Univerzitet Crne Gore

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MATEMATIKA I

Naziv predmeta:

MATEMATIKA I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
93	Obavezan	1	7	3+3+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Razumije pojmove iz oblasti Linearne algebre i analitičke geometrija (pojam vektora, matrice, determinante, sistema linearnih jednačina, ravni i prave u prostoru). 2. Razumije osnovne pojmove i operacije sa komplesnim brojevima 3. Razumije pojmove iz oblasti matematičke analize (pojam realnog broja, realnog brojnog niza i njegovu konvergenciju, graničnu vrijednost, neprekidnost i diferencijabilnost funkcije jedne promjenljive) 4. Rješava složene probleme iz navedenih oblasti 5. Primjenjuje ove pojmove i metode rješavanja problema u drugim oblastima koje proučava na svom studijskom programu 6. Koristi literaturu iz ovih oblasti
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 3 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTROTEHNIKE I

Naziv predmeta:

OSNOVI ELEKTROTEHNIKE I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
94	Obavezan	1	7	3+2+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Položen ispit iz ovog predmeta podrazumijeva da student može: 1. Definisati pojam elektrostatičkog polja i osnovne veličine koje ga opisuju; 2. Izračunati električno polje u slučajevima geometrije sa visokim stepenom simetrije, primjenom Gausovog zakona; 3. Definisati pojam kapacitivnosti i izračunati kapacitivnost karakterističnih geometrija provodnika; 4. Definisati pojam linearnog električnog kola i osnovne zakonitosti koje ga opisuju (Omov zakon, Džulov zakon, Kirhofove zakone); 5. Definisati pojam otpornosti, linearnog otpornika i izračunati otpornost složene otporničke mreže; 6. Definisati elementarne pojmove kao što su naponski i strujni djelitelj i elementarne transformacije naponskih i strujnih izvora; 7. Riješiti linearno električno kolo elementarnim transformacijama kao i metodom konturnih struja i potencijala čvorova; 8. Definisati teoreme električnih kola; 9. Riješiti linearno električno kolo primjenom prethodno nabrojanih metoda i teorema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI RAČUNARSTVA I

Naziv predmeta:

OSNOVI RAČUNARSTVA I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
96	Obavezan	1	5	2+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa osnovama na kojima počivaju savremeni računarski sistemi: sa osnovama logičkog odlučivanja računara, obrade i čuvanja podataka u računaru, sa osnovnim funkcionalnim jedinicama računarskog sistema, kao i sa osnovama dizajniranja računara. Na laboratorijskim vježbama se studenti upoznaju sa osnovnim digitalnim sistemima.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita, očekuje se da će student biti u mogućnosti da: 1. Razlikuje brojne veličine zapisane u različitim brojnim sistemima (binarnom, oktalnom, heksadekadnom, BCD, dekadnom) i vrši njihovo konvertovanje; 2. Izračuna rezultat osnovnih aritmetičkih operacija u navedenim brojnim sistemima; 3. Detaljno opiše različite formate binarnog zapisivanja podataka u računaru (neoznačenih i označenih cijelih brojeva, decimalnih brojeva sa nepomičnim i pomičnim zarezom, alfanumeričkih znakova i instrukcija); 4. Interpretira osnovne postulate, pravila i teoreme Bulove algebre, opiše logički izraz Bulovom funkcijom i pronađe njegovu minimalnu formu; 5. Analizira funkciju osnovnih i izvedenih logičkih kola i prekidačkih mreža; 6. Projektuje osnovne digitalne sisteme – binarni sabirač, multiplekser i dekoder, i analizira njihovo funkcionisanje; 7. Razlikuje i opiše memorijske elemente prema tehnologiji njihove izrade, najvažnijim karakteristikama (kapacitet i vrijeme pristupa) i hijerarhijskoj organizaciji u računarskom sistemu opšte namjene; 8. Projektuje memoriju velikog kapaciteta upotrebom memorijskih čipova manjeg kapaciteta; 9. Analizira funkcionisanje procesora i njegove mikroprogramske kontrolne jedinice.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Milutin Radonjić - nastavnik, mr Boris Marković - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe i laboratorijske vježbe. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvodno predavanje. Brojni sistemi: binarni, oktalni, heksadecimalni. Binarno sabiranje.
I nedjelja, vježbe - Brojni sistemi: binarni, oktalni, heksadecimalni. Binarno sabiranje.
II nedjelja, pred.-Binarno oduzimanje, množenje i dijeljenje. Format podataka. BCD kod. Aritmetika u BCD kodu. Zapis karaktera – kodovi.
II nedjelja, vježbe Binarno oduzimanje, množenje i dijeljenje. BCD kod. Aritmetika u BCD kodu.
III nedjelja, pred.- Bulova algebra i osnovni logički elementi. Prekidačke funkcije. Bulovi izrazi i polinomi.
III nedjelja, vježbe - Bulova algebra i osnovni logički elementi. Prekidačke funkcije. I domaći zadatak.
IV nedjelja, pred.- Minimizacija prekidačkih funkcija, Karnoove mape. Prekidačke mreže. Predaja I domaćeg zadatka.
IV nedjelja, vježbe - Minimizacija prekidačkih funkcija, Karnoove mape.
V nedjelja, pred.- Osnovni digitalni sistemi: osnovni memorijski elementi – leč i flip flop, vremensko vođenje.
V nedjelja, vježbe - Osnovni digitalni sistemi: osnovni memorijski elementi – leč i flip flop, vremensko vođenje.
VI nedjelja, pred.- Osnovni digitalni sistemi: registri, binarni sabirač/oduzimač/množač.
VI nedjelja, vježbe - Osnovni digitalni sistemi: registri, binarni sabirač/oduzimač/množač. II domaći zadatak.
VII nedjelja, pred.- KOLOKVIJUM. Predaja II domaćeg zadatka.
VII nedjelja, vježbe - KOLOKVIJUM.
VIII nedjelja, pred.- Osnovni digitalni sistemi: komparator, dekoder, enkoder, multiplekser, demultiplekser.
VIII nedjelja, vježbe - Osnovni digitalni sistemi: dekoder, multiplekser.
IX nedjelja, pred.- Memorija. Unutrašnja konstrukcija RAM memorije. Organizacija RAM memorije velikog kapaciteta.
IX nedjelja, vježbe - Osnovni digitalni sistemi: multiplekser, demultiplekser. Organizacija RAM memorije velikog kapaciteta. III domaći zadatak.
X nedjelja, pred.- Podudarno dekodiranje memorije. Magnetne memorije. Optičke memorije. Memorije sa mehaničkim medijumom. Hijerarhija memorije. Predaja III domaćeg zadatka.
X nedjelja, vježbe - Organizacija RAM memorije velikog kapaciteta. IV domaći zadatak.
XI nedjelja, pred.- Centralna procesorska jedinica. Kontrolna riječ. Predaja IV domaćeg zadatka.
XI nedjelja, vježbe - Centralna procesorska jedinica. Kontrolna riječ.
XII nedjelja, pred.- Kontrola procesorske jedinice, primjeri mikroprograma.
XII nedjelja, vježbe - Kontrola procesorske jedinice, primjeri mikroprograma. V domaći zadatak.
XIII nedjelja, pred.- Primjer prostog računara.
XIII nedjelja, vježbe - Primjer prostog računara.
XIV nedjelja, pred.- Obnova kolokvijuma.
XIV nedjelja, vježbe - Obnova kolokvijuma.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit. Predaja V domaćeg zadatka.
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit.

Opterećenje studenta	Predavanja: 2 sata Vježbe: 1 sat računskih vježbi, 1 sat laboratorijskih vježbi, Individualni rad studenata: 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije.
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, odrade laboratorijske vježbe i rade kolokvijum.
Konsultacije	Nakon časova.
Literatura	Udžbenik: Lj. Stanković, V. N. Ivanović, M. Radonjić, »Osnovi računarstva«, Podgorica, 2016. Zbirka zadataka: M. Radonjić, »Osnovi računarstva I – riješeni zadaci«, Podgorica, 2016.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Laboratorijske vježbe se ocjenjuju sa ukupno 10 poena. - Kolokvijum se ocjenjuje sa 60 poena. - Završni ispit se ocjenjuje sa 30 poena. Saglasno poenima koje nose kolokvijum i završni ispit, na završnom ispitu se neće ponavljati zadaci i pitanja sa kolokvijuma.
Posebne naznake za predmet	U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MATEMATIKA II

Naziv predmeta:

MATEMATIKA II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
98	Obavezan	2	7	3+3+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Razumije pojmove iz oblasti Integralnog računa funkcije jedne promjenljive 2. Razumije pojmove iz oblasti Funkcija više promjenljivih (granična vrijednost i neprekidnost funkcija više promjenljivih; Diferencijalni račun funkcije više promjenljivih) 3. Razumije osnovne pojmove vezane za površi drugog reda 4. Rješava složene zadatke iz navedenih oblasti 5. Primjenjuje naučene pojmove i metode rješavanja problema u drugim oblastima koje izučava na svom studijskom programu 6. Koristi literaturu iz ovih oblasti
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 3 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTROTEHNIKE II

Naziv predmeta:

OSNOVI ELEKTROTEHNIKE II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
99	Obavezan	2	7	3+2+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nije uslovljen drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta	Savladavanje osnovnih zakonitosti stacionarnog magnetskog polja, vremenski promjenljivog električnog i magnetskog polja. Upoznavanje studenata sa metodama analize i njihovo osposobljavanje za rešavanje električnih kola naizmjenične struje.
Ishodi učenja	Položen ispit iz ovog predmeta podrazumijeva da student može: 1. Definisati pojam stacionarnog magnetskog polja i osnovne veličine koje ga opisuju; 2. Izračunati magnetsku indukciju primjenom Bio-Savarovog i Amperovog zakona; 3. Definisati Faradejev zakon elektromagnetske indukcije, tumačiti smjer indukovane ems i razlikovati njenu statičku i dinamičku komponentu; 4. Definisati pojam sopstvene i međusobne induktivnosti i izračunati induktivnost u karakterističnim slučajevima (solenoid, torusni namotaj, dvožični vod, koaksijalni vod); 5. Obrazložiti potrebu uvođenja pojma obrtnog vektora, fazora i kompleksnog računa u analizi kola naizmjenične struje; 6. Definisati pojam kompleksne impedanse i admitanse, kompleksne snage; 7. Tumačiti oznake i konvencije u magnetski spregnutim kolima i definisati idealni transformator; 8. Definisati pojam naponske i strujne rezonanse, faktora dobrote, amplitudske i fazne karakteristike; 9. Definisati simetrično trofazno kolo i analizirati spregu zvijezda i spregu trougao; 10. Riješiti linearno električno kolo naizmjenične struje primjenom elementarnih transformacija, metoda i teorema kako primjenom fazorskog dijagrama u jednostavnim slučajevima tako i primjenom kompleksnog računa.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Gojko Joksimović, Aldin Kajević, MSc
Metod nastave i savladanja gradiva	Nastava „ex cathedra“, Auditorne računske vježbe, Laboratorijske vježbe, Konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod, pojam stacionarnog magnetskog polja, stalni magnet, vektor magnetske indukcije, Bio-Savarov zakon
I nedjelja, vježbe - Izračunavanje vektora magnetske indukcije u slučajevima sa visokim stepenom simetrije
II nedjelja, pred.-Teorema o konzervaciji magnetskog fluksa, Amperov zakon
II nedjelja, vježbe Izračunavanje magnetskog fluksa
III nedjelja, pred.- Feromagnetski materijali, uopšteni Amperov zakon, magnetska kola
III nedjelja, vježbe - Rešavanje linearnih i nelinearnih magnetskih kola
IV nedjelja, pred.- Faradejev zakon elektromagnetske indukcije, koeficijent samoindukcije i međusobne indukcije
IV nedjelja, vježbe - Izračunavanje indukovane elektromotorne sile (ems)
V nedjelja, pred.- Energija magnetskog polja. Prelazni procesi u električnim kolima prvog reda.
V nedjelja, vježbe - Izračunavanje energije akumulisane u magnetskom polju
VI nedjelja, pred.- Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Osnovni pojmovi o prostoperiodičnim veličinama, efektivna vrijednost, obrtni vektor, fazor
VII nedjelja, vježbe - Otpornik, kalem i kondenzator u kolima naizmjenične struje
VIII nedjelja, pred.- Elementi i struktura električnih kola naizmjenične struje. Opšte jednačine
VIII nedjelja, vježbe - Rešavanje kola primjenom fazorskog dijagrama - redno i paralelno RLC kolo, impedansa, admitansa
IX nedjelja, pred.- Snaga u kolima naizmjenične struje
IX nedjelja, vježbe - Trougao impedansi, trougao snage, aktivna, reaktivna i prividna snaga
X nedjelja, pred.- Uvod u kompleksnu analizu električnih kola prostoperiodičnih struja
X nedjelja, vježbe - Rešavanje električnog kola naizmjenične struje primjenom kompleksnih efektivnih predstavnika
XI nedjelja, pred.- Metod konturnih struja i metod potencijala čvorova
XI nedjelja, vježbe - Primjena dvije osnovne metode na rešavanje kola naizmjenične struje, u kompleksnom domenu
XII nedjelja, pred.- Osnovni principi i teoreme linearnih električnih kola naizmjenične struje
XII nedjelja, vježbe - Primjena osnovnih principa i teorema na rešavanje linearnih električnih kola naizmjeničnih struja
XIII nedjelja, pred.- Rezonantna kola – naponska i strujna rezonansa (antirezonansa)
XIII nedjelja, vježbe - Rešavanje rezonantnih kola
XIV nedjelja, pred.- Magnetski spregnuta električna kola. Idealni transformator
XIV nedjelja, vježbe - Rešavanje magnetski spregnutih električnih kola
XV nedjelja, pred.- Simetrična trofazna električna kola - analiza sprege zvijezda i trougao
XV nedjelja, vježbe - Rešavanje prostih simetričnih trofaznih električnih kola

Opterećenje studenta	9 sati i 20 minuta nedeljno (3 sata predavanja + 2 sata računskih vježbi + 1 sat laboratorijskih vježbi + 3 sata i 20 minuta samostalnog rada)
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno pohađanje nastave i računskih vježbi, laboratorijske vježbe
Konsultacije	Po pravilu, onog dana kada je organizovana nastava i računske vježbe - nakon računskih vježbi. U bilo kom drugom terminu – obavezna najava putem e-maila.
Literatura	Gojko Joksimović, Osnove elektrotehnike 2, Edicija ETF Udžbenici; Gojko Joksimović, Zbirka zadataka iz OE2, skripta
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum – sredinom semestra se radi kolokvijum koji nosi 40 poena od ukupno 100 koje je moguće ostvariti tokom semestra. Završni ispit vrednuje se sa 60 poena. Obje vrste provjere znanja su pismeni ispiti. Profesor, međutim, zadržava pravo da pozove studenta na usmeni ispit ukoliko procijeni da je urađeni pismeni ispit sporan.
Posebne naznake za predmet	Laboratorijske vježbe su obavezne. Studenti su tokom semestra obavezni uraditi laboratorijske vježbe koje su objedinjene u praktikumu. Urađene laboratorijske vježbe su preduslov izlaska na završni ispit.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI RAČUNARSTVA II

Naziv predmeta:

OSNOVI RAČUNARSTVA II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
101	Obavezan	2	6	2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Ilustruje algoritme za rješavanje jednostavnih programerskih problema; 2. Upotrijebi Octave/MATLAB softversko okruženje za numeričko rješavanje inženjerskih zadataka; 3. Upotrijebi Maxima softversko okruženje za simboličko rješavanje inženjerskih zadataka; 4. Predstavlja dobijene rezultate u grafičkom obliku; 5. Sastavi i primijeni Octave/MATLAB funkcije i programe za rješavanje jednostavnih problema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Miloš Daković, dr Stefan Vujović, dr Isidora Stanković, BSc Đorđe Borozan
Metod nastave i savladanja gradiva	predavanja, vježbe i vježbe u računarskoj učionici

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod, Razvoj programskih jezika i algoritama, tipovi podataka
I nedjelja, vježbe - Uvod, Razvoj programskih jezika i algoritama, tipovi podataka
II nedjelja, pred.-Algoritamski koraci, osnovni algoritmi, složenost (vremenska i prostorna) algoritama
II nedjelja, vježbe Algoritamski koraci, osnovni algoritmi, složenost (vremenska i prostorna) algoritama
III nedjelja, pred.- Uvod u matematičke i inženjerske programske alate; Octave i MATLAB, Predstavljanje podataka;
III nedjelja, vježbe - Uvod u matematičke i inženjerske programske alate; Octave i MATLAB, Predstavljanje podataka;
IV nedjelja, pred.- Octave/MATLAB: Elementarne operacije sa matricama i poljima brojeva; Grafičko predstavljanje podataka
IV nedjelja, vježbe - Octave/MATLAB: Elementarne operacije sa matricama i poljima brojeva; Grafičko predstavljanje podataka
V nedjelja, pred.- Octave/MATLAB: 3D grafika, funkcije za analizu podataka
V nedjelja, vježbe - Octave/MATLAB: 3D grafika, funkcije za analizu podataka
VI nedjelja, pred.- Octave/MATLAB: Naredbe za kontrolu toka programa, script fajlovi
VI nedjelja, vježbe - Octave/MATLAB: Naredbe za kontrolu toka programa, script fajlovi
VII nedjelja, pred.- Octave/MATLAB: Funkcijski fajlovi
VII nedjelja, vježbe - Octave/MATLAB: Funkcijski fajlovi
VIII nedjelja, pred.- Octave/MATLAB: Rad sa polinomima, interpolacija podataka, stringovi
VIII nedjelja, vježbe - Octave/MATLAB: Rad sa polinomima, interpolacija podataka, stringovi
IX nedjelja, pred.- Kolokvijum
IX nedjelja, vježbe - Kolokvijum
X nedjelja, pred.- Rješavanje problema u simboličkom obliku (Maxima)
X nedjelja, vježbe - Rješavanje problema u simboličkom obliku (Maxima)
XI nedjelja, pred.- Specijalizovani softverski alati za simbolička izračunavanja
XI nedjelja, vježbe - Specijalizovani softverski alati za simbolička izračunavanja
XII nedjelja, pred.- Osnove grafičkog korisničkog intefejsa u Octave/MATLAB okruženju
XII nedjelja, vježbe - Osnove grafičkog korisničkog intefejsa u Octave/MATLAB okruženju
XIII nedjelja, pred.- Rad sa fajlovima u Octave/MATLAB okruženju
XIII nedjelja, vježbe - Rad sa fajlovima u Octave/MATLAB okruženju
XIV nedjelja, pred.- Osnove programskog jezika Python
XIV nedjelja, vježbe - Osnove programskog jezika Python
XV nedjelja, pred.- Rekapitulacija gradiva i priprema završnog ispita
XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	redovno praćenje nastave, učlestvovanje u provjerama znanja
Konsultacije	nakon predavanja
Literatura	Materijal sa predavanja i vježbi (dostupan na sajtu fakulteta)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Domaći zadaci i laboratorijske vježbe (15 poena), kolokvijum (40 poena), završni ispit (45 poena)
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MATEMATIKA III

Naziv predmeta:

MATEMATIKA III

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
102	Obavezan	3	7	3+3+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 3 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / TEORIJA ELEKTRIČNIH KOLA

Naziv predmeta:

TEORIJA ELEKTRIČNIH KOLA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
103	Obavezan	3	7	3+2+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opiše modele realnih električnih kola i njihove komponente. 2. Primjeni Laplasovu i Furijeovu transformaciju za analizu električnih kola. 3. Određuje funkciju prenosa električnog kola. 4. Analizira električno kolo pomoću teorije grafova, 5. Analizira električno kolo u vremenskom i frekvencijskom domenu 6. Analizira mreže sa dva para krajeva i električne filtre. 7. Analizira jednostavne mreže sa raspodijeljenim parametrima
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTRONIKA

Naziv predmeta:

ELEKTRONIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
108	Obavezan	5	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Analizira kola sa VFB i CFB operacionim pojačavačima; 2. Izvrši frekvencijsku analizu pojačavača, aktivnih i pasivnih filtera; 3. Odredi uslove oscilovanja datog kola i nađe učestanost oscilovanja; 4. Dimenzioniše kolo za automatsku regulaciju amplitude oscilovanja; 5. Konstruiše oscilator u 3 tačke; 6. Analizira stabilnost kola sa povratnom spregom; 7. Prepozna osnovne konfiguracije PLL-a i odredi osnovne parametre PLL-a; 8. Termički analizira kola sa tranzistorima snage i pajačavačima snage; 9. Proračuna osnovne parametre linearnog stabilizatora (ulazne i izlazne napone, strujni kapacitet); 10. Prepozna osnovne konfiguracije prekidačkih izvora napajanja i nađe vezu između vremena prekidanja i izlaznog napona.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA

Naziv predmeta:

OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
109	Obavezan	4	5	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što položi ovaj ispit, student će biti umogućnosti da: 1. Razumije specifičnosti prenosa signala, u zavisnosti od primijenjenog tipa medijuma za prenos; 2. Objasni koncept višenivoovske realizacije komunikacionog procesa; 3. Klasifikuje tipove signala koji se koriste u telekomunikacijama i funkcije najbitnijh telekomunikacionih sklopova; 4. Definiše karateristike linearnih telekomunikacionih sistema i opiše njihov uticaj na prenos signala; 5. Odredi spektar različitih periodičnih i aperiodičnih signala; 6. Definiše najbitnije osobine analognih modulacionih postupaka, i predstavi šeme realizacije odgovarajućih predajnika i prijemnika; 7. Analizira uticaj bijelog Gauss-ovog šuma na kvalitet prenosa signala različitim modulacionim postupcima; 8. Ispravno koristi mjerne uređaje za snimanje signala u vremenskom i frekvencijskom domenu, kao i da eksperimentalno realizuje osnovne tipove primopredajnika amplitudski i frekvencijski modulisanih signala
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTRIČNA MJERENJA

Naziv predmeta:

ELEKTRIČNA MJERENJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
110	Obavezan	3	5	2+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa osnovnim elementima mjerenja električnih veličina (napona, struje, snage, energije, otpornosti, kapacitivnosti, induktivnosti, frekvencije, vremena, faze), kao i obradom rezultata mjerenja dobijenih direktnim i indirektnim metodama mjerenja.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Definiše fizičke veličine, osnovnu relaciju metrologije, sistem mjernih jedinica, mjerna sredstva; 2. Obrađuje rezultate mjerenja direktno i indirektno mjerenih veličina; 3. Poznaje osnovne metode mjerenja električnih veličina; 4. Analizira kola za mjerenje električnih veličina; 5. Koristi mjerne instrumente koji se koriste u kolima za mjerenje električnih veličina.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Nikša Tadić - nastavnik, Sara Milinković - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe i laboratorijske vježbe. Samostalni rad i konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Fizičke veličine, osnovna relacija metrologije, sistem mjernih jedinica, metode mjerenja, mjerna sredstva, etaloni, kalibracija
I nedjelja, vježbe - Fizičke veličine, osnovna relacija metrologije, sistem mjernih jedinica, metode mjerenja, mjerna sredstva, etaloni, kalibracija
II nedjelja, pred.-Rezultati mjerenja, greške mjerenja, obrada rezultata mjerenja direktno mjerenih veličina
II nedjelja, vježbe Rezultati mjerenja, greške mjerenja, obrada rezultata mjerenja direktno mjerenih veličina
III nedjelja, pred.- Rezultati mjerenja, greške mjerenja, obrada rezultata mjerenja indirektno mjerenih veličina
III nedjelja, vježbe - Rezultati mjerenja, greške mjerenja, obrada rezultata mjerenja indirektno mjerenih veličina
IV nedjelja, pred.- Mjerenje jednosmjernog napona
IV nedjelja, vježbe - Mjerenje jednosmjernog napona
V nedjelja, pred.- Mjerenje naizmjeničnog napona
V nedjelja, vježbe - Mjerenje naizmjeničnog napona
VI nedjelja, pred.- Mjerenje jednosmjerne struje
VI nedjelja, vježbe - Mjerenje jednosmjerne struje
VII nedjelja, pred.- Mjerenje naizmjeničnoe struje
VII nedjelja, vježbe - Mjerenje naizmjeničnoe struje
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Mjerenje snage
IX nedjelja, vježbe - Mjerenje snage
X nedjelja, pred.- Mjerenje utrošene električne energije
X nedjelja, vježbe - Mjerenje utrošene električne energije
XI nedjelja, pred.- Mjerenje otpornosti
XI nedjelja, vježbe - Mjerenje otpornosti
XII nedjelja, pred.- Mjerenje kapacitivnosti
XII nedjelja, vježbe - Mjerenje kapacitivnosti
XIII nedjelja, pred.- Mjerenje induktivnosti
XIII nedjelja, vježbe - Mjerenje induktivnosti
XIV nedjelja, pred.- Mjerenje frekvencije i vremena
XIV nedjelja, vježbe - Mjerenje frekvencije i vremena
XV nedjelja, pred.- Mjerenje fazne razlike
XV nedjelja, vježbe - Mjerenje fazne razlike

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata računskih i laboratorijskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije u toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati ) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra ( administracija, upis, ovjera ) 2 x ( 8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati ( preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati ) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 36 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno prisustvo predavanjima i vježbama
Konsultacije	Nakon predavanja, ili u dogovoru sa studentima
Literatura	N. Miljković, Metode i instrumentacija za električna merenja, Univerzitet u Beogradu - Elektrotehnički fakultet, 2016 P. Krčum, Električna mjerenja, Sveučilište u Splitu, 2012 R. Dragović-Ivanović, Električna mjerenja, Zbirka riješenih zadataka, Univerzitet Crne Gore, 1997 Predavanja iz predmeta Metrologija električnih veličina, Niš, 2014 Rico A. R. Picone, Measurement: an introduction, Saint Martin’s University, 2017 John P. Bentley, Principles of Measurement Systems, Pearson Education Limited 1983, 2005 V. Bego, Mjerenja u elektrotehnici, Tehnička knjiga, Zagreb, 1979
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Laboratorijske vježbe: 5 poena Kolokvijum: 45 poena Završni ispit: 50 poena Prelazna ocjena (A-E) se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet	Nema.
Napomena	Nema.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNA ELEKTRONIKA

Naziv predmeta:

DIGITALNA ELEKTRONIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
113	Obavezan	5	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Poželjno je da student položi ispit iz predmeta Osnovi elektronike.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju osnovnim digitalnim kolima u različitim tehnologijama izrade, primjenama kola u praktičnim aplikacijama, kao i prednostima i nedostacima kola u zavisnosti od tehnologije izrade. Takođe, studenti kroz ovaj kurs uče programski jezik za opisivanje i analizu rada digitalnih kola.
Ishodi učenja	Nakon završenog kursa iz Digitalne elektronike, student koji položi predmet će biti osposobljen da: 1. Analizira osnovna logička kola u TTL i ECL tehnologiji (NI, NILI, I, ILI logička kola); 2. Analizira kola u CMOS i BiCMOS tehnologiji; 3. Predlaže rješenja logičkih funkcija u navedenim tehnologijama; 4. Tumači prednosti i ograničenja logičkih sklopova u navedenim tehnologijama; 5. Analizira princip rada i ilustruje napone u karakterističnim tačkama astabilnih i monostabilnih multivibratora; 6. Dizajnira i implementira kombinaciona logička kola korišćenjem programabilnih logčkih kola; 7. Opisuje i provjerava funkcionalnost digitalnih kola u ABEL i VHDL programskim jezicima; 8. Razlikuje osnovne tipove A/D i D/A konvertora i definiše osnovni princip rada pojedinih konvertora;
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Srdjan Stanković - nastavnik, Doc. dr Anđela Draganić - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, konsultacije, samostalni rad.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Kodiranje (Hammingov kod, Grayov kod, linijski kodovi - NRZ, Manchester kod,…)
I nedjelja, vježbe - Kodiranje (Hammingov kod, Grayov kod, linijski kodovi - NRZ, Manchester kod,…)
II nedjelja, pred.-Logička kola (Osnovni pojmovi – faktor grananja, margine šuma, disipacija snage; Bipolarni i tranzistor sa Šotki diodama kao invertor)
II nedjelja, vježbe Logička kola (Osnovni pojmovi – faktor grananja, margine šuma, disipacija snage; Bipolarni i tranzistor sa Šotki diodama kao invertor)
III nedjelja, pred.- Logička kola u RTL, DTL i TTL tehnologiji
III nedjelja, vježbe - Logička kola u RTL, DTL i TTL tehnologiji
IV nedjelja, pred.- Logička kola u CMOS i BiCMOS tehnologiji. Realizacija logičkih funkcija u CMOS tehnologiji.
IV nedjelja, vježbe - Logička kola u CMOS i BiCMOS tehnologiji. Realizacija logičkih funkcija u CMOS tehnologiji.
V nedjelja, pred.- Astabilni i monostabilni multivibratori u CMOS tehnologiji.
V nedjelja, vježbe - Astabilni i monostabilni multivibratori u CMOS tehnologiji.
VI nedjelja, pred.- Astabilni i monostabilni multivibratori sa tajmerom 555
VI nedjelja, vježbe - Astabilni i monostabilni multivibratori sa tajmerom 555
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Sekvencijalne mreže. Segmentni indikatori
VIII nedjelja, vježbe - Sekvencijalne mreže. Segmentni indikatori
IX nedjelja, pred.- Programabilna logička kola PLA
IX nedjelja, vježbe - Programabilna logička kola PLA
X nedjelja, pred.- Programabilna logička kola PAL
X nedjelja, vježbe - Programabilna logička kola PAL
XI nedjelja, pred.- Programiranje programabilnih PAL kola. Programski jezici VHDL i ABEL
XI nedjelja, vježbe - Programiranje programabilnih PAL kola. Programski jezici VHDL i ABEL
XII nedjelja, pred.- Programski jezici VHDL i ABEL
XII nedjelja, vježbe - Programski jezici VHDL i ABEL
XIII nedjelja, pred.- D/A konverzija
XIII nedjelja, vježbe - D/A konverzija
XIV nedjelja, pred.- A/D konverzija
XIV nedjelja, vježbe - A/D konverzija
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih i laboratorijskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije u toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5.0×30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno prisustvo nastavi, primjereno vladanje, pohađanje provjera znanja
Konsultacije	Nakon predavanja, a po potrebi po dogovoru.
Literatura	D. Živković, M. Popović: Impulsna i digitalna elektronika, Nauka, Beograd N. Tadić, S. Stanković. N. Lekić, M. Laković: Zbirka riješenih zadataka iz elektronike, ETF Podgorica.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNA OBRADA SIGNALA

Naziv predmeta:

DIGITALNA OBRADA SIGNALA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
116	Obavezan	5	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Izračunava direktnu i inverznu: Furijeovu transformaciju, diskretnu Furijeovu transformaciju i z-transformaciju diskretnog signala. 2. Ispituje linearnost, vremensku invarijantnost i stabilnost diskretnih sistema 3. Predloži način za realizaciju diskretnog sistema 4. Realizuje diskretni sistem koji mijenja zadati analogni sistem 5. Analizira uticaj šuma na izlazni signal linearnog vremenski invarijantnog diskretnog sistema
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENERGETSKA ELEKTRONIKA

Naziv predmeta:

ENERGETSKA ELEKTRONIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
129	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da vlada: 1. Opštim principima konverzije električne energije,, 2. Savremenim komponentama poluprovodničke tehnike (jednooperacionim i dvooperacionim ventilima) 3. Principima rada, primjenom i projektovanjem poluprovodničkih monofaznih, trofaznih i višefaznih ispravljača/mrežno komutovanih invertora, odn. AC/DC konvertorima, 4. Principima rada, topološkim šemama, primjenom i projektovanjem DC/DC poluprovodničkih pretvarača (Buck, Boost, Buck/Boost i Ćuk čoperima), sa direktnim i izolovanim terminalima, 5. Principima rada, topološkim šemama, primjenom i projektovanjem DC/AC poluprovodničkih monofaznih i višefaznih konvertora (invertora); principima i primjenom PWM i ŠIR modulacije u cilju eliminacije viših harmonika napona i struje, 6. Principima rada, topološkim šemama, primjenom i projektovanjem HVDC poluprovodničkih sistema prenosa električne energije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RAČUNARSKI INTERFEJSI I PERIFERIJE

Naziv predmeta:

RAČUNARSKI INTERFEJSI I PERIFERIJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
136	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RADIOKOMUNIKACIJE

Naziv predmeta:

RADIOKOMUNIKACIJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
141	Obavezan	6	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti za slušanje i polaganje predmeta, ali je poželjno da studenti prethodno polože Osnove telekomunikacija i Digitalne telekomunikacije
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa karakteristikama radio kanala na HF, VHF i UHF opsezima, kao i rješenjima na fizičkom i nivou linka za aktuelne radio sisteme na ovim frekvencijskim opsezima.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: - Opiše najbitnije karakterstike radio kanala na MF, HF, VHF i UHF opsezima i mehanizme propagacije radio talasa na ovim učestanostima - Definiše parametre za opis vremenski promjenljivih radio kanala, kao i da izvrši klasifikaciju disperzivnih radio kanala - Analizira parametre radio kanala, i na osnovu toga izabere optimalna rješenja za prenos radio signala pri zadatim uslovima - Razumije koncepte prenosa signala proširenim spektrom i OFDM modulacionom tehnikom - Uporedi karakteristike različitih tehnika višestrukog pristupa radio kanalu - Opiše najbitnije karakteristike fizičkog i MAC sloja različitih radiokomunikacionih sistema (mobilni celularni sistemi, WLAN, LPWAN, itd.) i predstavi konceptna rješenja za buduće radiokomunikacione sisteme - Razumije uticaj radiofrekvencijskog (RF) zračenja na životnu sredinu i definiše parametre za opis uticaja RF zračenja na zdravlje ljudi - Ispravno koristi različitu eksperimentalnu i mjernu telekomunikacionu opremu i mjeri osnovne parametre radio emisije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Enis Kočan Saradnica: BSc Ana Jeknić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, praktična nastava, konsultacije, samostalni rad

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Osnovni radiokomunikacioni pojmovi. Uticaj radiofrekvencijskog zračenja na zdravlje ljudi
I nedjelja, vježbe - Jedinice za antensko pojačanje. Uticaj RF zračenja na zdravlje ljudi
II nedjelja, pred.-Radio kanal. Mehanizmi prostiranja na MF, HF, UHF i VHF opsezima
II nedjelja, vježbe Budžet linka
III nedjelja, pred.- Karakteristike vremenski promjenljivog radio kanala. Propagacioni modeli
III nedjelja, vježbe - Gubici usled propagacije
IV nedjelja, pred.- Shadow feding i multipath feding. Klasifikacija disperzivnih radio kanala
IV nedjelja, vježbe - Analiza vremenski promjenljivih kanala
V nedjelja, pred.- Izbor digitalne modulacije
V nedjelja, vježbe - Poređenje performansi različitih digitalnih modulacija u kanalu sa fedingom
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- EVM, MER, BER, ergodični kapacitet. Analiza kvaliteta prenosa
VII nedjelja, vježbe - Mjere za ocjenu kvaliteta prenosa signala radiokomunikacionim sistemima
VIII nedjelja, pred.- Metode za poboljšanje kvaliteta prenosa (bit interleaving, FEC, ARQ, ekvalizacija, diverziti tehnike, tehnike kombinovanja, MIMO)
VIII nedjelja, vježbe - Analiza poboljšanja performansi primjenom različitih tehnika
IX nedjelja, pred.- Koncept prenosa proširenim spektrom. Prenos višestrukim nosiocima - OFDM.
IX nedjelja, vježbe - Dimenzionisanje parametara OFDM sistema
X nedjelja, pred.- Tehnike višestrukog pristupa
X nedjelja, vježbe - Poređenje TDMA, FDMA; CDMA i OFDMA tehnika višestrukog pristupa
XI nedjelja, pred.- Rješenja na fizičkom i MAC nivou za mobilne celularne sisteme
XI nedjelja, vježbe - Budžet linka za mobilne celularne sisteme. Osjetljivost prijemnika. Dinamički opseg
XII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Primjeri radiokomunikacionih sistema (WLAN, LPWAN, WSN)
XIII nedjelja, vježbe - Parametri različitih IEEE 802.11 standarda
XIV nedjelja, pred.- Trendovi i konceptna rješenja za narednu generaciju radiokomunikacionih sistema
XIV nedjelja, vježbe - Full-dupleks prenos, optički bežični prenos, pametne rekonfigurabilne površine
XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume i seminarski rad.
Konsultacije	Konsultacije sa predmetnim nastavnikom u dogovorenim terminima, tokom kompletnog semestra.
Literatura	Materijal sa predavanja. Andreas F. Molisch, Wireless Communications, John Wiley & Sons, 3rd edition, 2023.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Prvi kolokvijum nosi 20 poena, - Drugi kolokvijum nosi 25 poena, - Seminarski rad nosi 15 poena, - Završni ispit 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OPTIČKE KOMUNIKACIJE

Naziv predmeta:

OPTIČKE KOMUNIKACIJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
142	Obavezan	6	6	3+1+.5

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa osnovnim elementima prenosa signala optičkim komunikacionim sistemima. Izučavaju se tipovi optičkih vlakana, mehanizmi prostiranja u optičkim vlaknima, modulacioni postupci, mjerenja na optičkim vlaknima, pojave koje ograničavaju brzinu prostiranja signala u optičkom vlaknu, osnovni principi optičkih komutacionih sistema i multipleksiranje po talasnim dužinama uključujući i DWDM. Takodje se studenti upoznaju sa optičkim priborom i alatima i sa osnovnim tipovima kablova sa optičkim vlaknima.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: - Stekne generalni uvid u koncept optičkih komunikacija. - Razumije način prostiranja svjetlosti kroz optička vlakna i identifikuje probleme koji se javljaju u tom procesu. - Objasni bitne karakteristike optičkog predajnika i prijemnika. - Objasni karakteristike mrežnih čvorišta u optičkim mrežama. - Razumije multipleksiranje po talasnim dužinama. - Uspostavlja optičku vezu i parametrizuje njene karakteristike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Zoran Veljović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, konsultacije, samostalni rad.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Evolucija optičkih komunikacionih sistema.
I nedjelja, vježbe - Izazovi u razvoju optičkih komunikacionih sistema.
II nedjelja, pred.-Optička vlakna. Prostiranje kroz optička vlakna. Impulsni odziv vlakna.
II nedjelja, vježbe Analiza strukture optičkog vlakna.
III nedjelja, pred.- Efekti disperzije i slabljenja na optičkom vlaknu.
III nedjelja, vježbe - Analiza tipova disperzije na optičkom vlaknu.
IV nedjelja, pred.- Kablovi sa optičkim vlaknima. Optički konektori, adapteri, optički pribor i alati.
IV nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa različitim tipovima optičkih vlakana.
V nedjelja, pred.- Optički predajnici, pojačanje lasera, tipovi povratne sprege lasera, dinamičke karakteristike.
V nedjelja, vježbe - Upoznavanjem sa pasivnim optičkim elementima.
VI nedjelja, pred.- Optički prijemnici, fotodetektori. Šumovi.
VI nedjelja, vježbe - Analiza rada optičkih predajnika.
VII nedjelja, pred.- Dizajn predajnika i prijemnika. Kriterijum snage i propusnog opsega.
VII nedjelja, vježbe - Analiza rada optičkih prijemnika.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum.
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum.
IX nedjelja, pred.- Ograničenja prenosa zbog linearnih i nelinearnih izobličenja.
IX nedjelja, vježbe - Analiza izobličenja pri prenosu optičkim vlaknom.
X nedjelja, pred.- Komponente optičke mreže.
X nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa komponentama optičke mreže.
XI nedjelja, pred.- Optička mreža sa talsnim multipleksiranjem (WDM).
XI nedjelja, vježbe - Analiza WDM multipleksa.
XII nedjelja, pred.- Optički komutatori i optički ADM.
XII nedjelja, vježbe - Analiza rada optičkih komutatora.
XIII nedjelja, pred.- Mjerenja parametara optičkog linka.
XIII nedjelja, vježbe - Mjerenja parametara na konkretnom optičkom linku.
XIV nedjelja, pred.- Izvođenje stručne prakse kod telekomunikacionih operatora.
XIV nedjelja, vježbe - Izvođenje stručne prakse kod telekomunikacionih operatora.
XV nedjelja, pred.- Odbrana seminarskih radova.
XV nedjelja, vježbe - Odbrana seminarskih radova.

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 30 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno prisustvo svim oblicima nastave.
Konsultacije	U dogovoru sa studentima.
Literatura	[1] Aleksandar Marinčić, Optičke telekomunikacije, Univerzitet u Beogradu, Beograd,1997. [2] John M. Senior, Optical Fiber Communications, Principles and Practice, 2nd Edition, Pearson Education Ltd,1992. [3] M.Bjelica,P.Matavulj,D.Gvozdić, Zbirka zadataka iz optičkih telekomunikacija, akademska misao, Beograd, 2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum nosi 50 poena, a završni ispit 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / TELEKOMUNIKACIONE MREŽE

Naziv predmeta:

TELEKOMUNIKACIONE MREŽE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
144	Obavezan	6	7	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa osnovama telekomunikacionih mreža. Izučavaju se najznačajnije tehnologije telekomunikacionih mreža, sa posebnim osvrtom na osnove teorije telekomunikacionog saobraćaja.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Razumije principe i metode prenosa informacija telekomunikacionim mrežama 2. Opiše arhitekturu i funkcije telekomunikacione mreže 3. Objasni značenje pojma mrežnog protokola i ukratko opisije primjere najznačajnih telekomunikacionih protokola 4. Objasni pojam telekomunikacionog servisa i predstavi primjere iz prakse 5. Objasni sledeće funkcije telekomunikacione mreže: kontrola greške, kontrola zagušenja, kontrola protoka i pouzdani prenos. 6. Objasni i primijeni osnovne koncepte modelovanja telekomunikacionih mreža
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof.dr Igor Radusinovic / Doc.dr Slavica Tomovic
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, konsultacije i samostalni rad.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u telekomunikacione mreže
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Internet. Principi telekomunikacionih mreža
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Ethernet
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Wi-Fi
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Internet protokoli
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Transportni protokoli
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Modelovanje u telekomunikacionim mrežama
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- 4G
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- QoS
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Fizički nivo u telekomunikacionim mrežama
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Komutacioni sistemi. Overlay mreže. P2P
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Senzorske mreže. IoT.
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- SDN. NFV.
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- 5G
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 4 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno prisustvo nastavi i pristupanje provjerama znanja.
Konsultacije	Svakog ponedjeljka i srijede od 12 do 13h.
Literatura	1. Jean Walrand and Shyam Parekh, Communication Networks: A Concise Introduction, Morgan & Claypool, 2nd edition, 2018 2. William Stallings, Foundations of Modern Networking: SDN, NFV, QoE, IoT, and Cloud, Addison-Wesley Professional, 2016 3. Nader F. Mir, Computer and Communication Network, Second edition, Prentice Hall, 2015 4. F.Gebali, „Analysis of Computer and Communication Networks“, Springer, 2008
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum - 40 poena Praktičan rad - 20 poena Završni ispit - 40 poena
Posebne naznake za predmet	Predavanja i vježbe se moguorganizvati u grupama do 40 studenata. U slučaaju potrebe nastava se može organizovati i na engleskom jeziku.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / EKSPERTNI SISTEMI

Naziv predmeta:

EKSPERTNI SISTEMI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
146	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Položeni Programiranje I i II
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa savremenim inteligentnim informacionim sistemima, odnosno praktičnim dometima vještačke inteligencije, te se osposobljavaju za kreiranje ekspertnih sistema različite namjene
Ishodi učenja	Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Objasni pojam, karakteristike i arhitekturu ekspertnih sistema, te pojam inženjerstva znanja. Prepozna probleme koje je moguće riješiti pretraživanjem. Definiše probleme pretraživanja, razumije podjelu na slijepe i informisane algoritme pretraživanja i primijeni iste u rješavanju odgovarajućih problema. Prepozna probleme koji su pogodni za rješavanje osnovnim tehnikama nauke o podacima (data science). Primijeni osnovne tehnike nauke o podacima. Kreira ekspertne sisteme korišćenjem Experta bibliteke u Python-u.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Vesna Popović-Bugarin - predavanje, Danilo Planinić - vježbe
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe u računarskoj učionici. Učenje i izrada seminarskog rada. Konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Opšte o prirodnoj i vještačkoj inteligenciji. Istorijat vještačke inteligencije.
I nedjelja, vježbe - Primjeri ekspertnih sistema programiranih u CLIPS-u i Jess-u. Primjeri poznatih ekspertnih sistema (Eliza...).
II nedjelja, pred.-Arhitektura ekspertnih sistema (ES), pojam ES. Predstavljanje znanja.
II nedjelja, vježbe Zadaci koji ilustruju koncepte predstavljanja znanja.
III nedjelja, pred.- Pretraživanje, definisanje problema koji mogu biti rješeni pretraživanjem, strategije pretraživanja.
III nedjelja, vježbe - Zadaci koji ilustruju koncepte predstavljanja znanja, definisanja problema koji mogu biti riješeni pretraživanjem i osnovnih strategija pretraživanja.
IV nedjelja, pred.- Usmjerene strategije pretraživanja
IV nedjelja, vježbe - Zadaci koji ilustruju upotrebu usmjerenih strategija pretraživanja.
V nedjelja, pred.- Odabir heurističkih funkcija. Planinarenje.
V nedjelja, vježbe - Zadaci koji uključuju upotrebu usmjerenih strategija pretraživanja. Definisanje i selekcija heuristika.
VI nedjelja, pred.- I kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Nauka o podacima. K najbližih susjeda.
VII nedjelja, vježbe - Realizacija problema koji se rješavaju metodom K najbližih susjeda u Python-u.
VIII nedjelja, pred.- „Naivne“ Bajesove mreže.
VIII nedjelja, vježbe - Realizacija problema koji se rješavaju metodom „Naivnih“ Bajesovih mreža u Python-u.
IX nedjelja, pred.- Sistemi za davanje preporuka.
IX nedjelja, vježbe - Realizacija sistema za davanje preporuka u Python-u.
X nedjelja, pred.- Stabla odlučivanja.
X nedjelja, vježbe - Realizacija problema koji se rješavaju metodom stabla odlučivanja u Python-u.
XI nedjelja, pred.- II kolokvijum
XI nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XII nedjelja, pred.- Eskperta – Uvod (činjenice, pravila)
XII nedjelja, vježbe - Eskperta – Uvod (činjenice, pravila)
XIII nedjelja, pred.- Eksperta – uparivanje šablona, ograničavači vrijednosti polja
XIII nedjelja, vježbe - Realizacija problema planiranja u Experti
XIV nedjelja, pred.- Eksperta – složeno uparivanje šablona
XIV nedjelja, vježbe - Realizacija jednostavne igrice u Experti
XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum

Opterećenje studenta	nedjeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računarskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rješavaju praktične probleme čija rješenja javno izlažu.
Konsultacije	Po potrebi i u dogovoru sa studentima.
Literatura	Osnovna – Materijal sa predavanja i vježbi (skripta), Dragan Bojić, Miloš Gligorić, Boško Nikolić: Zbirka zadataka iz Ekspertskih sistema, Beograd, 2009 Dodatna – S.J.Russell, P.Norvig: Aritificial Intelligence, A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd ed., 2002. Joseph C. Giarratano, Gary D. Riley.: Expert Systems: Principles and Programming, Prentice Hall, 2nd ed., 2002. (za savladavanje gradiva i izradu seminarskog rada)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: • Domaći zadaci i aktivnost na predavanjima: 25 poena; • Prvi kolokvijum 25 poena; • Drugi kolokvijum 35 poena • Realizacija ekspertnog sistema i rad se ocjenjuje maksimalno sa 15 poena;
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / BAZE PODATAKA

Naziv predmeta:

BAZE PODATAKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
147	Obavezan	6	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Projektuje i napravi jednostavnu relacionu bazu podataka; Napravi složene SQL upite nad relacionom bazom podataka; Upravlja pravima pristupa podacima u relacionoj bazi podataka; Sastavi jednostavne PL/SQL programe, funkcije i trigere; Upotrebi ORACLE i MySQL višekorisničku serversku platformu za razvoj baza podataka.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Miloš Daković, Prof. dr Vesna Popović-Bugarin, BSc Danilo Planinić
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI

Naziv predmeta:

ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
162	Obavezan	3	3	2+0+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 1 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / FIZIKA

Naziv predmeta:

FIZIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
945	Obavezan	1	7	3+2+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke osposobljava studente za proučavanje prirodnih pojava iz područja fizike, omogućava im da usvoje jezik i metode koje se koriste pri proučavanju fizičkih pojava i upoznaje studente sa glavnim konceptima i teorijama koje uokviruju naša znanja o materijalnom svijetu.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni suštine procesa u osnovnim oblastima opšte fizike; 2. Primjenjuje matematički formalizam neophodan za kvalitativnu i kvantitativnu analizu u ovim oblastima; 3. Upotrebljava osnovne eksperimentalne metode u okviru kojih statistički i grafički analizira dobijene rezultate mjerenja; 4. Upotrebljava naučnu i stručnu literaturu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof. dr Mara Šćepanović- nastavnik,
Metod nastave i savladanja gradiva	predavanja, rašunske vježbe, laboratorijske vježbe, učenje, samostalma izrada zadataka, konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Detaljno predstavljanje plana organizacije predavanja i ispita studentima. Uvod u fizičku mehaniku; kinematika;
I nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
II nedjelja, pred.-Dinamika; zakoni održanja; usmeno ispitivanje; upoznavanje sa laboratorijom
II nedjelja, vježbe izrada izabranih zadataka
III nedjelja, pred.- Oscilacije;
III nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
IV nedjelja, pred.- Talasi; mehanika tečnosti i gasova;
IV nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
V nedjelja, pred.- Mehanika tečnosti i gasova,
V nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
VI nedjelja, pred.- Uvod u termofiziku;
VI nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
VII nedjelja, pred.- Termofizika; osnovi termodinamike;
VII nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
VIII nedjelja, pred.- kolokvijum;
VIII nedjelja, vježbe - kolokvijum;
IX nedjelja, pred.- Geometrijska optika;
IX nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
X nedjelja, pred.- Fizička (talasna) optika;
X nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
XI nedjelja, pred.- Uvod u atomsku fiziku;
XI nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
XII nedjelja, pred.- Uvod u kvantnu fiziku;
XII nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
XIII nedjelja, pred.- Postulati kvantne mehanike;
XIII nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
XIV nedjelja, pred.- Uvod u nuklearnu fiziku;
XIV nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka
XV nedjelja, pred.- priprema za završni ispit
XV nedjelja, vježbe - izrada izabranih zadataka

Opterećenje studenta	Nastava i završni ispit: (10 sati) x 16 = 160 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati) = 20 sati Ukupno opterećenje za predmet 7.5x30 = 225 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita do 45 sati Struktura opterećenja: 160 sati. (Nastava)+20 sati (Priprema)+45 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	redovno praćenje nastave, rad u laboratoriji, izrada kolokvijuma i završnog ispita,
Konsultacije	nastavnik (kabinet 211) : svaki radni dan u 12 časova
Literatura	: Halliday, Resnick and Walker: Fundamentals of Physics (7th edition); Janjić, Bikit i Cindro: Opšti kurs fizike I i II; Traparić, Teterin i Vukčević: Zbirka zadataka iz fizike Dimić i Mitrović: Zbirka zadataka iz fizike D; Irodov: Zadaci iz opšte fizike Vučić: Osnovna mjerenja u fizici
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- 6 laboratorijskih vježbi se ocjenjuju sa ukupno 6poena (po 1 poen za svaku uspješno uradjenu laboratorijsku vježbu). - kolokvijum-34 poena - Završni ispit-60 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet	nema
Napomena	Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti od dr Mare Šćepanović

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OPERATIVNI SISTEMI

Naziv predmeta:

OPERATIVNI SISTEMI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
957	Obavezan	4	4	3+0+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje studenata sa pojmom, značajem i osobinama modernih OS-ova. Izučavanje razvoja i strukture operativnih sistema, principa njihovog funkcionisanja i pravaca razvoja. Predmet pokriva osnovne koncepte operativnih sistema: upravljanje procesima i nitima, upravljanje memorijom, upravljanje fajlovima, upravljanje I/O uređajima, upravljanje procesorom i sigurnost. Dio kursa je posvećen praktićnom radu na najkorišćenijim operativnim sistemim (Linux i Windows)
Ishodi učenja	Po završetku ovog kursa student će moći da: 1. Definiše i protumači osnovne osobine savremenih OS, opiše njihov razvoj i razlikuje module iz kojih se sastoje. 2. Razlikuje i opisuje funkcije svih modula OS kao i pojmova koji se pojavljuju u teoriji i primjeni OS-ova. 3. Utvrđuje, upoređuje i kritički ocjenjuje parametre i performanse OS i njihov značaj za cjelokupne performanse računarskog sistema 4. Stekne napredni uvid u dvije familije operativnih sistema: Windows i Unix-like (Linux) 5. Uradi osnovne administratorske zadatke u virtualnom okruženju (Virtual PC - Windows) i na udaljenom hostu (Linux).
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Božo Krstajić Mr Žarko Zečević
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i izrada laboratorijskih vježbi u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Korišćenje savremenih didaktičkih sredstava iz oblasti elektronskog učenja. Konsultacije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u operativne sisteme. Značaj, osobine i djelovi modernih OS.
I nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
II nedjelja, pred.-Identifikovanje modula OS i njihove funkcije.
II nedjelja, vježbe Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
III nedjelja, pred.- Modul za upravljanje procesima i nitima
III nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
IV nedjelja, pred.- Modul za upravljanje fajlovima: (FAT, NTFS, ext3, ...).
IV nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
V nedjelja, pred.- Modul za upravljanje radnom memorijom i virtualna memorija.
V nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
VI nedjelja, pred.- Primjer OS:Windows (struktura, performanse, interfejs i naredbe)
VI nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
VII nedjelja, pred.- I kolokvijum.
VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum.
VIII nedjelja, pred.- Modul za upravljanje ulazno-izlaznim uređajima
VIII nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
IX nedjelja, pred.- Modul za upravljanje procesorom.
IX nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
X nedjelja, pred.- Pojava i rješavanje živih i mrtvih petlji i administriranje OS.
X nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
XI nedjelja, pred.- Sigurnost OS.
XI nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
XII nedjelja, pred.- Primjer OS: Linux (struktura, performanse, interfejs i naredbe)
XII nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
XIII nedjelja, pred.- II kolokvijum
XIII nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XIV nedjelja, pred.- Skriptno programiranje (shell script)
XIV nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
XV nedjelja, pred.- Distribuirani računarski sistemi (HPC; Cloud; Fog; Edge)
XV nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijski koncept.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 min Struktura: 3 sat predavanja 1 sata laboratorijskih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju testove, urade laboratorijske vježbe i oba kolokvijuma
Konsultacije	Jednom nedjeljno po 2 sata i po potrebi elektronskim putem.
Literatura	A. Silberschatz, P. Galvin, G Gagne: Operating systems concepts, John Wiley&Sons, 2003 Božo Krstajić, Operativni sistremi, autorizovana skripta, Podgorica 2005 (www.os.cg.ac.yu) Božo Krstajić, Operativni sistremi, predavanja u elektronskoj formi, Podgorica 2005 (www.os.cg.ac.yu)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Testovi, domaći i laboratorijske vježbe se ocjenjuje sa ukupno 10 poena, - Dva kolokvijuma (ukupno 45 poena) - Završni ispit 45 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK I

Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1263	Obavezan	1	2	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika na nivou B 2.3 kako bi pratili ovu nastavu.
Ciljevi izučavanja predmeta	Usvajanje terminologije iz oblasti elektrotehnike; ovladavanje naprednim gramatičkim i leksičkim strukturama; aktivno služenje jezikom na stručne i opšte teme.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita, student će moći da: - razlikuje, razumije i koristi terminologiju iz jezika struke na nivou C1.1, - razumije poruke popularno-stručnih tekstova, kao i opštih tekstova, na engleskom jeziku, na nivou C1.1, - ostvari samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku na nivou C1.1, - da integrišući osnovne jezičke i gramatičke strukture izrazi i obrazloži svoje ideje kroz različite govorne vještine, na nivou C1.1.“
Ime i prezime nastavnika i saradnika	dr Dragana Čarapić
Metod nastave i savladanja gradiva	Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi; samostalno, u paru, u grupi; diskusije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Unit 1 – Home and away
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Unit 1 – The Tense system; compounds
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Unit 1 – Stop & Check
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Unit 2 – Been there, Got the T-shirt
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Unit 2 - Present Perfect Simple and Continuous; Verbs make&do
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Unit 2 - – Stop & Check
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Mid-term test
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Unit 3 – News and Views
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Unit 3 – Narrative tenses
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Unit 3 - Stop & Check
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Mid-term make up
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Unit 4 – The Naked Truth
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Unit 4 – Prefixes, negatives, antonyms in context
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Unit 4 – Stop & Check
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Progress Test
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohađanje nastave i izrada kolokvijuma i završnog ispita. Nastavnik može da odredi druge obaveze u obliku domaćih zadataka, prezentacija i sl.
Konsultacije
Literatura	John and Liz Soars: Headway Upper-Intermediate, Fourth Edition, (Units1–4), OUP.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	prisustvo – 6.5 bodova (13 nedjelja x 0.5 poena na svako prisustvo) kolokvijum–43.5 boda završniispit–50bodova Prelaznaocjenasedobijaakosekumulativnosakupinajmanje 50bodova
Posebne naznake za predmet
Napomena	E-mail: draganac@ucg.ac.me

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MEDICINSKA ELEKTRONIKA

Naziv predmeta:

MEDICINSKA ELEKTRONIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1299	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTROENERGETIKE

Naziv predmeta:

OSNOVI ELEKTROENERGETIKE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1387	Obavezan	4	4.5	2+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti drugim predmetima.
Ciljevi izučavanja predmeta	Predmet je koncipiran tako da se studenti studijskog programa Elektronika, telekomunikacije i računari upoznaju sa osnovnim pojmovima, zakonitostima i karakteristikama energetike i elektroenergetskih sistema i njihovih sastavnih dijelova, kao i sa problemima koji se javljaju prilikom normalnih i havarijskih stanja ovih sistema. Na vježbama i obilascima studenti se bliže upoznaju sa materijom prezentiranom na predavanjima, i u prilici su da uživo vide veliki dio elemenata sa kojima su teorijski upoznati.
Ishodi učenja	Po završetku ovog predmeta student će moći da: 1. Pravilno tumači i interpretira značaj i ulogu energije, a posebno električne energije i elektroenergetskih sistema. 2. Objasni tehnološke procese dobijanja električne energije iz različitih izvora energije. 3. Objasni i analizira značaj, strukturu i ulogu pojedinih elemenata elektroenergetskih sistema: elektrana, visokonaponskih razvodnih postrojenja, prenosnih i distributivnih sistema i potrošačkih mreža i kategorija potrošaća i njihove karakteristike. 4. Navede i objasni različita havarijska stanja koja se mogu javiti u elektroenergetskim sistemima, kao i principe zaštite i upravljanja elektroenergetskim sistemima. 5. Navede i objasni rezervne izvore napajanja i načine mjerenja i tarifiranja električne energije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Vladan Radulović - nastavnik, Mr Vladan Durković - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe, video i CD prezentacije, obilasci elektroenergteskih postrojenja i elektrana. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvodne napomene. Značaj energije, osnovni principi, trendovi razvoja. Terminologija u energetici;
I nedjelja, vježbe - Mjerne jedinice u elektroenergetici.
II nedjelja, pred.-Klasifikacija oblika energije (primarni, transformisani i korisni oblici energije);
II nedjelja, vježbe Određivanje gubitaka pri transformacijama energije.
III nedjelja, pred.- Osnovne informacije o funkcijama i strukturi ees-a. Potrošnja el. energije i kategorije potrošača;
III nedjelja, vježbe - Modelovanje potrošača.
IV nedjelja, pred.- Dnevni, mjesečni i godišnji dijagrami opterećenja;
IV nedjelja, vježbe - Proračun karakterističnih parametara dnevnog dijagrama opterećenja.
V nedjelja, pred.- Pokazatelji i norme kvaliteta el. energije vezane za napon i učestanost;
V nedjelja, vježbe - Proračun pokazatelja kvaliteta.
VI nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - -
VII nedjelja, pred.- Izvori el. energije (HE, TE i alternativni izvori). Generatori – osnovne tehničke informacije;
VII nedjelja, vježbe - Generatori
VIII nedjelja, pred.- Nadzemni i kablovski vodovi – osnovne karakteristike i izvedbe. Proračuni pada napona i gubitaka snage.
VIII nedjelja, vježbe - Proračuni pada napona i gubitaka snage.
IX nedjelja, pred.- Razvodna postrojenja (transformator i ostali elementi postrojenja);
IX nedjelja, vježbe - Transformatori
X nedjelja, pred.- Prenosne, distributivne i potrošačke mreže;
X nedjelja, vježbe - Modelovanje prenosnih, distributivnih i potrošačkih mreža
XI nedjelja, pred.- Opasnosti i zaštita od el. udara. Kvarovi u mrežama (kratki spoj i zemljospoj);
XI nedjelja, vježbe - Kvarovi u mrežama (kratki spoj i zemljospoj);
XII nedjelja, pred.- Principi relejne zaštite i upravljanja elektroenergetskim sistemima. SCADA sistemi;
XII nedjelja, vježbe - Podešavanje relejne zaštite.
XIII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum.
XIII nedjelja, vježbe - -
XIV nedjelja, pred.- Rezervni izvori napajanja. Mjerenje i tarifiranje el. energije.
XIV nedjelja, vježbe - Rezervni izvori napajanja.
XV nedjelja, pred.- Uticaj elektroenergetike na okolinu.
XV nedjelja, vježbe - -

Opterećenje studenta	Nastava i završni ispit: (6 sati) x 16 = 96 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati) = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet 4.5x30 = 135 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 27 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 135 sati) Struktura opterećenja: 96 sati (Nastava)+12 sati (Priprema)+27 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
4.5 kredita x 40/30=6 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 0 minuta x 16 =96 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 0 minuta x 2 =12 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4.5 x 30=135 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 27 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 96 sati i 0 minuta (nastava), 12 sati i 0 minuta (priprema), 27 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i odrade oba kolokvijuma.
Konsultacije	Svakog radnog dana od 10 do 12h
Literatura	1. Skripta: Sreten Škuletić: Osnovi elektroenergetike, kopija predavanja, 2005 2. Hrvoje Požar: “Osnovi energetike” I, II, III, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 3. Božo Udovičić: “Elektroenergetika“,Školska knjiga, Zagreb, 1993.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prvi kolokvijum: 40 poena Drugi kolokvijum: 60 poena
Posebne naznake za predmet	U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ANALOGNIH TELEKOMUNIKACIJA

Naziv predmeta:

OSNOVI ANALOGNIH TELEKOMUNIKACIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1409	Obavezan	5	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti drugim predmetima.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa osnovnim elementima analize signala i sistema. Izučavaju se analogni modulacioni postupci, kao i kvalitet prenosa u analognim sistemima.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Klasifikuje tipove signala koji se koriste u telekomunikacijama i funkcije najbitnijh telekomuniacionih sklopova 2. Definiše karateristike linearnih telekomunikacionih sistema i opiše njihov uticaj na prenos signala 3. Na osnovu sprovedene matematičke analize, utvrdi amplitudski spektar, odnosno spektralne gustine amplitude različitih periodičnih i aperiodičnih signala, respektivno. 4. Definiše najbitnije osobine analognih modulacionih postupaka, i predstavi šeme realizacije odgovarajućih predajnika i prijemnika 5. Analitički uporedi performanse karakterističnih analognih telekomunikacionih sistema sa stanovišta uticaja bijelog Gauss-ovog šuma na kvalitet prenosa signala 6. Ispravno koristi mjerne uređaje za snimanje vremenskih i frekvencijskih oblika signala, kao i da eksperimentalno realizuje osnovne tipove primopredajnika amplitudski i frekvencijski modulisanih signala.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Milica Pejanović-Djurišić (predavanja), Doc. dr Enis Kočan (računske vježbe), mr Uglješa Urošević (laboratorijske vježbe)
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Priroda poruka i signala. Analiza periodičnih signala.
I nedjelja, vježbe - Analiza periodičnih signala.
II nedjelja, pred.-Analiza aperiodičnih signala. Slučajni signali. Uloga i značaj harmonijske analize signala.
II nedjelja, vježbe Analiza aperiodičnih signala. Slučajni signali.
III nedjelja, pred.- Prenos signala kroz linearne sisteme. Izobličenja signala.
III nedjelja, vježbe - Prenos signala kroz linearne sisteme. Izobličenja signala.
IV nedjelja, pred.- Uticaj propusnog opsega sistema na izobličenje signala. Modulacije.
IV nedjelja, vježbe - Uticaj propusnog opsega sistema na izobličenje signala. Modulacije.
V nedjelja, pred.- Amplitudska modulacija. AM-KAM modulacija.
V nedjelja, vježbe - Amplitudska modulacija. AM-KAM modulacija.
VI nedjelja, pred.- AM-2BO modulacija. AM-1BO modulacija.
VI nedjelja, vježbe - AM-2BO modulacija. AM-1BO modulacija.
VII nedjelja, pred.- Demodulacija AM signala. Prenos multipleksnih signala.
VII nedjelja, vježbe - Demodulacija AM signala. Prenos multipleksnih signala.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Ugaona modulacija.Spektar UM signala
IX nedjelja, vježbe - Ugaona modulacija.Spektar UM signala
X nedjelja, pred.- FM modulatori. Demodulacija FM signala.
X nedjelja, vježbe - FM modulatori. Demodulacija FM signala.
XI nedjelja, pred.- Slučajni šum. Karakteristike uskopojasnog šuma.
XI nedjelja, vježbe - Slučajni šum. Karakteristike uskopojasnog šuma.
XII nedjelja, pred.- Uticaj šuma na prenos amplitudski modulisanih signala.
XII nedjelja, vježbe - Uticaj šuma na prenos amplitudski modulisanih signala.
XIII nedjelja, pred.- Uticaj šuma na prenos ugaono modulisanih signala.
XIII nedjelja, vježbe - Uticaj šuma na prenos ugaono modulisanih signala.
XIV nedjelja, pred.- Termin za popravljanje kolokvijuma.
XIV nedjelja, vježbe - Termin za popravljanje kolokvijuma.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit

Opterećenje studenta	Broj sati: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Broj sati: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat laboratorijskih vježbi 3 sata samostalnog rada.
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju laboratorijske vježbe i rade kolokvijum.
Konsultacije	Konsultacije u dogovorenom terminu tokom kompletnog semestra
Literatura	- Ilija Stojanović, Osnovi telekomunikacija, Naučna knjiga, Beograd, 1990. - B.P.Lathi, Modern Digital and Analog Communications Systems, California State University, Sacramento. - Zorka Stojanović i ostali, Zbirka zadataka iz Osnova telekomunikacija, Naučna knjiga, Beograd, 1998.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Priprema, obrada i odbrana laboratorijskih vježbi vrednuje se sa 12 poena (4 vježbe po 3 poena), - Kolokvijum nosi 38 poena - Završni ispit nosi 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ORGANIZACIJA I ARHITEKTURA RAČUNARA I

Naziv predmeta:

ORGANIZACIJA I ARHITEKTURA RAČUNARA I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1410	Obavezan	2	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI DIGITALNIH TELEKOMUNIKACIJA

Naziv predmeta:

OSNOVI DIGITALNIH TELEKOMUNIKACIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1412	Obavezan	6	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti drugim predmetima.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa impulsnim postupcima modulacije, teoremom o odabiranju, modulacionim postupcima za konveziju analognih signala u digitalne, kao i sa osnovnim digitalnim modulacionim postupcima (ASK, FSK, PSK i QAM). Izučavaju se uslovi prenosa bez intersimbolske interferencije, kao i ocjena kvalieta prenosa u digitalnim sistemima.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opiše korake u postupku digitalizacije analognog signala 2. Razlikuje tipove impulsnih modulacija i definiše njihove karakteristike 3. Uporedi osnovne karakteristike impulsno kodne modulacije, delta modulacije, adaptivne delta i diferencijalne impulsno kodne modulacije. 4. Objasni princip realizacije vremenskog multipleksa i definiše parametre E1 i T1 multipleksnih sistema 5. Definiše Nyquist-ove kriterijume za prenos digitalnih signala bez intersimbolske interferencije (ISI), kao i da opiše rješenje za smanjenje nivoa ISI 6. Analitički ocijeni kvalitet prenosa digitalnih signala sa stanovišta vjerovatnoće greške po bitu (BER) 7. Definiše karakteristike podešenog filtra i načine njegove realizacije 8. Objasni najbitnije tipove digitalnih modulacionih postupaka, opiše njihove karakteristike i analitički evaluira performanse u zavisnosti od tipa primijenjenih prijemnika
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Milica Pejanović-Djurišić (predavanja); Doc. dr Enis Kočan (računske vježbe); mr Uglješa Urošević (laboratorijske vježbe);
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Diskretizacija kontinalnih signala. Teorema o odabiranju.
I nedjelja, vježbe - Diskretizacija kontinalnih signala. Teorema o odabiranju.
II nedjelja, pred.-Neravnomjerna kvantizacija. Kompresija.
II nedjelja, vježbe Neravnomjerna kvantizacija. Kompresija.
III nedjelja, pred.- IAM. ITM. IPM.
III nedjelja, vježbe - IAM. ITM. IPM.
IV nedjelja, pred.- IKM. Karakteristike signala u sistemu multipleksa sa IKM. Odnos signal šum u sistemima sa IKM.
IV nedjelja, vježbe - IKM. Karakteristike signala u sistemu multipleksa sa IKM. Odnos signal šum u sistemima sa IKM.
V nedjelja, pred.- Delta modulacija. Adaptivna delta modulacija. Diferencijalna IKM.
V nedjelja, vježbe - Delta modulacija. Adaptivna delta modulacija. Diferencijalna IKM.
VI nedjelja, pred.- Prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu učestanosti. Intersimbolska interferencija (ISI).
VI nedjelja, vježbe - Prenos digitalnih signala u osnovnom opsegu učestanosti. Intersimbolska interferencija (ISI).
VII nedjelja, pred.- Prenos bez ISI u realnim sistemima. I Najkvistov kriterijum.
VII nedjelja, vježbe - Prenos bez ISI u realnim sistemima. I Najkvistov kriterijum.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.- II Najkvistov kriterijum. Dijagram oka. Transferzalni filtar
IX nedjelja, vježbe - Dijagram oka. Transferzalni filtar
X nedjelja, pred.- Uticaj slučajnog šuma na prenos digitalnih signala. Optimizacija sistema za prenos.
X nedjelja, vježbe - Uticaj slučajnog šuma na prenos digitalnih signala. Optimizacija sistema za prenos.
XI nedjelja, pred.- Prenos digitalnih signala modulisanim nosiocem. ASK. QAM.
XI nedjelja, vježbe - Prenos digitalnih signala modulisanim nosiocem. ASK. QAM.
XII nedjelja, pred.- FSK
XII nedjelja, vježbe - FSK
XIII nedjelja, pred.- PSK. Uporedjenje različitih modulacionih postupaka sa stanovišta vjerovatnoće greške.
XIII nedjelja, vježbe - PSK. Uporedjenje različitih modulacionih postupaka sa stanovišta vjerovatnoće greške.
XIV nedjelja, pred.- Termin za popravljanje kolokvijuma.
XIV nedjelja, vježbe - Termin za popravljanje kolokvijuma.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit

Opterećenje studenta	Broj sati: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Broj sati: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat laboratorijskih vježbi 3 sata samostalnog rada.
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju laboratorijske vježbe i rade kolokvijum.
Konsultacije	Konsultacije u dogovorenom terminu tokom kompletnog semestra
Literatura	- Ilija Stojanović, Osnovi telekomunikacija, Naučna knjiga, Beograd, 1990. - B.P.Lathi, Modern Digital and Analog Communications Systems, California State University, Sacramento. - M.Schwartz, Information, Transmission, Modulation and Noise, McGraw Hill. - Zorka Stojanović i ostali, Zbirka zadataka iz Osnova telekomunikacija, Naučna knjiga, Beograd, 1998.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Priprema, obrada i odbrana laboratorijskih vježbi vrednuje se sa 12 poena (4 vježbe po 3 poena), - Kolokvijum nosi 38 poena - Završni ispit nosi 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MJERENJA U ELEKTRONICI

Naziv predmeta:

MJERENJA U ELEKTRONICI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1413	Obavezan	6	5	2+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i praćenje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa postupkom mjerenja i analize osnovnih karakteristika operacionog pojačavača, parametara MOSFET-a i BJT-a, kao i analizom temperaturnog uticaja na stabilnost tačke polarizacije u određenim pojačavačkim stepenima.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: - Objasni princip rada osciloskopa, signal generatora, digitalnog multimetra, jednosmjernog stabilisanog izvora za napajanje i network analyzer-a i koristi pomenute instrumente u procesu mjerenja. - Analizira i izmjeri jednosmjerne karakteristike operacionog pojačavača kao što su naponski offset i ulazna struja polarizacije, kao i disipaciju snage operacionog pojačavača bez opterećenja za različite radne tačke. - Analizira i izmjeri slew-rate, rise-time, fall-time operacionog pojačavača u konfiguraciji jediničnog pojačavača. - Analizira i izmjeri presječnu učestanost i frekventni opseg operacionog pojačavača. - Analizira i izmjeri transkonduktansu, DC strujno pojačanje, izlaznu otpornost i Early-jev napon BJT-a. - Analizira i izmjeri transkonduktansu, napon praga i izlaznu otpornost MOSFET-a. - Analizira temperaturni uticaj na pojedine parametre BJT-a i MOSFET-a, kao i temperaturni uticaj na stabilnost tačke polarizacije u pojačavačkim stepenima sa zajedničkim sorsom i zajedničkim emitorom.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Doc. dr Milena Erceg
Metod nastave i savladanja gradiva	Prezentacija nastavne materije kroz predavanja. Računske vježbe podrazumijevaju rješavanje numeričkih primjera materije koja je ispredavana istog dana. U toku predavanja i računskih vježbi koristi se odgovarajući simulator rada električnih kola u cilju ilustracije odgovarajućih principa i adekvatnog poređenja sa računski dobijenim rezultatima. Na laboratorijskim vježbama praktično se realizuju primjeri koji su obrađeni na predavanjima i računskim vježbama kako bi se izvršilo poređenje sa numeričkim rezultatima i rezultatima odgovarajućih simulacija.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Osnovne karakteristike mjernih instrumenata i mjernih sistema. Greške mjerenja. Obrada rezultata mjerenja uz pomoć programskog jezika Python
I nedjelja, vježbe - Osnovne karakteristike mjernih instrumenata i mjernih sistema. Greške mjerenja. Obrada rezultata mjerenja uz pomoć programskog jezika Python
II nedjelja, pred.-Osciloskop. Princip rada. Tipovi. Horizontalne i vertikalne kontrole i trigger. Modovi akvizicije i odabiranja. Tipovi sondi i kompenzacija sondi. Ocjena performansi. Upotreba
II nedjelja, vježbe Osciloskop. Princip rada. Tipovi. Horizontalne i vertikalne kontrole i trigger. Modovi akvizicije i odabiranja. Tipovi sondi i kompenzacija sondi. Ocjena performansi. Upotreba
III nedjelja, pred.- Signal generator. Princip rada. Tipovi. Karakteristike osnovnih i kompleksnih talasnih oblika. Osnovni parametri i ocjena performansi. Upotreba
III nedjelja, vježbe - Signal generator. Princip rada. Tipovi. Karakteristike osnovnih i kompleksnih talasnih oblika. Osnovni parametri i ocjena performansi. Upotreba
IV nedjelja, pred.- Digitalni multimetri. Princip rada. Tipovi. Tačnost, rezolucija i osjetljivost. Upotreba
IV nedjelja, vježbe - Digitalni multimetri. Princip rada. Tipovi. Tačnost, rezolucija i osjetljivost. Upotreba
V nedjelja, pred.- DC izvori za napajanje. Izvor konstantnog napona ili konstantne struje. Uticaj otpornosti dovodnih linija i tehnike kompenzacije. Osnovni parametri i ocjena performansi. Upotreba
V nedjelja, vježbe - DC izvori za napajanje. Izvor konstantnog napona ili konstantne struje. Uticaj otpornosti dovodnih linija i tehnike kompenzacije. Osnovni parametri i ocjena performansi. Upotreba
VI nedjelja, pred.- Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Mjerenje naponskog offset-a operacionog pojačavača. Mjerenje ulaznih struja polarizacije i strujnog offset-a operacionog pojačavača
VII nedjelja, vježbe - Mjerenje naponskog offset-a operacionog pojačavača. Mjerenje ulaznih struja polarizacije i strujnog offset-a operacionog pojačavača.
VIII nedjelja, pred.- Mjerenje disipacije snage operacionog pojačavača bez opterećenja za različite radne tačke
VIII nedjelja, vježbe - Mjerenje disipacije snage operacionog pojačavača bez opterećenja za različite radne tačke
IX nedjelja, pred.- Mjerenje amplitudno-frekvente i fazno-frekventne karakteristike operacionog pojačavača. Mjerenje DC pojačanja, presječne učestanosti i frekventnog opsega operacionog pojačavača
IX nedjelja, vježbe - Mjerenje amplitudno-frekvente i fazno-frekventne karakteristike operacionog pojačavača. Mjerenje DC pojačanja, presječne učestanosti i frekventnog opsega operacionog pojačavača
X nedjelja, pred.- Mjerenje slew-rate-a, rise-time-a i fall-time-a operacionog pojačavača u konfiguraciji jediničnog pojačavača. Analiza i mjerenje full-power opsega operacionog pojačavača
X nedjelja, vježbe - Mjerenje slew-rate-a, rise-time-a i fall-time-a operacionog pojačavača u konfiguraciji jediničnog pojačavača. Analiza i mjerenje full-power opsega operacionog pojačavača
XI nedjelja, pred.- Mjerenje izlazne otpornosti, koeficijenta modulacije dužine kanala, transkonduktanse i napona praga MOSFET-a
XI nedjelja, vježbe - Mjerenje izlazne otpornosti, koeficijenta modulacije dužine kanala, transkonduktanse i napona praga MOSFET-a
XII nedjelja, pred.- Optimalno pozicioniranje polarizacione tačke kod spoja sa zajedničkim sorsom i temperaturni uticaj
XII nedjelja, vježbe - Optimalno pozicioniranje polarizacione tačke kod spoja sa zajedničkim sorsom i temperaturni uticaj
XIII nedjelja, pred.- Mjerenje izlazne otpornosti, Early-jevog napona, DC strujnog pojačanja i transkonduktanse BJT-a
XIII nedjelja, vježbe - Mjerenje izlazne otpornosti, Early-jevog napona, DC strujnog pojačanja i transkonduktanse BJT-a
XIV nedjelja, pred.- Optimalno pozicioniranje polarizacione tačke kod spoja sa zajedničkim emitorom i temperaturni uticaj
XIV nedjelja, vježbe - Optimalno pozicioniranje polarizacione tačke kod spoja sa zajedničkim emitorom i temperaturni uticaj
XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita × 40/30 = 6 sati, 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 1 sat laboratorijskih vježbi 2 sata, 40 min. samostalnog rada, uključujući konsultacije.
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i odrade laboratorijske vježbe.
Konsultacije	Konsulatacije sa predmetnim nastavnikom tokom prvih 15 nedjelja semestra.
Literatura	- A. S. Sedra, K. C. Smith, Microelectronic Circuits, 7th edition, Oxford University Press, 2015
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Odrađene laboratorijske vježbe - 10 poena, kolokvijum - 40 poena, završni ispit - 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MULTIMEDIJALNI SISTEMI

Naziv predmeta:

MULTIMEDIJALNI SISTEMI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1417	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa algoritmima za kompresije, analize i zaštite digitalnih audio podataka, digitalne slike i videa. Takođe se obrađuje prenos navednih podataka računarskim mrežama.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: - Obrazlaže osnovne matematičke transformacije koje se koriste u Multimedijalnim sistemima: Fourier-ovu, DCT transformaciju, Hermitsku, Wavelet transformaciju i vremensko-frekvencijske distribucije; - Implementira filtriranje signala u frekvencijskom domenu; - Upoređuje osnovne algoritme za kompresiju audio signala; - Definiše i ilustruje različite korake kodiranja Compact Disc-a; - Praktično realizuje osnovne tipove transformacija nad digitalnom slikom: aritmetičke, geometrijske, filtriranje slike osnovnim tipovima filtara u prostornom domenu, JPEG standard i JPEG2000 kompresija slike; - Objašnjava i ilustruje osnovne karakteristike video signala i osnovne metode kodiranja video podataka: tipovi frejmova, osnovne šeme poodabiranja, algoritmi estimacije vektora pomjeraja, MPEG video i H264 standardi; - Preporučuje pristup za zaštitu multimedijalnih podataka u zavisnosti od tipa signala i koncepta zaštite; - Definiše osnovni princip kompresivnog očitavanja podataka u savremenim aplikacijama
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Srdjan Stanković - nastavnik, BSc Andrej Cvijetić - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, konsultacije, samostalni rad.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Odabiranje, kvantizacija, kodiranje, Fourier-ova i Diskretna kosinusna transformacija. Filtriranje.
I nedjelja, vježbe - Uvod. Odabiranje, kvantizacija, kodiranje, Fourier-ova i Diskretna kosinusna transformacija. Filtriranje.
II nedjelja, pred.-Digitalni audio. Linearna i nelinearna A/D konverzija. Govorni signal. Psihoakustički efekti.
II nedjelja, vježbe Digitalni audio. Linearna i nelinearna A/D konverzija. Govorni signal. Psihoakustički efekti.
III nedjelja, pred.- Kompresije digitalnog audio signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-3 (MP3). ATRAC kompresija
III nedjelja, vježbe - Kompresije digitalnog audio signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-3 (MP3). ATRAC kompresija
IV nedjelja, pred.- Skladištenje digitalnih audio signala. CD, Mini disk, Super audio CD, DVD audio.
IV nedjelja, vježbe - Skladištenje digitalnih audio signala. CD, Mini disk, Super audio CD, DVD audio.
V nedjelja, pred.- Prenos digitalnih audio signala. Optički kablovi. Digitalni audio broadcasting.
V nedjelja, vježbe - Prenos digitalnih audio signala. Optički kablovi. Digitalni audio broadcasting.
VI nedjelja, pred.- Digitalna slika. Osnovni pojmovi. Osnovne geometrijske transformacije nad digitalnom slikom.
VI nedjelja, vježbe - Digitalna slika. Osnovni pojmovi. Osnovne geometrijske transformacije nad digitalnom slikom.
VII nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Prvi kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Modeli boja. RGB, CMY, CMYK, YUV, YCrCb. Filtriranje slike. Određivanje ivica slike.
VIII nedjelja, vježbe - Modeli boja. RGB, CMY, CMYK, YUV, YCrCb. Filtriranje slike. Određivanje ivica slike.
IX nedjelja, pred.- JPEG kompersija slike
IX nedjelja, vježbe - JPEG kompersija slike
X nedjelja, pred.- Zaštita digitalnih podatka - Digitalni watermarking
X nedjelja, vježbe - Zaštita digitalnih podatka - Digitalni watermarking
XI nedjelja, pred.- Digitalni video. Osnovni pojmovi o video signalu. Formati 4CIF, CIF, QCIF, SubQCIF. Protok
XI nedjelja, vježbe - Digitalni video. Osnovni pojmovi o video signalu. Formati 4CIF, CIF, QCIF, SubQCIF. Protok
XII nedjelja, pred.- Kompresije digitalnog video signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, MPEG-7, MPEG-21.
XII nedjelja, vježbe - Kompresije digitalnog video signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, MPEG-7, MPEG-21.
XIII nedjelja, pred.- Estimacija kretanja. Algoritmi za estimaciju kretanja
XIII nedjelja, vježbe - Estimacija kretanja. Algoritmi za estimaciju kretanja
XIV nedjelja, pred.- Protokoli i standardi za prenos podataka: H261, H263, H264, H323, H324, H320. QoS. Arihitekture
XIV nedjelja, vježbe - Protokoli i standardi za prenos podataka: H261, H263, H264, H323, H324, H320. QoS. Arihitekture
XV nedjelja, pred.- Završni ispit.
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih i laboratorijskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije u toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5.0×30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno prisustvo nastavi, primjereno vladanje, pohađanje provjera znanja.
Konsultacije	Nakon predavanja, a po potrebi po dogovoru.
Literatura	S. Stanković, I. Orović: Multimedijalni signali i sistemi, ETF Podgorica 2011 S. Stankovic, I. Orovic, E. Sejdic, "Multimedia Signals and Systems: Basic and Advance Algorithms for Signal Processing," Springer-Verlag, New York, 2015
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum 50 poena ukupno 50 poena Završni ispit 50 poena ukupno 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / INFORMACIONI SISTEMI

Naziv predmeta:

INFORMACIONI SISTEMI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1428	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema.
Ciljevi izučavanja predmeta	Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa opštim razvojem informacionih sistema, planiranjem razvoja informacionih sistema (BSP), strukturnom sistemskom analizom (SSA) i projektovanjem pojedinih segmenata sistema za smještanje, razmjenu, analizu i obradu podataka.
Ishodi učenja	Nakon završenog kursa iz Informacionih sistema, student koji položi predmet će biti osposobljen da: 1. Definiše osnovne pojmove i faze razvoja informacionih sistema. 2. Implementira strukturnu sistemsku analizu i primjenjuje razvojne sistemskih alate u projektovanju informacionih sistema. 3. Kreira elemente rečnika podataka za zadati informacioni sistem i tumači koncepte modelovanja podataka 4. Preslikava modelovane koncepte na realne komponente informacionog sistema 5. Projektuje pojedine segmente platforme za smještanje, razmjenu, obradu i analizu podataka 6. Demonstrira funkcionalnost i prednosti realizovanog informacionog sistema putem javne prezentacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Irena Orović - nastavnik Đorđe Stanković, saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe u računarskoj učionici. Izrada seminarskog rada. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Savremeni pristup planiranju razvoja informaionih sistema
I nedjelja, vježbe - Uvod. Savremeni pristup planiranju razvoja informaionih sistema
II nedjelja, pred.-Potreba planiranja razvoja IS, Definisanje poslovnih procesa , Definisanje klasa podataka
II nedjelja, vježbe Potreba planiranja razvoja IS, Definisanje poslovnih procesa , Definisanje klasa podataka
III nedjelja, pred.- Analiza segmenata informacionog sistema.
III nedjelja, vježbe - Analiza segmenata informacionog sistema.
IV nedjelja, pred.- Definisanje arhitekture informacionog sistema.
IV nedjelja, vježbe - Definisanje arhitekture informacionog sistema.
V nedjelja, pred.- Strukturna sistemska analiza.
V nedjelja, vježbe - Strukturna sistemska analiza.
VI nedjelja, pred.- I kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Izlaganje prvog dijela seminarskog rada.
VII nedjelja, vježbe - Izlaganje prvog dijela seminarskog rada.
VIII nedjelja, pred.- Dijagrami toka podataka
VIII nedjelja, vježbe - Dijagrami toka podataka
IX nedjelja, pred.- Projektovanje rječnika podataka
IX nedjelja, vježbe - Projektovanje rječnika podataka
X nedjelja, pred.- Metodologija modeliranja podataka i procesa.
X nedjelja, vježbe - Metodologija modeliranja podataka i procesa.
XI nedjelja, pred.- Modeliranje sistema. Uvod u UML, Osnovni koncepti UML-a. Integracija sajber-fizičkih sistema, Internet of Things, Cloud Computing i AI u privredne procese
XI nedjelja, vježbe - Modeliranje sistema. Uvod u UML, Osnovni koncepti UML-a. Integracija sajber-fizičkih sistema, Internet of Things, Cloud Computing i AI u privredne procese
XII nedjelja, pred.- Primjeri digitalnih informacionih sistema: Zdravstveni informacioni sistem. Prednosti digitalizacije u zdravstvu. Elektronski zdravstveni karton.
XII nedjelja, vježbe - Primjeri digitalnih informacionih sistema: Zdravstveni informacioni sistem. Prednosti digitalizacije u zdravstvu. Elektronski zdravstveni karton.
XIII nedjelja, pred.- Primjeri digitalnih informacionih sistema: Zdravstveni informacioni sistemi u službi dijagnostike i liječenja. Digitzalizacija u službi poboljšanja analize i prikupljanja medicinskih podataka. Monitoring stanja pacijenta na daljinu
XIII nedjelja, vježbe - Primjeri digitalnih informacionih sistema: Zdravstveni informacioni sistemi u službi dijagnostike i liječenja. Digitzalizacija u službi poboljšanja analize i prikupljanja medicinskih podataka. Monitoring stanja pacijenta na daljinu
XIV nedjelja, pred.- Primjeri digitalnih informacionih sistema: Uloga informacionih sistema u praćenju tehnoloških procesa, monitoringa parametara u životnoj sredini.
XIV nedjelja, vježbe - Primjeri digitalnih informacionih sistema: Uloga informacionih sistema u praćenju tehnoloških procesa, monitoringa parametara u životnoj sredini.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit.
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit.

Opterećenje studenta	Nedjeljno: 6 kredita × 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja, 1 sat vježbi, 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije, domaće i izradu projekata. U toku semestra: Nastava i završni ispit: 8 × 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra i na kraju semestra (administracija, upis, ovjera): 2 × 8 = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 176 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 32sata Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 32 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade praktične zadatke na vježbama, rade seminarski rad koji javno izlažu.
Konsultacije
Literatura	Information System Development, D.Avison, G.Fitzgerald, McGraw-Hil Systems Analysis and Design; Gary B. Shelly, Harry J. Rosenblatt; Course Technology; 2011; ISBN: 978-0538481618
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	• Kolokvijum nosi 25 poena • Seminarski rad koji se izlaže u dva dijela i koji se ocjenjuje maksimalno sa 35 poena; • Završni ispit se ocjenjuje sa maksimalno 40 poena. Potrebno je kumulativno sakupiti 50 bod da bi se ispit položio.
Posebne naznake za predmet	Na vježbama iz predmeta IS se obrađuje realni projekat informacionog sistema.
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTRONIKE

Naziv predmeta:

OSNOVI ELEKTRONIKE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1440	Obavezan	4	6	3+2+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa osnovama elektronike: osnovnim elektronskim komponentama, osnovnim pojačavačima sa pasivnim i aktivnim opterećenjem, strujnim ogledalima, i diferencijalnim pojačavačima sa pasivnim i aktivnim komponentama. Na računskim vježbama rješavanjem zadataka numerički se obrađuje problematika koja je ispredavana istog dana. Na laboratorijskim vježbama izvode se primjeri koji su obrađeni istog dana na predavanjima i računskim vježbama.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni osnove fizičke procese u PN spoju. 2. Objasni principe rada osnovnih aktivnih i pasivnih poluprovodničkih elektronskih komponenti, kao što su: dioda, bipolarni spojni tranzistor (BJT) i metal-oksid-poluprovodnik tranzistor sa efektom polja (MOSFET), i navede odgovarajuće matematičke modele. 3. Odredi jednosmjernu prenosnu karakterstiku ektričnih kola sa poluprovodničkim elektronskim komponentama. 4. Prepoznaje i analizira osnovne pojačavačke sprege sa BJT-ovima i MOSFET-ovima, sa pasivinim i aktivnim opterećenjem. 5. Prepoznaje i analizira osnovna strujna ogledala sa BJT-ovima i MOSFET-ovima. 6. Prepoznaje i analizira osnovne diferencijalne pojačavače sa BJT-ovima i MOSFET-ovima, sa pasivinim i aktivnim opterećenjem. 7. Prepoznaje elektronske komponente (otpornik, kondezator, dioda, BJT, integrisana kola sa MOSFET-ovima), i pomoću njih implementira jednostavnija elektronska kola u diskretnoj tehnici na osnovu date električne šeme.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Nikša Tadić - nastavnik, Sara Milinković - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe i laboratorijske vježbe. Učenje i samostalna izrada domaćih zadataka. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - PN spoj
I nedjelja, vježbe - PN spoj
II nedjelja, pred.-Dioda
II nedjelja, vježbe Dioda
III nedjelja, pred.- Bipolarni spojni tranzistor (bipolar junction transistor – BJT), I dio
III nedjelja, vježbe - Bipolarni spojni tranzistor (bipolar junction transistor – BJT), I dio
IV nedjelja, pred.- Bipolarni spojni tranzistor (bipolar junction transistor – BJT), II dio
IV nedjelja, vježbe - Bipolarni spojni tranzistor (bipolar junction transistor – BJT), II dio
V nedjelja, pred.- Tranzistor sa efektorm polja (metal-oxide-semiconductor field-effect transistor – MOSFET)
V nedjelja, vježbe - Tranzistor sa efektorm polja (metal-oxide-semiconductor field-effect transistor – MOSFET)
VI nedjelja, pred.- Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Osnovni pojačavački stepeni sa BJT-ovima sa pasivnim opterećenjem
VII nedjelja, vježbe - Osnovni pojačavački stepeni sa BJT-ovima sa pasivnim opterećenjem
VIII nedjelja, pred.- Osnovni pojačavački stepeni sa MOSFET-ovima sa pasivnim opterećenjem
VIII nedjelja, vježbe - Osnovni pojačavački stepeni sa MOSFET-ovima sa pasivnim opterećenjem
IX nedjelja, pred.- Osnovni pojačavački stepeni sa BJT-ovima i MOSFET-ovima sa aktivnim opterećenjem
IX nedjelja, vježbe - Osnovni pojačavački stepeni sa BJT-ovima i MOSFET-ovima sa aktivnim opterećenjem
X nedjelja, pred.- Strujna ogledala sa BJT-ovima
X nedjelja, vježbe - Strujna ogledala sa BJT-ovima
XI nedjelja, pred.- Strujna ogledala sa MOSFET-ovima
XI nedjelja, vježbe - Strujna ogledala sa MOSFET-ovima
XII nedjelja, pred.- Diferencijalni pojačavač sa BJT-ovima sa pasivnim opterećenjem
XII nedjelja, vježbe - Diferencijalni pojačavač sa BJT-ovima sa pasivnim opterećenjem
XIII nedjelja, pred.- Diferencijalni pojačavač sa MOSFET-ovima sa pasivnim opterećenjem
XIII nedjelja, vježbe - Diferencijalni pojačavač sa MOSFET-ovima sa pasivnim opterećenjem
XIV nedjelja, pred.- Diferencijalni pojačavač sa BJT-ovima sa aktivnim opterećenjem
XIV nedjelja, vježbe - Diferencijalni pojačavač sa BJT-ovima sa aktivnim opterećenjem
XV nedjelja, pred.- Diferencijalni pojačavač sa MOSFET-ovima sa aktivnim opterećenjem
XV nedjelja, vježbe - Diferencijalni pojačavač sa MOSFET-ovima sa aktivnim opterećenjem

Opterećenje studenta	Nedjeljno: 3P+2V+1L + 3 sata i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije.
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe.
Konsultacije	Konsulatacije sa predmetnim nastavnikom i saradnikom tokom prvih 15 nedjelja semestra.
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	5 laboratorijskih vježbi ocjenjuju se ukupno sa 5 poena, kolokvijum se ocjenjuje sa 45 poena, i završni ispit sa 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROGRAMIRANJE II

Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1598	Obavezan	5	6	2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što položi ovaj ispit student će moći da: 1. Upotrebljava objektno orjentisano programiranje. 2. Opiše i vlada pojmom klase, klasinim interfejsom, metodima klase, prijateljskim funkcijama i klasama. 3. Opiše i vlada zajedničkim podacima i funkcijama za klasu, preklopljenim operatorima i funkcijama, nasljeđivanjem, virtuelnim mehanizmom, apstraktnim klasama, šablonima i obradom izuzetaka.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTROMAGNETIKA

Naziv predmeta:

ELEKTROMAGNETIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1645	Obavezan	4	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta. Poželjno je poznavanje gradiva koje obuhvataju predmeti Osnove elektrotehnike I,Osnove elektrotehnike II i Matematike III.
Ciljevi izučavanja predmeta	Zaokruživanje znanja iz teorije električnog i magnetnog polja i upoznavanje sa osnovnim elementima teorije i sistema za vođenje i zračenje elektromagnetnih talasa.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Objasni pojam i navede vrste električnih i magnetnih polja koja postoje u prirodi. 2. Dijeli materijale od praktičnog interesa u električnom i magnetnom pogledu. 3. Definiše dinamičko elektromagnetno polje i uslove prostiranja elektromagnetnih talasa. 4. Definiše i navodi vrste sistema za vođenje i zračenje elektromagnetnih talasa. 5. Poznaje osnovne metode rješavanja elektromagnetnih problema. 6. Upotrebljava stečena znanja i vještine iz oblasti elektromagnetike za rješavanje inženjerskih problema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof.dr Ana Jovanović mr Luka Lazović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja , računske vježbe i konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Osnovni zakoni električnog i magnetnog polja.
I nedjelja, vježbe - Primjeri primjene osnovnih zakona električnog i magnetnog polja.
II nedjelja, pred.-Uopštenje osnovnih zakona električnog i magnetnog polja.Elektromagnetno polje. Maksvelove jednačine.
II nedjelja, vježbe Uopštenje osnovnih zakona električnog i magnetnog polja.Elektromagnetno polje. Maksvelove jednačine.
III nedjelja, pred.- Granični uslovi. Kompleksni oblik Maksvelovih j-na. Energija elektromagnetnog polja. Potencijali polja.
III nedjelja, vježbe - Granični uslovi. Kompleksni oblik Maksvelovih j-na. Energija elektromagnetnog polja. Potencijali polja.
IV nedjelja, pred.- Elektrostatičko polje. Metod ogledanja. Kapacitivnost.
IV nedjelja, vježbe - Elektrostatičko polje. Metod ogledanja. Kapacitivnost.
V nedjelja, pred.- Energija elektrostatičkih sistema.Opšti izraz za elektrostatičku silu.
V nedjelja, vježbe - Energija elektrostatičkih sistema.Opšti izraz za elektrostatičku silu.
VI nedjelja, pred.- Stacionarno električno polje.
VI nedjelja, vježbe - Stacionarno električno polje.
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Stacionarno magnetno polje. Magnetna kola.
VIII nedjelja, vježbe - Stacionarno magnetno polje. Magnetna kola.
IX nedjelja, pred.- Kvazistacionarno elektromagnetno polje u provodnoj sredini.
IX nedjelja, vježbe - Kvazistacionarno elektromagnetno polje u provodnoj sredini.
X nedjelja, pred.- Koeficijenti induktivnosti.Opšti izraz za elektromagnetnu silu.
X nedjelja, vježbe - Koeficijenti induktivnosti.Opšti izraz za elektromagnetnu silu.
XI nedjelja, pred.- Elektromagnetni talas u idealnom dielektriku i djelimično provodnoj sredini.
XI nedjelja, vježbe - Elektromagnetni talas u idealnom dielektriku i djelimično provodnoj sredini.
XII nedjelja, pred.- Polarizacija talasa. Snelovi i Frenelovi zakoni. Talas u jonosferi.
XII nedjelja, vježbe - Polarizacija talasa. Snelovi i Frenelovi zakoni. Talas u jonosferi.
XIII nedjelja, pred.- Metalni i dielektrični talasovodi.
XIII nedjelja, vježbe - Metalni i dielektrični talasovodi.
XIV nedjelja, pred.- Mikrotalasni rezonatori. Zračenje dipola i linijske antene.
XIV nedjelja, vježbe - Mikrotalasni rezonatori. Zračenje dipola i linijske antene.
XV nedjelja, pred.- Parametri emisione antene. Prijemna antena.
XV nedjelja, vježbe - Parametri emisione antene. Prijemna antena.

Opterećenje studenta	3P+1V+2 sata i 40 minuta samostalnog rada,uključujući konsultacije
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, računske vježbe i rade kolokvijum prije izlaska na završni ispit.
Konsultacije	Konsultacije sa predmetnim nastavnikom i saradnikom tokom 15 nedjelja semestra.
Literatura	Autorizovana skripta: S. Jovićević, Teorijska elektromagnetika, Podgorica 1995. Autorizovana skripta: S. Jovićević, Prostiranje i zračenje elektromagnetnih talasa.Matthew N. O. Sadiku, Elements of Electromagnetics, "Oxford university press" Oxford 2001, ISBN 0-19-513477-X. -Kraus/Fleisch, Electromagnetics with applications, McGRAW- Hill, 1999, ISBN 0-07-116429-4. Kolekcija ispitnih zadataka zadnjih pet godina.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum tokom semestra se vrednuje sa 50 poena. Završni ispit se vrednuje sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / TEORIJA INFORMACIJA I KODOVA

Naziv predmeta:

TEORIJA INFORMACIJA I KODOVA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1646	Obavezan	5	4.5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon ovog kursa student će moći da: 1. Objasni osnove teorije kodova, 2. Opiše modelovanje izvora i model kanala, 3. Koristi osnovne kodove za kodiranje entropije (Huffmanov kod sa varijantama) i kodove za kodiranje izvora. 4. Koristi osnovne kodove za kodiranje kanala kao što su Hammingovi kodovi i BCH kodovi. 5. Studenti će ovladati osnovama aritmetičke kodne teorije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4.5 kredita x 40/30=6 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 0 minuta x 16 =96 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 0 minuta x 2 =12 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4.5 x 30=135 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 27 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 96 sati i 0 minuta (nastava), 12 sati i 0 minuta (priprema), 27 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Naziv predmeta:

SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1647	Obavezan	4	4	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Ciljevi predmeta su upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima iz sistema automatskog upravljanja. Teorijsko znanje stečeno na časovima na polju analize i sinteze sistema automatskog upravljanja studenti će biti u prilici i eksperimentalno da provjere u okviru laboratorijskih vježbi.
Ishodi učenja	Po završetku ovog kursa student će moći da: 1. Formira različite vrste modela za linearne sisteme i pređe sa svakog od tih tipova modela na one druge; 2. Analizira performanse sistema sa različitih aspekata: u ustaljenom stanju, prelazni režim, otklanjanje poremećaja, relativnu stabilnost, robustnost i slično. Pri ovome će moći koristiti različite metode u vremenskom, frekvencijskom i kompleksnom domenu; 3. Pristupi sintezi regulatora u skladu sa rezultatima dobijenih analizom sistema i u zavisnosti od željenih performansi sistema; 4. Izvrši konkretnu sintezu regulatora koristeći neku od metoda u vremenskom, frekvencijskom i kompleksnom domenu (Bode, Evans, Nikvist..); 5. Modeluje i simulira sisteme automatskog upravljanja koristeći računarsku podršku (Matlab, Simulink, i sl.).
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Doc. dr Žarko Zečević, Ivan Jokić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske i laboratorijske vježbe, učenje i samostalna izrada zadataka, konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Osnovni pojmovi teorije sistema automatskog upravljanja. Klasifikacija sistema upravljanja.
I nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijski koncept.
II nedjelja, pred.-Matematičko modelovanje komponenata sistema: vremenski, kompleksni i frekvencijski domen
II nedjelja, vježbe Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
III nedjelja, pred.- Karakteristične prenosne funkcije.Karakteristični polinom. Model sistema u prostoru stanja.
III nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte. Matlab Control Toolbox.
IV nedjelja, pred.- Rješavanje jednačina stanja. Kontrolabilnost i opservabilnost sistema.
IV nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
V nedjelja, pred.- Stabilnost. Kriterijumi stabilnosti.
V nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
VI nedjelja, pred.- Analiza sistema upravljanja. Specifikacija performansi sistema: Ustaljeno stanje, prelazni režim, relativna stabilnost, otklanjanje poremećaja, osjetljivost sistema na male promjene parametara.
VI nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte. Simulink.
VII nedjelja, pred.- Određivanje karakterističnih veličina u vremenskom, kompleksnom i frekvencijskom domenu.
VII nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Bodeovi dijagrami.
IX nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijski koncept.
X nedjelja, pred.- Opšte metode za analizu i sintezu: Nyquistova metoda, Bodeova metoda, Evansova metoda GMK.
X nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijski koncept.
XI nedjelja, pred.- Sinteza sistema upravljanja. Strukturna sinteza. Tipovi industrijskih regulatora: P, I, D, PI, PID.
XI nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
XII nedjelja, pred.- Tipovi kompezatora: integralni, diferencijalni, integralno-diferencijalni. Fizička ostvarljivost regulatora
XII nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
XIII nedjelja, pred.- Kompenzacija sistema pomoću Bodeove imetode: sinteza integralnog, diferencijalnog i integralno- diferencijalnog uskladnika.
XIII nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.
XIV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum.
XIV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- Kompenzacija sistema pomoću Evansove metode: sinteza integralnog, diferencijalnog i integralno- diferencijalnog uskladnika.
XV nedjelja, vježbe - Odabrani zadaci koji ilustruju teorijske koncepte.

Opterećenje studenta	Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade sve domaće zadatke i testove, laboratorijske vježbe i rade oba kolokvijuma.
Konsultacije	Raspored konsultacija biće naznačen na početku semestra.
Literatura	Stojić.M.: Kontinualni sistemi automatskog upravljanja, Nauka, Beograd Kovačević; B.: Zbirka zadataka iz automatskog upravljanja Z.Uskoković, LJ. Stanković; I. Đurović, Matlab for Windows, Univerzitet Crne Gore
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	jedan kolokvijuma 45 poena; laboratorijske vježbe (5 poena); završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi više od 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK-IV STEPEN

Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK-IV STEPEN

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
3865	Obavezan	3	2	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi -2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROSTIRANJE I ZRAČENJE EMT

Naziv predmeta:

PROSTIRANJE I ZRAČENJE EMT

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
7776	Obavezan	6	6	3+1+.5

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	Zaokruživanje znanja iz prostiranja i zračenja elektromagnetnih talasa i sistema za zračenje.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Navede i objasni parametre predajnih i prijemnih antena. Klasifikuje i objasni princip rada antenskih nizova. Definiše i objasni princip rada adaptivnih antenskih nizova. Navede i objasni tipove trajektorija radiotalsa. Definiše i objasni pojam difrakcije, apsorpcije i refrakcije radiotalasa. Opiše sastav jonosfere i navede njene parametre. Objasni pojam maksimalno upotrebljive učestanosti. Demonstrira stečena znanja putem javne prezentacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Ana Jovanović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, konsultacije, samostalni rad.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Predajne antene.
I nedjelja, vježbe - Predajne antene.
II nedjelja, pred.-Prijemne antene.
II nedjelja, vježbe Prijemne antene.
III nedjelja, pred.- Antenski sistemi, uniformni i neuniformni nizovi.
III nedjelja, vježbe - Antenski sistemi, uniformni i neuniformni nizovi.
IV nedjelja, pred.- Metodi sinteze antenskih nizova.
IV nedjelja, vježbe - Metodi sinteze antenskih nizova.
V nedjelja, pred.- Antenski nizovi sa smanjenim nivoom bočnih latica.
V nedjelja, vježbe - Antenski nizovi sa smanjenim nivoom bočnih latica.
VI nedjelja, pred.- Sinteza po pravcima nultog zračenja.
VI nedjelja, vježbe - Sinteza po pravcima nultog zračenja.
VII nedjelja, pred.- Adaptivni antenski nizovi.
VII nedjelja, vježbe - Adaptivni antenski nizovi.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Tipovi trajektorija radiotalasa. X Slabljenje u slobodnom prostoru.
IX nedjelja, vježbe - Tipovi trajektorija radiotalasa. X Slabljenje u slobodnom prostoru.
X nedjelja, pred.- Prizemni i prostorni talas, radiohorizont.
X nedjelja, vježbe - Prizemni i prostorni talas, radiohorizont.
XI nedjelja, pred.- Apsorpcija i refrakcija u atmosferi
XI nedjelja, vježbe - Apsorpcija i refrakcija u atmosferi
XII nedjelja, pred.- Difrakcija talasa.
XII nedjelja, vježbe - Difrakcija talasa.
XIII nedjelja, pred.- Sastav jonosfere i njen uticaj na prostiranje radiotalasa.
XIII nedjelja, vježbe - Sastav jonosfere i njen uticaj na prostiranje radiotalasa.
XIV nedjelja, pred.- Maksimalno upotrebljiva frekvencija.
XIV nedjelja, vježbe - Maksimalno upotrebljiva frekvencija.
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 30 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno prisustvo nastavi, primjereno vladanje, pohađanje provjera znanja.
Konsultacije	nakon predavanja, a po potrebi po dogovoru
Literatura	D.M. Sazonov, Microwave circuits and antennas, Moscow 1990., ISBN 5-06-001149-6. Ervin Zenter, Antene i radio sustavi, Zagreb 2001., ISBN 953-6647-17-6. Momčilo Dragović, Antene i prostiranje radiotalasa, Akademska misao Beograd 2008., ISBN 978-86-7466-317-2
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum 50 poena ukupno 50 poena Završni ispit 50 poena ukupno 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROGRAMIRANJE I

Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
8654	Obavezan	3	6	2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje sa osnova strukturnih programskih jezika sa naglaskom na naredbe za kontrolu podatka, funkcije, strukture i rad sa fajlovima kao i elementima složenih (linkovanih) tipova podataka.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Kreira program u programskom jeziku C koji odgovara zadatoj algoritamskoj shemi. 2. Kreira program u programskom jeziku C koji uključuje unos, obradu i štampanje podataka. 3. Pravilno koristi strukture za kontrolu toka programa u programskom jeziku C (if selekcija, while i for petlje). 4. Objasni razliku između osnovnih algoritama za pretraživanje i sortiranje nizova. 5. Objasni karakteristike složenih tipova podataka – lista, grafova i stabala.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Nastavnik: Prof. dr Slobodan Đukanović, Saradnici: MSc Nikola Bulatović, MSc Stefan Vujović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod i pregled razvoja programskih jezika.
I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa CodeBlocks programskim okruženjem.
II nedjelja, pred.-Programerska terminologija
II nedjelja, vježbe Elementarni programi u programskom jeziku C.
III nedjelja, pred.- Naredbe za kontrolu toka programa. Elementarni tipovi podataka.
III nedjelja, vježbe - Kontrola toka programa. Elementarni tipovi podataka.
IV nedjelja, pred.- Nizovi i stringovi. Struktura programa u programskom jeziku C. Ulaz i izlaz.
IV nedjelja, vježbe - Rad sa nizovima i stringovima.
V nedjelja, pred.- Pokazivači. Funkcije. Poziv po vrijednosti i referenci.
V nedjelja, vježbe - Rad sa pokazivačima i funkcijama.
VI nedjelja, pred.- I kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VII nedjelja, pred.- Rekurzija. Funkcija kao argument funkcije. Statičke i globalne promjenljive.
VII nedjelja, vježbe - Rad sa rekurzivnim funkcijama, statičkim i globalnim promjenljivama.
VIII nedjelja, pred.- Rad sa fajlovima. Strukture, unije i enumeracije.
VIII nedjelja, vježbe - Rad sa fajlovima i strukturama.
IX nedjelja, pred.- Korišćenje i kreiranje programskih biblioteka.
IX nedjelja, vježbe - Rad sa programskim bibliotekama.
X nedjelja, pred.- Liste
X nedjelja, vježbe - Rad sa listama.
XI nedjelja, pred.- II kolokvijum
XI nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XII nedjelja, pred.- Osnovi korišćenja grafova.
XII nedjelja, vježbe - Rad sa grafovima.
XIII nedjelja, pred.- Stabla. Binarna stabla.
XIII nedjelja, vježbe - Rad sa binarnim stablima.
XIV nedjelja, pred.- Popravak kolokvijuma
XIV nedjelja, vježbe - Popravak kolokvijuma
XV nedjelja, pred.- Završni ispit
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit

Opterećenje studenta	Nedjeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2 sati laboratorijskih vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije U toku semestra: Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 195 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, odrade laboratorijske vježbe i rade kolokvijume.
Konsultacije
Literatura	S. Djukanović, I. Djurović, and V. Popović-Bugarin, Programski jezik C sa zbirkom urađenih zadataka, Narodna knjiga, Podgorica, 2018. B. W. Kernighan, D. M. Ritchie, Programski jezik C, Savremena administracija, Beograd, 1992.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Laboratorijske vježbe 10 poena Kolokvijum 40 poena Ispit 50 poena Usmeno ispitivanje (opciono) Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ORGANIZACIJA RADA I MENADŽMENT

Naziv predmeta:

ORGANIZACIJA RADA I MENADŽMENT

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
8657	Obavezan	2	3	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Predmet ima za cilj da osposobi studenta u domenu opštestručne discipline Organizacija i menadžment poslovnim sistemima.
Ishodi učenja	Nakon što polože ispit, studenti će moći da razumiju organizaciju, organizacionu strukturu i njene modele, menadžment, standarde i neophodnost upravljanja vremenom.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Zdravko Krivokapić
Metod nastave i savladanja gradiva	Klasično predavanje svakog poglavlja, razgovori i objašnjenja sa studentima u toku izlaganja, kratke usmene provjere razumijevanja i poznavanja dijelova gradiva obrađenog na predavanjima. Provjera putem kolokvijuma.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u nastavu. Osnovni pojmovi i definicije. Istorijski razvoj.
I nedjelja, vježbe - Uvod u nastavu. Osnovni pojmovi i definicije. Istorijski razvoj.
II nedjelja, pred.-Teroija organizacije i menadžmenta. Klasična. Neoklasična. Moderna teorija.
II nedjelja, vježbe Teroija organizacije i menadžmenta. Klasična. Neoklasična. Moderna teorija.
III nedjelja, pred.- Organizaciona struktura. Značaj. Paramteri. Faktori organizacione strukture.
III nedjelja, vježbe - Organizaciona struktura. Značaj. Paramteri. Faktori organizacione strukture.
IV nedjelja, pred.- Modeli organizacione strukture. Od hijerahijskog do mrežnog modela.
IV nedjelja, vježbe - Modeli organizacione strukture. Od hijerahijskog do mrežnog modela.
V nedjelja, pred.- Sistem. Preduzeće kao poslovni sistem. Životni ciklus preduzeća.
V nedjelja, vježbe - Sistem. Preduzeće kao poslovni sistem. Životni ciklus preduzeća.
VI nedjelja, pred.- Menadžment. Funkcije menadžmenta. Odlučivanje.
VI nedjelja, vježbe - Menadžment. Funkcije menadžmenta. Odlučivanje.
VII nedjelja, pred.- I kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Planiranje. Osnovne karakteristike. Vrste planova. Izrada plana.
VIII nedjelja, vježbe - Planiranje. Osnovne karakteristike. Vrste planova. Izrada plana.
IX nedjelja, pred.- Upravljanje vremenom.
IX nedjelja, vježbe - Upravljanje vremenom.
X nedjelja, pred.- Vođenje. Osnovne karakteristike. Motivacija. Menadžer. Lider.
X nedjelja, vježbe - Vođenje. Osnovne karakteristike. Motivacija. Menadžer. Lider.
XI nedjelja, pred.- Kontrolisanje. Vrste kontrole. Način kontrolisanja.
XI nedjelja, vježbe - Kontrolisanje. Vrste kontrole. Način kontrolisanja.
XII nedjelja, pred.- Menadžment i kvalitet. Gurui kvaliteta. Standardi. Sistemi menadžmenta.
XII nedjelja, vježbe - Menadžment i kvalitet. Gurui kvaliteta. Standardi. Sistemi menadžmenta.
XIII nedjelja, pred.- Aneks Sl. Principi sistema menadžmenta kvalitetom (QMS). Procesni pristup.
XIII nedjelja, vježbe - Aneks Sl. Principi sistema menadžmenta kvalitetom (QMS). Procesni pristup.
XIV nedjelja, pred.- Aneks Sl. Principi sistema menadžmenta kvalitetom (QMS). Procesni pristup.
XIV nedjelja, vježbe - Aneks Sl. Principi sistema menadžmenta kvalitetom (QMS). Procesni pristup.
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Praćenje nastave, polaganje kolokvijuma
Konsultacije	Utorak 13-15, srijeda 11-13
Literatura	Z. Krivokapić, M. Bulatović: Organizacija i menadžment, Mašinski fakultet, Podgorica, 2015.g
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	PRVI kolokvijum 25 poena DRUGI kolokvijum 25 poena Završni ispit 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI POSLOVANJA

Naziv predmeta:

OSNOVI POSLOVANJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
8975	Obavezan	1	2	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema.
Ciljevi izučavanja predmeta	Razumijevanje suštine firme i osnovih principa poslovanja.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije suštinu firme i tržišni ambijent u kojem firma egzistira; 2. Razumije teoriju proizvodnje i teoriju troškova 3. Uoči značaj koji transakcioni troškovi imaju za donošenje poslovnih odluka; 4. Razumije principal-agent problem u situaciji odvojenosti vlasništva i kontrole u firmama; 5. Razumije ulogu koju inovacije i tehnološke promjene igraju u savremenoj ekonomiji; 6. Bude svjestan značaja fleksibilne proizvodne tehnologije i organizacije poslovanja; 7. Prepozna menadžment koncepte i alate koji se koriste u kreiranju strateških poslovnih alijansi; 8. Razlikuje međunarodne obrasce proizvodnje, menadžmenta ljudskim resursima, korporativne kontrole i inovacija.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Ivan Radević
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja(P), diskusije tokom predavanja (D), konsultacije (K), provjera znanja (Pz).

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Firme i njihov menadzment: sta je firma, osobine firme, tradicionalni pristup firmi, istorija kapitalisticke firme, globalne 1990-te (reorganizacija, joint ventures i strateške alijanse), nas put ka razumijevanju menadzmenta i ekonomike organizacije, od
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Tražnja i ponuda: metodologija ekonomije, tržišni mehanizam, tržišna ravnoteža, elastičnost, ukupan prihod i granični prihod, koristi od konkurentnih tržišta
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Neoklasične firme na savršeno konkurentnim tržištima: teorija proizvodnje I, teorija proizvodnje II, troškovi proizvodnje, savršeno konkurentna tržišta, firma na savršeno konkurentnom tržištu
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Tržišna struktura: odaljavanje od konkurentnog ideala , monopol - druga krajnost , prakse utvrđivanja cijena koje odražavaju tržišnu moć , monopolistička konkurencija, teorija igara - nova alatka, oligopol, labaviji oblici dogovora
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Rezimiranje, konsultacije i priprema za I kolokvijum
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- I kolokvijum (pismeno)
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Organizacione alatke, I dio: primjer transakcionih troškova, transakcioni troškovi - šira perspektiva, posebne dimenzije transakcionih troškova dogovaranja, efikasnost i ekonomske organizacije, organizacija firme i transakcioni troškovi - istorijski pri
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Organizacione alatke, II dio.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Vlasništvo i kontrola nad korporacijama: odvajanje vlasništva i kontrole, ograničenja i podsticaji za rad menadžera, stejkholder firma
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Inovacije i tehnološke promjene: nauka i tehnologija , iluzija otkrića i uspon Japana
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Fleksibilna proizvodna tehnologija i organizacija: razvoj proizvodne tehnologije , moderna proizvodna strategija ekonomika fleksibilne proizvodnje, vertikalne upravljačke strukture
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.- Ekonomika strategije: internacionalizacija, organizacija i konkurentnost;, uloga menadžmenta u koordiniranju strategije, strateški menadžerski alati i koncepti, teorijsko obrazloženje za strateške alijanse, revolucija alijansi, strateške alijanse u bioteh
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Međunarodno poređenje ekonomskih organizacija: međunarodni obrasci proizvodnje, međunarodni obrasci menadžmenta ljudskim resursima, međunarodni obrasci korporativne kontrole, međunarodni obrasci inovacija
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Rezimiranje, konsultacije i priprema za II kolokvijum
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum (pismeno)
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Nedjeljno - struktura: - 2 sata za predavanja; - 2 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije i ispite. U semestru - ukupno opterećenje za predmet: 84 sata; Struktura: - nastava, kolokviji i završni ispit: 4 sata x14nedelja= 56 sati; - dopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku: 28 sati.
Nedjeljno	U toku semestra
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Student treba redovno da pohadja nastavu, da se prema navedenom programu (metodskim jedinicama) priprema za diskusije na casovima i da u njima aktivno ucestvuje.
Konsultacije	Konsultacije prije ili posle casova i u kabinetu nastavnika u predviđenim terminima na Ekonomskom fakultetu (termin istaknut na sajtu Ekonomskog fakulteta i na vratima kabineta nastavnika).
Literatura	1) F. Ficroj, Z. Aks, D. Gerlovski: Menadžment i ekonomika organizacije, CID, Podgorica, 2007, Copyright Prentice Hall Europe (udžbenik se moze nabaviti kod izdavača, CID, Njegoševa 11, Podgorica; 2) http://web.ebscohost.com (pristup iz Biblioteke Univerziteta/Fakulteta); 3) http://search.epnet.com (pristup iz Biblioteke Univerziteta/Fakulteta).
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	• Kolokvijumi – dva kolokvijuma sa po 3 pitanja (u pisanoj formi), svaki kolokvijum po 35 bodova, ukupno 70 bodova • Aktivnosti na casu – 10 bodova; • Usmeni zavrsni ispit – 20 bodova. Ukupna ocjena odredjuje se na bazi sume ostvarenih bodova
Posebne naznake za predmet
Napomena	Za dodatne informacije posjetiti sajt: Univerzitet Crne Gore: http://www.ucg.ac.me/ Ili kontaktirati nastavnika: Mirjana Kuljak, e-mail: radevic@ucg.ac.me ili ivan@radevic.me

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / INŽENJERSKA ETIKA

Naziv predmeta:

INŽENJERSKA ETIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10304	Obavezan	1	2	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznati studente s etičkim problemima u području inženjerstva. Razviti kod studenata kritički odnos prema sticanju znanja i iskustva tokom školovanja sa ciljem da podstaknu vrijednosti koje treba inženjer da se pridržava, suočen sa moralnim izazovima u svim fazama inženjerskih aktivnosti.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: • Primjenjuju opšte prihvaćena osnovna načela inženjerske etike. • Formulišu važnosti etičkog pristupa u svim fazama inženjerskih aktivnosti. • Predlažu tehnička i zakonska rješenja koja imaju za cilj zaštitu i bezbijednost korisnika. • Procjenjuju brojne implikacije neetičnog pristupa u području inženjerstva. • Izgradjuju sistem koji djeluje u skladu s etičkim normama pri realizaciji inženjerskih rešenja. • Ocjenjuju važnost kritičkog razmišljanja, intelektualnog poštenja i profesionalne uvježbanosti.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof. dr Zdravko Krivokapić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, kolokvijumi

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Etika. Osnovni pojmovi. Podjela.
I nedjelja, vježbe - Etika. Osnovni pojmovi. Podjela.
II nedjelja, pred.-Primijenjena etika– utilitarizam, etika dužnosti i etika vrline.
II nedjelja, vježbe Primijenjena etika– utilitarizam, etika dužnosti i etika vrline.
III nedjelja, pred.- Etika i društvena odgovornost inženjera.
III nedjelja, vježbe - Etika i društvena odgovornost inženjera.
IV nedjelja, pred.- Tehnička i zakonska rješenja i etičke norme.
IV nedjelja, vježbe - Tehnička i zakonska rješenja i etičke norme.
V nedjelja, pred.- Značaj inženjerskih odluka i njihov uticaj na privredu, zdravlje, bezbijednost, životnu sredinu, prosperitet.
V nedjelja, vježbe - Značaj inženjerskih odluka i njihov uticaj na privredu, zdravlje, bezbijednost, životnu sredinu, prosperitet.
VI nedjelja, pred.- Važnost kritičkog kapaciteta i intelektualnog poštenja inženjera.
VI nedjelja, vježbe - Važnost kritičkog kapaciteta i intelektualnog poštenja inženjera.
VII nedjelja, pred.- I kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja inženjera.
VIII nedjelja, vježbe - Granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja inženjera.
IX nedjelja, pred.- Primjena i tumačenje kriterijuma prihvatljivosti inženjerskih odluka.
IX nedjelja, vježbe - Primjena i tumačenje kriterijuma prihvatljivosti inženjerskih odluka.
X nedjelja, pred.- Etički problematične situacije - primjeri iz inženjerske prakse.
X nedjelja, vježbe - Etički problematične situacije - primjeri iz inženjerske prakse.
XI nedjelja, pred.- Obezbjedjivanje sistema koji djeluje u skladu sa etičkim normama.
XI nedjelja, vježbe - Obezbjedjivanje sistema koji djeluje u skladu sa etičkim normama.
XII nedjelja, pred.- Podsticanje razumijevanja i prihvatanja osnovnih načela moralno opravdanog ponašanja inženjera.
XII nedjelja, vježbe - Podsticanje razumijevanja i prihvatanja osnovnih načela moralno opravdanog ponašanja inženjera.
XIII nedjelja, pred.- Izrada etičkog kodeksa. Primjeri inženjerskih etičkih kodeksa.
XIII nedjelja, vježbe - Izrada etičkog kodeksa. Primjeri inženjerskih etičkih kodeksa.
XIV nedjelja, pred.- Načela postupanja inženjera u etički kritičnim situacijama.
XIV nedjelja, vježbe - Načela postupanja inženjera u etički kritičnim situacijama.
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo predavanjima. Izrada prezentacije.
Konsultacije	Ponedjeljkom i četvrtkom od 10 do 14
Literatura	• Witbeck, C. (2011). Ethics in Engineering Practice and Research. Cambridge University Press • Martin M., Šinanger R. (2011), Etika u inženjersvu, Službeni glasnik, Beograd • Etički kodeks UCG, 2015. • MEST ISO 26000:2012 - Smjernice za društvenu odgovornost
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Predavanja, vježbe, kolokvijumi
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK II

Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10305	Obavezan	2	2	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika na nivou B 2.3 kako bi pratili ovu nastavu.
Ciljevi izučavanja predmeta	Usvajanje terminologije iz oblasti elektrotehnike; ovladavanje naprednim gramatičkim i leksičkim strukturama; aktivno služenje jezikom na stručne i opšte teme.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita, student će moći da: - razlikuje, razumije i koristi terminologiju iz jezika struke na nivou C1.1, - razumije poruke popularno-stručnih tekstova, kao i opštih tekstova, na engleskom jeziku, na nivou C1.1, - ostvari samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku na nivou C1.1, - da integrišući osnovne jezičke i gramatičke strukture izrazi i obrazloži svoje ideje kroz različite govorne vještine, na nivou C1.1.“
Ime i prezime nastavnika i saradnika	dr Dragana Čarapić
Metod nastave i savladanja gradiva	Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi; samostalno, u paru, u grupi; diskusije

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK IV

Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK IV

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10322	Obavezan	4	2	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika na nivou B 2.2 kako bi pratili ovu nastavu.
Ciljevi izučavanja predmeta	1. Sistematsko razvijanje svih jezičkih veština u oblasti engleskog jezika nauke i posebno elektrotehnike, zaključno sa nivoom C1 Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike; 2. Upoznavanje sa stručnom terminologijom i usko-sprecifičnim strukturama u oblasti engleskog jezika za nauku i posebno elektrotehniku u pisanoj i usmenoj komunikaciji na nivou C1; 3. Sticanje gramatičkih znanja, tehnika i vještina neophodnih za razumijevanje i prevođenje stručnih tekstova i usmena izlaganja iz oblasti engleskog jezika za nauku i posebno elektrotehniku na nivou C1
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Pokaže visoku receptivnu i produktivnu odnosno komunikativnu kompetenciju iz stručnog engleskog jezika nauke i posebno elektrotehnike, na nivou C1 2. Koristi jezičku normu standardnog jezika u pisanoj i usmenoj komunikaciji na nivou C1; 3. Primjenjuje napredna gramatička znanja i specijalizovane tehnike i vještine pisanog i usmenog prevođenja i prevodi tekstove sa engleskog i na engleski iz oblasti engleskog jezika nauke i posebno elektrotehnike, na nivou C1; 4. Detaljno i sveobuhvatno analizira pisani ili izgovoreni tekst i prepoznaje ključne ideje i implicitno značenje na nivou C1 engleskog jezika nauke i posebno elektrotehnike; 5. Na nivou C1 diskutuje na teme o specijalizovanim teorijskim i praktičnim znanjima koja su povezana sa najnovijim naučnim dostignućima u oblasti nauke i posebno elektrotehnike;
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Vesna Bratić
Metod nastave i savladanja gradiva	Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi; samostalno, u paru, u grupi; diskusije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Unit 4: A text on power engineering, power generation & renewable energy sources; Related speaking; Related listening
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-Unit 4: Writing an academic and professional email; Vocabulary: Informal and formal vocabulary; Basic vocabulary for electrical engineering: generators; Language work: Informal and formal language grammar; Extended reading: A text on wind turbines operation
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.- Unit 5: A text on distribution and transmission of power; Related speaking; Related listening
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.- Unit 5: Describing graphs and trends; Vocabulary: Vocabulary for describing graphs and trends; Basic terms in electrical engineering: Transmission lines; Language work: Transitive and intransitive verbs; Extended reading: A text on electricity facts related to Montenegro
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.- Unit 6: A text utilisation of power & electrical appliances; Related speaking; Related listening
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.- Unit 6: Writing a problem-solution paragraph; Language work: Passive with reporting verbs; Vocabulary: Basic terms in electrical engineering: The electricity market; Extended reading: A text on electricity consumers; Revision
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Mid-term test
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Unit 7: A text on the topic of control engineering: basic concepts; Related speaking, Related listening.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Unit 7: Writing a sequence paragraph; Language work: Conditionals; Vocabulary: Basic terms in control engineering, Extended reading: A text on the possible and of human labour
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.- Unit 8: A text on control systems: Open-loop & closed-loop control system, Related speaking, Related listening.
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.- Unit 8: Writing a classification paragraph; Language work: First vs. second mention, Vocabulary: Terms on tasks in control technology, Extended reading: A text on cutting-edge technologies
XI nedjelja, vježbe - Make-up midterm
XII nedjelja, pred.- Unit 9: A text on the future of electrical engineering, Related speaking, Related listening.
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.- Unit 9: Writing a cause effect paragraph; Language work: Expressing causativity; The causative have; Vocabulary: Basic terms in electrical engineering: tools used by electrical engineers; Extended reading: A text on bleeding-edge technologies
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.- Revision
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.- Final exam
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohađanje nastave i izrada kolokvijuma i završnog ispita. Nastavnik može da odredi druge obaveze u obliku domaćih zadataka, prezentacija i sl.
Konsultacije
Literatura	Milica Vuković-Stamatović, Vesna Bratić, Reflame your English Series: Reflame your English for Electrical Engineering (Topics in Power Control & Engineering) Bonamy, David. Technical English 4 (Units 8, 9 & 10); Campbell Simon, English for the Energy Industry, Brieger, Nick& Pohl, Alison: Technical English Vocabulary and Grammar; Campbell, Simon: English for the Energy Industry, Ibbotson, Mark. Cambridge English for Engineering Soars, Liz and John, Hanckok, Paul, New Headway Advanced, OUP.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pisana provjera: najviše 43 bodova Aktivno prisustvo najviše 7 bodova Završni ispit: najviše 50 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova
Posebne naznake za predmet	Nema
Napomena	Nema

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK III

Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK III

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10323	Obavezan	3	2	2+0+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje opšteg jezika na nivou B2.1 kako bi pratili ovu nastavu.
Ciljevi izučavanja predmeta	Cilj ovog predmeta je da studenti počnu sa ovladavanjem stručne terminologije na engleskom jeziku iz tehnike uopšte, i iz oblasti energetike i elektronike specifično, razumiju jednostavnije stručne tekstove, i daju svoje mišljenje kroz diskusiju na stručne teme
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Upotrebljava usvojenu osnovnu stručnu terminologiju iz oblasti tehničkih nauka uopšteno, konkretno iz oblasti energetike, elektronike i telekomunikacija u kraćim iskazima, u odgovoru na pitanje o činjenici ili stavu 2. Razumije pisani ili usmeni govor na teme iz oblasti elektrotehnike na nižem srednjem nivou 3. Analizira pisani ili izgovoreni tekst, prepoznaje ključne ideje i vezuje ih za određene pojmove 4. Na osnovu ponuđenih ključnih ideja, razvija temu uz upotrebu odgovarajuće terminologije (vođeno kraće usmeno izlaganje)
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Vesna Bratić
Metod nastave i savladanja gradiva	Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama pismenih i usmenih vježbi; samostalno, u paru, u grupi; diskusije

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Electrical Engineering & University Studies. Reading comprehension; listening; speaking – student experiences specific engineering related united& unit based vocabulary;
I nedjelja, vježbe - /
II nedjelja, pred.-extra reading & comprehension– Who discovered electricity? writing – application letter; grammar – Expressing habits&Future plan
II nedjelja, vježbe /
III nedjelja, pred.- Electrical Engineering & Careers: listening; speaking – electrical engineer apprentice extra reading & comprehension – Famous Electrical Engineers
III nedjelja, vježbe - /
IV nedjelja, pred.- Stop & check
IV nedjelja, vježbe - /
V nedjelja, pred.- The History of Electrical Engineering: reading comprehension ; writing – motivation letter; grammar – sequencing the past tenses; Modal auxiliary verbs in the past, synonyms
V nedjelja, vježbe - /
VI nedjelja, pred.- The History of Electrical Engineering: listening; speaking – major electrical engineers from the past extra reading & comprehension: Ancient Developments in Electrical engineering
VI nedjelja, vježbe - /
VII nedjelja, pred.- MIDTERM
VII nedjelja, vježbe - /
VIII nedjelja, pred.- MAKEUP MIDTERM
VIII nedjelja, vježbe - /
IX nedjelja, pred.- Power Engineering: Power Generation & Renewable Energy Sources: reading; Fuels and energy sources; Types of power plant Supplying the costumer, Profile of an energy company
IX nedjelja, vježbe - /
X nedjelja, pred.- Describing trends, developments and consequences writing – academic & professional emails; grammar – informal and formal language grammar; grammar (stop & check
X nedjelja, vježbe - /
XI nedjelja, pred.- Power Engineering: Power Generation & Renewable Energy Sources: listening; speaking – the most used renewable energy sources in the world
XI nedjelja, vježbe - /
XII nedjelja, pred.- Power engineering and power generation related vocabulary. extra reading & comprehension: How Do Wind Turbines Work?
XII nedjelja, vježbe - /
XIII nedjelja, pred.- Protecting the environment The image of the energy industry
XIII nedjelja, vježbe - /
XIV nedjelja, pred.- Measures to reduce pollution Emissions trading
XIV nedjelja, vježbe - /
XV nedjelja, pred.- MOCK FINAL EXAM
XV nedjelja, vježbe - /

Opterećenje studenta	Nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Pohađanje nastave i izrada kolokvijuma i završnog ispita. Nastavnik može da odredi druge obaveze u obliku domaćih zadataka, konsultacija, itd.
Konsultacije	online and ondemand
Literatura	Milica Vuković-Stamatović, Vesna Bratić, Reflame your English Series: Reflame your English for Electrical Engineering (Topics in Power Control & Engineering) Campbell Simon, English for the Energy Industry, OUP; - upper intermediate grammar textbook (John and Liz Soars: Headway UpperIntermediate (9-12) /suggested) Brieger, Nick& Pohl, Alison: Technical English Vocabulary and Grammar; Campbell, Simon: English for the Energy Industry
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Oblici provjere znanja i ocjenji (prisustvo nastavi – 7 bodova( 14 nedjelja x 0.5 poena na svako prisustvo) kolokvijum – 43 boda završni ispit – 50 bodov
Posebne naznake za predmet	email: vesnabr@ucg.ac.me
Napomena	Kreiran udžbenik zasnovan na analizi potreba kao proizvod REFLAME ERASMUS projekta

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTROENERGETIKA

Naziv predmeta:

ELEKTROENERGETIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10695	Obavezan	4	4	2+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Predmet je koncipiran tako da se studenti upoznaju sa osnovnim pojmovima, zakonitostima i karakteristikama energetike i elektroenergetskih sistema i njihovih sastavnih dijelova, kao i sa problemima koji se javljaju prilikom normalnih i havarijskih stanja ovih sistema. Na računskim vježbama studenti se bliže upoznaju sa materijom prezentiranom na predavanjima.
Ishodi učenja	Po uspješnom završetku ovog predmeta student će moći da: 1. Pravilno tumači i interpretira značaj i ulogu energije, a posebno električne energije i elektroenergetskih sistema. 2. Objasni tehnološke procese dobijanja električne energije iz različitih izvora energije. 3. Objasni i analizira značaj, strukturu i ulogu pojedinih elemenata elektroenergetskih sistema: elektrana, visokonaponskih razvodnih postrojenja, prenosnih i distributivnih sistema i potrošačkih mreža i kategorija potrošaća i njihove karakteristike. 4. Navede i objasni različita havarijska stanja koja se mogu javiti u elektroenergetskim sistemima, kao i principe zaštite i upravljanja elektroenergetskim sistemima. 5. Opiše uticaj elektroenergetike i elemenata elektroenergetskih sistema na okolinu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Vladan Radulović - nastavnik, MSc Miloš Jelovac- saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvodne napomene. Značaj energije, osnovni principi, trendovi razvoja.
I nedjelja, vježbe - Proračun energije /snage i transformacija jedinica.
II nedjelja, pred.-Elektroenergetski sistem - definicija, uloga, podjele i podsistemi.
II nedjelja, vježbe Analiza karakteristika podsistema elektroenergetskog sistema.
III nedjelja, pred.- Klasifikacija oblika energije (primarni, transformisani i korisni oblici energije).
III nedjelja, vježbe - Proračun transformacija različitih oblika energije.
IV nedjelja, pred.- Potrošnja el. energije i kategorije potrošača. Dnevni, mjesečni i godišnji dijagrami opterećenja.
IV nedjelja, vježbe - Proračun karakteristika potrošača. Modeli potrošača. Proračun dijagrama opterećenja.
V nedjelja, pred.- Pokazatelji i norme kvaliteta električne energije vezane za napon i učestanost.
V nedjelja, vježbe - Proračun parametara kvaliteta električne energije.
VI nedjelja, pred.- Izvori električne energije - osnovni principi transformacije u električnu energiju.
VI nedjelja, vježbe - Proračun gubitaka pri transformaciji različitih oblika energije u električnu energiju.
VII nedjelja, pred.- Hidroelektrane.
VII nedjelja, vježbe - Proračun osnovnih karakteristika hidroelektrana.
VIII nedjelja, pred.- Termoelektrane.
VIII nedjelja, vježbe - Proračun osnovnih karakteristika termoelektrana.
IX nedjelja, pred.- Alternativni izvori električne energije.
IX nedjelja, vježbe - Proračun osnovnih karakteristika fotonaponskih i vjetro elektrana.
X nedjelja, pred.- Sinhroni generatori.
X nedjelja, vježbe - Proračun osnovnih parametara modela sinhronog generatora.
XI nedjelja, pred.- Energetski transformatori.
XI nedjelja, vježbe - Proračun osnovnih parametara modela energetskog transformatora.
XII nedjelja, pred.- Nadzemni i kablovski vodovi.
XII nedjelja, vježbe - Proračun osnovnih parametara modela vodova u elektroenergetskom sistemu.
XIII nedjelja, pred.- Viskonaponska razvodna postrojenja.
XIII nedjelja, vježbe - Proračun osnovnih parametara modela razvodnih postrojenja.
XIV nedjelja, pred.- Kvarovi u električnim mrežama.
XIV nedjelja, vježbe - Proračun naponskih i strujnih prilika u slučaju kvarova u sistemu.
XV nedjelja, pred.- Opasnosti i zaštita od električnog udara.
XV nedjelja, vježbe - Proračun napona dodira i koraka kod zaštitnog uzemljenja.

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade obije provjere znanja.
Konsultacije	Svakog radnog dana.
Literatura	1. Prezentacije sa predavanja. 2. Skripta: Sreten Škuletić: Osnovi elektroenergetike, kopija predavanja, 2005 3. Hrvoje Požar: “Osnovi energetike” I, II, III, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 4. Božo Udovičić: “Elektroenergetika“,Školska knjiga, Zagreb, 1993.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prvi kolokvijum: 50 poena Drugi kolokvijum: 50 poena
Posebne naznake za predmet	Nema.
Napomena	U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNE TELEKOMUNIKACIJE

Naziv predmeta:

DIGITALNE TELEKOMUNIKACIJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10892	Obavezan	5	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OPTOELEKTRONIKA

Naziv predmeta:

OPTOELEKTRONIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
11017	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i praćenje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Studenti se upoznaju sa različitim mehanizmima generisanja i detekcije svjetlosti, realizacijom optičkih prijemnika sa fiksnom transimpedansom i optičkih prijemnika sa i varijabilnom transimpedansom, savremenim tehnologijama izrade displeja i univerzalnim optičkim memorijama.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: - Klasifikuje izvore svjetlosti i ocijeni performanse izvora svjetlosti. - Detaljno objasni mehanizam generisanja svjetlosti kod različitih tipova LED-a i uporedi njihove performanse. - Detaljno objasni mehanizam detekcije svjetlosti kod različitih tipova fotodetektora i uporedi njihove performanse. - Prepoznaje, klasifikuje i analizira osnovne optičke senzore. - Prepozna, klasifikuje i analizira savremene tipove displeja. - Detaljno analizira optičke prijemnike sa fiksnom i promjenljivom transimpedansom. - Objasni princip rada optičkih memorija univerzalnog tipa
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Doc. dr Milena Erceg
Metod nastave i savladanja gradiva	Prezentacija nastavne materije kroz predavanja. Računske vježbe podrazumijevaju rješavanje numeričkih primjera materije koja je ispredavana istog dana. U toku predavanja i računskih vježbi koristi se odgovarajući simulator rada električnih kola u cilju ilustracije odgovarajućih principa i adekvatnog poređenja sa računski dobijenim rezultatima.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Izvori svjetlosti. Podjela. Karakteristike. Ocjena performansi i primjena
I nedjelja, vježbe - Izvori svjetlosti. Podjela. Karakteristike. Ocjena performansi i primjena
II nedjelja, pred.-LED. Direct-bandgap i indirect-bandgap poluprovodnici. Dijagrami energetskih zona kod pn spoja. Mehanizam generisanja svjetlosti
II nedjelja, vježbe LED. Direct-bandgap i indirect-bandgap poluprovodnici. Dijagrami energetskih zona kod pn spoja. Mehanizam generisanja svjetlosti
III nedjelja, pred.- LED bazirane na heterospojevima. Kvantni well-ovi i višestruki kvantni well-ovi. Metode povećanja stepena ekstrakcije fotona. Emisioni spektar i ocjena performansi
III nedjelja, vježbe - LED bazirane na heterospojevima. Kvantni well-ovi i višestruki kvantni well-ovi. Metode povećanja stepena ekstrakcije fotona. Emisioni spektar i ocjena performansi
IV nedjelja, pred.- Fotodetektori. Princip rada i performanse p+n fotodiode. Koeficijent apsorpcije i materijali fotodetektora. Kvantna efikasnost i responsivity. Princip rada i performanse pin fotodetektora. Princip rada i performanse lavinske fotodiode. Fototranzistori
IV nedjelja, vježbe - Fotodetektori. Princip rada i performanse p+n fotodiode. Koeficijent apsorpcije i materijali fotodetektora. Kvantna efikasnost i responsivity. Princip rada i performanse pin fotodetektora. Princip rada i performanse lavinske fotodiode. Fototranzistori
V nedjelja, pred.- Fotodetektori bazirani na heterospojevima. Fotodetektori bazirani na Schottky-jevom spoju. Fotokonduktivni detektori. Fotonaponske ćelije
V nedjelja, vježbe - Fotodetektori bazirani na heterospojevima. Fotodetektori bazirani na Schottky-jevom spoju. Fotokonduktivni detektori. Fotonaponske ćelije
VI nedjelja, pred.- Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.- Pinned fotodioda. CCD i CMOS senzori slike. Savremene tehnologije izrade displeja
VII nedjelja, vježbe - Pinned fotodioda. CCD i CMOS senzori slike. Savremene tehnologije izrade displeja
VIII nedjelja, pred.- Optički prijemnici. Podjela. DC i AC karakteristike
VIII nedjelja, vježbe - Optički prijemnici. Podjela. DC i AC karakteristike
IX nedjelja, pred.- Optički prijemnici sa fiksnom transimpedansom. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
IX nedjelja, vježbe - Optički prijemnici sa fiksnom transimpedansom. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
X nedjelja, pred.- Optički prijemnici sa promjenljivom transimpedansom na bazi otpornih mreža. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
X nedjelja, vježbe - Optički prijemnici sa promjenljivom transimpedansom na bazi otpornih mreža. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
XI nedjelja, pred.- Optički prijemnici sa promjenljivom transimpedansom na bazi naponom kontrolisanih otpornika. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
XI nedjelja, vježbe - Optički prijemnici sa promjenljivom transimpedansom na bazi naponom kontrolisanih otpornika. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
XII nedjelja, pred.- Optički prijemnici sa promjenljivom transimpedansom na bazi naponom kontrolisanih strujnih pojačavača. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
XII nedjelja, vježbe - Optički prijemnici sa promjenljivom transimpedansom na bazi naponom kontrolisanih strujnih pojačavača. DC analiza, AC analiza, frekvencijska kompenzacija. Analiza u vremenskom domenu
XIII nedjelja, pred.- Optičke memorije univerzalnog tipa. Postupak čitanja i upisa podataka na disk. Višeslojni diskovi
XIII nedjelja, vježbe - Optičke memorije univerzalnog tipa. Postupak čitanja i upisa podataka na disk. Višeslojni diskovi
XIV nedjelja, pred.- Optički kablovi
XIV nedjelja, vježbe - Optički kablovi
XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	5 kredita × 40/30 = 6 sati, 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 1 sat laboratorijskih vježbi 2 sata, 40 min. samostalnog rada, uključujući konsultacije.
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu.
Konsultacije	Konsulatacije sa predmetnim nastavnikom tokom prvih 15 nedjelja semestra.
Literatura	- S. O. Kasap, Optoelectronics and Photonics, Pearson Education Limited, 2013 - S. Kitsinelis, Light Sources Technologies and Applications, CRC Press, Taylor & Francis Group, 2011 - E. Sackinger, Analysis and Design of Transimpedance Amplifiers for Optical Receivers, 1st edition, JohnWiley & Sons, 2018
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum - 50 poena, završni ispit - 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROGRAMIRANJE INTERNET APLIKACIJA

Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE INTERNET APLIKACIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
11172	Obavezan	6	5	3+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Elektronika telekomunikacije i računari
Uslovljenost drugim predmetima	Nema. Poželjno je da su položeni ispiti iz predmeta Programiranje I i Programiranje II.
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznavanje sa osnovama programiranje Internet aplikacija, odnosno tehnologijama programiranja aplikacija sa klijentske strane (HTML, CSS, Javascript, jQuery) i serverske strane (PHP, MySQL).
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1) Objasni aktuelne tehnologije razvoja Internet aplikacija, sa klijentske i serverske strane. 2) Kreira jednostavnu Web stranicu pomoću jezika HTML, CSS stilova i JavaScript programskog jezika. 3) Objasni prednosti korišćenja jQuery biblioteke. 4) Kreira jednostavnu troslojnu Web aplikaciju korišćenjem programskog jezika PHP i MySQL baze podataka. 5) Razumije i pravilno koristi AJAX tehnologiju
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Nikola Žarić, MSc Slavko Kovačević
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Osnove HTML-a (elementi/tag-ovi, naslovi, paragrafi, prelomi)
I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa Wamp i XAMPP stekom rješenja, kao i Visual Studio Code uređivačem izvornog koda. Uvod u HTML, pravljenje prve stranice.
II nedjelja, pred.-HTML liste, tabele i linkovi. Rad sa div elementima. Rad sa formama u HTML-u.
II nedjelja, vježbe Pravljenje HTML formi upotrebom tabela i div elemenata. Upoznavanje sa mnoštvom HTML tagova.
III nedjelja, pred.- Osnovno o CSS-u. Sintaksa CSS-a. Selektori Id i Class
III nedjelja, vježbe - Nastavak rada sa formama, upoznavanje sa iframe tagom. Realizacija formi sa proizvoljnim unosom informacija od strane korisnika.
IV nedjelja, pred.- Stilizovanje HTML elemenata pomoću CSS-a. CSS3. Transformacije, tranzicije, animacije.
IV nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa CSS-om. Unapređivanje formi upotrebom CSS-a. Stilizovanje stranice.
V nedjelja, pred.- JavaScript - uvod. Naredbe, promenljive, operatori, uslovno izvršavanje koda, petlje, funkcije
V nedjelja, vježbe - Uvod u JavaScript. Realizacija naprednih formi i njihova validacija upotrebom JS-a.
VI nedjelja, pred.- JavaScript objekti (String, Date, Array, Boolean, Math, RegExp), događaji, upravljanje greškama.
VI nedjelja, vježbe - Napredne forme i JS. Pametna validacija upotrebom regularnih izraza, obrada greški, alert prozori.
VII nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Prvi kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Osnovno o PHP-u. Sintaksa. Naredbe za kontrolu toka
VIII nedjelja, vježbe - Uvod u PHP. Razlike između PHP-a i do sada izučavanih programskih jezika. Nizovi i stringovi.
IX nedjelja, pred.- PHP nizovi. Superglobals. Funkcije.
IX nedjelja, vježbe - Pisanje PHP funkcija, razlike između prosljeđivanja po vrijednosti i prosljeđivanja po referenci.
X nedjelja, pred.- Rad sa formama. PHP cookies i sesije.
X nedjelja, vježbe - Obrada korisničkih podataka upotrebom PHP-a. Uvezivanje sa HTML-om.
XI nedjelja, pred.- PHP i MySQL baze podataka.
XI nedjelja, vježbe - Ostvarivanje konekcije na MySQL bazu podataka, pisanje osnovnih SQL naredbi.
XII nedjelja, pred.- Rad sa AJAX-om.
XII nedjelja, vježbe - Uvod u AJAX.
XIII nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum
XIII nedjelja, vježbe - Drugi kolokvijum
XIV nedjelja, pred.- Responzivne Internet aplikacije. CSS frameworks (Bootstrap).
XIV nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa web programskim okvirima.
XV nedjelja, pred.- Popravak kolokvijuma
XV nedjelja, vježbe - Popravak kolokvijuma

Opterećenje studenta	4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 min Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sata i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije Nastava i završni ispit: (5,33 sati) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5,33 sati) =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (Nastava) + 10 sati i 40 minuta (Priprema) + 24 sati (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Redovno prisustvo nastavi, primjereno vladanje, pohađanje provjera znanja (kolokvijum i završni ispit).
Konsultacije	Nakon predavanja, a po potrebi po dogovoru.
Literatura	Skripta sa predavanja. R. Nixon, Learning PHP, MySQL & JavaScript: With jQuery, CSS & HTML5, OReilly Media, 4 edition (December 14, 2014)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prvi kolokvijum ukupno 30 poena Drugi kolokvijum ukupno 30 poena Završni ispit ukupno 40 poena Prelazna ocjena (A-E) se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet	Nema
Napomena	Nema

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Accesibility Adjustments

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MATEMATIKA I

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTROTEHNIKE I

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI RAČUNARSTVA I

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MATEMATIKA II

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTROTEHNIKE II

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI RAČUNARSTVA II

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MATEMATIKA III

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / TEORIJA ELEKTRIČNIH KOLA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTRONIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI TELEKOMUNIKACIJA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTRIČNA MJERENJA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNA ELEKTRONIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNA OBRADA SIGNALA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENERGETSKA ELEKTRONIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RAČUNARSKI INTERFEJSI I PERIFERIJE

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / RADIOKOMUNIKACIJE

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OPTIČKE KOMUNIKACIJE

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / TELEKOMUNIKACIONE MREŽE

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / EKSPERTNI SISTEMI

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / BAZE PODATAKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / FIZIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OPERATIVNI SISTEMI

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK I

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MEDICINSKA ELEKTRONIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTROENERGETIKE

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ANALOGNIH TELEKOMUNIKACIJA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ORGANIZACIJA I ARHITEKTURA RAČUNARA I

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI DIGITALNIH TELEKOMUNIKACIJA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MJERENJA U ELEKTRONICI

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / MULTIMEDIJALNI SISTEMI

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / INFORMACIONI SISTEMI

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI ELEKTRONIKE

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROGRAMIRANJE II

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTROMAGNETIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / TEORIJA INFORMACIJA I KODOVA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK-IV STEPEN

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROSTIRANJE I ZRAČENJE EMT

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROGRAMIRANJE I

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ORGANIZACIJA RADA I MENADŽMENT

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OSNOVI POSLOVANJA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / INŽENJERSKA ETIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK II

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK IV

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ENGLESKI JEZIK III

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / ELEKTROENERGETIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / DIGITALNE TELEKOMUNIKACIJE

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / OPTOELEKTRONIKA

Elektrotehnički fakultet / Elektronika telekomunikacije i računari / PROGRAMIRANJE INTERNET APLIKACIJA