Plenarno predavanje SIMPED 2023: Prof. dr Snježana Dobrota
Izazov interkulturnog obrazovanja u kontekstu savremene muzičke pedagogije
prof. dr. sc. Snježana Dobrota
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Sveučilište u Splitu, Hrvatska
Savremeno društvo karakterišu intenzivni procesi globalizacije i internacionalizacije, usljed kojih dolazi do kontakata i interakcija između različitih kultura. Multikulturalizam označava postojanje različitih kultura na jednom mjestu i za njega je karakteristična uslovna statičnost i očuvanje kulturne različitosti. Za razliku od toga, interkulturalizam naglašava momenat razmjene i dodira među kulturama (Piršl et al., 2016, 18). Najkraće rečeno, interkulturalizam označava ideologiju rasne, kulturne, religijske, rodne i etničke raznolikosti unutar demografije određenog prostora (Parekh, 2006) te polazi od premise da bi društvo trebalo osigurati jednak status različitim kulturnim, etničkim i religijskim skupinama.
U kontekstu življenja u multikulturnom društvu od izuzetne je važnosti sticanje interkulturne komunikacijske kompetencije, koja se odnosi na sposobnost efikasne interakcije u multikulturnim sredinama i koja se temelji na specifičnim stavovima, znanju, sposobnostima i refleksiji (Deardorff, 2009). Navedena kompetencija obuhvata kognitivnu (interkulturna svijest), afektivnu (interkulturna osjetljivost) i bihevioralnu (interkulturna efikasnost) sposobnost učesnika interkulturne komunikacije (Chen i Starosta, 1996). Interkulturni stavovi temelje se na znanju i vjerovanjima, emocionalnim vezama povezanima s takvim znanjem i vjerovanjima te bihevioralnim djelovanjima koja su rezultat posjedovanja dviju prethodnih komponenata (Banks, 1999). Kulturna inteligencija definiše se kao sposobnost pojedinca da efikasno funkcioniše u situacijama koje karakteriše kulturna raznolikost (Ang i Van Dyne, 2008; Earley i Ang, 2003). Model kulturne inteligencije (Earley & Ang, 2003) temelji se na teoriji višestrukih inteligencija, odnosno na stajalištu da inteligencija nadilazi samo kognitivne sposobnosti i da sadrži četiri nivoa i to: metakognitivnu, kognitivnu, motivacijsku i bihejvioralnu.
Trendovi internacionalizacije i globalizacije odražavaju se i na koncepciju obrazovanja, pa se tako sve više naglašava potreba provođenja interkulturnoga obrazovanja tijekom kojega se učenike podučava prepoznavanju, prihvaćanju i vrednovanju kulturnih, etničkih, društvenih, klasnih, religijskih i rodnih razlika te razvijanju osjećaja odgovornosti prema radu i idejama pravde, jednakosti i demokracije (Manning i sur., 2017). Umjetničko obrazovanje ima posebnu ulogu u kontekstu interkulturnoga obrazovanja, jer posjeduje potencijal ojačavanja samopoštovanja pojedinca, promoviranja grupnog identiteta, reduciranja stereotipa i eliminiranja različitih predrasuda. Interkulturno glazbeno obrazovanje definira se kao vrsta glazbenog obrazovanja u kojemu se učenici upoznaju sa širokim spektrom različitih glazbi te upoznaju i vrednuju različite kulturne ekspresije društvenih skupina koje se razlikuju prema rasi, dobi, klasi, rodu i životnom stilu (Lundquist, 1991; Volk, 1998).
U radu se problematizuje pitanje interkulturnog muzičkog obrazovanja u kontekstu interkulturne komunikacijske kompetencije, interkulturnih stavova i kulturne inteligencije te muzičko-pedagoške implikacije za oblikovanje savremenog kurikuluma interkulturnoga muzičkog obrazovanja u cijeloj vaspitno-obrazovnoj vertikali.