Intervju dekana prof. dr Saše Mujovića: Prekomjerna proizvodnja struje može dovesti do raspada sistema

Solarne i vjetroelektrane su poželjne da doprinose diversifikaciji količine generisane energije, ali njihov angažman u elektroenergetskim sistemima mora biti striktno kontrolisan i proračunat, kazao je Pobjedi dekan Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Saša Mujović. On je naveo da se najveći nedostatak VE i SE vezuje za njihovu nestalnost i limitiranost upotrebe tokom dana i godine.

Suplementi

- Vjetro i solarne elektrane su potreba, bolje reći suplement (dopuna), ali nikako osnova za stabilan rad elektroenergetskog sistema. Šta raditi u nedostatku sunčeve i energije vjetra i kako tada obezbijediti potrebnu struju? Jedino postojanjem stabilnog energetskog izvora, kao što su hidro ili termoelektrane adekvatnog kapaciteta – kazao je Mujović.

Naglasio je da su vjetro i solarna energija razvojna šansa Crne Gore i naveo da treba odbaciti svaku sumnju o svrsishodnosti njihovog korišćenja, ali pored očiglednih benefita, njihov najveći nedostatak je nestalnost i limitiranost upotrebe. - Snaga solarne elektrane striktno zavisi od intenziteta sunčevog zračenja, što znači da je zimi znatno manje efektivna nego ljeti. Čak i mala oblačnost negativno utiče na generisanu energiju – naveo je Mujović i upozorio da je rok trajanja solarnih panela 20 godina, pri čemu im već nakon desete godine opada proizvodna moć.

- Generalno, na godišnjem nivou od ukupne instalisane snage solarne elektrane u električnu energiju se može transferisati 20 odsto – precizirao je Mujović i dodao da je slično sa vjetroelektranama.

- Nepoželjni su i jak i slab vjetar, što utiče na smanjenje mogućnosti korišćenja ovih izvora. Dodatno, izraženi je problem sa atmosferskim pražnjenjima koja često uzrokuju uništenje skupih vjetropostrojenja – istakao je Mujović.

Mjera

Ističe da je električna energija specifična ,,roba“, koja se prvo povinuje fizičkim, pa tek onda zakonima tržišta.

- U situaciji kada su sistemi za skladištenje električne energije skupi, primorani smo da proizvodimo onoliko energije koliko nam je potrebno. Svaki disbalans dovodi do problema sa učestalošću elektroenergetskog sistema i njegovog potencijalnog raspada – upozorio je Mujović.

Podsjetio je da nije uvijek moguće izvesti viškove.

- Svaka zemlja planira svoje potreba za električnom energijom i ako, hipotetički, u datom momentu ne postoji potražnja, dolazimo u situaciju da nam višak energije predstavlja balast i da moramo početi borbu da ga se oslobodimo. Sprovode se brojne korektivne akcije sa ciljem očuvanja stabilnosti ugroženog elektroenergetskog sistema. Zaključak je da trebamo koristiti solarne potencijale, ali da moramo imati mjeru – kazao je Mujović i naglasio da nekontrolisana izgradnja solarnih i vjetroelektrana može dovesti do zagušenja postojeće prenosne i distributivne mreže.

- Ne smijemo dozvoliti izgradnju kapaciteta koje naš sistem ne može prihvatiti. Zato su neophodne analize operatora prenosnog i distributivnog sistema (CGES i CEDIS) koji moraju definisati granicu prihvatljivih kapaciteta. Sve što bi se priključilo van definisanih granica imalo bi negativne konsekvence po naš elektroenergetski sistem – poručio je Mujović.

Istakao je još jedan problem, koji se kod nas marginalizuje, a tiče se opasnosti po kvalitet električne energije usljed priključenja vjetro i solarnih elektrana.

- Naime, invertorski sklopovi u sastavu ovih postrojenja generišu više harmonike i na taj način degradiraju parameter kvaliteta električne energije i funkcionisanje potrošača elektrodistributivnog konzuma – rekao je Mujović.

On je naveo da nema dileme da obnovljivim izvorima energije pripada budućnost i ,,njihova upotreba predstavlja odgovor čovječanstva na sopstveni nemar i destrukciju kada je životna sredina u pitanju“. Mujović je podsjetio da su voda, vjetar, energija sunca, bio masa, geotermalna energija, morski talasi, plima i oseka besplatni i neiscrpni izvori i gotovo da neme zemlje u svijetu koja je lišena bogatstva makar jednog od navedenih resursa.

- Crna Gora nije izuzeta. Ako izuzmemo naš najveći obnovljivi energetski potencijal – hidropotencijal, jer se on dominantno vezuje za izgradnju većih energetskih kapaciteta (hidroelektrana), vjetro i solarna energija predstavljaju naše važne adute u borbi sda energetskom nezavisnošću. U uslovima neisvjesne sudbine TE Pljevlja, koja trenutno participira sa 53 odsto u ukupnoj proizvedenoj energiji, plansko i adekvatno korišćenje vjetro i solarne energije je naš imperativ – zaključio je Mujović.

Najveći obnovljivi izvori u Crnoj Gori su vjetroelektane Krnovo i Možura, te 32 male hidroelektrane i pet solarnih, ukupne instalisane snage 167 megavata, što je više od polovine HE Perućica, čija je instalisana snaga 307 MW. U planu je izgradnja još dvije vjetro i tri velike solarne elektrane, plus foto-naponski paneli na krovovima kuća. 

Pola struje mora biti iz obnovljivih izvora

Iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) ukazuju da je Zakonom o energetici propisana obaveza donošenja nacionalnog energetskog i klimatskog plana kojim se razrađuju smjernice energetskog razvoja, izvori i obim korišćenja energije iz obnovljivih izvora.

- U vezi sa pitanjem o mogućim problemima u prenosnom i distributivnom sistemu koji mogu nastupiti usljed priključenja velikog broja proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije, ukazujemo na zakonsku obavezu operatora sistema da obezbijede rad, održavanje, unapređenje i razvoj prenosnog, odnosno distributivnog sistema električne energije u cilju pouzdanosti, sigurnosti i efikasnosti, poštujući uslove zaštite životne sredine – rekli su iz REGAGEN-a i dodali da prilikom planiranja razvoja prenosnog i distributivnog sistema, operatori sistema moraju uzeti u obzir Nacionalni energetski i klimatski plan, dok u postupku odlučivanja po zahtjevu za priključenje vode računa o tehničkim ograničenjima u sistemu.

Podsjetili su da smo preuzeli obavezu da do 2020. godine imamo najmanje trećinu obnovljivih izbora energije, što je ispunjeno u julu 2021. godine, ali je 15. decembra 2022. odlukom Ministarskog savjeta EZ, taj udio povećan na 50 odsto.

Naveli su da je trenutno, zbog cijena na berzi, količina električne energije otkupljene kroz mehanizam podsticajnih mjera mnogo niža od potrošnje konzuma Crne Gore.

- U trenutku kada država procijeni da više nije potrebno podsticati izgradnju proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora primjenom podsticajnih mjera, može se izvršiti izmjena zakonskog okvira. Napominjemo da važeći Zakon o energetici već sadrži odredbu kojom Agencija prestaje sa dodjelom statusa povlašćenog proizvođača, u slučaju dostizanja nacionalnog cilja – kazali su iz REGAGEN-a.

Pobjeda : https://www.pobjeda.me/clanak/i-prekomjerna-proizvodnja-struje-moze-dovesti-do-raspada-sistema