Dekan Vušanović: Monografija o 50 godina rada Mašinskog fakulteta i studentski volonterizam obilježavaju jubilej

Povodom jubleja, 50 godina uspješnog rada Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, razgovarali smo sa dekanom ovog fakulteta prof. dr Igorom Vušanovićem.

Od svog osnivanja u Podgorici, 1970. godine, ova visokoškolska institucija je iznjedrila generacije inženjera uključene u modeliranje i projektovanje različitih procesa, proizvoda, uređaja i mašina u svim industrijskim granama. Do sada je godine rada proslavljala svečanom dodjelom diploma studentima, uz prisustvo visokih zvanica.

UCG: Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore proslavlja 50 godina rada u vanrednim okolnostima koje su zadesile cijeli svijet. Kako danas vaš kolektiv obilježava ovaj jubilej?

DEKAN VUŠANOVIĆ: Kao što ste rekli situacija sa COVID-19 je poremetila naše planove da na jedan svečan i dostojanstven način proslavimo veliki jubilej - 50 godina postojanja studija mašinstva u Crnoj Gori. Ipak, i u ovim uslovima odlučili smo da na određeni način obilježimo ovaj datum. Možda je jedan od najljepših, u ovim vremenima, taj što smo se uključili da pomognemo našem zdravstvenom sistemu sa svojim ljudima i specifičnim znanjima na polju 3D štampanja proizvoda, gdje smo aktivno učestvovali u projektu izrade vizira za naš zdravstveni sistem, zajedno sa entuzijastima i ljudima dobre volje van Univerziteta Crne Gore. Poruka koju šaljemo na ovaj način je da je naša struka važna za društvo, da možemo da doprinesemo u mnogim sferama života, i da naravno pokažemo laičkoj javnosti zašto je neophodno postojanje studije tehnike uopšte, ako se želi napredak i sve što ono donosi.

U toku je izrada Monografije o 50 godina postojanja studija mašinstva koju namjeravamo brzo da publikujemo i promovišemo u javnosti.

UCG: Ove godine, aktivizam i volonterizam studenata Mašinskog fakulteta je na snazi, a prethodnih godina privlačili su pažnju na sajmu Smart Tech...

DEKAN VUŠANOVIĆ: Inovativnost naših studenata dolazi do izražaja na mnogim manifestacijama, jedna od njih je i pomenuti SmartTech gdje su naši student izložili preko 20 projekata koji su bili njihove vizije i ideje sa specifičnim rješenjima za određene probleme. Studijski program Mehatronika kojeg imamo skoro 10 godina dokazao je u prethodnom vremenu opravdanost svog postojanja jer na njemu školujemo ljude u tzv. STEM duhu gdje se zajedno praktikuju nauka, tehnologija inženjerstvo i matematika u cilju rješavanja složenih inženjerskih problema.

To je novi pristup u obrazovanju koji je snažno zahvatio svijet i za koji mi vjerujemo da će biti osnova za školovanje inženjera za XXI vijek.

UCG: Ranije ste izjavili da novi trendovi na tržištu rada ukazuju da je zanimanje mašinskog inženjera i te kako traženo i da nema nezaposlenih mašinskih inženjera na Birou rada. Da li je takav trend i dalje na snazi?

DEKAN VUŠANOVIĆ: Podaci koje dobijamo sa Zavoda, a čak štaviše i iz direktnog kontakta sa poslodavcima, kao i iskustva naših svršenih studenata, daju nam za pravo da budemo optimisti i vjerujemo u svijetlu budućnost naše struke u Crnoj Gori.

Narodski rečeno nema posla samo za one koji ne žele da rade, a njih je zanemarljivo malo. Dinamični razvoj i rast naše ekonomije skoro u svim sektorima je bio okidač za povećanu potrebu za kadrovima naše struke što nas neizmjerno raduje, jer smo svjesni da se na taj način ne samo zapošljavaju naši ljudi već raste i društveno bogatstvo koje stvaramo.

UCG: Kako vidite dalje pravce razvoja Mašinskog fakulteta i budućnosti studenata, posebno nakon prestanka mjera protiv širenja virusa COVID 19?

DEKAN VUŠANOVIĆ: Jedan od strateških pravaca našeg fakulteta biće veća internacionalizacija i dvosmjerni protok ljudi I ideja na naš fakultet. To je dalo dobre rezultate u prošlosti i vjerujemo da je to i dalje dobar recept za budućnost.

Pored toga, radićemo i na uvođenju novih interesantnih smjerova na našim studijama, a biomedicinsko inženjerstvo je jedno od njih, jer, kao što smo se uvjerili u ovim teškim nedjeljama, može da bude od velike koristi i da otvori nove puteve i horizonte u razvoju naše zemlje.

Jako smo zainteresovani za sve što je vezano za održivi razvoj zemlje, a to su obnovljivi vidovi energije, energetska efikasnost, bezkarbonski transport, održivi saobraćaj i još mnogo toga što će doći kao goruće teme u vremenu pred nama.

XXI vijek će siguran sam biti vijek inženjera i njihovih postignuća za teme koje su vezane za održivost kao globalnu temu i očuvanje planete Zemlje koja nam je jedini dom i koju moramo da ostavimo našim potomcima.

Medijske objave:

https://makanje.me/clanak/1681