Meduze, redovni stanovnici Zaliva

A Ovog proljeća, kao i prethodnih, svjedoci smo pojave meduza. Više ne tako rijetko, može se uočiti sa obale više vrsta iz grupe želatinoznih organizama. Do sada, ove godine zabilježene su: Chrysaora hysoscella-kompas meduza, vrste roda Aurelia, Discomedusa lobata, Drymonema dalmatinum.

Chrysaora i Drymonema pripadaju grupi „opasnih“ meduza jer posjeduju duge, tanke niti na kojima se nalaze žarne ćelije koje u kontaktu sa kožom pucaju te izazivaju određene iritacije. Chrysaora, zbog svoje izražene simetrije zvona i prisustva tamnih pruga radijalno raspoređenih je u narodu poznata i kao kompas meduza.

Drymonema je vrsta koja dugo nije bila zabilježena u Jadranu, međutim, poslednjih godina njena populacija se obnovila te se često može vidjeti u cijelom Jadranu i Bokokotorskom zalivu.

Aurelia, sa četiri prepoznatljiva kruga koji podsjećaju na pun mjesec (Moon jelly-eng) teže se uočava zbog svog providnog tijela. Njoj slična, a poslednjih godina brojna je i Discomedusa lobata. Spadaju u bezopasne meduze jer njihova otrov ne prodire kroz kožu čovjeka.

Kako su sada, navedene vrste već redovni posjetioci našeg mora jasno je da su one ovdje, u zalivu uspostavile populaciju, tj da postoje polipi (oblik pričvršćen za morsko dno) iz kojih one, bespolno, pupljenjem tokom proljeća nastaju. Da li će se one pojaviti u velikom broju zavisi upravo od toga, koliko su sredinski uslovi odgovarali razvoju polipa i njihovom pupljenju.

U saradnji sa JP Morsko dobro, ove godine Institut za biologiju mora, UCG sprovodi istraživanje polipa u Bokokotorskom zalivu što za cilj ima određivanje gustina populacija, njihovu distribuciju, te bliže upoznavanje sa životnim ciklusom pojedinih vrsta koji je još uvijek nedovoljno poznat. Isto tako, kroz dijeljenje brošura, želja nam je da se javnost bolje upozna sa vrstama koje se mogu vidjeti kod nas kao i njihovim osnovnim karakteristikama. Kako ne možemo biti na moru u svakom trenutku, svaka informacija o uočenim meduzama je nama korisna.

Meduze su sve brojniji stanovnici mora, kako u svijetu tako i kod nas, prije svega zbog klimatskih promjena te rasta temperature mora, zatim eutrofikacije- što obezbjeđuje dovoljnu količinu hrane (planktona) za njihov razvoj a u hranidbenim lancima imaju vrlo važnu ulogu zbog svog velikog kapaciteta ishrane. Pojedine vrste se i hrane jajima i larvama ribe a neke vrste riba se hrane meduzama pa su ovi organizmi uvijek u odnosu predator - plijen. Među njihovim pipcima ne rijetko se mogu vidjeti i ribe koje nalaze zaklon ili veću količinu i lakše dostupnu hranu.

Vrlo su osjetljiva grupa organizama te svaka vremenska promjena (jak vjetar, talasi, promjena temperature mora) može uticati na njihovo povlačenje u dublje slojeve ili na povećanje smrtnosti ovih vrsta. Podaci govore, da tek 10% od ukupnog broja doživi stadijum odrasle jedinke.

Ove godine su navedene vrste zabilježene u svim djelovima Bokokotorskog zaliva a slična situacija je i u sjevernom Jadranu gdje su skoro svake godine posebno brojne vrste iz roda Aurelia.

foto:V.Mačić