Stranica 5

Dr Predrag Božić - Dijagnostika treniranosti sportista

Preuzmite prezentaciju

09.12.2016. 00:32

Dr Predrag Božić - Identifikacija i razvoj talenata u sportu

Preuzmite prezentaciju

15.11.2016. 23:07

Dr Predrag Božić - Značaj svestranog fizičkog razvoja dece

Preuzmite prezentaciju

15.11.2016. 23:05

Šta je danas sportsko treniranje

Glavni elementi sporta odvijaju se sukcesivno, formirajući psihomotornu cjelinu sistemom baze i nadgradnje.

Prvu fazu predstavlja teoretsko usvajanje koncepta aktuelnog kretanja. Nakon toga počinje sljedeća faza, a to je obučavanje. Tek kada se složeno kretanje savlada, na relativno najvišem psihosomatskom nivou, prelazi se na sljedeću fazu – treniranje. Suštinu treniranja predstavlja stalna tendencija razvoja elementarnih biomotornih dimenzija i usavršavanje dinamičkog stereotipa.

Budući da je sportski trening veoma kompleksan i da je proces treniranja vrlo složen, obilježje mu je multidisciplinarno, i ne može se sprovesti, ukoliko se ne sprovodi timski, pri čemu se pod terminom „timski rad” pretpostavlja rad tima struka, to jest makar ga sprovodio i jedan čovjek, koji poznaje relevantne naučne discipline. U ovom slučaju timski rad nije timski, ako ga sprovodi više ljudi, koji imaju istu kvalifikaciju.

Ako je riječ o sportskom treningu, onda se polazi od osnovne pretpostavke da se kod sportista, koji su prošli obuku i savladali tehniku kretanja do svog najvišeg nivoa, prelazi na sljedeću fazu, gdje se protežirana biomotorna dimenzija podiže do relativno najvišeg nivoa. Konkretno, ako se radi o određenoj sportskoj disciplini, gdje je na primjer eksplozivna sila dominantna biomotorna dimenzija, onda je glavni zadatak sportskog treninga da se, uz održavanje tehnike kretanja na najvišem nivou, podigne i eksplozivna sila do najvišeg nivoa.

Da bi se postigao taj cilj, po mom mišljenju, neophodno je na bazi adekvatnih testova konstruisati relativno sveobuhvatni plan i program treninga, u kome bi se problematika rješavala sa više aspekata. Prije nego što bi se počelo sa konstruisanjem planova i programa, smatram, neophodno je odrediti sistem pri izboru sredstava (vježbi) za razvoj aktuelnih biomotornih dimenzija.

a) Postoji veliki broj mogućnosti pri izboru sredstava za pobolj¬šavanje statusa elementarnih biomotornih dimenzija. Da bi se iz mnoštva mogućih selektirala ona najadekvatnija sredstva treninga, izboru tih sredstava se prilazi kibernetičkom metodom.

b) Zbog velikog broja sportskih disciplina, koje se razlikuju i po formi i po sadržaju, neophodno je sistematizovati sve sportove, ne prema formi, nego na sadržajan način.

c) Sljedeći zadatak u planiranju sportskog treninga odnosio bi se na izbor sportske discipline prema psihosomatskoj konstituciji budućeg sportiste.

d) Naredni aspekt je fiziološke prirode, i prema podacima, koji su sistematski objavljivani u međunarodnim indeksiranim edicijama, može se zaključiti da je razvoj fizioloških funkcija dominantan u programiranju treninga za vrhunske sportiste.

e) Pošto se, prilikom sportskog treniranja, radi o ljudskom biću, sadržaju treninga se prilazi i sa psihološke strane sa tendencijom da se i fizički i psihički tretmani usaglase.

f) Način sprovođenja vrhunskog treninga nije jednostavan. Pošto se trenira u prosjeku nekoliko sati dnevno, a opterećenja u toku treninga se penju do gornjeg nivoa opterećenja (do otkaza), prilikom čega dolazi do visoke psihičke napetosti, sportski pedagog za svaki trenutak svog djelovanja određuje i pedagoški postulat, koji će da koristi u datom trenutku.

g) Svi navedeni faktori neizostavno moraju da budu obuhvaćeni detaljnim planom i programom treninga, konstruisanim po mikro – mezo - i makro ciklusima, sa tendecijom da se količine opterećenja tačno doziraju, kako bi generalna linija poboljšanja odgovarajućih biomotornih dimenzija, u situacionim uslovima, imala svoj optimalan uspon.

Najpametniji, najoptimalniji i najvrednosniji trening je onaj koji kod svakog pojedinca omogućava da postigne sve ono što on može postići.

Na osnovu navedenog možemo sa sigurnošću zaključiti da je teorija sportskog treninga naučna, nastavna, metodološka i praktična disciplina koja proučava kineziološke, antropološke, metodološke i metodičke zakonitosti planiranja, programiranja i kontrole sportskog treninga.

Takođe, u najširem smislu teorija sportskog treninga proučava zakonitosti transformacionih procesa (adaptacije) antropoloških karakteristika sportista, kao višedimenzionalnog, dinamičkog i složenog sistema, u cilju maksimiziranja potencijala organizma za postizanje najviših sportskih dostignuća.

I konačno, tvrdim, adaptacija organizma na sve veća opterećenja u trenažnom procesu, moguća je samo pod uslovom da su trenažni stimulansi takvi da kod zdravog organizma iskoriste genetski potencijal. Dakle, ni veća ni manja opterećenja neće dovesti do maksimalne adaptacije i visokog sportskog rezultata.

Autor teksta je prof. dr Duško Bjelica, redovni profesor na Univerzitetu Crne Gore i predsjednik Savjeta za sport Crne Gore

(Univerzitet Crne Gore)

* * *

Šta je danas sportsko treniranje (CdM, 13. novembar 2016.g.)

Šta je danas sportsko treniranje (Univerzitet Crne Gore, 12. novembar 2016.g.)

14.11.2016. 00:34

Prof. dr Duško Bjelica: Šta je to sport danas

Autorski tekst redovnog profesora Univerziteta Crne Gore, predsjednika Savjeta za sport Crne Gore, sportskog naučnika i priznatog teoretičara prof. dr Duška Bjelice

Šta je sport danas – pitanje je na koje je teško dati odgovor. Razloga ima mnogo i teško ih je pobrojati. Radeći na monografiji pod nazivom „Sport danas“, očekivao sam da će neko od mojih uvaženih kolega, koji imaju ogromno iskustvo i znanje u ovoj oblasti, napisati bar jedan tekst na ovu temu. Ali, svako od njih želio je da pokuša da se bar malo „locira“ na nekom užem području sporta, a u okviru zadate teme. Međutim u sportu, kao što je poznato, nema „užeg područja“, zbog njegove velike disperzije i multidisciplinarnosti. Zato je nemoguće iz tolikog portfolija napisati i samostalni članak, a kamoli u jednoj rečenici dati odgovor na pitanje – šta je to sport danas.

Kao što sam kazao, razloga je mnogo i teško ih je pobrojati, ali svakao jedan od njih jeste taj što se još ne zna koliko sportova postoji! Bavio sam se ovom temom – pronađeno ih je oko 150! Nacije, sa svih pet kontinenata, predlažu da se u programe olimpijskih igara uvrste novi sportovi o kojima se malo zna, pa se i olimpijski programi mijenjaju. Pretpostavljam da će se sve češće mijenjati i dopunjavati. Svjedoci smo i koliki se pritisak, u tom pravcu, svakodnevno vrši prema organima Međunarodnog olimpijskog komiteta, kako bi se program olimpijskih igara širio novim sportovima, a time i disciplinama.

Jedan od razloga je i taj što su sadržaji većine sportova inkompatibilni. Na primjer, ako se radi samo o elementarnim biomotoričkim dimenzijama, za svaki sport teoretski postoji vrlo dobro definisana dominantna vrsta naprezanja, kao i njena kvantifikacija u fazama treninga. Ako bi naslov jednog članka bio „Sport danas“, onda bi za svaki sport u svim državama trebalo ukazati na tipične nedostatke, odnosno odlike, kako bi se samo za dominantnu biomotoričku dimenziju mogla dati odgovarajuća ocjena na zadatu temu. I to samo po sebi govori koliko je široka oblast sporta.

Odgovor na pitanje šta je to sport danas može se potražiti i na primjeru tema: Interdisciplinarne osnove sporta i sportske pripreme, Tehnologija rada u pripremi vrhunskih sportista ili Sport u svijetu. Naravno, i za ove i ostale teme postoji neiscrpan prostor za dalja istraživanja.

Sport danas može se posmatrati i sa aspekta promocije nauke i istraživanja u sportu, sa posebnom pažnjom kako da se približi široj čitalačkoj populaciji. Teme kojima se može posvećivati pažnja uključuju motivaciju, pristupe, vrijednosti i odgovore, adaptaciju, učinak i zdravstvene aspekte ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću, kao i odnos fizičke aktivnosti i načina života prema zdravlju, prevenciji i starenju. Ove teme se kao što je opšte poznato istražuju na interdisciplinarnoj osnovi i povezuju naučnike iz svih oblasti sportske nauke, kao što su prilagođena fizička aktivnost, biohemija, biomehanika, hronična oboljenja i vježbanje, treniranje i sportski nastup, doping, obrazovanje, inženjerstvo i tehnologija, ekofiziologija, etika, vježbanje i zdravlje, vježbanje, životni stil i fitnes, rodni odnosi u sportovima, rast i razvoj, ljudska učinkovitost i starenje, menadžment i sportsko pravo, molekularna biologija i genetika, motorička kontrola i učenje, muskularna mehanika i neuromuskularna kontrola, muskularni metabolizam i hemodinamika, ishrana i vježbanje, pretreniranost, fiziologija, fizioterapija, rehabilitacija, istorija sporta, sportska medicina, sportska pedagogija, sportska filozofija, sportska psihologija, sportska sociologija, treniranje i testiranje i...

Sportski naučnici bi danima mogli pisati o dijagnostici kontrole praćenja, bazičnim antropološkim karakteristikama, specifičnim antropoloskim karakteristikama, parametrima specifičnih takmičarskih efikasnosti, sportskoj formi, o hijerarhijskoj strukturi sporta – modelu. Danima bi pisali o metodici treninga funkcionalnih sposobnosti, o planiranju i programiranju sportskog treninga, o specifičnostima treninga mladih sportista, kao i o istom kod zena, o ciklusima u sportskom treningu i o dijagnostici treniranosti sportista. Pa o svemu tome u pojedinim sportovima, a nakon toga i u određenim sportskim disciplinama. I tako, istraživanjima i pisanju o sportu – nikad kraja, ali ipak odgovor – sve je to sport danas. (Univerzitet Crne Gore)

* * *