Profesor Vukićević: Smanjena školarina doktorskih studija Univerziteta Crne Gore povećaće interesovanje
Univerzitet Crne Gore preduzeo je više koraka značajnih za podizanje nivoa kvaliteta doktorskih studija koje predstavljaju kamen temeljac za formiranje nastavnog kadra i novih snaga nauke, a samim tim i razvoja crnogorskog društva. O smanjenju školarine za doktorske studije, novom Pravilniku i drugim novinama razgovarali smo sa novoimenovanim predsjednikom Odbora za doktorske studije UCG prof. dr Borisom Vukićevićem, koji je i vanredni profesor Fakulteta političkih nauka.
UCG: Visina školarine na doktorskim studijama utvrđena Odlukom Upravnog odbora na predlog rektora prof. dr Vladimira Božovića smanjena je i sada iznosi 250 eura po semestru za sve studijske programe. Po Vašem mišljenju, kako će to uticati na odziv studenata?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Smanjenje školarina jedna je od mjera koje bi trebalo da doprinesu atraktivnosti doktorskih studija. Visina školarine dugo vremena je bila viša nego u nekim većim i razvijenijim centrima. Mišljenja sam da u tome treba naći mjeru, jer doktorske studije, s jedne strane, inherentno su elitne, dok, s druge strane, ta njihova priroda elitnosti ne treba da bude samo transponovanje finansijske elite na naučni nivo. Svakako da ne treba zanemariti ni postojanje različitih mogućnosti stipendiranja koje su koristili i neki od naših doktoranada. Ukidanje samofinansirajućih studija na drugim nivoima studiranja pokazalo se kao loša odluka, ali o tome nije odlučivao Univerzitet.
UCG: U primjeni će biti i novi Pravilnik za doktorske studije. Koje su izmjene, poboljšanja i olakšice donešene ovim pravilnikom?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Pravilnik je usvojen na posljednjoj sjednici Senata, objavljen u Biltenu, i stupio na snagu ove sedmice. Izmjene su usmjerene ka tome da se poboljšaju doktorske studije u smislu njihove efikasnosti, a da to ne ide na uštrb kvaliteta studija. U postupku i pripremi izrade doktorske disertacije došlo je do skraćenja i pojednostavljivanja procedura kako bi se doktorske studije bez formalnih odugovlačenja završile u zakonski predviđenom roku. Došlo je i do ublažavanja kriterijuma za mentorstvo na doktorskim studijama, što će omogućiti uključivanje većeg broja profesora na spisak potencijalnih mentora. Ovo je važno posebno kada imamo u vidu da su na nekim univerzitetskim jedinicama postojali problemi u nalaženju potencijalnih mentora na doktorskim studijama. Takođe od važnosti za studente, što će značajno ubrzati procedure jeste izmjena da uslov za predaju doktorske disertacije na ocjenu više nije da kandidat ima objavljen rad na časopisu indeksiranom na SSCI/AHCI listama, već da je rad prihvaćen za objavljivanje. Iz iskustva smo mogli vidjeti da od prihvatanja do objavljivanja može proći i godina ili više, te ova promjena značajno skraćuje vrijeme studiranja, a u skladu je sa već postojećom praksom na Univerzitetu da se prilikom ocjene kandidata za izbor u zvanje vrednuju i radovi i knjige prihvaćeni za objavljivanje, kao i oni koji su već objavljeni. Prirodno je da isti kriterijum koji postoji za univerzitetske nastavnike postoji i za studente doktorskih studija.
Tu su još neka proceduralna pitanja koja izmještaju iz Odbora za doktorske studije neka pitanja koja ostaju u nadležnosti organizacionih jedinica. Sve ovo bi trebalo da doprinese boljem funkcionisanju i efikasnosti, a tako, vjerujem, i atraktivnosti doktorskih studija. Svakako, implementacija ovih izmjena biće praćena, i ocjenjivana, i, u skladu sa tim, po potrebi mogu uslijediti dalje modifikacije.
UCG: Gdje će biti i šta će značiti novi prostorni kapaciteti za Centar za doktorske studije?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Centar za doktorske studije dobiće prostorije u zgradi tehničkih fakulteta. Ovaj prostor je u fazi uređenja i brendiranja, i trebalo bi da u narednoj studijskoj godini bude u funkciji. Svakako da je dobro da Centar za doktorske studije ima prostor za nesmetan rad, posebno sada kada idemo u susret očekivanom dinamičnijem razvoju i ekspanziji doktorskih studija na Univerzitetu.
UCG: Da li ima promjena u organizaciji nastave u narednoj godini?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Bitnih promjena u organizaciji nastave u odnosu na ranije godine nema. Doktorske studije su po svojoj prirodi specifične jer nijesu masovne studije, te je i pandemija manje uticala na dio njihove organizacije koji se odnosi na nastavu i ispite. Radi se o, najčešće, mentorskoj nastavi, i trebalo bi da se tako nastavi i ove godine.
UCG: Kolika je zainteresovanost stranih državljana za doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Strani državljani iskazuju interesovanje za doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore, i na nekim organizacionim jedinicama već godinama imaju studente koji su strani državljani, i disertacije se rade uporedo na službenom i engleskom jeziku. Što u pogledu angažmana mentora, ne samo iz regiona, već i iz najvećih svjetskih univerzitetskih centara, što u pogledu upisa stranih studenata (doduše, zasad, najviše iz regiona), što u pogledu uspostavljanja programa koji su po prirodi atraktivniji za strane državljane (poput projekta MARDS), doktorske studije prate ono što su savremeni tokovi, kao i strateški ciljevi internacionalizacije Univerziteta Crne Gore. Ove 2021/22. studijske godine 16 kandidata je upisalo doktorske studije, prethodne 2020/21. godine 11, a godinu ranije 12 kandidata, te, s obzirom na to da je riječ o doktorskim studijama, to čini ne baš zanemarljiv procenat.
UCG: Kakvo je vaše viđenje umjetničkog doktorata i da li ima ambicija u pogledu osnivanja programa koji će pružiti priliku studentima umjetničkih fakulteta?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Umjetnički doktorati postoje već duže vrijeme u svijetu, tako da mislim da nema razloga da ne budu osnovane doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore. To će, s jedne strane, pratiti ono što su svjetski trendovi, a sa druge, takođe ukloniti, čini mi se prisutnu hipoteku, ili predrasudu, prema kojoj su studije umjetnosti posmatrane kao manje vrijedne ako nemaju sve nivoe studija koje imaju nauke. Svaki studij treba da se razvija prateći tokove vremena, i u skladu sa svojim posebnostima, a konkretizacija rješavanja ovog pitanja svakako je prije svega na kolegama sa umjetničkih fakulteta i akademija.
UCG: Čini se da multidisciplinarnost doktorskih studija predstavljaju budućnost ovog nivoa studija?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Multidisciplinarnost je ne samo budućnost, već, možemo slobodno reći sadašnjost i realnost nauke (i umjetnosti). Nauka i umjetnost se ne mogu staviti u zabrane, i njihova sama priroda, koja je takva da teži stalnom proširenju vidika i rušenju barijera prirodno ih vodi interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. Tako da i doktorske studije – i ne samo doktorske, već i osnovne i magistarske studije, neumitno idu ka povezivanju i multidisciplinarnosti. Na doktorskim studijama već imamo akreditovane studijske programe koji su interdisciplinarni, i koji su vezani za Centar za doktorske studije, a ne za jednu univerzitetsku jedinicu. Mislim da razvoj nauke danas vodi samo ka većoj uključnosti i povezivanju. To će, vjerujem, u narednim akreditacionim procesima dalje biti reflektovano, ali i bez formalnih određenja multidisciplinarnosti moram reći da i sada toga ima mnogo više na doktorskim studijama. Vrlo često, prijave, a to se onda odražava i na sastav komisija na različitim nivoima doktorskih studija, kao i na komentorstva, koja Pravila predviđaju, prelaze granice jedne naučne oblasti za koje su tehnički vezane. To je prirodno, ne samo među srodnim naukama, već su povezivanja nekih prividno udaljenih nauka i umjetnosti takođe moguća, a konzervativni narativi koji su zatvarali saradnju između, i naizgled udaljenih, nauka, prevaziđeni su.
UCG: U prethodnim odgovorima već ste dijelom odgovorili na čemu će biti fokus tokom vašeg mandata kao predsjednika Odbora doktorskih studija. Kada govorimo sveukupno o aktivnostima, čega se još nismo dotakli u razgovoru?
PROF. DR VUKIĆEVIĆ: Govorimo o daljoj internacionalizaciji doktorskih studija, razvoju interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti, pokretanju doktorskih studija i u onim oblastima gdje ih dosad nije bilo... Takođe, važno je unapređivati efikasnost studija, u mjeri u kojoj to ne šteti kvalitetu. Zbog toga je dobro što su neki rokovi skraćeni, a neke formalne obaveze vraćene u nadležnost univerzitetskih jedinica. Trudimo se da komunikaciju sa komisijama univerzitetskih jedinica učinimo efikasnijom i redovnijom, kako bi sve eventualne probleme rješavali što prije, a povoljniji prostorni uslovi i podrška Uprave Univerziteta Centru vjerujem će pomoći daljem rastu kvaliteta našeg rada.