Vodenim žigom protiv povrede intelektualne svojine
Povreda zaštite intelektualne svojine sa ekspanzijom interneta u savremenom, digitalnom svijetu je postala sve učestalija, a samim tim je rješenje ovog problema od izuzetnog značaja, kaže Kosta Pavlović, student doktorskih studija na Prirodno – matematičkom fakultetu, kojem je ovaj problem upravo motivacija za istraživanje.
“Nezakonitim korišćenjem i izlaganjem tuđeg stvaralaštva javnosti stvaraju se značajni finansijski gubici različitim granama industrije, na prvom mjestu industriji zabave. Kreatorima audio sadržaja, bilo da se radi o muzičarima, političarima ili nekim drugim osobama koje nijesu javne ličnosti na ovaj način se ugrožavaju autorska prava i neophodno ih je zaštititi. Jedno sredstvo u prevazilaženju ovih problema je umetanje vodenog žiga u digitalne audio signale. Označavanjem digitalnih audio signala vodenim žigom čuva se njihova autentičnost“, objašnjava Pavlović.
Ova naučna oblast javila se, navodi Pavlović, krajem devedesetih godina prošlog vijeka prateći pojavu ovih problema na globalnom nivou. U tom periodu razvijene su brojne tehnike za umetanje vodenih žigova u sve vrste multimedijalnih podataka.
„Preporodom mašinskog učenja i pogotovo razvojem dubokih neuronskih mreža tokom posljednjih desetak godina, javila se mogućnost generisanja vještačkih podataka (takozvanih dipfejkova), koji imaju za cilj širenje dezinformacija, diskreditaciju javnih ličnosti, krađu identiteta itd. Umetanje vodenog žiga u audio signale sada je potrebno ne samo u cilju zaštite intelektualne svojine, već i u cilju zaštite osjetljivih informacija dostupnih u vidu javnih govora i sl“, dodaje doktorand Pavlović.
Tradicionalne tehnike, razvijane prije skorašnjih napredaka u nauci i tehnologiji ne mogu se na pravi način izboriti sa velikim brojem novih i sofisticiranih napada. Zbog toga ih je potrebno unaprijediti ili kreirati nove.
„Naš cilj je da razvijemo nove tehnike koje će se na bolji način izboriti sa izazovima postavljenim pred savremene sisteme za umetanje vodenih žigova u audio signale. Predložićemo algoritam zasnovan na dubokim neuronskim mrežama, s obzirom na to da se one već koriste sa druge strane prilikom kreiranja dipfejkova. Smatramo da je na probleme koji su otvoreni korišćenjem dubokih neuronskih mreža u falsifikovanju potrebno odgovoriti istim sredstvima. Predložićemo arhitekturu koja se sastoji od dvije neuronske mreže. Jedna neuronska mreža vršiće umetanje vodenog žiga u audio signale, dok će druga vršiti provjeru autentičnosti kroz detekciju vodenih žigova. Takođe, procedura obučavanja cjelokupnog sistema biće pažljivo osmišljena kako bi se postigli željeni rezultati. Očekujemo da će ovakav sistem biti otporan na najproblematičnije napade poznate u literaturi pritom zadržavajući visok kvalitet signala“, optimističan je Pavlović u najavi rezultata istraživanja, pod mentorstvom prof. dr Igora Đurovića.