Počela priprema Leksikona geografije Crne Gore
Prva sjednica Redakcije Leksikona geografije Crne Gore održana je danas. Sjednicom je predsjedavao dr Velibor Spalević, glavni i odgovorni urednik Leksikona, a u radu sjednice učestvovali prof. dr Dragica Mijanović, prof. dr Goran Barović i prof. dr Milić Čurović, sa Univerziteta Crne Gore, članovi redakcije, te prof. dr Slobodan Marković, dopisni član Srpske akademije nauka i umjetnosti i Kristina Bojanović iz Leksikografskog centra CANU.
Profesor Spalević je izjavio da Leksikon geografije Crne Gore treba da posluži čitaocu kao izvor informacija o specifičnosti prostora Crne Gore, te njenih prirodno-geografskih i društveno-geografskih procesa i pojava na lokalnom i regionalnom nivou.
- Cilj je da kroz opisane odrednice predstavimo u Leksikonu uzročno-posledične veze u prostoru, ključne probleme u vezi sa ugroženošću životne sredine, sirovina i energije, te prirodnih resursa, na taj način razvijajući pozitivna osjećanja i odgovoran odnos prema prirodnim i kulturnim vrijednostima Crne Gore. Ideja je predstaviti geografiju Crne Gore i čovjeka koji živi na tom prostoru; prostoru koji ostavlja svoj pečat na istim tim ljudima, koji se tu rađaju, žive, prolaze, istakao je Spalević.
Tokom izlaganja, profesor Spalević je naglasio da ova inicijativa ima za cilj da bude i jedan od izvora koji će upućivati budućeg čitaoca na važnosti duha tolerancije i međusobnog uvažavanja ljudi koji žive u Crnoj Gori, bez obzira na civilizacijske i kulturne različitosti, ističući važnost odgovornog odnosa prema sebi, drugim ljudima i okruženju.
Priprema ove važne publikacije poslužiće boljem upoznavanju geografije Crne Gore, koje smo dosada nalazili u djelima o Crnoj Gori autora K. Hasert-a, P. Loti-a, J. Cvijića, K. Kayser-a, L. Kober-a, J. Erdeljanovića, S. Nakićenovića, F. Katzer-a, A. Martelli-a, Đ. Zlokovića, A. Jovićevića, L. Kober-a, B. Milojevića, M. Lutovca, M. Vasovića, B. Radojičića, E. Pretner-a, Z. Kilibarde, M. Dašića, M. Barjaktarevića, R. Lakušića, M. Živaljevića, R. Ršumovića, M. Pajkovića, N. Pavićevića, B. i T. Pejovića, R. Lazarevića, N. Lipovca, A. Luburića, V. Martinovića, M. Lješevića, J. Riđanovića, P. Radusinovića, B. Krivokapića, O. Blagojevića, M. Kneževića, L. Mitrovića, G. Barovića, M. Doderovića, P. Butorca, S. Dobričanina, D. Dragovića, D. i L. Drobnjakovića, D i Lj Gavrilovića, G. Đuretića, B. Fuštića, P. Boškovića, S. Kasalice, D. Kićovića, P. Radusinovića, S. Petkovića, S. Stankovića, S. Popovića, D. Martinovića, R. Bakića, M. Radovića, S. Kasalice, M. Burića, S. Popovića, M. Pasinovića, M. Hadžibrahimovića, B. Ivanovića, D. Ivezića, V. Pulevića, B. Šekularca, M. Perovića i drugih.
Biografske odrednice koje će biti obrađene tokom implementacije ovog projekta su procijenjene od strane Redakcije na oko 150 odrednica osoba koje su doprinijele razvoju geografske nauke kod nas, te onih koji su objavili značajan broj naučnih radova iz oblasti geografije. Jednako značajno je sačuvati od zaborava imena onih koji su doprinosili utemeljivanju i izgrađivanju institucija, te stranaca koji su doprinijeli izučavanju geogafije Crne Gore, izjavio je Spalević.
Materijal koji će biti pripremljen u narednih 30 mjeseci (april 2021. – oktobar 2023.), pored navedenih odrednica, imaće i predstavljanje ilustrativnog dijela koji će sačinjavati mape, fotografije, skice, grafikoni, sa nekih očekivanih 300 do 400 foto priloga. Izrada, odnosno prikupljanje fotografskih priloga realizovaće se paralelno sa drugim aktivnostima na izradi ovog Leksikona.
Glavne tematske cjeline koje će biti predstavljene u ovom Leksikonu su (1) Položaj, veličina i granice Crne Gore; (2) Istorijat geografskih istraživanja u Crnoj Gori; (3) Istraživači koji su izučavali geografiju Crne Gore; (4) Institucije od značaja koje su se bavile geografijom u Crnoj Gori; (5) Kapitalna djela inostranih autora u kojima je predstavljena geografija Crne Gore; (6) Reljef Crne Gore; (7) Klima Crne Gore; (8) Geološki sastav, zemljišta i vode Crne Gore; (9) Biogeografija Crne Gore; (10) Nacionalni parkovi Crne Gore; (11) Administrativna podjela, naselja; (12) Stanovništvo Crne Gore; (13) Privreda; (14) Kulturna baština; (15) Regionalni pregled; (16) Geografija Crne Gore u udžbenicima.
Tokom sjednice, prof dr. Milić Čurović je istako da je, što se tiče tematskih cjelina uzet širok zahvat, a vezano za oblast biogeografije je izjavio da je Leksikon korak nadgradnje prethodnih iskustava: - U prethodnoj dekadi urađena je Prva nacionalna inventura šuma, inventura šuma nacionalnih parkova, brojne studije zaštite i objavljen veliki broj naučnih radova koji se odnose na raspored i evidentiranje živog svijeta u Crnoj Gori. Sve ovo predstavlja drugačiju i u kvalitativnom smislu dobru osnovu za izradu biogeografskog dijela Leksikona.
Pored članova Redakcije koji su danas učestovali u radu ove sjednice, predlozi odrednica biće zatraženi od proširenog autorskog tima kolega sa crnogorskih i univerziteta iz okruženja, kolega geografa i kolega srodnih disciplina iz svih crnogorskih opština. Imajući u vidu prirodu i obim ovog projekta, za očekivati je da tokom izrade navedeni koncept u određenoj mjeri, koja neće narušiti osnovnu strukturu, bude modifikovan, shodno potencijalno novim idejama, zaključio je urednik ovog Leksikona.
Kako je istaknuto na ovoj svečanoj sjednici, kategorizacija Leksikona biće usklađena sa leksikografskim standardima, odnosno sa smjernicama definisanim od strane Leksikografskog centra Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
