Tvorba riječi s praktičnim radom Vježba 2.



Vježba 2.

IMENICE SUBJEKTIVNE OCJENE (nastavak)

  1. Odgovor na pitanje studentkinja o tvorbi imenice sunašce:

            Iz sinhronijske perspektive imenica sunašce izvodi se od okrnjene gramatičke osnove imenice sunce dodavanjem sufiksa -ašce (upor. Stanojčić-Popović, Gramatika srpskoga jezika, Beograd 2002, 147).

            Iz dijahronijske perspektive stvari stoje ovako:

Imenica sunce (nekada suno) izvedena je deminutivnim sufiksom -ce, ali je izgubila svoj deminutivni karakter. Potvrda da je imenica sunce prestala biti deminutiv je upravo to što se i od nje istim sufiksom (-ce) izvodi nova imenica hipokorističko-deminutivne semantike: sunačьce > sunašce. Pri tome, umeće se a u osnove sa suglasničkom grupom na kraju (sunašce), finalno -c postaje -č (palatalizacija), uz naknadnu promjenu čc > šc (v. M. Stevanović, Savremeni srpskohrvatski jezik I, Beograd 1964, 556–557; P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika III, Zagreb 1973, 361–362; I. Klajn, Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku 2, Beograd 2003, 201–202; S. Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Zagreb 1986, 116–117).

            Sufiks -ašce je, zapravo, sufiksni derivat, tj. konglutinat, nastao od dvojakog sufiksa -ce (sa izvršenom palatalizacijom i promjenom čc>šc). Iz deminutiva kao što su sunašce, srdašce, jajašce (od sunce, srce, jajce) izdvaja se kao samostalan sufiks i prenosi na tvorbu drugih imenica (brdašce, mjestašce, gnjezdašce).

 

  1. Od odgovarajućih imenica i pridjeva izvesti imenice subjektivne ocjene pomoću sufiksa: -turača, -turina, -čaga, -udža, -juca, -kelja, -dura i zaključiti zašto se navedeni sufiksi nazivaju jedinačni.  

 

  1. Šta je perintegracija? Objasniti na primjeru.

 

IMENIČKE SLOŽENICE I POLUSLOŽENICE. PREFIKSALNO-SUFIKSALNA TVORBA IMENICA

  1. Definisati složene imenice i utvrditi šta je nosilac njihovih morfoloških osobina.
  2. Kako dijelimo složene imenice s obzirom na način srastanja njihovih dijelova? Navesti primjere.
  3. Kojoj vrsti složenica pripadaju primjeri: NIN, Nolit, Tanjug?
  4. Kako nastaju abrevijature?
  5. Kako se dijele imeničke složenice prema sintaksičkom odnosu njihovih dijelova?
  6. Sljedeće kompozite razvrstati prema sintaksičkom odnosu dijelova: sjeveroistok, Miodrag, daninoć, divokoza, Božidar, glavobolja, sladokusac, čudotvorac, sveznalica, gulikoža.
  7. Definisati endocentrične složenice i navesti primjer.
  8. Definisati egzocentrične složenice i navesti primjer.
  9. Definisati imeničke polusloženice i navesti primjer.
  10. Kako su obrazovane imenice: bezakonje, ispis, nadstrešnica, naprstak, nemar, podlaktica, pomodar, potpalublje, predsoblje, susnježica? Prepoznati glasovne alternacije do kojih je došlo u pojedinim primjerima.


Ne propustite nijednu važnu vijest, pretplatite se na vijesti Akademski forum.