Dekanka Marković za Glasnik o rastu primarne poljoprivredne proizvodnje

Primarna poljoprivredna proizvodnja je povećana u skoro svim sektorima, u vrijeme pandemije COVID-19. Mnogi su obradili površine koje se nijesu koristile duži niz godina, pa će proizvesti nove proizvode.

Iz komunikacije sa privrednicima i proizvođačima stiče se utisak da je većina naših kompanija dobro reagovala i relativno
brzo se prilagodila uslovima rada u vrijeme pandemije, kaže za Glasnik prof. dr Božidarka Marković, dekanica Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Glasnik: Kakvi su mjesto i uloga Biotehničkog fakulteta u crnogorskoj nauci, ekonomiji, poljoprivredi?

B. Marković: Biotehnički fakultet je tokom dugog razdoblja postojanja, već pune 83 godine, prolazio kroz razne organizacione forme i razvijao se u skladu sa potrebama crnogorske poljoprivrede i društva u cjelini. Fakultet danas ima tri osnovne djelatnosti: nastavno-obrazovnu, naučnoistraživačku i stručno-savjetodavnu.

Naučnoistraživački rad u poljoprivredi je najstarija djelatnost oko koje su se razvijale ostale naše djelatnosti. Uspostavljen je osnivanjem Ogledne stanice za južne kulture u Baru 1937. godine, a danas se istraživanja realizuju praktično u svim oblastima poljoprivrede.

Prirodni nastavak naučnoistraživačkog rada bio je razvoj stručno-savjetodavne djelatnosti, koju Fakultet obavlja kroz pružanje stručnih, savjetodavnih i laboratorijskih usluga za široki spektar korisnika. Otvaranjem studija iz oblasti poljoprivrede (2005. godine) Fakultet je proširio svoju misiju i na nastavno-obrazovnu djelatnost koja sada angažuje najveći dio ukupnih kapaciteta.

Sve to Biotehničkom fakultetu s pravom daje epitet ključne institucije koja pruža cjelovitu podršku crnogorskoj poljoprivredi.

Glasnik: Što možete reći o saradnji Biotehničkog fakulteta sa poljoprivrednim proizvođačima, u vremenu pandemije COVID-19? Koliko je poljoprivrednika zatražilo pomoć ovog fakulteta u periodu epidemije i na što su se odnosili njihovi upiti? Da li ste stručno-savjetodavne poslove, u ovim otežanim uslovima, obavljali punim kapacitetom?

B. Marković: S obzirom da je poljoprivreda djelatnost koja se obavlja tokom cijele godine, sa izraženom sezonalnošću poslova koji su vezani za vegetaciju, to su se ove godine brojni poslovi vremenski poklopili sa početkom aktuelne pandemije Covid-19. Biotehnički fakultet je sve stručno-savjetodavne poslove koje pruža privrednim subjektima, poljoprivrednim proizvođačima, kao i poslove od javnog interesa, realizovao uobičajenom dinamikom i
bez odlaganja, čak i u vrijeme prvog talasa korone, kada je većina institucija radila smanjenim kapacitetom.

Sve naše laboratorije i službe redovno su pružale i danas pružaju usluge brojnim korisnicima. U proljećnim mjesecima (od februara do maja) aktuelno je bilo izdavanje biljnih pasoša za sjemenski krompir iz domaće proizvodnje (oko 4.000 biljnih pasoša izdato je u posljednja 2,5 mjeseca), obavljene su u više navrata kontrole svih rasadnika kod registrovanih proizvođača. Enološka laboratorija, pored redovne kontrole kvaliteta vina za potrebe AD 13. jul - Plantaže, redovno pruža usluge analize vina privatnim vinarijama radi deklarisanja i pripreme za puštanje u promet vina iz prošlogodišnje
berbe. Laboratorija za mljekarstvo, kao jedina akreditovana laboratorija, svakodnevno obavlja kontrolu kvaliteta sirovog mlijeka i mlječnih proizvoda za sve crnogorske mljekare i registrovane poljoprivredne proizvođače (oko 4000 uzoraka mjesečno). Slično je i sa uslugama ostalih naših laboratorija.

Glasnik: Kako su se naše kompanije iz agrara snašle ili prilagodile novonastaloj situaciji? Imate li podatke da li je i koliko, zbog COVID- 19, smanjena domaća poljoprivredna proizvodnja?

B. Marković: Iz komunikacije sa privrednicima i proizvođačima stiče se utisak da je većina naših kompanija dobro reagovala i relativno se brzo prilagodila uslovima rada u vrijeme pandemije. Pored izvjesnih početnih problema u dinamici dopremanja nekih inputa za poljoprivrednu proizvodnju, što je relativno brzo normalizovano, evidentni su problemi smanjene tražnje za nekim gotovim proizvodima usljed izostanka uobičajene turističke sezone.

Međutim, kada je u pitanju primarna poljoprivredna proizvodnja, kako kod registrovanih poljoprivrednih proizvođača, tako i proizvodnja na manjim porodičnim imanjima, sa sigurnošću se može reći da je ona povećana i da je interesovanje za proizvodnju raslo u skoro svim sektorima. Mnogi pojedinci su se proljetos odlučili da obrade površine koje se nijesu koristile duži niz godina, i tako će proizvesti nove količine poljoprivrednih proizvoda.

Glasnik: Ova pandemija dodatno je potvrdila koliki značaj ima poljoprivreda i proizvodnja hrane za svaku zemlju i ukazala na potrebu jačanja sopstvenih kapaciteta. Kako ocjenjujete doprinos ekonomskih mjera Vlade Crne Gore sektoru poljoprivrede za saniranje negativnih posljedica epidemije COVID-19?

B. Marković: Obezbjeđivanje dovoljnih količina hrane za stalno rastuću ljudsku populaciju jedan je od najvećih izazova savremenog društva. Mnoge vanredne okolnosti, bilo da su izazvane prirodnim pojavama, kao što su u posljednje vrijeme sve izraženije klimatske promjene (suše, poplave, ekstremne vremenske prilike) ili pandemije, kao što je i COVID-19, neminovno dovode do poremećaja u snabdijevanju hranom. Svjedoci smo da je i kod nas prvi talas korone, usljed straha od neizvjesnosti, rezultirao stvaranjem kratkoročnih zaliha hrane kod stanovništva.

U svim tim situacijama veoma je važna uloga države da odgovarajućim mjerama dodatno potpomogne domaću proizvodnju i obezbijedi stabilno snabdijevanje hranom.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je blagovremeno reagovalo i ubrzanom realizacijom brojnih podsticajnih mjera i programa pomoglo poljoprivrednim proizvođačima da lakše prevaziđu neka početne probleme i nesnalaženja koja su uslijedila pojavom pandemije. Takođe, preduzete su i brojne promotivne aktivnosti u cilju podrške plasmanu viškova proizvoda, koji su s epojavili usljed smanjene turističke tražnje.

Glasnik: Jasno je da nam u cilju daljeg snaženja domaće agrarne industrije predstoje brojne aktivnosti. Koji su prioritetni potezi koji bi, na ovom polju, trebalo da budu preduzeti?

B. Marković: Agroindustrija je kod nas dugo vremena stagnirala, posebno nakon tranzicije devedestih godina kada su mnogi pogoni ili ugašeni ili veoma otežano funkcionisali. Međutim, posljednjih petnaestak do 20 godina prerađivački sektor u oblasti poljoprivrede je u stalnom usponu. Među prvima je sa razvojem krenula mljekarska industrija, tako da danas, pored više pogona za proizvodnju mliječno-kiselih proizvoda, imamo i brojne manje
ili srednje velike pogone za proizvodnju široke palete sireva. Mesna industrija je, može se slobodno reći, doživjela procvat u Crnoj Gori. Proizvodnja vina i alkoholnih pića je takođe u usponu. Pored Plantaža, kao naše najveće kompanije u poljoprivredi, posljednjih godina otvaraju se manje vinarije, tako da je paleta crnogorskih vina i alkoholnih pića sada znatno bogatija. Tome treba dodati sve bolje stanje u proizvodnji maslinovog ulja, zatim preradu i pakovanje meda i pčelinjih proizvoda. Najviše je neiskorišćenog prostora u preradi voća i povrća, dok je prerada aromatičnog i ljekovitog bilja
skromna ili u začecima. Domaća agroindustrija je sektor kome treba posvetiti posebnu pažnju, jer je to ''lokomotiva'' za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje.

Pored svih do sada preduzetih mjera, potrebno je nastaviti i intenzivirati mjere podrške investicijama radi podizanje konkurentnosti naše agroindustrije i primarne poljoprivrede, što je jedna od ključnih slabosti cijelog sektora.
Veoma je važno jačanje lanca vrijednosti hrane putem intenziviranja saradnje, odnosno umrežavanja svih subjekata od njive do trpeze (proizvođača, prerađivača, distributera, ugostitelja do potrošača), zajedno sa promocijom domaćih proizvoda radi podizanja svijesti o značaju domaće proizvodnje za ukupan ekonomski razvoj.

Glasnik: Snažan doprinos povećanju domaće proizvodnje daje Privredna komora Crne Gore, koja je prije 12 godina pokrenula realizaciju projekta "Dobro iz Crne Gore" s ciljem promovisanja domaćih resursa i stimulisanja njihovog korišćenja, razvoja domaće proizvodnje, povećanja izvoza i kvaliteta proizvoda. Vi ste predsjednica Tehničkog komiteta za meso, ribu i prerađevine koji proizvođače/proizvode predlaže za dobijanje ovog prestižnog žiga. Budite ljubazni saopštite Vaše viđenje misije projekta "Dobro iz Crne Gore".

B. Marković: Projekat vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda "Dobro iz Crne Gore" koji je Privredna komora pokrenula 2008. godine dokazao je svoju punu opravdanost, što najbolje potvrđuje njegovo trajanje već punih 12 godina. Poslije kreiranja i uspostavljanja robne marke ''Made in Montenegro'', za potrebe podsticanja izvoza, ovo je bio prvi sveobuhvatni projekat vizuelnog isticanja i promovisanja crnogorskih proizvoda posebnog kvaliteta čije je
cilj promovisanje proizvoda i na domaćem i međunarodnom tržištu. Meni je posebno zadovoljstvo da učestvujem u realizaciji tog projekta i zahvalna sam Privrednoj komori na ukazanom povjerenju. Još troje mojih kolega sa Biotehničkog fakulteta učestvuje u radu tehničkih komiteta za razne grupe poljoprivrednih proizvoda (mlječni proizvodi, vino i alkoholna pića i drugi prehrambeni proizvodi).
Tehnički komitet za meso, ribu i prerađevine je u proteklom periodu obradio zahtjeve osam crnogorskih mesnih industrija i
pravo korišćenja žiga ''Dobro iz Crne Gopre'' odobreno je ukupno za 32 proizvoda naših mesnih industrija, kao i jednoj kompaniji koja se bavi proizvodnjom i plasmanom morskih plodova. S obzirom da se pravo korišćenja žiga dodjeljuje na pet godina, većina kompanija je u međuvremenu tražila produženje prava korišćenja žiga, pri čemu je većina njih proširila paletu proizvoda za dodjelu prava vizuelnog označavanja ovim žigom.

Glasnik: Neophodno je istaći značaj programa "Kupujmo domaće" i "Domaći ukusi" čiji je slogan: "Dobro. Bolje. Domaće", za kvantitativno i kvalitativno jačanje domaće poljoprivredne i prehrambene prozvodnje, odnosno veće plasiranje domaćih proizvoda kroz turizam. Vaš komentar.

B. Marković: Kao potrošač svjedok sam i propratim promotivne kampanje za naše proizvode i cijenim ih veoma korisnim. Iako dosta dobro poznajem paletu naših domaćih proizvoda, ipak svaki put se zaustavim kada na policama u prodavnici vidim domaće proizvode sa istaknutim ovim natpisima i skoro svaki put nađem neki novi proizvod ili novo pakovanje koji ranije nijesam sretala, što me posebno raduje. Smatram da su ovakve kampanje veoma dobre, jer potrošači vizuelno lakše zapažaju domaće proizvode, što vjerujem u konačnom pospješuje njihovu prodaju. Nema dileme da se sa ovakvim akcijama mora nastaviti. Bilo bi dobro promovisati naše proizvode i na engleskom jeziku, makar u sezoni, jer strani turisti vole da kupe i probaju domaći proizvod.

Glasnik: Aktivnosti na jačanju poljoprivrede i agroindustrije su izazovne i zbog činjenice da je poljoprivreda "fabrika pod vedrim nebom''? Prokomentarišite detaljnije ovu konstataciju.

B. Marković: Da, ''fabrika pod vedrim nebom'', to je možda najkraća i najbolja definicija poljoprivrede. To je fabrika koja radi svih 365 dana u godini, gdje na sve predvidive i nepredvidive okolnosti, prirodne i druge pojave treba blagovremeno i što kvalitetnije reagovati, u protivnom ostadosmo bez proizvoda.

Generalno, poljoprivreda se svuda u svijetu suočava sa brojnim izazovima kao što su sve izraženije klimatske promjene, rast broja stanovnika, konstantan rast tražnje za hranom, ubrzano širenje raznih štetnih organizama, uzročnika i prenosioca bolesti poljoprivrednih kultura i životinja, zatim poremećaji na tržištu izazavani raznim nepredvidivim okolnostima kao što je između ostalog i aktuelna pandemija i drugo.

Stoga se poljoprivreda i agroindustrija moraju stalno prilagođavati na sve te izazove, a istovremeno i razvijati na dugoročno održiv način, tj. uz maksimalnu brigu o prirodnim resursima. 

Glasnik: Koliko se ova pandemija odrazila na ostale aktivnosti i rad Biotehničkog fakulteta?

B. Marković: Biotehnički fakultet je, kao i sve druge institucije i društvo u cjelini, svoj rad tokom trajanja pandemije usklađivao prema preporukama NKT i nadležnih institucija. Kao što je već poznato izvođenje nastave za studente je vrlo brzo prilagođeno i sa direktnih predavanja u učionici prešlo se na online nastavu korišćenjem uglavnom platformi ZOOM i Moodle. Ispitni rokovi u junsko-julskom ispitnom roku, kao i u tekućem septembarskom ispitnom roku organizovani na su fakultetu, uz poštovanje svih mjera i preporuka nadležnih institucija.

U junu mjesecu smo realizovali i tronedjeljnu obuku poljoprivrednih proizvođača, korisnika IPARD programa, što je ranije bilo dogovoreno sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Biotehnički fakultet ima i sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju na oglednim imanjima. Ogledno imanje ''Lješkopolje'' je najvažnije, i tamo imamo vinograd koji je drugi po veličini u Crnoj Gori (oko 22 ha vinograda) i vinopodrum za proizvodnju vina i rakije - čuvena Institutova loza. Takođe, tu su i kolekcioni zasadi raznih voćnih vrsta i plastenici, dok u našem Centru za suptropske kulture u Baru imamo kolekcione zasade maslina i citrusa kao i rasadnik suptropskih voćnih vrsta. Proizvodnja i provođenje svih agrotehničkih mjera na oglednim imanjima odvijala se uobičajenom dinamikom. I pored svih poteškoća radili smo i na unapređenju nekih segmenata na samom imanju.

Glasnik: Kako su se odvijale naučno-istraživačke aktivnosti Fakulteta?
B. Marković: S obzirom da je naučnoistraživački rad naša najstarija djelatnost, Fakultet ima dobre naučne resurse (kadrove, opremu), a i zavidne rezultate. U protekloj školskoj godini (2019/20.) Fakultet je imao 24 aktivna međunarodna projekta, 10 bilateralnih i pet nacionalnih projekata. U strukturi međunarodnih projekata dva su iz programa HORIZONT 2020, tri iz programa Erasmus+ i sedam iz akcije COST. U realizaciji ovih, ali i drugih projekata, kao rukovodioci i članovi radnih timova učestvuje više od 30 nastavnika i saradnika.

Sa nastupanjem pandemije COVID-19 naučnoistraživačke aktivnosti se realizuju nešto manjim intenzitetom, ali nijedan njegov segment nije doveden u pitanje. Odloženi su brojni događaji van Crne Gore, ali je zato pojačana virtuelna – online komunikacija s našim projektnim partnerima.

U saradnji sa Arhitektonskim i Filozofskim fakultetom, Biotehnički fakultet je u maju organizovao online međunarodnu konferenciju GEA (Geo Eco-Eco Agro), na kojoj je predstavljeno više od 200 naučnih radova iz 40 zemalja širom svijeta.

I pored brojnih ograničenja, naučni timovi Biotehničkog fakulteta su u ovoj godini uspjeli da pripreme i kandiduju pet nacionalnih projekata i da participiraju u prijavama više međunarodnih i bilateralnih projekata.

Glasnik: Razvojni planovi Biotehničkog fakulteta?

B. Marković: Strategijom razvoja Biotehničkog fakulteta za period 2020-2024. definisana je vizija i misija Fakulteta i pet osnovnih strateških prioriteta na čijem unapređenju treba raditi u narednom
periodu:
• Unapređenje nastavnog procesa kroz kreiranje inovativnih studijskih programa, cjeloživotno učenje, internacionalizacija
i jačanje akademskog integriteta;
• Unapređenje naučnoistraživačkih kapaciteta kroz kadrovsko jačanje, tehničko opremanje, veće učešće mladih istraživača;
• Jačanje međunarodne saradnje sa renomiranim visokoobrazovnim i naučnim institucijama,
• Fakultet i okruženje - saradnja sa privredom i javnim sektorom,naučnom dijasporom i alumnistima našeg fakulteta;
• Organizacija i resursi - optimalno korišćenje raspoloživih resursa, kadrovsko jačanje, unapređenje proizvodnje.

Glasnik: Ukoliko želite da komentarišete još nešto, što nije obuhvaćeno pitanjima, molim da to učinite.
B. Marković: Aktuelna pandemija virusom COVID-19 dodatno je potvrdila koliki značaj ima poljoprivreda i proizvodnja hrane za svaku zemlju i ukazala na potrebu jačanja sopostvenih kapaciteta.

Mi ćemo na Biotehničkom fakultetu nastaviti da ispunjavamo našu višestruku misiju i da dajemo puni doprinos prevazilaženju negativnih posljedica koje će ostaviti pandemija i ukupnom razvoju crnogorske poljoprivrede i društva u cjelini.

Iskoristila bih priliku da pohvalim saradnju Privredne komore Crne Gore i Biotehničkog fakulteta. Sigurna sam da ima prostora i za dalje jačanje poslovnih veza, posebno u segmentu zajedničkih projektnih aktivnosti, kao i drugih aktivnosti u sektoru poljoprivrede.