Rašović: Za pedeset godina Univerzitet postao veliki ponos društva i države Crne Gore

Univerzitet Crne Gore kao najstariji, a ujedno i jedini državni univerzitet u Crnoj Gori pruža obrazovanje  na poljima kako društvenih, humanističkih nauka, tako i tehnoloških, prirodnih i medicinskih nauka. Od 19 fakulteta i 3 instituta koji danas čine UCG ovom prilikom izdvajamo Pravni fakultet koji je uz Ekonomski i tada Tehnički fakultet postavio temelje za osnivanje Univerziteta.

Pravni fakultet u Podgorici osnovan je 25. maja 1972. godine kao nastavno-naučna i obrazovna ustanova u kojoj se organizuje i razvija obrazovni i naučnoistraživački rad u o oblasti pravnih i njima srodnih društvenih nauka.

Za više od pola vijeka postojanja Pravni fakultet je izrastao u modernu, savremenu, obrazovnu naučnoistraživačku jedinicu. Za to vrijeme je beskompromisno promovisao pravdu i iznjedrio mnogo stručnog kadra u oblasti pravnih nauka, od kojeg je značajan broj odlučio da profesionalni život posveti Fakultetu i nastavi sa prenošenjem vrijednog znanja na nove generacije pravnika.

Takvu posebnu povezanost sa ovim fakultetom je ostvario i akademik Zoran Rašović koji je Pravni fakultet završio u Titogradu, sa prosječnom ocjenom u toku studija 9,73. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Podgorici izabran je za asistenta-pripravnika 1981. godine, na predmetu Građansko pravo. Za asistenta je izabran 1987. godine, za docenta 1992. godine, za vanrednog profesora 1997. godine, a za redovnog profesora 2002. godine. Redovni je profesor na osnovnim, postdiplomskim i doktorskim studijama na Pravnom fakultetu Univerziteta u Podgorici. Predaje tri obavezna predmeta (Građansko pravo, Stvarno pravo i Pravo svojine), kao i jedan opcioni predmet (Pravo obezbjeđenja potraživanja).

Bio je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Podgorici u dva mandata (od 2003. do 2005. godine i od 2005. do 2008. godine), član i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (2008–2012) i predsjednik Nacionalnog komiteta Međunarodne akademije za uporedno pravo (Academie internationale de droit comparé).

Bio je član Senata Univerziteta Crne Gore, član Pravnog savjeta Savezne vlade SR Jugoslavije, član Komisije za usaglašavanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnim sistemom Evropske unije. Član je Komisije za izradu Građanskog zakonika Crne Gore. Redovni je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Autor je preko 30 knjiga i više desetina monografskih studija i članaka objavljenih u uglednim časopisima. Autor je četiri univerzitetska udžbenika: „Građansko pravo”, „Stvarno pravo”, „Pravo obezbjeđenja potraživanja” i „Zemljišnoknjižno pravo”.

Sa ovako bogatim i značajnim iskustvom Rašović se u susret 50. rođendanu UCG osvrnuo na 47 godina dugu povezanost sa Univerzitetom, istakao značaj Pravnog fakulteta za crnogorsko društvo i ukazao na važnost povezanosti Pravnog fakulteta sa društvenim životom u Crnoj Gori.

Kakvu je ulogu u Vašem životu i usavršavanju odigrao Univerzitet Crne Gore? Koliko Vas je inspirisao i usmjerio za dalje ciljeve?

PROF. DR RAŠOVIĆ: Naš Univerzitet i ja smo 47 godina nerazdvojno i neprekidno vezani jedan za drugog. Sve je počelo 1977. godine kada sam upisao Pravni fakultet. Kao njegov ponosni izdanak ja sam zanavijek srastao sa svojim Univerzitetom i u djelu i u životu. Ni jedan drugi radni odnos nijesam zasnovao osim sa svojim Univerzitetom. Za njega sam vezan naročito po srcu i po svojim studentima, intimno, neposredno, toplo i duboko. Zahvaljujući njemu domašivao sam naučne i akademske vrijednosti. 

Univerzitet Crne Gore je za mene glavno obrazovno, naučno i kulturno središte u kome sam se zalivao njegovom vodom i iz koga su mi duhovne ishrane izlazile. Ova ustanova je moja velika privilegija koja je moj život, profesorsku i naučnu karijeru odveć zasladila. Zato moja radost zaista gori svojim plamenom. Ona je prožeta istinskim ponosom zbog jedinstvenog jubileja naše institucije u kojoj se obavlja djelatnost visokog obrazovanja i u kojoj se ostvaruju akademski studijski programi i razvija naučnoistraživački rad. Mene obuzima osjećanje duboke zahvalnosti zbog toga što sam čitav svoj radni vijek bio na ovom sjajnom i privilegovanom mjestu. U pametniku moje blagodarnosti ovaj dar je najdraži i ispisan je zlatnim slovima. Za ovih pedeset godina Univerzitet je postao veliki ponos ovog društva i države Crne Gore.

Kakav je značaj Pravnog fakulteta za crnogorsko društvo? Koliki doprinos su kroz istoriju profesori, studenti i ostalo osoblje fakulteta dali razvoju pravosuđa u našoj državi i težnji da Crna Gora i faktički bude pravna država?

PROF. DR RAŠOVIĆ: Zadovoljstvo mi je da ocijenim da se Pravni fakultet, Univerzitet Crne Gore i država Crna Gora ne daju odvojiti jedni od drugih. Ta srodnost se uvijek isticala. Pravni fakultet je srastao sa svojim Univerzitetom i državom Crnom Goru u djelu i u životu. Danas ne treba zatajiti ni činjenicu da su sa Pravnog fakulteta mnoge duhovne ishrane darivane našoj državi već s početka njegovog osnivanja. Mnoge regule, akta, radnje, djela, Pravni fakultet je kroz ovih 50 godina darivao svojoj državi. Ne možemo a da ne primijetimo da nam sve više događaji daju za pravo za zaključak da se za krupne zalogaje i zamašne korake približavanja uređenim evropskim državama moraju češće koristiti usluge naše akademske zajednice kako bi se izbjegli i rješavali pravni problemi. Za zakonopisanje, tumačenje i primjenu prava treba naročitog dara, vještine i znanja. Taj posao ne može na autoritativan način da radi bilo ko. Velike i duboke stvari moraju da se osvjetljavaju i objašnjavaju sredstvima ljudskog razuma. Pravni problemi se objašnjavaju pravilima struke i opšte usvojenim standardima. To je istinska privilegija naše profesije.

Vjerujem da će Pravni fakultet biti institucija u kojoj se tako snažno, naučno i temeljito promoviše vladavina prava, koja podrazumijeva jednakost pred zakonom i koja uopšteno kazano sprječava arbitrarnu upotrebu moći. I biti institucija koja promoviše uređeni pravni poredak sa odgovarajućim svojstvima zakona i pouzdana institucionalna jemstva radi obezbjeđenja poštovanja ljudskih prava.

Kako biste ohrabrili mlade ljude da upišu Pravni fakultet? Na koje načine studente motivišete da budu dio pozitivne promjene percepcije pravosuđa, sudstva i pravnih profesija u Crnoj Gori?

PROF. DR RAŠOVIĆ: Naši studenti su velika privilegija našeg fakulteta. Možete zamisliti našu radost, uzbuđenje i našu dušu ponositu i uzvišenu zato što se ovaj naš akademski život ne može odvojiti od desetine hiljada naših studenata koji su u ovim odajama tokom 50 godina sa nama pohađali ovu veliku školu misli, školu prava, školu koja promoviše pravdu kao stožernu vrlinu i kao temelj državi. Uostalom, za Pravni fakultet  uopšte, put u njegove uspjehe vodi preko njegovih studenata. Veliki broj naših studenata su domašili najviše pravničke vrijednosti. Mnogi od njih su uspjeli da se dignu do samih vrhova pravničke nauke i struke i postali veliki ponos ovog društva i najbolji među graditeljima države Crne Gore.

Preporuka budućim studentima Pravnog fakulteta je da vjeruju našoj instituciji kao privilegovanom mjestu za sticanje znanja iz oblasti pravnih, pravno ekonomskih, pravno socioloških, pravno političkih i pravno istorijskih nauka u kojoj se ostvaruju akademski studijski programi i razvija naučno-istraživački rad.

Pred nama je mladost koja idući naprijed stiče nove snage. Vjerujemo u mladost ovog fakulteta, u naše nasljednike. Isto kao što su naši časni prethodnici vjerovali u nas. Sa željom da čuvaju sve ono što je svih ovih 50 godina njegovano, hranjeno i branjeno. I da njihov put ide dalje. Za to im treba dosta napora, volje, strpljenja, odricanja, nezadržive radoznalosti i naše pomoći. To je prirodna želja svakog starijeg profesora, i ne samo prirodna, nego i poželjna. Akademske stepenice nije lako osvajati. Stalne čežnja i želja za usavršavanjem treba da neprestano zovu i silnom snagom privlače. Pritom interes Fakulteta i Univerziteta treba da bude jači od interesa pojedinca.

Koliko je značajno da postoji saradnja sudske i zakonodavne vlasti sa Pravnim fakultetom? Koliko je za studente značajna pravna praksa?

PROF. DR RAŠOVIĆ: Jednu veliku crtu u istoriji Pravnog fakulteta su ispisali njegovi profesori kao zakonopisci najznačajnijih zakona u Crnoj Gori. To se naročito odnosi na građanskopravnu, krivičnopravnu i privrednopravnu oblast. U tim tekstovima se osjećaju duh i tvorevine ovog fakulteta, lične erudicije i lične otmenosti njenih profesora.

Pravni fakultet sve više praktikuje i gradi veze sa velikim društvenim životom. Naši profesori se sve više okreću pravnoj praksi kako bi je svojim studentima skladno povezali sa teorijom, koja je ipak tokom većeg perioda njegovog postojanja dominirala. Pravna praksa je sve više vrijednost djelatnosti Pravnog fakulteta i njegove velike misije. Time ispisujemo još jedan veliki moralni dokument našeg fakulteta i upotpunjujemo svoju veliku pravničku i uopšte društvenu priču.

Šta biste poručili Univerzitetu za njegov 50. rođendan? Kakve savjete za budućnost biste dali?

PROF. DR RAŠOVIĆ: Svom Univerzitetu, za koji sam prisno i ponosno vezan 47 godina, studentskih i nastavničkih, želim još veći akademski uspon. Ali da se ne zaboravi ovih 50 godina naše sjajne prošlosti, rekao bih kult prošlosti koji je dignut do života i obožavanja tradicije. Naravno, uvijek sa smislom za novo doba i nove ljude oko sebe i spreman uvijek da odgovori zadacima koje država Crna Gora i ovo društvo postavi pred njim. Želim i da naši studenti i ubuduće sa radošću slušaju predavanja svojih profesora i da aktivno učestvuju u njima, i da to bude živa slika sticanja znanja, lične erudicije i lične otmenosti. Od njegovih profesora očekujem da nadzidaju ovu akademsku kulu i tvrđavu koja kao Jezerski vrh gospodari novom velikom epohom života Univerziteta i njegovog duha, što je stvar više kulture i više ideje o životu. I neka ne zaborave da akademska profesija uvijek traži i vapi za najdubljim i najotmenijim duhovima. Među naše sukcesore ja vidim ljude koji će doprinositi da na ovom Univerzitetu i dalje buji i kipi nov život, provijavaju nove ideje. I da njihove priče uvijek mirišu mirisom Crne Gore i njene tradicije i naravno mirisom evropskim. I sjajnim mirisom prava i pravde i vječno aktuelnom porukom: ,,Pošteno živjeti, drugoga ne povrijediti, svakome dati što mu pripada.’’