedjelja, vježbe Priroda – generator oblika. III nedjelja, pred.- Priroda – generator oblika. III nedjelja, vježbe - Priroda – generator oblika. IV nedjelja, pred.- Priroda kao uzor – mimeticke forme. IV nedjelja, vježbe - Priroda kao uzor – mimeticke forme. V nedjelja, pred.- Artefakt - oblik kao uzor. V nedjelja, vježbe - Artefakt - oblik kao uzor. VI nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM I VI nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM I VII nedjelja, pred.- Metricka determinacija oblika. VII nedjelja, vježbe - Metricka determinacija oblika. VIII nedjelja, pred.- Geometrijska determinacija oblika. VIII nedjelja, vježbe - Geometrijska determinacija oblika. IX nedjelja, pred.- Semiotika i sintetika. Norma monumentalnog, norma deskriptivnog, norma ornamentalnog. IX nedjelja, vježbe - Semiotika i sintetika. Norma monumentalnog, norma deskriptivnog, norma ornamentalnog. X nedjelja, pred.- Oblik prostora . Korelacija oblik u prostoru – oblik prostora. X nedjelja, vježbe - Oblik prostora . Korelacija oblik u prostoru – oblik prostora. XI nedjelja, pred.- Stanje spoljnjeg arhitektonskog prostora. XI nedjelja, vježbe - Stanje spoljnjeg arhitektonskog prostora. XII nedjelja, pred.- Stanje unutrašnjeg arhitektonskog prostora. XII nedjelja, vježbe - Stanje unutrašnjeg arhitektonskog prostora. XIII nedjelja, pred.- Agregatno stanje arhitektonskog prostora (gustina). XIII nedjelja, vježbe - Agregatno stanje arhitektonskog prostora (gustina). XIV nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM II XIV nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM II XV nedjelja, pred.- Predaja seminarskih radova. XV nedjelja, vježbe - Predaja seminarskih radova. |
| Opterećenje studenta | nedjeljno 2.4 kredita x 40/30 = 3 sata i 12 minuta u semestru 51 sat i 12 min. (nast.)+6 sati i 24 min. (pripreme)+14 sati i 24 min. (dop. r.)=72h |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | |
| Konsultacije | |
| Literatura | daje se po nastavnim jedinicama u prilogu. |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Uredno pohadanje nastave : ukupno 10 poena (svaki izostanak manje 1 poen) - I Kolokvijum : maksimum 20 poena - II Kolokvijum : maksimum 20 poena - Završni ispit : maksimum 50 poena |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i rukovodioca postdiplomskih studija. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Arhitektonski fakultet / Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura / POSEBNI PROBLEMI PROJEKTO. ARHI. STANOVANJA
| Naziv predmeta: | POSEBNI PROBLEMI PROJEKTO. ARHI. STANOVANJA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 7153 | Obavezan | 1 | 6 | 2+2+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura |
| Uslovljenost drugim predmetima | |
| Ciljevi izučavanja predmeta | |
| Ishodi učenja | |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
| Metod nastave i savladanja gradiva |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | |
| Konsultacije | |
| Literatura | |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Arhitektonski fakultet / Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura / POSEBNI PROBLEMI PROJEKTO. ARHI. U URBANIM CJELINA
| Naziv predmeta: | POSEBNI PROBLEMI PROJEKTO. ARHI. U URBANIM CJELINA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 7155 | Izborni | 1 | 6 | 2+2+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Studenti postdiplomskihn studija se upoznaju sa osnovnim metodama i postupkom izrade naucnoistraživackog rada, kao i njegovom tehnickom obradom. |
| Ishodi učenja | Očekuje se da student, nakon položenog ispita Posebni problemi projektovanja arhitekture u urbanim cjelinama: 1. Razumije sociološki aspekt arhitekture u urbanim cjelinama; 2. Shvata relevantne probleme projektovanja arhitekture u urbanim cjelinama; 3. Sposoban da učestvuje u izradi ili da samostalno izrađuje djelove tehničke dokumentacije iz oblasti arhitekture u urbanim cjelinama. |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Radulović Veljko |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, seminarski istraživacki radovi, konsultacije. |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Tipovi urbanih cjelina kao moguci kontekst za novoprojektovane objekte. I nedjelja, vježbe - Tipovi urbanih cjelina kao moguci kontekst za novoprojektovane objekte. II nedjelja, pred.-Savremene urbane cjeline kao kontekst novoprojektovanog objekta II nedjelja, vježbe Savremene urbane cjeline kao kontekst novoprojektovanog objekta III nedjelja, pred.- Zašticene urbane zone kao kontekst novoprojektovanog objekat. III nedjelja, vježbe - Zašticene urbane zone kao kontekst novoprojektovanog objekat. IV nedjelja, pred.- Tradicionalna ambijentalna (ruralna) arhitektura kao kontekst za novoprojektovane objekte. IV nedjelja, vježbe - Tradicionalna ambijentalna (ruralna) arhitektura kao kontekst za novoprojektovane objekte. V nedjelja, pred.- Klimatske i topografske karakteristike kao dodatni elementi uticaja na arhitektonsku formu u urbanom kontekstu. V nedjelja, vježbe - Klimatske i topografske karakteristike kao dodatni elementi uticaja na arhitektonsku formu u urbanom kontekstu. VI nedjelja, pred.- Arhitektonski jezik i izraz. Pitanje stvaranja stila u arhitekturi. Veza sa kontekstom. VI nedjelja, vježbe - Arhitektonski jezik i izraz. Pitanje stvaranja stila u arhitekturi. Veza sa kontekstom. VII nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM I VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Odnos novoprojektovanog objekat prema ambijentalnom akcentu postojecih fizickih struktura. Uspostavljanja novog prostornog repera. VIII nedjelja, vježbe - Odnos novoprojektovanog objekat prema ambijentalnom akcentu postojecih fizickih struktura. Uspostavljanja novog prostornog repera. IX nedjelja, pred.- Geštalt principi opažanja cjeline. Primjena na urbane forme. IX nedjelja, vježbe - Geštalt principi opažanja cjeline. Primjena na urbane forme. X nedjelja, pred.- Slobodnostojeci objekti u urbanim cjelinama. Kvalite kao faktor dominacije urbanim prostorom. X nedjelja, vježbe - Slobodnostojeci objekti u urbanim cjelinama. Kvalite kao faktor dominacije urbanim prostorom. XI nedjelja, pred.- Kljucni elementi urbane strukture. Moguci uticaj novoprojektovanog objekat na zatecenu urbanu strukturu. XI nedjelja, vježbe - Kljucni elementi urbane strukture. Moguci uticaj novoprojektovanog objekat na zatecenu urbanu strukturu. XII nedjelja, pred.- Vremenski slojevi urbanih cjelina. Promjena gradske slike. XII nedjelja, vježbe - Vremenski slojevi urbanih cjelina. Promjena gradske slike. XIII nedjelja, pred.- Projektantski odnos prema postojecim objektima od istorijskog znacaja XIII nedjelja, vježbe - Projektantski odnos prema postojecim objektima od istorijskog znacaja XIV nedjelja, pred.- Predaja seminarskih radova. KOLOKVIJUM II XIV nedjelja, vježbe - Priprema za završni ispit XV nedjelja, pred.- Završni ispit. XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | nedjeljno 2.4kredita x 40/30 = 3 sata i 12 minuta u semestru 51 sat i 12 min. (nast.)+6 sati i 24 min. (pripreme)+14 sati i 24 min. (dop. r.)=72h |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | Aktivno pohađanje nastave i izrada seminarskih radova |
| Konsultacije | Redovne sedmične |
| Literatura | Frampton, Kenneth. Prospects for a Critical Regionalism, Perspecta, Vol. 20. (1983), pp. 147-162. Frampton, Kenneth. Moderna arhitektura, kritička povijest, (Zagreb: Globus, 1992). Brent, Brolin. Arhitektura u kontekstu, (Beograd: Gradjevinska knjiga,1985). Venturi, Robert.Složenosti i protivurečnosti u arhitekturi ,(Beograd: Gradjevinska knjiga, 1998). Kleterman, Udo.“Martin Hajdeger i arhitektonska teorija“, Čovjek i prostor, br.9-10, (1989). Martinović, Uroš.Svet arhitekture,(Beograd: Bigz, 1971) . Marušić, Darko.“Ka reafirmaciji konteksta“, DANS,br.17-18, (1996), 9-10. Norberg-Šulc, Kristijan. Egzistencija, prostor i arhitektura, (Beograd: Građevinska knjiga, 2002). Norberg-Šulc, Kristijan. Stanovanje, (Beograd: Građevinska knjiga,1990). Nesbitt, Kate, Ed.Theorizing a new Agenda for Architecture: An Antology of Architectural Theory 1965-1995 , (New York: Priceton Architectural Press, 1996). Rosi, Aldo. Arhitektura grada, (Beograd: Građevinska knjiga-Premis, 1996). Hičkok-Džonson.Internacionalni stil, (Beograd:Gradjevinska knjiga, 1995). Perović, Miloš R.,Ur.Istorija moderne arhitekture: antologija tekstova, (Kristalizacija modernizma: Knjiga 2A), (Beograd: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1999). Perović, Miloš R.,Ur.Istorija moderne arhitekture: antologija tekstova,(Tradicija modernizma i drugi modernizam:Knjiga 3), (Beograd: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2005). Dženks, Čarls. Moderni pokreti u arhitekturi , (Beograd: Građevinska knjiga, 1982).Dženks, Čarls. Jezik postmoderne arhitekture, (Beograd: Vuk Karadžić, 1985).Blagojević, Ljiljana. Modernism in Serbia:The elusive Margins of Belegrade Architecture 1919-1941,(Cambridge, Massachusets and London: The MIT Press, 2003). Kloc, Hajnrih.Umetnost u dvadesetom veku: Moderna-Postmoderna-Druga Moderna, (Beograd: Svetovi, 1995). |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Uredno pohadanje nastave : ukupno 10 poena (svaki izostanak manje 1 poen) - I Kolokvijum : maksimum 20 poena - II Kolokvijum : maksimum 20 poena - Završni ispit : maksimum 50 poena |
| Posebne naznake za predmet | |
| Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika i rukovodioca postdiplomskih studija. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Arhitektonski fakultet / Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura / KONTINUITETI U GRAĐENJU GRADA I ARHITEKTURI
| Naziv predmeta: | KONTINUITETI U GRAĐENJU GRADA I ARHITEKTURI |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 7159 | Obavezan | 1 | 6 | 2+2+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Cilj je da se studenti upoznaju sa razvojem gradova kroz istorijske razvojne principe, kroz stvaranje identiteta i morfogeneze grada sa uporednim razvojem arhitekture mjesta, a što ce studentima omoguciti unapredenje svojih kreativnih saznanja i mogucnosti. |
| Ishodi učenja | Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. Razumije principe kontinuiteta građenja grada i arhitekture kroz vrijeme 2. Kritički analizira teorijske modele projektovanja gradova kroz istoriju 3. Prepozna određene teorijska načela u praksi planiranja gradova 4. Predlaže nove obrasce i modele za očuvanje kontinuiteta u razvoju savremenog grada 5. Adekvatno interpretira rezultate istraživanja |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | doc. dr Vladimir Bojković |
| Metod nastave i savladanja gradiva | Nastava u kombinaciji sa mentorskim radom; konsultacije; izrada semestralnog rada na odgovarajuću temu, diskusija; prezentovanje stečenih znanja |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Graditeljsko iskustvo prošlosti-anticki i rimski period, estetika starog vijeka I nedjelja, vježbe - Graditeljsko iskustvo prošlosti-anticki i rimski period, estetika starog vijeka II nedjelja, pred.-Graditeljsko iskustvo prošlosti-anticki i rimski period, estetika starog vijeka II nedjelja, vježbe Graditeljsko iskustvo prošlosti-anticki i rimski period, estetika starog vijeka III nedjelja, pred.- Kontinuitet gradenja grada i arhitekture-period renesanse, baroka, klasicizma;esteticke teorije III nedjelja, vježbe - Kontinuitet gradenja grada i arhitekture-period renesanse, baroka, klasicizma;esteticke teorije IV nedjelja, pred.- Grad XIX vijeka, teorija novog vijeka, glavni teoreticari;velike rekonstrukcije gradova IV nedjelja, vježbe - Grad XIX vijeka, teorija novog vijeka, glavni teoreticari;velike rekonstrukcije gradova V nedjelja, pred.- Trajnost simbola i znacenja u gradovima prošlosti V nedjelja, vježbe - Trajnost simbola i znacenja u gradovima prošlosti VI nedjelja, pred.- Poceci savremenog urbanizma, uspjesi i nedostaci, kriticki osvrt na dosadašnju praksu VI nedjelja, vježbe - Poceci savremenog urbanizma, uspjesi i nedostaci, kriticki osvrt na dosadašnju praksu VII nedjelja, pred.- Rezime predavanja. KOLOKVIJUM I VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Arhitektura i grad –dva toka arhitekture/stilovi , maniri i modus/ VIII nedjelja, vježbe - Arhitektura i grad –dva toka arhitekture/stilovi , maniri i modus/ IX nedjelja, pred.- Savremeni grad-pravila i principi građenja.Postojeći grad-stavovi teoretičara i praktičara IX nedjelja, vježbe - Savremeni grad-pravila i principi građenja.Postojeći grad-stavovi teoretičara i praktičara X nedjelja, pred.- Savremeni grad-pravila i principi građenja.Projektovani grad na kraju 20.vijeka, stavovi teoretičara i praktičara X nedjelja, vježbe - Savremeni grad-pravila i principi građenja.Projektovani grad na kraju 20.vijeka, stavovi teoretičara i praktičara XI nedjelja, pred.- Principi kontinuiteta građenja grada i arhitekture XI nedjelja, vježbe - Principi kontinuiteta građenja grada i arhitekture XII nedjelja, pred.- Novi urbanizam-kontinuitet, urbanitet, višeznačnost. Napuštanje grada i povratak gradu XII nedjelja, vježbe - Novi urbanizam-kontinuitet, urbanitet, višeznačnost. Napuštanje grada i povratak gradu XIII nedjelja, pred.- Principi kontinuiteta u građenju grada i arhitekturi-uloga arhitekatata i urbanista XIII nedjelja, vježbe - Principi kontinuiteta u građenju grada i arhitekturi-uloga arhitekatata i urbanista XIV nedjelja, pred.- Rezime predavanja. KOLOKVIJUM II XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Završni ispit. XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 2.4kredita x 40/30 =3.2 sata /3sata i 12 min/ u semestru 72- 51.2-6,4=14.4 sata / 14 sati i 24 min |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | - redovno pohađanje nastave, adekvatna aktivnost tokom nastave - samostalna izrada semestralnog rada, uz adekvatnu primijenjenu naučnoistraživačku metodologiju - samostalna izrada završnog ispita - prezentovanje stečenih znanja tokom semestra i na završnom ispitu |
| Konsultacije | |
| Literatura | Rudolf Arnhajm: Umjetnost i vizuelna istraživanja – dinamika arhitektonske forme , Lewis Mumford: Grad u historiji Bogdan Bogdanovic : Urbs-Logos, Kamilo Zite:Umjetnicko oblikovanje gradova Bruno Zevi : Kako gledati arhitekturu Rosi Aldo:Arhitektura grada Nikola Dobrovic:Urbanizam kroz vjekove Kostof Spiro:The City Shaped Rob Krier:Gradski prostor Giedion , Sigfried :« Prostor, vrijeme i arhitektura« |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Maksimalan broj bodova je 100. Semestralni rad je 65 bodova/ prisustvo se boduje sa 6 poena / a kolokvijumi 35 bodova. Prelazna ocjena je 18 poena na kolokvijumima plus minimalno 33 poena na radu, što je ukupno 51. |
| Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode u jednom studiju a vježbe u dvije grupe 15 do 20 studenata. |
| Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Arhitektonski fakultet / Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura / RURALNA ANALIZA I MORFOLOGIJA
| Naziv predmeta: | RURALNA ANALIZA I MORFOLOGIJA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 7161 | Izborni | 1 | 6 | 2+2+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Cilj je da se studenti upoznaju sa opštim tokovima I odlikama razvoja naselja I graditeljstva na prostoru crne Gore kroz istoriju, kao I sa osnovnim prostornim, konstruktivnim I oblikovnim karakteristikama istorijske sakralne, profane I stambene arhitekture, radi sticanja saznanja o vlastitoj graditeljskoj tradiciji. |
| Ishodi učenja | Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. Razumije tipološke i morfološke specifičnosti ruralnih naselja 2. Identifikuju specifične procese u ruralnim sredinama u kontekstu društvenih promjena 3. Istražuje odnose između urbanih i ruralnih prostora kroz vrijeme 4. Predlaže nove modele transformacije postojećih ruralnih naselja 5. Razvija kritičko mišljenje i adekvatno interpretira rezultate rada |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Miroslav Doderović |
| Metod nastave i savladanja gradiva |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Gradena sredina-životni prostor za pojedince društvene grupe i cijelu zajednicu I nedjelja, vježbe - Gradena sredina-životni prostor za pojedince društvene grupe i cijelu zajednicu II nedjelja, pred.-Sadjejstvo i veze urbane i ruralne/prirodne/ sredine II nedjelja, vježbe Sadjejstvo i veze urbane i ruralne/prirodne/ sredine III nedjelja, pred.- Ljudska naselja;nastanak, razvojni pravci, razliciti oblici i uloge, istorija i znacaj. III nedjelja, vježbe - Ljudska naselja;nastanak, razvojni pravci, razliciti oblici i uloge, istorija i znacaj. IV nedjelja, pred.- Tipologija ljudskih naselja zasnovana na vrsti rada i nacinu života;ruralna –urbana.Pitanje velicine.Položaj i mjesto nastajanja. IV nedjelja, vježbe - Tipologija ljudskih naselja zasnovana na vrsti rada i nacinu života;ruralna –urbana.Pitanje velicine.Položaj i mjesto nastajanja. V nedjelja, pred.- Mreža naselja u prirodnom-ruralnom sistemu V nedjelja, vježbe - Mreža naselja u prirodnom-ruralnom sistemu VI nedjelja, pred.- Regionalizacija, regionalni faktorii veza sa okruženjem.Povezivanje i dopunjavanje naselja VI nedjelja, vježbe - Regionalizacija, regionalni faktorii veza sa okruženjem.Povezivanje i dopunjavanje naselja VII nedjelja, pred.- Rezime predavanja. KOLOKVIJUM I VII nedjelja, vježbe - Rezime predavanja. KOLOKVIJUM I VIII nedjelja, pred.- Seoska naselja i ruralna sredina.Ravnopravnost ruralne sredinesa urbanom.Prirodna sredina i selo. VIII nedjelja, vježbe - Seoska naselja i ruralna sredina.Ravnopravnost ruralne sredinesa urbanom.Prirodna sredina i selo. IX nedjelja, pred.- Tipologija tradicionalnih naselja Crne Gore;primorski i krasni pojas; oblasti visokih planina IX nedjelja, vježbe - Tipologija tradicionalnih naselja Crne Gore;primorski i krasni pojas; oblasti visokih planina X nedjelja, pred.- Arhitektonsko nasljede;lokacija kucišta, tipologija seoskih kuca X nedjelja, vježbe - Arhitektonsko nasljede;lokacija kucišta, tipologija seoskih kuca XI nedjelja, pred.- Stanje , realizacija I smjernice za pracenje XI nedjelja, vježbe - Stanje , realizacija I smjernice za pracenje XII nedjelja, pred.- Savremena realizacija I preporuke,revitalizacija naseljskih struktura;smjernice za rekonstrukcijui, revitalizaciju I zaštitu seoskih objekata XII nedjelja, vježbe - Savremena realizacija I preporuke,revitalizacija naseljskih struktura;smjernice za rekonstrukcijui, revitalizaciju I zaštitu seoskih objekata XIII nedjelja, pred.- Oblikovanj objekata /funkcija, materijalizacija, arhitektonska plastika../ XIII nedjelja, vježbe - Oblikovanj objekata /funkcija, materijalizacija, arhitektonska plastika../ XIV nedjelja, pred.- Rezime predavanja. KOLOKVIJUM II XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Završni ispit. XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 2.4kredita x 40/30 =3.2 sata /3sata i 12 min/ u semestru 72- 51.2-6,4=14.4 sata / 14 sati i 24 min |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | |
| Konsultacije | |
| Literatura | Lewis Mumford: Grad u historiji Bogdan Bogdanovic : Urbs-Logos, Kamilo Zite:Umjetnicko oblikovanje gradova Gordon Cullen : Gradski pejsaž, Bruno Zevi : Arhitektura i prostor Rob Krier:Gradski prostor Giedion , Sigfried :« Prostor, vrijeme i arhitektura« |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Maksimalan broj bodova je 100. Semestralni rad je 65 bodova/ prisustvo se boduje sa 6 poena / a kolokvijumi 35 bodova. Prelazna ocjena je 18 poena na kolokvijumima plus minimalno 33 poena na radu, što je ukupno 51. |
| Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode u jednom studiju a vježbe u dvije grupe 15 do 20 studenata. |
| Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Arhitektonski fakultet / Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura / MORFOLOGIJA I TIPOLOGIJA GRADSKIH PROSTORA
| Naziv predmeta: | MORFOLOGIJA I TIPOLOGIJA GRADSKIH PROSTORA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 7162 | Izborni | 1 | 6 | 2+2+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa fenomenom morfologije i tipologije grada, osposobljavanje za tipološko sagledavanje morfoloških karakteristika urbanih prostora, kao i uvodenje u proces formiranja smernica za njihov dalji razvoj. Kompleksno se razmatraju kljucna morfološka obeležja gradskih prostora kao i njihova meduzavisnost sa funkcionalnim karakteristikama kao i kulturnim kontekstom u kome se nalaze. Ukupni fenomen strukture grada posmatra se morfogenetski odnosno u sklopu istorijskog kontinuiteta njegovog nastanka, razvoja i promena kroz vreme. |
| Ishodi učenja | Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. Razumije specifične morfološke i tipološke karakteristike grada u kulturnom kontekstu 2. Identifikuje i tumači kompleksne morfološke procese u realnom prostoru 3. Tumači postojeće modele morfoloških istraživanja i predlaže nove 4. Implementira teorijska istraživanja u praksu 5. Kritički interpretira rezultate istraživanja |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Perović Svetlana |
| Metod nastave i savladanja gradiva |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Morfologija kao naucna disciplina I nedjelja, vježbe - Morfologija kao naucna disciplina II nedjelja, pred.-Specificnosti morfologije u arhitekturi i urbanizmu II nedjelja, vježbe Specificnosti morfologije u arhitekturi i urbanizmu III nedjelja, pred.- Metode i principi morfoloških istraživanja III nedjelja, vježbe - Metode i principi morfoloških istraživanja IV nedjelja, pred.- Princip klasifikacije u morfološkim istraživanjima IV nedjelja, vježbe - Princip klasifikacije u morfološkim istraživanjima V nedjelja, pred.- Tipologija ili tipološka klasifikacija V nedjelja, vježbe - Tipologija ili tipološka klasifikacija VI nedjelja, pred.- Princip identiteta u morfološkim istraživanjima VI nedjelja, vježbe - Princip identiteta u morfološkim istraživanjima VII nedjelja, pred.- Princip morfogeneze u morfološkim istraživanjima VII nedjelja, vježbe - Princip morfogeneze u morfološkim istraživanjima VIII nedjelja, pred.- Istorijski razvoj morfoloških istraživanja VIII nedjelja, vježbe - Istorijski razvoj morfoloških istraživanja IX nedjelja, pred.- Period kraja XIX i pocetka XX veka - pojava urbane morfologije IX nedjelja, vježbe - Period kraja XIX i pocetka XX veka - pojava urbane morfologije X nedjelja, pred.- Period posle drugog svetskog rata - pojava tipomorfologije X nedjelja, vježbe - Period posle drugog svetskog rata - pojava tipomorfologije XI nedjelja, pred.- Period od šesdesetih do osamdesetih godina XX veka – pojava neoracionalizma XI nedjelja, vježbe - Period od šesdesetih do osamdesetih godina XX veka – pojava neoracionalizma XII nedjelja, pred.- Period od šesdesetih do osamdesetih godina XX veka – pojava pokretra za uredjenje grada XII nedjelja, vježbe - Period od šesdesetih do osamdesetih godina XX veka – pojava pokretra za uredjenje grada XIII nedjelja, pred.- Period osamdesetih i devedesetih godina XX veka – pojava neotradicionalizma XIII nedjelja, vježbe - Period osamdesetih i devedesetih godina XX veka – pojava neotradicionalizma XIV nedjelja, pred.- Rezime predavanja. KOLOKVIJUM II XIV nedjelja, vježbe - Rezime predavanja. KOLOKVIJUM II XV nedjelja, pred.- Završni ispit XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 2.4kredita x 40/30 =3.2 sata /3sata i 12 min/ u semestru Dopunski rad :72- 51.2-6,4=14.4 sata / 14 sati i 24 min |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | |
| Konsultacije | |
| Literatura | Djokic, Vladan :»Urbana morfologija, grad i gradski trg», Djokic, Vladan:»Urbana tipologija, gradski trg u Srbiji», Krier , Rob :» Gradski prostori» Castex,Depaule,Panerai :»Urbane forme», Rosi,Aldo :»Arhitektura grada», Giedion , Sigfried :« Prostor, vrijeme i arhitektura« |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Maksimalan broj bodova je 100. Semestralni rad je 65 bodova/ prisustvo se boduje sa 6 poena / a kolokvijumi 35 bodova. Prelazna ocjena je 18 poena na kolokvijumima plus minimalno 33 poena na radu, što je ukupno 51. |
| Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode u jednom studiju a vježbe u dvije grupe 15 do 20 studenata. |
| Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Arhitektonski fakultet / Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura / URBANA TEHNIKA I KOMPOZICIJA
| Naziv predmeta: | URBANA TEHNIKA I KOMPOZICIJA |
| Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
| 7251 | Obavezan | 1 | 6 | 2+2+0 |
| Studijski programi za koje se organizuje | Bioklimatska i energetski efikasna arhitektura |
| Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
| Ciljevi izučavanja predmeta | Kurs proširuje znanje iz stvaranja tehnike I kompozicije urbanistickih projekata koji ce zadovoljiti estetske i tehnicke kriterije / uskladivanja odnosa covjeka i arhitekture, te arhitekture i okoline po mjeri covjeka |
| Ishodi učenja | Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. Kritički ocijeni uticaj tehnika i modela u kontekstu prostorno‐društvenih transformacija 2. Razumije odnos tehnike i kompozicije u kontekstu savremenih urbanih transformacija 3. Primjenjuje savremene tehnike i kompozicije u praksi urbanističkog projektovanja 4. Razvija nove kriterijume i modele za savremene estetske i tehničke zahtjeve u urbanizmu 5. Adekvatno Interpretira rezultate istraživanja u skladu sa konkretnim zahtjevima |
| Ime i prezime nastavnika i saradnika | Docent dr Svetislav Popovic |
| Metod nastave i savladanja gradiva |
| Plan i program rada |
|
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uticaj prirodnih cinilaca na uredenje prostora/voda, vazduh, sunce, reljef, geološka i hidr.osnova/ Stvoreni uslovi /demografski, istorijski, sociološki, ekonomski, saobracajni, aktivnosti u prostoru../ I nedjelja, vježbe - Uticaj prirodnih cinilaca na uredenje prostora/voda, vazduh, sunce, reljef, geološka i hidr.osnova/ Stvoreni uslovi /demografski, istorijski, sociološki, ekonomski, saobracajni, aktivnosti u prostoru../ II nedjelja, pred.-Odnos prostornih elemenata u tehnici oblikovanja, Kartografska osnova. II nedjelja, vježbe Odnos prostornih elemenata u tehnici oblikovanja, Kartografska osnova. III nedjelja, pred.- Ekološki problemi u izgradenoj sredini/ buka, zagadenja../ III nedjelja, vježbe - Ekološki problemi u izgradenoj sredini/ buka, zagadenja../ IV nedjelja, pred.- Urbanisticki uslovi za organizaciju stanovanja/pokazatelji, tipovi i dispozicija gradevina, elem.komp./ IV nedjelja, vježbe - Urbanisticki uslovi za organizaciju stanovanja/pokazatelji, tipovi i dispozicija gradevina, elem.komp./ V nedjelja, pred.- Problem zelenila u gradu/osn.elem., uslovi komponovanja, teh.i oblikovna rješenja/ V nedjelja, vježbe - Problem zelenila u gradu/osn.elem., uslovi komponovanja, teh.i oblikovna rješenja/ VI nedjelja, pred.- Saobracajne površine u gradu/osn.elem., gradske ulice-podjele i vrste, teh. elem. za projektovanje VI nedjelja, vježbe - Saobracajne površine u gradu/osn.elem., gradske ulice-podjele i vrste, teh. elem. za projektovanje VII nedjelja, pred.- Rezime predavanja. KOLOKVIJUM I VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Površine u gradu za stacionirani saobracaj/principi rješevanja parkirališta, javne garaže.../ VIII nedjelja, vježbe - Površine u gradu za stacionirani saobracaj/principi rješevanja parkirališta, javne garaže.../ IX nedjelja, pred.- Javni saobracaj u gradu/izbor sredstava, tipovi, principi planiranja stajališta, tehnicka rješenja/ IX nedjelja, vježbe - Javni saobracaj u gradu/izbor sredstava, tipovi, principi planiranja stajališta, tehnicka rješenja/ X nedjelja, pred.- Željeznicki, avionski, autobuski, vodeni saobracaj-mreža I objekti. X nedjelja, vježbe - Željeznicki, avionski, autobuski, vodeni saobracaj-mreža I objekti. XI nedjelja, pred.- Principi rješavanja vangradskog saobracaja/denivelacije, raskrsnice, odnos prema krajoliku…/ XI nedjelja, vježbe - Principi rješavanja vangradskog saobracaja/denivelacije, raskrsnice, odnos prema krajoliku…/ XII nedjelja, pred.- Grad.infrastruktura, mreža I objekti,,podzemni urbanizam,, organizacija I funkcionisanje XII nedjelja, vježbe - Grad.infrastruktura, mreža I objekti,,podzemni urbanizam,, organizacija I funkcionisanje XIII nedjelja, pred.- Grad.infra.,lokacije specificnih sadržaja:izvorišta, energetski punktovi, emanacije, groblja,deponije….. XIII nedjelja, vježbe - Grad.infra.,lokacije specificnih sadržaja:izvorišta, energetski punktovi, emanacije, groblja,deponije….. XIV nedjelja, pred.- Rezime predavanja. KOLOKVIJUM II XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Završni ispit. XV nedjelja, vježbe - |
| Opterećenje studenta | Nedjeljno 2.4kredita x 40/30 =3.2 sata /3sata i 12 min/ u semestru 72- 51.2-6,4=14.4 sata / 14 sati i 24 min |
| Nedjeljno | U toku semestra |
| 6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
| Obaveze studenta u toku nastave | |
| Konsultacije | |
| Literatura | Lewis Mumford: Grad u historiji Rosi Aldo:Arhitektura grada Nikola Dobrovic:Tehnika urbanizma 1a i 1b Gordon Kalen :Gradski pejsaž Rob Krier:Gradski prostor Branislav Mirkovic:Osnove urbanizma 1a, 1b, 2a i 2b. Branko Maksimovic:Urbanizam Mihailo Maletin:Projektovanje saobracaja u gradu |
| Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Maksimalan broj bodova je 100. Semestralni rad je 65 bodova/ prisustvo se boduje sa 6 poena / a kolokvijumi 35 bodova. Prelazna ocjena je 18 poena na kolokvijumima plus minimalno 33 poena na radu, što je ukupno 51. |
| Posebne naznake za predmet | Predavanja se izvode u jednom studiju a vježbe u dvije grupe 15 do 20 studenata. |
| Napomena | Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika, šefa studijskog programa i kod prodekana za nastavu. |
| Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
| Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
