Nagrada za najuspješnijeg mladog naučnika u Crnoj Gori pripala saradnici u nastavi na ETF-u mr Slavici Tomović

Nagrada za najuspješnijeg mladog naučnika (do 30 godina), zbog izuzetnih naučnoistraživačkih rezultata postignutih u 2019. godini, odlukom Ministarstva nauke, pripala je saradnici u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore mr Slavici Tomović.

Sa njom smo razgovarali o nagradi, koja će joj sljedećeg mjeseca, na godišnjoj svečanosti Ministarstva nauke u Vili Gorica, biti svečano uručena, zajedno sa nagradom koja je pripala i redovnom profesoru na Prirodno-matematičkom fakultetu Davidu Kalaju, u kategoriji naučnika starijeg od 30 godina.

UCG: Na koje rezultate naučnoistraživačkog rada se odnosi ova nagrada?

Mr Tomović: Nagrađena sam za naučni doprinos u oblasti telekomunikacija. U 2019. godini rezultati mojih istraživanja objavljeni su u pet renomiranih međunarodnih časopisa, pri čemu su četiri časopisa sa SCI liste. Pored toga, autor sam još jednog rada koji je u tekućoj godini prihvaćen za publikovanje u međunarodnom naučnom časopisu. Naravno, ovi rezultati nijesu samo individualni uspjesi već su i plod timskog rada istraživačke grupe za telekomunikacione mreže, koju predvodi prof. dr Igor Radusinović, u okviru Centra za telekomunikacije čiji je rukovodilac prof. dr Milica Pejanović-Đurišić.

UCG: Šta je predmet Vašeg istraživanja?

Mr Tomović: Predmet mojih istraživanja su dominantno tehnike za  upravljanje prenosom podataka i garanciju kvaliteta servisa u telekomunikacionim mrežama pete generacije (5G), koje će biti bazirane na konceptima softverski-definisanog umrežavanja (SDN – Software Defined Networking) i virtuelizacije mrežnih funkcija. Istraživanje je motivisano 5G zahtjevima za ultra-pouzdanom komunikacijom malog kašnjenja, koje je neophodno ispuniti u cilju usvajanja Internet of Things (IoT) paradigme u automobilskoj industriji, zdravstvu i energetici, ali i pružanja podrške za moderne servise kao što su virtuelna i proširena realnost.

UCG: Koliko su značajne nagrade za mladog naučnika?

Mr Tomović: Prepoznavanje pozitivnih stremljenja, naučnih dostignuća i mogućnosti njihove primjene od strane nadležnih institucija u svojoj zemlji, od posebnog su značaja za svakog mladog čovjeka koji se bavi načnoistraživačkim radom. Ova nagrada je motiv više da istrajem na putu daljeg obrazovanja i naučnoistraživačkog rada, za koje smatram da treba da budu u vrhu prioriteta nacionalne politike i strategije ukupnog razvoja društva.

UCG: Koji savjet biste dali mladim kolegama kada je riječ o radu u naučnoistraživačkoj oblasti?

Mr Tomović: Moja poruka svim mladim ljudima koji bi htjeli da se bave naučnoistraživačkim radom je da budu strpljivi i otvorenog uma, jer neočekivani rezultati koji na prvi pogled izgledaju kao neuspjeh mogu ukazati na potpuno novi pravac istraživanja i važno otkriće. Mislim da rane godine karijere treba da iskoriste za sticanje što većeg broja različitih vještina, što im može pomoći u rješavanju niza problema u budućnosti. Važno je ovladati osnovnim pojmovima u novim naučnim disciplinama, ali uvijek sve razmatrati kritički i sa balansiranim ulaskom u detalje, jer je jasno viđenje razmatranog problema najbitnije. Takođe, poručila bih da u našoj zemlji postoje adekvatni uslovi za bavljenje naukom i da nije tačno da se naukom mladi mogu baviti isključivo u inostranstvu. To možda važi za neke naučne discipline, ali iz mog iskustva mogu da kažem da je naučnoistraživački rad u Crnoj Gori u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija na visokom nivou po ocjeni kako zemalja u regionu, tako i u svijetu.

UCG: Koja je, po Vašem mišljenju, uloga nauke i naučnih dostignuća pojedinca u društvu?

Mr Tomović: Doprinos nauke je nemjerljiv. Pored unapređenja sistema obrazovanja, načina sticanja novih znanja i vještina i poboljšanja kvaliteta života, nauka doprinosi razvoju društva u cjelini. Naučna dostignuća u oblasti tehničkih nauka neraskidivo su povezana sa rješavanjem problema ključnih za ukupni ekonomski razvoj društva, ali i sa pronalaženjem odgovora na pitanja koja su od vitalnog globalnog značaja. Posebno treba istaći značaj veze nauke i naučnih dostignuća pojedinaca s jedne i nacionalne politike i državnih institucija, s druge strane. Da bi se suočile sa izazovima održivog razvoja društva, bitno je da državne institucije razumiju jezik nauke i svoje odluke temelje na kvalitetnim naučnim informacijama. Sa druge strane naučna zajednica mora nastojati da razumije probleme od najvećeg društvenog značaja i da rezultate svog istraživanja učini korisnim društvu. Istrajati na putu nauke i istraživanja predstavlja nesumnjivi doprinos ukupnom društvenom napretku i uspostavljanju novih sistema vrijednosti kako kod nas, tako i šire.