Univerzitet Crne Gore

Mašinski fakultet / Mehatronika / STATIKA

Naziv predmeta:

STATIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
252	Obavezan	1	5	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	U ovom predmetu proučava se ravnoteža mehaničkih objekata. Proučava se pojam i vrste sila, uvodi pojam momenta sile. Proučava se ravnoteža raznih vrsta nosača i raznih vrsta opterećenja.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1. Definišu problem statičke ravnoteže mehaničkog sistema 2. Analiziraju problem statičke ravnoteže mehaničkog sistema 3. Rješavaju jednačine statičke ravnoteže mehaničkog sistema 4. Analiziraju rješenje problema statičke ravnoteže mehaničkog sistema
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Olivera Jovanović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, domaći zadaci, kolokvijumi

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Elementi algebre, trigonometrije i vektora
I nedjelja, vježbe - Elementi algebre, trigonometrije i vektora
II nedjelja, pred.-Elementi algebre, trigonometrije i vektora
II nedjelja, vježbe Elementi algebre, trigonometrije i vektora
III nedjelja, pred.- Osnovni pojmovi i definicije
III nedjelja, vježbe - Osnovni pojmovi i definicije
IV nedjelja, pred.- Sučeljni sistem sila (Statika tačke). I domaći zadatak
IV nedjelja, vježbe - Sučeljni sistem sila (Statika tačke). I domaći zadatak
V nedjelja, pred.- Moment sile za tačku. Moment sile za osu. Varinjonova teorema
V nedjelja, vježbe - Moment sile za tačku. Moment sile za osu. Varinjonova teorema
VI nedjelja, pred.- Spreg sila. Redukcija sile na tačku
VI nedjelja, vježbe - Spreg sila. Redukcija sile na tačku
VII nedjelja, pred.- Glavni vektor i glavni moment. Osnovna teorema statike. Uslovi ravnoteže pod dejstvom proizvoljnog sistema sila. II domaći zadatak
VII nedjelja, vježbe - Glavni vektor i glavni moment. Osnovna teorema statike. Uslovi ravnoteže pod dejstvom proizvoljnog sistema sila. II domaći zadatak
VIII nedjelja, pred.- Uslovi ravnoteže u specijalnim slučajevima
VIII nedjelja, vježbe - Uslovi ravnoteže u specijalnim slučajevima
IX nedjelja, pred.- I kolokvijum
IX nedjelja, vježbe - I kolokvijum
X nedjelja, pred.- Trenje klizanja, trenje kotrljanja i trenje užeta o cilindarsku površ
X nedjelja, vježbe - Trenje klizanja, trenje kotrljanja i trenje užeta o cilindarsku površ
XI nedjelja, pred.- Težište. Metode određivanja težišta. III domaći zadatak
XI nedjelja, vježbe - Težište. Metode određivanja težišta. III domaći zadatak
XII nedjelja, pred.- Nosači. Unutrašnje i spoljašnje sile. Statički dijagrami
XII nedjelja, vježbe - Nosači. Unutrašnje i spoljašnje sile. Statički dijagrami
XIII nedjelja, pred.- Nosači. Primjeri: Gerberova greda i ram
XIII nedjelja, vježbe - Nosači. Primjeri: Gerberova greda i ram
XIV nedjelja, pred.- Rešetka. IV domaći zadatak
XIV nedjelja, vježbe - Rešetka. IV domaći zadatak
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum

Opterećenje studenta	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, rade i predaju zadate domaće zadatke i rade oba kolokvijuma
Konsultacije	srijeda i cetvrtak 10-11h
Literatura	[1] L. Vujošević, Mehanika I –Statika [2] I. V. Meščerski, Zbirka zadataka iz mehanike
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	4 domaća zadatka 4 x 4 = 16 prisustvo nastavi 4 2 kolokvijuma 2 x 30 = 60 završni ispit 20 Kolokvijumi su pismeni i sastoje se od računskih zadataka. Završni ispit je usmeni i podrazumjeva teorijska pitanja. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi namanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet	Za sve informacije studenti se mogu obratiti profesoru
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MATEMATIKA I

Naziv predmeta:

MATEMATIKA I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
253	Obavezan	1	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. -
I nedjelja, vježbe -
II nedjelja, pred.-
II nedjelja, vježbe
III nedjelja, pred.-
III nedjelja, vježbe -
IV nedjelja, pred.-
IV nedjelja, vježbe -
V nedjelja, pred.-
V nedjelja, vježbe -
VI nedjelja, pred.-
VI nedjelja, vježbe -
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.-
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.-
IX nedjelja, vježbe -
X nedjelja, pred.-
X nedjelja, vježbe -
XI nedjelja, pred.-
XI nedjelja, vježbe -
XII nedjelja, pred.-
XII nedjelja, vježbe -
XIII nedjelja, pred.-
XIII nedjelja, vježbe -
XIV nedjelja, pred.-
XIV nedjelja, vježbe -
XV nedjelja, pred.-
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / KINEMATIKA

Naziv predmeta:

KINEMATIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
256	Obavezan	2	5	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	U ovom predmetu proučava se geometrija kretanja mehaničkih objekata.Definišu se i proučavaju razne kinematičke karakteristike
Ishodi učenja	Na ovom kursu studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima i principima kinematike. Proučavaju kretanje mehaničkih objekata polazeći od jednostavnijih kao sto su tačka, kruto tijelo, jednostavniji mehanizmi. Nakon odslušanog kursa i obavljenih svih predvidjenih aktivnosti: redovno prisustvo nastavi, aktivno učesce na času, samostalno uradjenji i odbranjeni domaći zadaci, položeni kolokvijumi i završni ispit, trebalo bi da pri rješavanju konkretnog problema budu u stanju da se bave sintezom i analizom mehanizama. U daljoj perspektivi ovim se pripremaju da su u stanju da identifikuju, formulišu i rješavaju inženjerske probleme
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Mila Kažić Stefan Ćulafić - saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, domaći zadaci, kolokvijumi

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod, položaj, brzina tačke
I nedjelja, vježbe - Uvod, položaj, brzina tačke, obnavljanje gradiva iz matematike
II nedjelja, pred.-Ubrzanje tačke
II nedjelja, vježbe Ubrzanje tačke
III nedjelja, pred.- Posebni slučajevi kretanja tačke-pravolinijsko kretanje
III nedjelja, vježbe - Posebni slučajevi kretanja tačke-pravolinijsko kretanje
IV nedjelja, pred.- Posebni slčajevi kretanja tačke-kruzno kretanje
IV nedjelja, vježbe - Posebni slčajevi kretanja tačke-kruzno kretanje
V nedjelja, pred.- Translatorno kretanje. Obrtanje krutog tijela oko nepokretne ose
V nedjelja, vježbe - Translatorno kretanje. Obrtanje krutog tijela oko nepokretne ose
VI nedjelja, pred.- I Kolokvijum
VI nedjelja, vježbe - I Kolokvijum
VII nedjelja, pred.-
VII nedjelja, vježbe -
VIII nedjelja, pred.- Ravansko kretanje: brzine tačaka, pol brzina
VIII nedjelja, vježbe - Ravansko kretanje: brzine tačaka, pol brzina
IX nedjelja, pred.- Ravansko kretanje: ubrzanja tačaka i pol ubrzanja
IX nedjelja, vježbe - Ravansko kretanje: ubrzanja tačaka i pol ubrzanja
X nedjelja, pred.- Ravansko kretanje: primjeri jednostavnijih mehanizama
X nedjelja, vježbe - Ravansko kretanje: primjeri jednostavnijih mehanizama
XI nedjelja, pred.- Ravansko kretanje: primjeri jednostavnijih mehanizama
XI nedjelja, vježbe - Ravansko kretanje: primjeri jednostavnijih mehanizama
XII nedjelja, pred.- Obrtanje krutog tijela oko nepokretne tačke
XII nedjelja, vježbe - Obrtanje krutog tijela oko nepokretne tačke
XIII nedjelja, pred.- Složeno kretanje tačke
XIII nedjelja, vježbe - Složeno kretanje tačke
XIV nedjelja, pred.- Složeno kretanje krutog tijela
XIV nedjelja, vježbe - Složeno kretanje krutog tijela
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum

Opterećenje studenta	nedjeljno Predavanja: 2 sata predavanja Vježbe: 1 sat računskih vježbi Ostale nastavne aktivnosti: Individualni rad studenata: 2 sata samostalnog rada i : konsultacija Struktura 3.75 kredita x 40/30 =5 sati u semestru Nastava i završni ispit: 5sati x 16 nedjelja = 80 sati Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2 x 5 sati = 10 sati Ukupno opterećenje za predmet : 3.75 x 30 = 112.5 sati Dopunski rad: 112.5 - (80+10) = 22.5 sati Struktura opterećenja: 80 sati (nastava)+10 sati (priprema) +22.5 sati (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, rade i predaju zadate domaće zadatke i rade oba kolokvijuma
Konsultacije	utorak i cetvrtak 9-11h
Literatura	Mila Kazic, Skripta iz Kinematike Luka Vujošević, Mehanika I –Kinematika I.V. Meščerski, Zbirka zadataka iz mehanike
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	4domaća zadatka: 4x4=16 ; prisustvo nastavi: 4; 2 kolokvijuma: 2x30=60; završni ispit: 20}=100 Kolokvijumi su pismeni i sastoje se od racunskih zadataka. Završni ispit je usmeni i podrazumjeva teorijska pitanja.
Posebne naznake za predmet	Studenti na svakom casu dobijaju odredjeni broj zadataka da rade kod kuce za vjezbu i da ih na sledecem casu vjezbi rade na tabli, pored toga imaju 4 "velika" domaca zadatka koje treba da odbrane pred nastavnikom i za koje je naveden broj poena koje mogu
Napomena	Dodatne informacije o predmetu- za sve informacije studenti se mogu obratiti profesoru

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MATEMATIKA II

Naziv predmeta:

MATEMATIKA II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
261	Obavezan	2	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / FIZIKA

Naziv predmeta:

FIZIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
265	Obavezan	2	4	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema.
Ciljevi izučavanja predmeta	Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke osposobljava studente za proučavanje prirodnih pojava iz područja fizike, omogućava im da usvoje jezik i metode koje se koriste pri proučavanju fizičkih pojava i upoznaje studente sa glavnim konceptima i teorijama koje uokviruju naša znanja o materijalnom svijetu.
Ishodi učenja	1. Navede i objasni suštine procesa u osnovnim oblastima opšte fizike, uz korišćenje matematičkog formalizma neophodnog za kvalitativnu i kvantitavnu analizu u ovim oblastima; 2. Objasni na kojim fizičkim principima rade uređaji koji se koriste u dijagnostici i terapiji; 3. Primjenjuje jednostavne, bazične eksperimentalne metode; 4. Koristi stečena znanja da statistički i grafički analizira dobijene rezultate mjerenja; 5. Koristi stečena znanja za upotrebu naučne i stručne literature,iz navedenih oblasti fizike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof dr Ivana Pićurić i Dušan Subotić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe. Učenje i samostalna izrada domaćih zadataka, konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Detaljno predstavljanje plana organizacije predavanja i ispita studentima. Uvod. Kinematika. Položaj čestice. Brzina. Ubrzanje. Ravnomerno pravolinijsko kretanje. Ravnomerno promenljivo kretanje. Ravnomerno kružno kretanje. Kosi hitac.
I nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
II nedjelja, pred.-Dinamika. Prvi Njutnov zakon. Inercijalni sistemi i relativno kretanje. Drugi Njutnov zakon. Masa. Zakon akcije i reakcije. Rad. Snaga. Teorema o radu i energiji. Kinetička energija. Potencijalna energija. Konzervativne sile. Održanje mehaničke energije.Trenje.
II nedjelja, vježbe Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
III nedjelja, pred.- Oscilatorno kretanje. Harmonijski oscilator. Energija oscilatora. Matematičko klatno. Prigušene oscilacije. Prinudne oscilacije.
III nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
IV nedjelja, pred.- Talasi. Mehanički talasi. Prostiranje talasa u elastičnoj sredini. Jednačina progresivnog talasa. Brzina širenja transverzalnih talasa na zategnutoj žici. Stojeći talasi. Uticaj graničnih uslova na talasnu dužinu stojećih talasa. Energija talasa.
IV nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
V nedjelja, pred.- Zvuk. Brzina širenja longitudinalnih talasa u vazdušnim cevima. Progresivni zvučni talasi. Jačina zvuka i nivo šuma. Oscilovanje vazdušnih stubova. Doplerov efekat.
V nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
VI nedjelja, pred.- Elektrostatika. Naelektrisanje materije. Kulonov zakon. Električno polje. Linije sile električnog polja. Električna potencijalna energija.
VI nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
VII nedjelja, pred.- Električni potencijal i napon. Električni potencijal i električno polje. Ekvipotencijalne površi. Kapacitet izolovanog provodnika. Kondenzatori. Električni fluks, Gausova teorema. Vezivanje kondenzatora. Energija električnog polja.
VII nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum.
VIII nedjelja, vježbe -
IX nedjelja, pred.- Magnetno polje u vakumu. Sila između dva paralelna provodnika. Amperov zakon. Magnetno polje, magnetna indukcija, Lorencova sila. Magnetni fluks. Magnetna indukcija strujnog provodnika, Bio-Savar-Laplasov zakon.
IX nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
X nedjelja, pred.- Amperova teorema. Magnetna indukcija solenoida. Dejstvo magnetnog polja na strujni provodnik. Magnetni dipolni moment. Faradejev zakon indukcije. Lencovo pravilo. Samoindukcija i medjusobna indukcija. Energija magnetnog polja.
X nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
XI nedjelja, pred.- Geometrijska optika. Priroda svetlosti. Zakoni refleksije i refrakcije svetlosti. Totalna refleksija. Hromatska disperzija. Ravna ogledala. Sferna ogledala. Žiža i konstrukcija likova kod sfernih ogledala. Jednačina sfernog ogledala. Tanka sočiva. Konstrukcija likova kod sočiva. Jednačina sočiva. Sistem dva sočiva. Lupa.
XI nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
XII nedjelja, pred.- Interferencija svjetlosti. Difrakcija i polarizacija svjetlosti.
XII nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
XIII nedjelja, pred.- Nuklearna fizika – masa i stabilnost jezgra.
XIII nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
XIV nedjelja, pred.- Radioaktivni raspadi i zakon radioaktivnih raspada.
XIV nedjelja, vježbe - Zadaci iz gradiva sa prošlonedjeljnih i/ili ovonedjeljnjih predavanja.
XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum.
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i rade kolokvijum i završni ispit.
Konsultacije	Utorkom u 10 časova u kabinetu 117.
Literatura	Janjić, Bikit i Cindro: Opšti kurs fizike I i II; Resnic, Halliday and Krane: Physics, volume 1 and 2 (fifth edition); Traparić, Teterin i Vukčević: Zbirka zadataka iz fizike; Dimić i Mitrinović: Zbirka zadataka iz fizike;
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum 50 poena; Završni ispit 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / TERMODINAMIKA

Naziv predmeta:

TERMODINAMIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
267	Obavezan	4	6	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / DINAMIKA SA TEORIJOM OSCILACIJA

Naziv predmeta:

DINAMIKA SA TEORIJOM OSCILACIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
915	Obavezan	3	6	3+3+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Ovladavanje osnovnim pojmovima i zakonima dinamike i njihovom primjenom Ovladavanje osnovnim pojmovima i metodama linearne teorije oscilacija i njihovom primjenom na probleme mašinske tehnike
Ishodi učenja	Nakon što student završi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: • primijeni osnovnu jednačinu dinamike tačke i na osnovu nje rješava direktni i inverzni zadatak; • primijeni zakone o promjeni količine kretanja, momenta količine kretanja i kinetičke energije materijalne tačke, sistema materijalnih tačaka i krutog tijela, kao i odgovarajuće zakone održanja; • primijeni Dalamberov princip na materijalnu tačku, sistem materijalnih tačaka i kruto tijelo; • analizira kretanje materijalnih tačaka i krutih tijela pri sudaru; • primijeni Lagranžove jednačine II vrste na jednostavnije mehaničke sisteme; • analizira slobodne i harmonijski pobuđene, bez i sa prigušenjem, linearne oscilacije sistema sa jednim stepenom slobode; • analizira slobodne neprigušene oscilacije sistema sa dva stepena slobode; • analizira osilatorno ponašanje jednostavnih oscilatornih modela mašinskih sistema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Ranislav Bulatovic
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, domaći zadaci, kolokvijumi

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod. Njutnovi zakoni. Diferencijalne jednačine kretanja i osnovni zadaci dinamike slobodne materijalne tačke.
I nedjelja, vježbe - Uvod. Njutnovi zakoni. Diferencijalne jednačine kretanja i osnovni zadaci dinamike slobodne materijalne tačke.
II nedjelja, pred.-Pravolinijsko kretanje i kretanje tačke u ravni. Dinamika neslobodne tačke.
II nedjelja, vježbe Pravolinijsko kretanje i kretanje tačke u ravni. Dinamika neslobodne tačke.
III nedjelja, pred.- Dalamberov princip za tačku. Zakoni o promjeni količine i momenta količine kretanja materijalne tačke.
III nedjelja, vježbe - Dalamberov princip za tačku. Zakoni o promjeni količine i momenta količine kretanja materijalne tačke.
IV nedjelja, pred.- Rad i snaga sile. Konzervativne sile i potencijalna energija. Zakon o promjeni kinetičke energije i zakon održanja mehaničke energije materijalne tačke.
IV nedjelja, vježbe - Rad i snaga sile. Konzervativne sile i potencijalna energija. Zakon o promjeni kinetičke energije i zakon održanja mehaničke energije materijalne tačke.
V nedjelja, pred.- Dinamika relativnog kretanja tačke. Opšte mehaničke karakteristike materijalnog sistema.
V nedjelja, vježbe - Dinamika relativnog kretanja tačke. Opšte mehaničke karakteristike materijalnog sistema.
VI nedjelja, pred.- Geometrija masa.
VI nedjelja, vježbe - Geometrija masa.
VII nedjelja, pred.- Zakoni o promjeni količine kretanja i zakon o kretanju centra inercije sistema. Zakon o promjeni momenta količine kretanja sistema.
VII nedjelja, vježbe - Zakoni o promjeni količine kretanja i zakon o kretanju centra inercije sistema. Zakon o promjeni momenta količine kretanja sistema.
VIII nedjelja, pred.- Diferencijalne jednačine kretanja krutog tijela.
VIII nedjelja, vježbe - Diferencijalne jednačine kretanja krutog tijela.
IX nedjelja, pred.- Dalamberov princip za sistem materijalnih tačaka. Dinamički pritisci na osu tijela koje se obrće.
IX nedjelja, vježbe - Dalamberov princip za sistem materijalnih tačaka. Dinamički pritisci na osu tijela koje se obrće.
X nedjelja, pred.- Zakon o promjeni kinetičke energije sistema.
X nedjelja, vježbe - Zakon o promjeni kinetičke energije sistema.
XI nedjelja, pred.- Teorija udara.
XI nedjelja, vježbe - Teorija udara.
XII nedjelja, pred.- Uvod u analitičku mehaniku. Lagranžov i Lagranž-Dalamberov princip. Lagranžove jednačine II vrste.
XII nedjelja, vježbe - Uvod u analitičku mehaniku. Lagranžov i Lagranž-Dalamberov princip. Lagranžove jednačine II vrste.
XIII nedjelja, pred.- Slobodne neprigušene i prigušene male oscilacije sistema sa jednim stepenom slobode.
XIII nedjelja, vježbe - Slobodne neprigušene i prigušene male oscilacije sistema sa jednim stepenom slobode.
XIV nedjelja, pred.- Prinudne neprigušene i prigušene oscilacije sistema sa jednim stepenom slobode. Rezonancija.
XIV nedjelja, vježbe - Prinudne neprigušene i prigušene oscilacije sistema sa jednim stepenom slobode. Rezonancija.
XV nedjelja, pred.- Diferencijalne jednačine slobodnih neprigušenih malih oscilacija sistema sa dva stepena slobode. Frekventna jednačina. Glavne oscilacije.
XV nedjelja, vježbe - Diferencijalne jednačine slobodnih neprigušenih malih oscilacija sistema sa dva stepena slobode. Frekventna jednačina. Glavne oscilacije.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja, 3 sata računskih vježbi, 3 sata samostalnog rada i konsultacija U semestru nastava i završni ispit: 9 sati x 16 nedjelja = 144 sata; neophodna priprema: 9 sati x 2 nedjelje = 18 sati; ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati; dopunski rad 180 – (144 + 18) = 18; Struktura opterećenja: 144 sata (nastava) + 18 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 3 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju predavanja i vježbe, rade i predaju domaće zadatke.
Konsultacije	Ponedjeljkom i utorkom od 13 do 14
Literatura	• Pisana predavanja; • L. Vujošević, M. Mićunović, R. Bulatović, Dinamika I, Univerzitetska riječ, 1990. • Z. Mitrović, Z. Golubović, M. Simonović, Dinamika tačke, Mašinski fakultet, Beograd, 2011. • M. Pavišić, Z. Golubović, Z. Mitrović, Dinamika sistema, Mašinski fakultet, Beograd, 2011. • J. Vuković, M. Simonović, A. Obradović, S. Marković, Zbirka zadataka iz dinamike, Mašinski fakultet, Beograd, 2010. • I.V. Meščerski, Zbirka zadataka iz teorijske mehanike, Građevinska knjiga, Beograd, 1979. • B. Vujanović, Teorija oscilacija, Univerzitet u Novom Sadu, 1996. • V. Čović, J. Vuković, Zbirka zadataka iz oscilacija mehaničkih sistema, Mašinski fakultet, Beograd, 1990. • S.G. Kelly, Theory and problems of mechanical vibrations, Mc Grow-Hill, 1996.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	• Domaći zadaci 20 poena • I kolokvijum 20 poena • II kolokvijum 20 poena • Završni ispit 40 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / ELEKTROTEHNIKA

Naziv predmeta:

ELEKTROTEHNIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
917	Obavezan	1	5	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	U ovom predmetu studenti se upoznaju i ovladavaju osnovnim pojmovima i metodama rešavanja problema iz domena opšte elektrotehnike.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta student će biti sposoban da: 1. Definiše pojam elektrostatičkog polja i osnovne veličine koje ga opisuju; 2. Definiše pojam linearnog električnog kola i osnovne zakonitosti koje ga opisuju (Omov zakon, Džulov zakon, Kirhofove zakone) i riješi električno kolo jednosmjerne struje; 3. Opiše pojave u magnetnom polju i njihovu primjenu; 4. Opiše ponašanje otpornika, kalema i kondenzatora u kolu naizmjenične struje; 5. Objasni princip rada i osnovne karakteristike transformatora i asinhronih mašina; 6. Objasni rad osnovnih elektronskih sklopova; 7. Riješi tipizirane zadatke i analizira dobijena rješenja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof.dr Vesna Rubežić – nastavnik, Dr Luka Lazović – saradnik
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, računske vježbe, laboratorijske vježbe, učenje i konsultacije sa nastavnikom i saradnikom.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod, Kulonov zakon, pojam elektrostatičkog polja, potencijal, napon
I nedjelja, vježbe - Uvod, Kulonov zakon, pojam elektrostatičkog polja, potencijal, napon
II nedjelja, pred.-Definicija kapacitivnosti, kondenzatori
II nedjelja, vježbe Definicija kapacitivnosti, kondenzatori
III nedjelja, pred.- Jačina električne struje, gustina struje, električna otpornost, Omov i Džulov zakon
III nedjelja, vježbe - Jačina električne struje, gustina struje, električna otpornost, Omov i Džulov zakon
IV nedjelja, pred.- Kirhofovi zakoni
IV nedjelja, vježbe - Kirhofovi zakoni
V nedjelja, pred.- Metod konturnih struja, metod potencijala čvorova
V nedjelja, vježbe - Metod konturnih struja, metod potencijala čvorova
VI nedjelja, pred.- Princip linearnosti i superpozicije
VI nedjelja, vježbe - Princip linearnosti i superpozicije
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Magnetno polje i veličine koje ga karakterišu, provodnik sa strujom u magnetnom polju
VIII nedjelja, vježbe - Magnetno polje i veličine koje ga karakterišu, provodnik sa strujom u magnetnom polju
IX nedjelja, pred.- Magnetno kolo. Elektromagnetna indukcija, pojam induktivnosti.
IX nedjelja, vježbe - Magnetno kolo. Elektromagnetna indukcija, pojam induktivnosti.
X nedjelja, pred.- Pojam i predstavljanje naizmjeničnih veličina, kolo naizmjenične struje sa osnovnim elementima
X nedjelja, vježbe - Pojam i predstavljanje naizmjeničnih veličina, kolo naizmjenične struje sa osnovnim elementima
XI nedjelja, pred.- Redna RLC veza, impedansa, pojam rezonansa. Paralelna RLC veza, admitansa.
XI nedjelja, vježbe - Redna RLC veza, impedansa, pojam rezonansa. Paralelna RLC veza, admitansa.
XII nedjelja, pred.- Rešavanje složenih kola kompleksnim metodom
XII nedjelja, vježbe - Rešavanje složenih kola kompleksnim metodom
XIII nedjelja, pred.- Spregnuta kola, transformatori
XIII nedjelja, vježbe - Spregnuta kola, transformatori
XIV nedjelja, pred.- Električne mašine. Obrtno magnetno polje. Asinhrone mašine.
XIV nedjelja, vježbe - Električne mašine. Obrtno magnetno polje. Asinhrone mašine.
XV nedjelja, pred.- Elektronika. Poluprovodnici. Diode. Tranzistori. Ispravljači. Pojačavači.
XV nedjelja, vježbe - Elektronika. Poluprovodnici. Diode. Tranzistori. Ispravljači. Pojačavači.

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, urade loboratorijske vježbe i kolokvijum.
Konsultacije
Literatura	J. Pralas ELEKTROTEHNIKA Univerzitet Crne Gore, Podgorica 2000. S. Stanković, R. Laković ELEKTRONIKA, Elektrotehnički fakultet, Podgorica 1999. T. Stanković, M. Žugić ZBIRKA ZADATAKA IZ ELEKTROTEHNIKE, Elektrotehnički fakultet, Podgorica, 1997.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Kolokvijum se vrednuje sa 40 poena Domaći zadaci se vrednuju sa 10 poena Završni ispit se vrednuje sa 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKA GRAFIKA

Naziv predmeta:

INŽENJERSKA GRAFIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1600	Obavezan	1	5	3++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta	U ovom predmetu se studenti osposobljavaju za izradu tehničke dokumentacije - klasično i primjenom kompjutera.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1. Izrade tehničke crteže mašinskih dijelova i sklopova (radionički, sklopni, montažni i šematski crtež). 2. Objasne primjenu softvera i hardvera CAD sistema u različitim fazama konstruisanja mašinskih dijelova i sklopova 3. Koriste izabrani CAD softver (AutoCAD, Inventor, SolidWorks, Catia...) za izradu tehničkih crteža mašinskih dijelova i sklopova.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof.dr Janko Jovanović, Mirjana Šoškić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe - izrada grafičkih radova (klasično i primjenom kompjutera) sa konsultacijama.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Osnovne informacije o predmetu. Hronologija razvoja inženjerskih komunukacija.
I nedjelja, vježbe - AutoCAD: Grafički korisnički interfejs. Gafički entiteti (linija, krug, pravougaonik). Selektovanje grafičkih entiteta (pojedinačno, grupno). Koordinatni sistemi. Orthomode, Polar Tracking i Object Snap radni režimi (svrha i podešavanja). Alati za zumiranje i pregledanje crteža.
II nedjelja, pred.-Materijal i pribor za tehničko crtanje. Vrste tehničkih crteža. Formati. Razmjere.
II nedjelja, vježbe AutoCAD: Koordinatni sistemi (Snap from alat). Object Snap Tracking radni režimi (svrha i podešavanja). Grafički entiteti (krug, kružni luk, elipsa, eliptični luk, pravilni mnogouglovi). Alati za uređivanje i modifikovanje crteža (kopiranje, paralelno kopiranje, osnosimetrično kopiranje, rotacija, pomjeranje, skraćivanje grafičkih entiteta).
III nedjelja, pred.- Vrste linija. Tehničko pismo. Zaglavlja. Sastavnice. Označavanje tehničkih crteža.
III nedjelja, vježbe - AutoCAD: Alati za uređivanje i modifikovanje crteža (produžavanje grafičkih entiteta, kopiranje po krugu, kopiranje u redove i kolone, zaobljavanje, obaranje ivica i skaliranje grafičkih entiteta).
IV nedjelja, pred.- Postupci projiciranja (centralno i paralelno projiciranje). Ortogonalno projiciranje (projiciranje tačke, duži i tijela). Evropski i američki način projiciranja.
IV nedjelja, vježbe - AutoCAD: Grafički entiteti (polilinija, tekst). Alati za uređivanje i modifikovanje crteža (djeljenje i spajanje grafičkih entiteta, editovanje polilinija, korišćenje čvornih tačaka).
V nedjelja, pred.- Prikazivanje predmeta na tehničkom crtežu. Planiranje crteža. Presjeci.
V nedjelja, vježbe - AutoCAD: Vrste i debljine linija. Grafički entiteti (šrafura). Izrada I domaćeg zadatka (Crtež mašinskog dijela u osnovnim ortogonalnim pogledima sa presjecima u AutoCAD-u na formatu A2).
VI nedjelja, pred.- Presjeci. Uprošćeno prikazivanje.
VI nedjelja, vježbe - AutoCAD: Izrada I domaćeg zadatka.
VII nedjelja, pred.- I Kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - I Kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Prostorno prikazivanje predmeta. Aksonometrijsko projiciranje (izometrija i dimetrija).
VIII nedjelja, vježbe - Izrada II domaćeg zadatka (Crtež mašinskog dijela u izometriji na formatu A3).
IX nedjelja, pred.- Kotiranje.
IX nedjelja, vježbe - AutoCAD: Lejeri (svrha i podešavanje). Prostor papira. Izrada tipskog okvira sa zaglavljem za izabrani format crteža. Šabloni. Izrada III domaćeg zadatka (Crtež sklopnog crteža u AutoCAD-u na formatu A2).
X nedjelja, pred.- Kotiranje.
X nedjelja, vježbe - AutoCAD: Završna organizacija crteža (umetanje crteža na željeni format u prostoru papira, podešavanje razmjere, izvlačenje detalja). Izrada III domaćeg zadatka.
XI nedjelja, pred.- II Kolokvijum.
XI nedjelja, vježbe - AutoCAD: Grafički entiteti (kota). Izrada IV domaćeg zadatka (Crtež radoničkog crteža u AutoCAD-u na formatu A2).
XII nedjelja, pred.- Standardizacija. Tolerancije dužinskih mjera. Vrste nalijeganja. Tolerancije položaja i oblika. Tolerancije površinske hrapavosti.
XII nedjelja, vježbe - Izrada IV domaćeg zadatka.
XIII nedjelja, pred.- Snimanje i skiciranje mašinskih djelova.
XIII nedjelja, vježbe - AutoCAD: Grafički entiteti (blok i atribut). Štampanje crteža. Izrada V domaćeg zadatka (Skica mašinskog dijela).
XIV nedjelja, pred.- III Kolokvijum.
XIV nedjelja, vježbe - III Kolokvijum.
XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijumi.
XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijumi.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati 40 minuta) = 13 sati 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5x30 = 150 sati Dopunski rad: 30 sati za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 106 sati 40 minuta (Nastava)+13 sati 20 minuta (Priprema)+30 sata (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe, urade sve grafičke zadate i oba kolokvijuma.
Konsultacije	2 puta nedjeljno
Literatura	[1] R.Gligorić, Inženjerske komunikacije, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, 2015, ISBN 978-86-7420-327-8. http://polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/10/Udžbenik-Inženjerske-komunikacije-Radojka-Gligorić.pdf [2] J.Jovanović, Kompjuterska grafika,Univerzitet Crne Gore, Mašinski fakultet, 2010 [3] Autodesk AutoCAD 2018 and Inventor 2018 Tutorial, CretaSpace Independent Publishing Platform 2017, ISBN 978-15-4801-072-0. http://www.ebook777.com/autodesk-autocad-2018-inventor-2018-tutorial/
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 5 grafičkih radova: 5 x 3 poena = 15 poena - I kolokvijum: 15 poena - II kolokvijum: 15 poena - III kolokvijum: 15 poena - Završni ispit: 40 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi namanje 50 poena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / PROGRAMIRANJE

Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1608	Obavezan	1	5	2++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MATEMATIKA III

Naziv predmeta:

MATEMATIKA III

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1609	Obavezan	3	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MAŠINSKI ELEMENTI I

Naziv predmeta:

MAŠINSKI ELEMENTI I

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1610	Obavezan	3	5	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Položen predmet Statika
Ciljevi izučavanja predmeta	U ovom predmetu se iz procesa Konstruisanja, izučavaju proračunavanje i oblikovanje mašinskih elemenata, sa posebnim osvrtom na vratila i osovine. Ovladava se i proračunom najvažnijih mašinskih spojeva.
Ishodi učenja	Po završetku ovog kursa student će moći da: 1. izvrši izbor veličine i položaja tolerancijskih polja, kao i da izvrši analizu uticaja promjene temperature na promjenu izabranog nalijeganja 2. odredi radna i kritična opterećenja mašinskih elemenata na osnovu kojih može izračunati stepen sigurnosti 3. izvrši proračun vratila i osovina po kriterijumima čvrstoće, krutosti i dinamičke stabilnosti 4. izvrši proračun nepokretnih navojnih spojeva (uzdužno i poprečno opterećene zavrtanjske veze), kao i proračun pokretnih navojnih spojeva 5. izvrši proračun presovanih, ožljebljenih i ozubljenih spojeva, kao i izbor klinova bez nagiba, klinova sa nagibom, tangentnih klinova i segmentnih klinova 6. izvrši izbor i proračun osovinica i čivija 7. izvrši proračun fleksionih opruga, prostih torzionih opruga, zavojnih torzionih opruga, tanjirastih opruga, prstenastih opruga i gumenih opruga
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Radoslav Tomović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, domaći zadaci, kolokvijumi

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Konstruisanje. Uvod. Definicija. Proces konstruisanja. Konstruisanje sa aspekta izrade. Konstruisanje s obzirom na reciklažu. Konstruisanje sa aspekta estetike i ergonomije. Konstruisanje pomoću računara.
I nedjelja, vježbe - Proces konstruisanja.
II nedjelja, pred.-Standardni brojevi i tolerancije mašinskih djelova. Standardizacija. Tolerancije dužinskih mjera. ISO-sistem nalijeganja dužinskih mjera. Složene tolerancije. Uticaj temperature na tolerancije. Tolerancije oblika i položaja. Tolerancije hrapavosti površi
II nedjelja, vježbe Tolerancije dužinskih mjera. ISO-sistem nalijeganja dužinskih mjera. Složene tolerancije. Uticaj temperature na tolerancije. Domaći zadatak.
III nedjelja, pred.- Osnove proračuna mašinskih elemenata. Uvod. Tok proračuna nosivosti mašinskih elemenata. Radna opterećenja mašinskih elemenata. Radni naponi. Koncetracija napona. Dodirna (površinska) naprezanja.
III nedjelja, vježbe - Radna opterećenja mašinskih elemenata. Radni naponi. Koncetracija napona. Dodirna (površinska) naprezanja.
IV nedjelja, pred.- Kritični naponi mašinskih djelova. Statička čvrstoća mašinskih djelova. Dinamička izdržljivost mašinskog dijela. Uticaj promjene napona na dinamičku izdržljivost. Površinska izdržljivost mašinskih djelova. Stepen sigurnosti i dozvoljeni napon. Materijal z
IV nedjelja, vježbe - Kritični naponi mašinskih djelova. Statička čvrstoća mašinskih djelova. Dinamička izdržljivost mašinskog dijela. Uticaj promjene napona na dinamičku izdržljivost. Površinska izdržljivost mašinskih djelova. Stepen sigurnosti i dozvoljeni napon.
V nedjelja, pred.- Vratila i osovine. Uvod. Zadatak i podjela. Materijali za vratila. Izrada vratila. Opterećenje vratila. Statička analiza opterećenja. Otpori oslonaca. Napadno opterećenje vratila i osovina.
V nedjelja, vježbe - Opterećenje vratila. Statička analiza opterećenja. Otpori oslonaca. Napadno opterećenje vratila i osovina.
VI nedjelja, pred.- Proračun vratila i osovina po kriterijumu čvrstoće.
VI nedjelja, vježbe - Proračun vratila i osovina po kriterijumu čvrstoće. Domaći zadatak.
VII nedjelja, pred.- Proračun vratila i osovina po kriterijumu krutosti. Proračun vratila i osovina po kriterijumu dinamičke stabilnosti.
VII nedjelja, vježbe - I Kolkvijum
VIII nedjelja, pred.- Navojni spojevi. Uvod. Parametri navoja. Navojni par. Standardni profili navoja. Materijali za izradu navojnih djelova. Izrada i zaštita navojnih djelova. Kinematika. Opterećenje i naprezanje navojnih parova.
VIII nedjelja, vježbe - Parametri navoja. Navojni par. Standardni profili navoja. Kinematika. Opterećenje i naprezanje navojnih parova.
IX nedjelja, pred.- Uzdužno opterećene zavrtanjske veze. Pritezanje zavrtanjskih veza. Krutosti zavrtnja i spojenih djelova. Radno opterećenje zavrtanjskih veza (statičko i dinamičko). Uticaj položaja radne sile na zavrtanjsku vezu. Mjere za osiguranje zavrtanjskih veza od s
IX nedjelja, vježbe - Uzdužno opterećene zavrtanjske veze. Pritezanje zavrtanjskih veza. Krutosti zavrtnja i spojenih djelova. Radno opterećenje zavrtanjskih veza (statičko i dinamičko). Uticaj položaja radne sile na zavrtanjsku vezu. Mjere za osiguranje zavrtanjskih veza od s
X nedjelja, pred.- Poprečno opterećene zavrtanjske veze. Nepodešena (frikciona) zavrtanjska veza. Podešena (smicajna) zavrtanjska veza. Grupne zavrtanjske veze.
X nedjelja, vježbe - Poprečno opterećene zavrtanjske veze. Nepodešena (frikciona) zavrtanjska veza. Podešena (smicajna) zavrtanjska veza. Grupne zavrtanjske veze. Domaći zadatak.
XI nedjelja, pred.- Pokretni navojni spojevi. Opterećenje i naprezanje pokretnih navojnih spojeva. Stepen iskorišćenja pokretnih navojnih spojeva. Provjera čvrstoće navojnog vretena.
XI nedjelja, vježbe - Pokretni navojni spojevi. Opterećenje i naprezanje pokretnih navojnih spojeva. Stepen iskorišćenja pokretnih navojnih spojeva. Provjera čvrstoće navojnog vretena.
XII nedjelja, pred.- Spojevi vratila i obrtnih djelova. Prenos obrtnog momenta preko otpora klizanju. Spojevi pomoću dvodjelnih i rasječenih glavčina. Presovani spojevi. Spojevi oblikom dodirnih površina. Konusni stezni spojevi. Ožljebljeni i ozubljeni spojevi. Klinovi bez na
XII nedjelja, vježbe - Spojevi vratila i obrtnih djelova. Prenos obrtnog momenta preko otpora klizanju. Spojevi pomoću dvodjelnih i rasječenih glavčina. Presovani spojevi. Spojevi oblikom dodirnih površina. Konusni stezni spojevi. Ožljebljeni i ozubljeni spojevi. Klinovi bez na
XIII nedjelja, pred.- Osovinice i čivije. Proračun i prethodno dimenzionisanje osovinica. Provjera nosivosti zgloba. Proračun čivija.
XIII nedjelja, vježbe - Osovinice i čivije. Proračun i prethodno dimenzionisanje osovinica. Provjera nosivosti zgloba. Proračun čivija.
XIV nedjelja, pred.- Opruge. Uvod. Karakteristike opruga. Sistemi opruga. Materijali. Fleksione opruge. Lisnate opruge. Gibnjevi. Zavojne fleksione opruge. Spiralne opruge. Torzione opruge (proste i zavojne). Tanjiraste opruge. Gumeni elastični elementi.
XIV nedjelja, vježbe - Fleksione opruge. Lisnate opruge. Gibnjevi. Zavojne fleksione opruge. Spiralne opruge. Domaći zadatak
XV nedjelja, pred.- II Kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Torzione opruge (proste i zavojne). Tanjiraste opruge. Gumeni elastični elementi.

Opterećenje studenta	3 časa predavanja i 3 časa vježbi
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i vježbe, rade i predaju domaće zadatke i rade oba kolokvijuma.
Konsultacije	3 sata samostalnog rada i konsultacija
Literatura	1. Radoš Bulatović, Mašinski elementi I, 2. Vojislav Miltenović, Mašinski elementi, 3. Milosav Ognjanović, Mašinski elementi, 4. Radoš Bulatović, Janko Jovanović, Mašinski elementi – riješeni zadaci, 5. Zoran Savić i grupa autora, Praktikum za vežbe.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prisustvo nastavi 4%, domaći zadaci svaki 4% (ukupno 16%), kolokvijumi 15% svaki (ukupno 30%) i oni su preduslov za završni ispit. Završni ispit 50%. Ocjenjivanje: 100% - 90% A; 90% - 80% B; 80% - 70% C; 70% - 60% D; 60% - 50% E; 50% - 0% F
Posebne naznake za predmet
Napomena	Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod profesora

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MAŠINSKI ELEMENTI II

Naziv predmeta:

MAŠINSKI ELEMENTI II

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
1615	Obavezan	4	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Položen predmet Mašinski elementi I
Ciljevi izučavanja predmeta	U ovom predmetu se izučava način pretvaranja i vođenja mehaničke energije od vratila pogonske mašine do vratila radne mašine. U ovom predmetu se uče teorija, proračun, konstrukcioni oblici svih djelova prenosnika snage.
Ishodi učenja	Po završetku ovog kursa student će moći da: 1. izvrši proračun geometrije i čvrstoće cilindričnih zupčanika sa pravim i kosim zubima 2. izvrši proračun geometrije i čvrstoće konusnih zupčanika sa pravim i kosim zubima 3. izvrši proračun geometrije i čvrstoće pužnih zupčanika 4. izvrši izbor i proračun mjera lančanog prenosnika 5. izvrši izbor i proračun mjera kišnog prenosnika sa pljosnatim, trapeznim ili zupčastim kaišem 6. odredi nosivost i radni vijek frikcionih prenosnika 7. izvrši izbor kotrljajnog ležaja s obzirom na dinamičku i statičku nosivost 8. odredi nosivost radijalnih i aksijalnih kliznih ležaja 9. izvrši izbor odgovarajuće spojnice (nerazdvojive, krute, uključno-isključne i specijalne spojnice)
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Janko Jovanović, Mirjana Šoškić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, domaći zadaci, kolokvijumi

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Zupčanici. Uvod. Osnovni pojmovi. Osnovni zakon sprezanja. Dodirnica. Krive profila.
I nedjelja, vježbe - Zupčanici. Osnovni zakon sprezanja. Dodirnica. Krive profila.
II nedjelja, pred.-Geometrija zupčanika – pravi zubi. Uvod. Osnovni profil. Evolventna funkcija. Osnovni korak. Promjena osnog rastojanja. Pomjeranje profila alata. Lučna debljina zubca.
II nedjelja, vježbe Geometrija zupčanika – pravi zubi. Osnovni profil. Evolventna funkcija. Osnovni korak. Promjena osnog rastojanja. Pomjeranje profila alata. Lučna debljina zubca.
III nedjelja, pred.- Geometrija zupčanika – pravi zubi. Ugao dodirnice. Skraćenje glave zupca. Karakteristični prečnici. Granični broj zubaca. Stepen sprezanja profila. Geometrije zupčanika – kosi zubi. Oblici zubaca. Geometrijske veličine. Stvarni i fiktivni zučanik. Mjerenj
III nedjelja, vježbe - Geometrija zupčanika – pravi zubi. Ugao dodirnice. Karakteristični prečnici. Granični broj zubaca. Stepen sprezanja profila. Geometrije zupčanika – kosi zubi. Oblici zubaca. Geometrijske veličine. Stvarni i fiktivni zučanik. Mjerenje i kontrola cilindričn
IV nedjelja, pred.- Cilindrični zupčanik - opterećenje i naponi. Opterećenje. Faktori opterećenja. Proračuni po kriterijumima izdržljivosti boka i podnožja zuba. Materijali zupčanika. Izbor osnovnih veličina.mašinskih djelova.
IV nedjelja, vježbe - Cilindrični zupčanik - opterećenje i naponi. Opterećenje. Faktori opterećenja. Proračuni po kriterijumima izdržljivosti boka i podnožja zuba. Izbor osnovnih veličina.
V nedjelja, pred.- Konusni zupčanici. Karakteristike i primjena. Oblici profila. Geometrijske mjere. Proračuni po kriterijumima izdržljivosti boka i podnožja zuba.
V nedjelja, vježbe - Konusni zupčanici. Geometrijske mjere. Proračuni po kriterijumima izdržljivosti boka i podnožja zuba.
VI nedjelja, pred.- Pužni zupčanici. Karakteristike i primjena. Oblici pužnih parova i oblici bokova. Opterećenja. Gubici energije. Stepen iskorišćenja.
VI nedjelja, vježbe - Pužni zupčanici. Opterećenja. Gubici energije. Stepen iskorišćenja.
VII nedjelja, pred.- Proračuni po kriterijumima izdržljivosti boka i podnožja zuba. Materijali. Podmazivanje. Izbor osnovnih veličina.
VII nedjelja, vježbe - Proračuni po kriterijumima izdržljivosti boka i podnožja zuba. Izbor osnovnih veličina. Domaći zadatak
VIII nedjelja, pred.- Kaišni prenosnici. Karakteristike. Podjela. Zatezanje kaiša. Oblici i materijali kaiša. Proračun pljosnatih kaišnih prenosnika.
VIII nedjelja, vježbe - I Kolkvijum
IX nedjelja, pred.- Proračun remenih prenosnika. Proračun zučastih kaišnih prenosnika. Konstrukciono izvođenje kaišnika.
IX nedjelja, vježbe - Kaišni prenosnici. Proračun pljosnatih kaišnih prenosnika. Proračun remenih prenosnika. Proračun zučastih kaišnih prenosnika.
X nedjelja, pred.- Frikcioni prenosnici. Karakteristike i podjela. Konstrukciono izvođenje i primjena. Materijali frikcionih točkova. Kinematika frikcionih parova. Kinematsko i elastično klizanje. Sile kod frikcionih parova. Usvajanje osnovnih geometrijskih veličina.
X nedjelja, vježbe - Frikcioni prenosnici. Kinematika frikcionih parova. Kinematsko i elastično klizanje. Sile kod frikcionih parova. Usvajanje osnovnih geometrijskih veličina.
XI nedjelja, pred.- Lančani prenosnici. Karakteristike i primjena. Vrste lanaca. Izbor brojeva zubaca lančanika. Sile. Nosivost lanca sa valjcima. Izbor i proračun mjera lančanog prenosnika.
XI nedjelja, vježbe - Lančani prenosnici. Izbor brojeva zubaca lančanika. Sile. Nosivost lanca sa valjcima. Izbor i proračun mjera lančanog prenosnika. Domaći zadatak.
XII nedjelja, pred.- Kotrljajni ležaji. Karakteristike i podjela. Sistem obilježavanja. Standardni oblici. Izbor tipa ležaja. Nosivost i radni vijek. Podmazivanje. Zaptivanje. Ugradnja.
XII nedjelja, vježbe - Kotrljajni ležaji. Karakteristike i podjela. Sistem obilježavanja. Standardni oblici. Izbor tipa ležaja. Nosivost i radni vijek. Podmazivanje. Zaptivanje. Ugradnja.
XIII nedjelja, pred.- Klizni ležaji. Karakteristike i podjela. Trenje i funkcija maziva. Hidrostatičko i hidrodinamičko podmazivanje. Sistemi za podmazivanje. Materijali. Nosivost. Konstrukciono izvođenje.
XIII nedjelja, vježbe - Klizni ležaji. Hidrostatičko i hidrodinamičko podmazivanje. Nosivost. Konstrukciono izvođenje. Domaći zadatak.
XIV nedjelja, pred.- Spojnice. Zadatak i podjela. Krute spojnice. Prilagodljive spojnice, Uključno-isključne spojnice. Sigurnosne spojnice. Centrifugalne spojnice. Jednosmjerne spojnice. Indukcione spojnice i hidrodinamičke spojnice.
XIV nedjelja, vježbe - Spojnice. Krute spojnice. Prilagodljive spojnice, Uključno-isključne spojnice. Sigurnosne spojnice.
XV nedjelja, pred.- II Kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - Centrifugalne spojnice. Jednosmjerne spojnice. Indukcione spojnice i hidrodinamičke spojnice.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 sati Dopunski rad: 36 sati za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sata (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i vježbe, rade i predaju domaće zadatke i rade oba kolokvijuma.
Konsultacije	2 puta nedjeljno
Literatura	1. Radoš Bulatović, Mašinski elementi II, 2. Vojislav Miltenović, Mašinski elementi, 3. Milosav Ognjanović, Mašinski elementi, 4. Radoš Bulatović, Janko Jovanović, Mašinski elementi – riješeni zadaci, 5. Zoran Savić i grupa autora, Praktikum za vežbe.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	4 domaća zadatka: 4 x 5 poena = 20 poena I kolokvijum: 15 poena II kolokvijum: 15 poena Završni ispit: 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi namanje 50 poena Ocjenjivanje: 100% - 90% A; 90% - 80% B; 80% - 70% C; 70% - 60% D; 60% - 50% E; 50% - 0% F
Posebne naznake za predmet
Napomena	Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod profesora

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MEHANIZMI

Naziv predmeta:

MEHANIZMI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
3401	Obavezan	5	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKA EKONOMIJA

Naziv predmeta:

INŽENJERSKA EKONOMIJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
4127	Obavezan	3	4	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova.
Ciljevi izučavanja predmeta	Kroz ovaj predmet studenti stiču teorijske i praktične osnove o elementima inženjerske ekonomije.
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit moći će da: 1. Obrazloži principe inženjerske ekonomije. 2. Identifikuje troškove u ekonomskim aktivnostima. 3. Objasni ekonomske veličine. 4. Izračuna uticaj vremena na vrijednost novca. 5. Uporedi trenutne i buduće ekvivalentne vrijednosti i anuitete. 6. Obrazloži i izračuna amortizaciju. 7. Uradi povraćaj kredita za definisane uslove.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Mileta Janjić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod i principi. Inženjerska ekonomija i proces projektovanja.
I nedjelja, vježbe - Primjeri primjene.
II nedjelja, pred.-Troškovi: terminologija, vrste, procjena.
II nedjelja, vježbe Primjeri.
III nedjelja, pred.- Opšte ekonomsko okruženje.
III nedjelja, vježbe - Primjeri primjene
IV nedjelja, pred.- Troškovima upravljana optimizacija projektovanja.
IV nedjelja, vježbe - Primjeri.
V nedjelja, pred.- Aktuelne ekonomske analize.
V nedjelja, vježbe - Primjeri.
VI nedjelja, pred.- Povraćaj kapitala. Prosti i složeni interes. Koncept ekvivalentnosti.
VI nedjelja, vježbe - Primjeri primjene.
VII nedjelja, pred.- Notacija i dijagrami novčanog toka.
VII nedjelja, vježbe - Jednokratni novčani tokovi.
VIII nedjelja, pred.- I kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Anuitet i ekvivalentne vrijednosti.
IX nedjelja, vježbe - Primjeri primjene.
X nedjelja, pred.- Odloženi anuitet. Višestruki interes. Promjenljive interesne stope.
X nedjelja, vježbe - Primjena.
XI nedjelja, pred.- Nominalna i efektivna interesna stopa. Interesi za različite slučajeve nagomilavanja.
XI nedjelja, vježbe - Primjena.
XII nedjelja, pred.- Terminologija i koncept amortizacije. Klasični i modifikovani metodi amortizacije.
XII nedjelja, vježbe - Primjena.
XIII nedjelja, pred.- Amortizacioni plan otplate kredita.
XIII nedjelja, vježbe - Seminarski rad.
XIV nedjelja, pred.- Amortizacioni plan otplate kredita.
XIV nedjelja, vježbe - Prijem i odbrana seminarskog rada.
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, rade kolokvijume i završni ispit.
Konsultacije	Na dan izvođenja nastave, nakon časova.
Literatura	• Vukčević M. M., Inženjerska ekonomija, Mašinski fakultet, Podgorica, 2012; • Dutina J., Inženjerska ekonomija, Trebinje, 1998; • Dubonjić R., Milanović D., Inženjerska ekonomija, Beograd, 1997.; • Sullivan W., Bontadelli J., Wicks E., Engineering Economy, Prent.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	• Prisustvo nastavi - 5 poena; • Dva kolokvijuma sa po 22.5 poena - 45 poena; • Završni ispit - 50 poena. • Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / OTPORNOST MATERIJALA

Naziv predmeta:

OTPORNOST MATERIJALA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
8276	Obavezan	2	5	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja	Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: • Određuje geometrijske karakteristike ravnih površi; • Definiše i analizira napone, deformacije i veze izmedju njih; • Izračuna napone I deformacije kod statički određenih sistema opterećenih na aksijalno naprezanje; • Proračunava gredne nosače opterećene na savijanje spregovima I ekscentrični pritisak; • Izračuna napone I deformacije kod staticki određenih grednih nosača opterećenih na savijanje silama; • Proračunava na uvijanje statički određena vratila , kao I da analizira sisteme opterećene na kombinovano naprezanje.
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / INDRUSTRIJSKA PNEUMATIKA

Naziv predmeta:

INDRUSTRIJSKA PNEUMATIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
9206	Obavezan	6	5	2+2+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema.
Ciljevi izučavanja predmeta	Definisanje osnovnih pneumatskih pojmova i jedinica, identifikacija pneumatskih grafičkih simbola i pneumatskih /elektro-pneumatskih komponenti, opisivanje funkcija pneumatskih /elektro-pneumatskih komponenti, instaliranje pneumatskih sistema i kola, i uređaja za napajanje, izračunavaje veličina komponenti napajanja, razvijanje i analiza pneumatskih crteža, i konstruisanje i otklanjaje grešaka kod pneumatskih kola, obavljanje osnovnih rešavanja problema u pneumatskim sistemima, osnovno održavanje kod pneumatskih sistema, diskusija uticaja bezbijednog korišćenja vazduha u globalnom kontekstu.
Ishodi učenja	Na kraju ovoga kursa student bi trebalo da bude sposoban da: 1. tumači pneumatske šeme; 2. da projektuje pneumatske i elektropneumatske upravljačke sisteme; 3. da primjenjuje softverske alate za projektovanje i analizu pneumatskih i elektropneumatskih upravljačkih šema; 4. da vrši određena mjerenja u pneumatici; 5. da prati i primjenjuje novine u razvoju industrijske pneumatike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof.dr Marina Mijanović Markuš
Metod nastave i savladanja gradiva	predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe, laboratorijski zadaci.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u kurs. Uvod u pneumatiku. Pneumatski principi: nomenklatura i jedinice, termini i definicije; svojstva vazduha i gasova; zakoni gasova i termodinamike.
I nedjelja, vježbe - Uvod u kurs. Uvod u pneumatiku. Pneumatski principi: nomenklatura i jedinice, termini i definicije; svojstva vazduha i gasova; zakoni gasova i termodinamike.
II nedjelja, pred.-Proizvodnja i distribucija komprimovanog vazduha: vrste kompresora; upravljanje kompresorima; priprema vazduha; raspored kompresorskog postrojenja; instalacija vazdušnih linija; potrošnja vazduha.
II nedjelja, vježbe Proizvodnja i distribucija komprimovanog vazduha: vrste kompresora; upravljanje kompresorima; priprema vazduha; raspored kompresorskog postrojenja; instalacija vazdušnih linija; potrošnja vazduha.
III nedjelja, pred.- Ventili/razvodnici: razvodnici; specifikacija ventila; performanse ventila; montaža ventila; primjena ventila;
III nedjelja, vježbe - Ventili/razvodnici: razvodnici; specifikacija ventila; performanse ventila; montaža ventila; primjena ventila;
IV nedjelja, pred.- Ventili za upravljanje pritiskom; regulatori pritiska; ventili za upravljanje protokom; pneumatski senzori.
IV nedjelja, vježbe - Ventili za upravljanje pritiskom; regulatori pritiska; ventili za upravljanje protokom; pneumatski senzori.
V nedjelja, pred.- Aktuatori: pneumatski cilindri; određivanje veličine cilindara; montaža cilindara;
V nedjelja, vježbe - Aktuatori: pneumatski cilindri; određivanje veličine cilindara; montaža cilindara;
VI nedjelja, pred.- Bezklipni cilindri; zaptivači za cilindre; obrtne jedinice; pneumatski motori.
VI nedjelja, vježbe - Bezklipni cilindri; zaptivači za cilindre; obrtne jedinice; pneumatski motori.
VII nedjelja, pred.- Upravljanje cilindrima: upravljanje kretanjem; upravljanje brzinom; rad klipa; sekvencijalno upravljanje aktuatorima.
VII nedjelja, vježbe - Upravljanje cilindrima: upravljanje kretanjem; upravljanje brzinom; rad klipa; sekvencijalno upravljanje aktuatorima.
VIII nedjelja, pred.- Kaskadna kola. Hidro-pneumatika. Vazdušno-uljni sistemi visokog pritiska. / I kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - Kaskadna kola. Hidro-pneumatika. Vazdušno-uljni sistemi visokog pritiska. /
IX nedjelja, pred.- Logika: Bulova algebra, pneumatski i logički razvodnici; aktivni i pasivni ulazi; pneumatski logički razvodnici; tablice istine u njihova upotreba; Karnaugh mape; Sekvencijalno upravljanje.
IX nedjelja, vježbe - Logika: Bulova algebra, pneumatski i logički razvodnici; aktivni i pasivni ulazi; pneumatski logički razvodnici; tablice istine u njihova upotreba; Karnaugh mape; Sekvencijalno upravljanje.
X nedjelja, pred.- Elektro-pneumatika: prekidači; solenoidi; electrični releji; solenoidni razvodnici; električna upravljačka kola; više-cilindarska kola.
X nedjelja, vježbe - Elektro-pneumatika: prekidači; solenoidi; electrični releji; solenoidni razvodnici; električna upravljačka kola; više-cilindarska kola.
XI nedjelja, pred.- Programabilni logički automati: uređaji za programiranje; primjena PLA; fieldbus sistemi
XI nedjelja, vježbe - Programabilni logički automati: uređaji za programiranje; primjena PLA; fieldbus sistemi
XII nedjelja, pred.- Održavanje: održavanje komponenti; instalisanje pneumatske opreme; pronalaženje grešaka; bezbjednosna pravila.
XII nedjelja, vježbe - Održavanje: održavanje komponenti; instalisanje pneumatske opreme; pronalaženje grešaka; bezbjednosna pravila.
XIII nedjelja, pred.- Dizajn pneumatskih sistema: kriterijumi; formule koje se koriste u proračunu; studija dizajna.
XIII nedjelja, vježbe - Dizajn pneumatskih sistema: kriterijumi; formule koje se koriste u proračunu; studija dizajna.
XIV nedjelja, pred.- Gostujuće predavanje.
XIV nedjelja, vježbe - Diskusija na temu gostujućeg predavanja.
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum.
XV nedjelja, vježbe -

Opterećenje studenta	Nedjeljno: 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 1 sat i 20 minuta samostalnog rada i konsultacija U semestru: Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 min x 16 nedjelja = 85 sati i 20 min Neophodne pripreme: 2 x 5 sati i 20 min = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 =120 sati Dopunski rad: 120-(85 sati i 20 min+10. sati i 40 min) = 24 sati Struktura opterećenja: 85 sati 40 min (nastava)+10 sati 40 min (priprema) +24 sata (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo predavanjima, vježbama i laboratorijskim vježbama, izrada laboratorijskih zadataka.
Konsultacije	Jednom nedjeljno.
Literatura	1. Callear, Brian J., Pinches, Michael J.: “Power pneumatics”. Prentice Hall Europe, 1996, ISBN 0-13-489790-0. 2. Barber, Antony: “Pneumatic Handbook”. Elsevier Advanced Technology, 8th ed, 1997, ISBN 1-85617-249-X. 3. Stacey, Chris: “Practical Pneumatics”. Newnes, an imprint of Elsevier Science, 1st published 1998, ISBN 0-340-66219-0.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- 4 domaća/laboartorijska zadatka: 4x5 poena = 20 poena; - 2 kolokvijuma: 2x40 poena = 80 poena Prelazna ocjena se dobija ako se za svaki oblik provjere znanja dobije min. 50% poena i ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen
Posebne naznake za predmet	Nema.
Napomena	Nema.

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / HIDRAULIKA I ELEKTROHIDRAULIKA

Naziv predmeta:

HIDRAULIKA I ELEKTROHIDRAULIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
9207	Obavezan	5	5	2+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	Po završetku ovog kursa studenti će biti u stanju da: definišu osnovne hidrauličke uslove i jedinice, identifikuju hidrauličke grafičke simbole, hidrauličke/elektro-hidrauličke komponente, opisuju funkciju hidrauličnih/elektrohidrauličnih komponenti, instaliraju hidrauličke sisteme, kola i uređaje za hidrauličku energiju, izračunaju veličine za komponente hidrauličkog napajanja, konstruišu, analiziraju i rešavaju probleme kod hidrauličkih kola i obavljaju održavanje kod hidrauličkih sistema
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva	predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u hidrauliku. Paskalov zakon i problemi u vezi njega, jednačine kontinuiteta, uvod u konverziju jedinica.
I nedjelja, vježbe - Uvod u hidrauliku. Paskalov zakon i problemi u vezi njega, jednačine kontinuiteta, uvod u konverziju jedinica.
II nedjelja, pred.-Struktura hidrauličkog upravljačkog sistema. Izvor hidrauličke snage. Pumpe. Teorija pumpi, klasifikacija pumpi.
II nedjelja, vježbe Struktura hidrauličkog upravljačkog sistema. Izvor hidrauličke snage. Pumpe. Teorija pumpi, klasifikacija pumpi.
III nedjelja, pred.- Zupčaste pumpe, pumpe sa lopaticama, klipne pumpe, karakteristike pumpi, izbor pumpe.
III nedjelja, vježbe - Zupčaste pumpe, pumpe sa lopaticama, klipne pumpe, karakteristike pumpi, izbor pumpe.
IV nedjelja, pred.- Hidraulički aktuatori i motori: linearni hidraulički aktuatori (cilindri), mehanizam punjenja hidrauličkog cilindra.
IV nedjelja, vježbe - Hidraulički aktuatori i motori: linearni hidraulički aktuatori (cilindri), mehanizam punjenja hidrauličkog cilindra.
V nedjelja, pred.- Hidraulički rotacioni aktuatori, zupčasti motori, motori sa lopaticama, klipni motori. Teorijski obrtni momenat hidrauličkog motora, odnos snage i protoka, karakteristike hidrauličkog motora.
V nedjelja, vježbe - Hidraulički rotacioni aktuatori, zupčasti motori, motori sa lopaticama, klipni motori. Teorijski obrtni momenat hidrauličkog motora, odnos snage i protoka, karakteristike hidrauličkog motora.
VI nedjelja, pred.- Upracljačke komponente u hidrauličkim sistemima: upravljački razvodnici, simboli, konstrukcione karakteristike. Ventil za upravljanje pritiskom, tipovi za direktno i pilotsko upravljanje, ventili za upravljanje protokom.
VI nedjelja, vježbe - Upracljačke komponente u hidrauličkim sistemima: upravljački razvodnici, simboli, konstrukcione karakteristike. Ventil za upravljanje pritiskom, tipovi za direktno i pilotsko upravljanje, ventili za upravljanje protokom.
VII nedjelja, pred.- Slobodna nedjelja
VII nedjelja, vježbe - Slobodna nedjelja
VIII nedjelja, pred.- I kolokvijum
VIII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Konstruisanje hidrauličkih kola i analiza: upravljanje jednoradnim i dvoradnim hidrauličkim cilindrima, regenerativno kolo, kolo za pražnjenje pumpe, hidraulički sistemi sa duplim pumpama.,
IX nedjelja, vježbe - Konstruisanje hidrauličkih kola i analiza: upravljanje jednoradnim i dvoradnim hidrauličkim cilindrima, regenerativno kolo, kolo za pražnjenje pumpe, hidraulički sistemi sa duplim pumpama.,
X nedjelja, pred.- Primjena uravnoteženja ventila, sekvencijalno kolo hidrauličkog cilindra, blokirani cilindar sa pilot kontrolnim ventilom, kola za sinhronizaciju cilindara.
X nedjelja, vježbe - Primjena uravnoteženja ventila, sekvencijalno kolo hidrauličkog cilindra, blokirani cilindar sa pilot kontrolnim ventilom, kola za sinhronizaciju cilindara.
XI nedjelja, pred.- Regulacija brzine hidrauličkih cilindara, regulacija brzine hidrauličkih motora, akumulatori i akumulatorska kola
XI nedjelja, vježbe - Regulacija brzine hidrauličkih cilindara, regulacija brzine hidrauličkih motora, akumulatori i akumulatorska kola
XII nedjelja, pred.- Elektrohidraulika. Tok hidrauličkog sistema. Elektrohidraulički upravljački lanci. Hidraulički upravljački razvodnici. Praktični primjeri.
XII nedjelja, vježbe - Elektrohidraulika. Tok hidrauličkog sistema. Elektrohidraulički upravljački lanci. Hidraulički upravljački razvodnici. Praktični primjeri.
XIII nedjelja, pred.- Održavanje hidrauličkih sistema: hidrauličko ulje, željena svojstva, generalne vrste fluida, uređaji za zaptivanje, rezervoarski sistem, filteri i cjediljke.
XIII nedjelja, vježbe - Održavanje hidrauličkih sistema: hidrauličko ulje, željena svojstva, generalne vrste fluida, uređaji za zaptivanje, rezervoarski sistem, filteri i cjediljke.
XIV nedjelja, pred.- Problemi prouzrokovani gasom u hidrauličkom fluidu, habanje pokretnih djelova zbog kontaminacije čvrstim česticama, upravljanje temperaturom, otklanjanje grešaka.
XIV nedjelja, vježbe - Problemi prouzrokovani gasom u hidrauličkom fluidu, habanje pokretnih djelova zbog kontaminacije čvrstim česticama, upravljanje temperaturom, otklanjanje grešaka.
XV nedjelja, pred.- II Kolokvijum.
XV nedjelja, vježbe - Završni ispit

Opterećenje studenta	nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata računskih vježbi 1 sat i 20 minuta samostalnog rada i konsultacija u semestru Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 min x 16 nedjelja = 85 sati i 20 min Neophodne pripreme: 2 x 5 sati i 20 min = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 =120 sati Dopunski rad: 120-(85 sati i 20 min+10. sati i 40 min) = 24 sati Struktura opterećenja: 85 sati 40 min (nastava)+10 sati 40 min (priprema) +24 sata (dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije	2 puta nedjeljno
Literatura	1. R.B. Walters, "Hydraulic and Electro-Hydraulic Control Systems", Springer, 1991, ISBN 1851665560. 2. L. Hamill, “Understanding Hydraulics“; Palgrave Macmillan, 2Rev Ed edition, 2001, ISBN-10: 0333779061
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	2 kolokvijuma: po 10 poena (ukupno 20 poena), - Laboratorijski zadaci: ukupno 20 poena, - Ispit: 60 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se za svaki oblik provjere znanja dobije min. 50% poena i ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen Ocjena
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MEHATRONIČKI SISTEMI

Naziv predmeta:

MEHATRONIČKI SISTEMI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
9210	Obavezan	4	6	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	Ovaj kurs ima za cilj da pruži uvod u analizu i modeliranje mehatroničkih sistema. Fokus je da se razvijaju vještine studenata u sistemskom razmišljanju i analizi integracije i interakcije sistema za postizanje određenih performansi sistema, u proračunu kinematike i dinamike sistema, u modeliranju aktuatora i pogonskih sistema za komponente mašina, u funkcionalnoj analizi senzora i njihovoj integraciji sa upravljanjem u mehatroničkom sistemu. Po završetku ovog kursa, studenti treba da budu u stanju da analiziraju i modeliraju mehatroničke sisteme koristeći sistemski pristup, da razumiju principe, modeliranje, povezivanje i obradu signala senzora kretanja, aktuatore i pogonske sisteme, da se integrišu komponente sa upravljanjem mehatroničkim sistemom, i shvate upravljačke mehanizme mehatroničkih sistema koji rade u realnom vremenu i zatvorenoj petlji.
Ishodi učenja	Po završetku ovog kursa studenti će biti sposobni da: 1. Objasne principe razvoja mehatroničkih sistema u skladu sa smjernicama standarda VDI 2206. 2. Analiziraju i modeliraju strukturu jednostavnih mehatroničkih sistema na nivou osnovnih komponenti sistema i protoka energije, materije i informacija. 3. Objasne primjenu geometrijskih transformacija u opisivanju kinematike i primjenu generalisanih koordinata, virtuelnog rada i Lagrange-ovih jednačina u opisivanju dinamike mehaničkih sistema. 4. Riješe direktni i inverzni kinematički i dinamički problem jednostavnih mehaničkih sistema. 5. Objasne principe funkcionisanja i upotrijebe odgovarajuće elektromehaničke modele za opisivanje ponašanja različitih električnih aktuatora. 6. Izaberu odgovarajući aktuator za pogon mehatroničkog sistema. 7. Objasne principe rada senzora kretanja i tehnike upravljanja kretanjem u zatvorenoj upravljačkoj petlji. 8. Projektuju jednostavne sisteme za upravljanje kretanjem mehatroničkog sistema u zatvorenoj petlji i integrišu ih sa senzorima, aktuatorima i mehaničkih dijelom mehatroničkog sistema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Milanko Damjanović, mr Aleksandar Tomović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u mehatroničke sisteme: primjena mehatroničkih sistema u svakodnevnom životu; osnovna struktura mehatroničkih sistema; definicija; integracija novih funkcionalnosti i sistema inteligencije; rezultujuće ponašanje sistema; dizajn mehatroničkih sistema
I nedjelja, vježbe - Uvod u mehatroničke sisteme: primjena mehatroničkih sistema u svakodnevnom životu; osnovna struktura mehatroničkih sistema; definicija; integracija novih funkcionalnosti i sistema inteligencije; rezultujuće ponašanje sistema; dizajn mehatroničkih sistema
II nedjelja, pred.-Analiza sistema: komponente sistema; protok energije, materijala i informacija; klasifikacije (izvor, skladištenje, konverter, transformator...), dvoterminalska/ četvoroterminalska mreža komponenti; napor/protok klasifikacija; osnovne jednačine elemenata
II nedjelja, vježbe Analiza sistema: komponente sistema; protok energije, materijala i informacija; klasifikacije (izvor, skladištenje, konverter, transformator...), dvoterminalska/ četvoroterminalska mreža komponenti; napor/protok klasifikacija; osnovne jednačine elemenata
III nedjelja, pred.- Analiza sistema: jednačina energetskog bilansa za loše postavljene parametre sistema, uvođenje energetskih veza; modeliranje jednostavnih mehatroničkhi sistema; analogije između mehaničkih i električnih sistema; primjeri.
III nedjelja, vježbe - Analiza sistema: jednačina energetskog bilansa za loše postavljene parametre sistema, uvođenje energetskih veza; modeliranje jednostavnih mehatroničkhi sistema; analogije između mehaničkih i električnih sistema; primjeri.
IV nedjelja, pred.- Kinematika mehaničkih sistema: mehanizmi za prenos kretanja (zupčanici, trake i koturovi, šraf mehanizmi , stalak i letva, veze, kamer ), kinematičke strukture ( serijske/paralelne), transformacija ( rotacija/translacija, Euler - uglovi), rešavanje direkt
IV nedjelja, vježbe - Kinematika mehaničkih sistema: mehanizmi za prenos kretanja (zupčanici, trake i koturovi, šraf mehanizmi , stalak i letva, veze, kamer ), kinematičke strukture (serijske/paralelne), transformacija ( rotacija/translacija, Euler - uglovi), rešavanje direktn
V nedjelja, pred.- Dinamika mehaničkih sistema: sila i prenos obrtnog momenta pomoću mehanizama; Njutn-Ojlerove i Lagranžove metode u modeliranju dinamičkog ponašanja krutih složenih sistema sa pokretnim masama; primjeri
V nedjelja, vježbe - Dinamika mehaničkih sistema: sila i prenos obrtnog momenta pomoću mehanizama; Njutn-Ojlerove i Lagranžove metode u modeliranju dinamičkog ponašanja krutih složenih sistema sa pokretnim masama; primjeri
VI nedjelja, pred.- Dinamika mehaničkih sistema: sila i prenos obrtnog momenta pomoću mehanizama; Njutn-Ojlerove i Lagranžove metode u modeliranju dinamičkog ponašanja krutih složenih sistema sa pokretnim masama; primjeri
VI nedjelja, vježbe - Dinamika mehaničkih sistema: sila i prenos obrtnog momenta pomoću mehanizama; Njutn-Ojlerove i Lagranžove metode u modeliranju dinamičkog ponašanja krutih složenih sistema sa pokretnim masama; primjeri
VII nedjelja, pred.- Električni aktuatori: solenoidi; DC motori i pogoni; AC motori i pogoni; koračni motori; linearni motori; izbor aktuatora i dimenzionisanje;
VII nedjelja, vježbe - Električni aktuatori: solenoidi; DC motori i pogoni; AC motori i pogoni; koračni motori; linearni motori; izbor aktuatora i dimenzionisanje;
VIII nedjelja, pred.- Analiza elektromehaničkog sistema: modeliranje električnih aktuatora; diferencijalne jednačine dinamičkog ponašanja; modeliranje DC motora i konfiguracije mjenjača, modeliranje ruke manipulatora na DC pogon, uvođenje blok dijagrama za opisivanje dinamičko
VIII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
IX nedjelja, pred.- Upravljanje kretanjem: zatvorene upravljačke petlje, PID upravljanje; kaskadno upravljanje; upravljanje položajem/brzinom; senzori (položaj, brzina), principi senzora (enkoder, resolver, tahogenerator); primjeri.
IX nedjelja, vježbe - Upravljanje kretanjem: zatvorene upravljačke petlje, PID upravljanje; kaskadno upravljanje; upravljanje položajem/brzinom; senzori (položaj, brzina), principi senzora (enkoder, resolver, tahogenerator); primjeri.
X nedjelja, pred.- Upravljanje i aktuatori: hardver i softver kontrolera kretanja; jednoosno kretanje, koordinisano osno kretanje; koordinisane primjene kretanja; grafičko programiranje za proširive aplikacije upravljanja kretanjem.
X nedjelja, vježbe - Upravljanje i aktuatori: hardver i softver kontrolera kretanja; jednoosno kretanje, koordinisano osno kretanje; koordinisane primjene kretanja; grafičko programiranje za proširive aplikacije upravljanja kretanjem.
XI nedjelja, pred.- Upravljačke tehnike: upravljanje zasnovano na modelu; adaptivno upravljanje ; fuzzi upravljačka logika; centralizovano/decentralizovano upravljanje; umrežavanje ugrađenog upravljanja; primjeri.
XI nedjelja, vježbe - Upravljačke tehnike: upravljanje zasnovano na modelu; adaptivno upravljanje ; fuzzi upravljačka logika; centralizovano/decentralizovano upravljanje; umrežavanje ugrađenog upravljanja; primjeri.
XII nedjelja, pred.- Senzori i upravljanje: feedforvard kontrole; povratno upravljanje; eksterni senzori (mjerenje rastojanja, detekcija pozicije/orjentacije objekta, detekcija dodira, detekcija snage/obrtnog momenta); primjeri primjene: detekcija objekta, praćenje konture,
XII nedjelja, vježbe - Senzori i upravljanje: feedforvard kontrole; povratno upravljanje; eksterni senzori (mjerenje rastojanja, detekcija pozicije/orjentacije objekta, detekcija dodira, detekcija snage/obrtnog momenta); primjeri primjene: detekcija objekta, praćenje konture,
XIII nedjelja, pred.- Studije slučaja : Primjeri za modeliranje, upravljanje i projektovanje mehahtroničke sistema sa LabView i Matlab Simulink
XIII nedjelja, vježbe - Studije slučaja : Primjeri za modeliranje, upravljanje i projektovanje mehahtroničke sistema sa LabView i Matlab Simulink
XIV nedjelja, pred.- Studije slučaja : Primjeri za modeliranje, upravljanje i projektovanje mehahtroničke sistema sa LabView i Matlab Simulink
XIV nedjelja, vježbe - Studije slučaja : Primjeri za modeliranje, upravljanje i projektovanje mehahtroničke sistema sa LabView i Matlab Simulink
XV nedjelja, pred.- Studije slučaja : Primjeri za modeliranje, upravljanje i projektovanje mehahtroničke sistema sa LabView i Matlab Simulink
XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum

Opterećenje studenta	Predavanja: 2 časa predavanja Vježbe: 1 čas vježbi Laboratorija: 1 čas laboratorije Ostale nastavne aktivnosti: 4 sata samostalnog rada i konsultacija
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo predavanjima i vježbama
Konsultacije	2 puta nedjeljno
Literatura	1. Isermann, R., Mechatronic Systems: Fundamentals, Springer, 2005, ISBN 1852339306 2. Bishop, R.,(Ed.), Mechatronic Systems, Control, Logic and Data Acquisition, CRC Press Taylor & Francis Group, LLC, 2008, ISBN 978-0-8493-9260-3 3. Cetinkunt, S., Mechatronics, John Wiley & Sons, Inc., 2007, ISBN-13 978-0-471-47987-1 4. Nastavni materijal pripremljen u okviru TEMPUS projekta DRIMS.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	- Projektni zadatak 30 poena, - 2 kolokvijuma: po 20 poena, - Ispit: 30 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / SENZORI , MJERENJE I OBRADA SIGNALA

Naziv predmeta:

SENZORI , MJERENJE I OBRADA SIGNALA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
9661	Obavezan	5	6	2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Sticanje teorijskih i praktičnih znanja o osnovnim principima mjerenja i mjernih sistema, sa posebnim naglaskom na elemente za očitavanje i obradu signala, kao i mjerne uređaje.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1. Primjenjuju fundamentalna znanja iz oblasti mjernih sistema i obrade signala. 2. Razumiju fizičke principe očitavanja i karakteristike davača (senzora). 3. Samostalno izvrše mjerenja i obradu dobijenih signala. 4. Dizajniraju mjerne sisteme za potrebe raznih istraživanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Doc. dr Nikola Šibalić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe, konsultacije, izrada elaborata i kolokvijumi.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Struktura predmeta. Uvod u mjerenja i mjerne sisteme.
I nedjelja, vježbe - Posjeta laboratoriji, Upoznavanje sa laboratoriskom opremom.
II nedjelja, pred.-Klasifikacija davača (senzora) i fizički principi rada.
II nedjelja, vježbe Demonstracija rada davača (senzora).
III nedjelja, pred.- Vrste davača (senzora).
III nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa raznim vrstama davača (senzora). Metode njihovog postavljanja.
IV nedjelja, pred.- Tačnost mjernih sistema. Greške mjerenja.
IV nedjelja, vježbe - Greške mjerenja.
V nedjelja, pred.- Kolokvijum I.
V nedjelja, vježbe - Kolokvijum I.
VI nedjelja, pred.- Popravni kolokvijuma I. Klasifikacija i osnovni modeli signala.
VI nedjelja, vježbe - Demonstracija dobijanja signala.
VII nedjelja, pred.- Obrada signala i pojačivači.
VII nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa mjernim uređajima.
VIII nedjelja, pred.- Mjerni sistemi: osobine, struktura i funkcija prenosa elemenata sistema.
VIII nedjelja, vježbe - Povezivanje uređaja u informacioni mjerni sistem.
IX nedjelja, pred.- Kolokvijum II.
IX nedjelja, vježbe - Kolokvijum II.
X nedjelja, pred.- Popravni kolokvijuma II. Mjerenje pritiska i brzine strujanja fluida.
X nedjelja, vježbe - Laboratorijska vježba: Mjerenje pritiska i brzine strujanja fluida.
XI nedjelja, pred.- Mjerenje protoka fluida.
XI nedjelja, vježbe - Laboratorijska vježba: Mjerenje protoka fluida.
XII nedjelja, pred.- Mjerenje temperature. Mjerenje vlažnosti.
XII nedjelja, vježbe - Laboratorijska vježba: Mjerenje temperature.
XIII nedjelja, pred.- Mjerenje frekvencije obrtanja.
XIII nedjelja, vježbe - Laboratorijska vježba: Mjerenje frekvencije obrtanja.
XIV nedjelja, pred.- Mjerenje elastičnih deformacija i napona.
XIV nedjelja, vježbe - Laboratorijska vježba: Mjerenje elastičnih deformacija i napona.
XV nedjelja, pred.- Mjerenje sile, momenata i snage.
XV nedjelja, vježbe - Laboratorijska vježba: Mjerenje sile, momenata i snage.

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo predavanjima, auditornim i laboratorijskim vježbama. Urađen elaborat. Predate laboratorijske vježbe. Položeni kolokvijumi.
Konsultacije
Literatura	[1] Predavanja u elektronskom obliku. [2] J. Bentley: Principles of Measurement systems, 4th Edition, Harlow: Pearson, 2005. ISBN 0 130 43028 5 [3] J. Fraden: Handbook of Modern Sensors: physics, design and applications, 3rd Edition, Springer, 2004. ISBN 0-387-00750-4 [4] P. Vukoslavčević, Z. Petreski: Nastavni materijal pripremljen u okviru TEMPUS projekta DRIMS.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prisustvo nastavi 2 poena. Elaborat 12 poena. Četiri laboratorijske vježbe po 4 poena, ukupno 16 poena. Kolokvijum I 15 poena. Kolokvijum II 15 poena. Završni ispit 40 poena, polaže se pismeno/usmeno. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi n
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / TEORIJA SISTEMA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Naziv predmeta:

TEORIJA SISTEMA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
9663	Obavezan	5	6	3+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / RAČUNARSKE PERIFERIJE I INTERFEJSI

Naziv predmeta:

RAČUNARSKE PERIFERIJE I INTERFEJSI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
9664	Obavezan	6	4	2+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKA ETIKA

Naziv predmeta:

INŽENJERSKA ETIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10116	Obavezan	1	4	2+1+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	nema
Ciljevi izučavanja predmeta	Upoznati studente s etičkim problemima u području inženjerstva. Razviti kod studenata kritički odnos prema sticanju znanja i iskustva tokom školovanja sa ciljem da podstaknu vrijednosti koje treba inženjer da se pridržava, suočen sa moralnim izazovima u svim fazama inženjerskih aktivnosti.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: • Primjenjuju opšte prihvaćena osnovna načela inženjerske etike. • Formulišu važnosti etičkog pristupa u svim fazama inženjerskih aktivnosti. • Predlažu tehnička i zakonska rješenja koja imaju za cilj zaštitu i bezbijednost korisnika. • Procjenjuju brojne implikacije neetičnog pristupa u području inženjerstva. • Izgradjuju sistem koji djeluje u skladu s etičkim normama pri realizaciji inženjerskih rešenja. • Ocjenjuju važnost kritičkog razmišljanja, intelektualnog poštenja i profesionalne uvježbanosti.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	prof. dr Zdravko Krivokapić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, kolokvijumi

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Etika. Osnovni pojmovi. Podjela.
I nedjelja, vježbe - Etika. Osnovni pojmovi. Podjela.
II nedjelja, pred.-Primijenjena etika– utilitarizam, etika dužnosti i etika vrline.
II nedjelja, vježbe Primijenjena etika– utilitarizam, etika dužnosti i etika vrline.
III nedjelja, pred.- Etika i društvena odgovornost inženjera.
III nedjelja, vježbe - Etika i društvena odgovornost inženjera.
IV nedjelja, pred.- Tehnička i zakonska rješenja i etičke norme.
IV nedjelja, vježbe - Tehnička i zakonska rješenja i etičke norme.
V nedjelja, pred.- Značaj inženjerskih odluka i njihov uticaj na privredu, zdravlje, bezbijednost, životnu sredinu, prosperitet.
V nedjelja, vježbe - Značaj inženjerskih odluka i njihov uticaj na privredu, zdravlje, bezbijednost, životnu sredinu, prosperitet.
VI nedjelja, pred.- Važnost kritičkog kapaciteta i intelektualnog poštenja inženjera.
VI nedjelja, vježbe - Važnost kritičkog kapaciteta i intelektualnog poštenja inženjera.
VII nedjelja, pred.- I kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja inženjera.
VIII nedjelja, vježbe - Granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja inženjera.
IX nedjelja, pred.- Primjena i tumačenje kriterijuma prihvatljivosti inženjerskih odluka.
IX nedjelja, vježbe - Primjena i tumačenje kriterijuma prihvatljivosti inženjerskih odluka.
X nedjelja, pred.- Etički problematične situacije - primjeri iz inženjerske prakse.
X nedjelja, vježbe - Etički problematične situacije - primjeri iz inženjerske prakse.
XI nedjelja, pred.- Obezbjedjivanje sistema koji djeluje u skladu sa etičkim normama.
XI nedjelja, vježbe - Obezbjedjivanje sistema koji djeluje u skladu sa etičkim normama.
XII nedjelja, pred.- Podsticanje razumijevanja i prihvatanja osnovnih načela moralno opravdanog ponašanja inženjera.
XII nedjelja, vježbe - Podsticanje razumijevanja i prihvatanja osnovnih načela moralno opravdanog ponašanja inženjera.
XIII nedjelja, pred.- Izrada etičkog kodeksa. Primjeri inženjerskih etičkih kodeksa.
XIII nedjelja, vježbe - Izrada etičkog kodeksa. Primjeri inženjerskih etičkih kodeksa.
XIV nedjelja, pred.- Načela postupanja inženjera u etički kritičnim situacijama.
XIV nedjelja, vježbe - Načela postupanja inženjera u etički kritičnim situacijama.
XV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XV nedjelja, vježbe - II kolokvijum

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 2 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo predavanjima. Izrada prezentacije.
Konsultacije	Ponedjeljkom i četvrtkom od 10 do 14
Literatura	• Witbeck, C. (2011). Ethics in Engineering Practice and Research. Cambridge University Press • Martin M., Šinanger R. (2011), Etika u inženjersvu, Službeni glasnik, Beograd • Etički kodeks UCG, 2015. • MEST ISO 26000:2012 - Smjernice za društvenu odgovornost
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	I i II kolokvijum po 20 poena. Izrada prezentacije 10 poena.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / TEHNOLOGIJA MAŠINSKE OBRADE

Naziv predmeta:

TEHNOLOGIJA MAŠINSKE OBRADE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
10773	Obavezan	6	4	3++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKI MATERIJALI

Naziv predmeta:

INŽENJERSKI MATERIJALI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13875	Obavezan	2	5	3++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	Sticanje osnovnih znanja o strukturi i svojstvima materijala, pravilnom izboru i praktičnoj primjeni inženjerskih materijala.
Ishodi učenja	Nakon što student završi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Poznaje osnovne karakteristike i osobine najčešće korišćenih legura (čelike, gvožđa, aluminijuma, bakra i nikla), polimernih, keramičkih i kompozitnih materijala. Primjenjuje postupke određivanja mehaničkih karakteristika materijala pri djelovanju statičkih, udarnih i zamornih opterećenja. Poznaje rad na mikroskopu i prepoznaje karakteristične strukture izučavanih legura. Izvrši izbor odgovarajućih materijala za mašinske konstrukcije i djelove.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Darko Bajić Prof. dr Milena Đukanović MSc Marko Mumović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, laboratorijske vježbe, izrada laboratorijskih vježbi, konsultacije, kolokvijumi.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvod u elektrotehničke materijale. Primjena materijala u elektrotehnici.
I nedjelja, vježbe - Laboratorijske vježbe.
II nedjelja, pred.-Struktura, organizacija i kretanje materije.
II nedjelja, vježbe Laboratorijske vježbe.
III nedjelja, pred.- Atomska struktura i hemijske veze.
III nedjelja, vježbe - Laboratorijske vježbe.
IV nedjelja, pred.- Kristali, kristalna rešetka.
IV nedjelja, vježbe - Laboratorijske vježbe.
V nedjelja, pred.- Milerovi indeksi. Defekti kristalne strukture.
V nedjelja, vježbe - Laboratorijske vježbe.
VI nedjelja, pred.- Superporovodnici. Provodnici. Poluprovodnici. Izolatori.
VI nedjelja, vježbe - Laboratorijske vježbe.
VII nedjelja, pred.- I kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Dielektrici. Magnetici.
VIII nedjelja, vježbe - Pregled i prijem izvještaja sa laboratorijskih vježbi. II kolokvijum – popravni.
IX nedjelja, pred.- Uvod. Izbor materijala – kvantitativne metode izbora. Svojstva materijal: mehanička, fizička i tehnološka. Statička ispitivanja na zatezanje i pritisak.
IX nedjelja, vježbe - Podjela i vrste ispitivanja materijala.
X nedjelja, pred.- Ispitivanje tvrdoće. Ispitivanje udarom: Charpy test, Izod test.
X nedjelja, vježbe - Ispitivanje zatezanjem. Laboratorijska vježba.
XI nedjelja, pred.- Tehnološka ispitivanja. Ispitivanje savijanjem, ispitivanje dubokim izvlačenjem po Eriksonu.
XI nedjelja, vježbe - Ispitivanje pritiskom. Laboratorijska vježba.
XII nedjelja, pred.- Zamor materijala: osnovni pojmovi, kriva zamora, granica zamora, dinamička čvrstoća. Smitov dijagram.
XII nedjelja, vježbe - Ispitivanje tvrdoće statičkim dejstvom sile. Laboratorijska vježba.
XIII nedjelja, pred.- Polimerni materijali. Keramika i tvrdi metali, staklo, prirodni materijali.
XIII nedjelja, vježbe - Ispitivanje udarom. Postupak po Charpy metodi. Laboratorijska vježba.
XIV nedjelja, pred.- Kompozitni materijali.
XIV nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XV nedjelja, pred.- Korozija metala: osnovni pojmovi, hemijska i elektrohemijska korozija. Zaštita od korozije.
XV nedjelja, vježbe - Pregled i prijem izvještaja sa laboratorijskih vježbi. II kolokvijum – popravni.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 6 ECTS x 40/30 = 8 časova. Struktura: 3 časa predavanja 2 časa laboratorijske vježbe i 3 časa samostalnog rada uključujući konsultacije. Tokom semestra: Nastava i završni ispit: 8 časova x 15 sedmica =120 časova. Neophodne pripreme: prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 8 časova =16 časova; Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 45 časova =180 časova; Dopunski rad: priprema ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 180 časova – (120+16) časova =44 časa; Struktura opterećenja 120 časova (nastava) + 16 časova (priprema) + 44 časa (dopunski rad).
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Prisustvo predavanjima i vježbama, izrada domaćih zadataka i kolokvijuma.
Konsultacije	2 puta nedjeljno
Literatura	P. Osmokrović, „Elektrotehnički materijali“, Akademska misao, Beograd, 2003 D. Bajić: Mašinski materijali (pripremljeni materijal za predavanja i vježbe), 2023. V. Đorđević, M. Vukićević: Mašinski materijali - praktikum za laboratorijske vježbe, Mašinski fakultet u Beogradu, 1998. T. Filetin: Izbor materijala pri razvoju proizvoda, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2000.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	Prisustvo (predavanje+vježbe): 1+1=2 poena Predate i odbranjene vježbe: 8+8=16 poena Kolokvijumi: 16+16= 32 poena Završni ispit: 25+25=50 poena . Drugi dio ispita - mehanička ispitivanja materijala, završni ispit se polaže pismeno/usmeno. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena (min. 25 poena po segmentu polaganja).
Posebne naznake za predmet	Studenti prilikom predaje izvještaja laboratorijske vježbe aktivno učestvuju u analizi dobijenih rezultata.
Napomena	Dodatne informacije o predmetu kabinet 418 ili na darko@ucg.ac.me

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / ELEKTRONIKA I DIGITALNA ELEKTRONIKA

Naziv predmeta:

ELEKTRONIKA I DIGITALNA ELEKTRONIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13876	Obavezan	2	5	3+2+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / ELEKTRIČNI AKTUATORI

Naziv predmeta:

ELEKTRIČNI AKTUATORI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13877	Obavezan	3	4	2+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MEHATRONIČNI DIZAIN

Naziv predmeta:

MEHATRONIČNI DIZAIN

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13878	Obavezan	3	5	3+1+1

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta	Usvajanje osnovnih znanja o mehatroničkim komponentama i načinima njihove integracije u sistem.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1. Razumiju koncepte mehatroničkih sistema i primijene znanja u razvoju mehatroničkih proizvoda; 2. Sagleda dizajn mehatroničkog proizvoda i definiše njegove specifičnosti; 3. Objasni razliku između klasičnog i mehatroničkog pristupa projektovanju proizvoda; 4. Dizajnira arhitekturu jednostavnijih mehatroničkih sistema; 5. Analizira funkcionalno međudjelovanje mehaničkih, elektronskih i računarskih struktura mehatroničkih sistema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof. dr Radoslav Tomović, mr Aleksandar Tomović
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja i vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Definicija mehatronike. Sinergijska integracija tehničke mehanike, elektronike, računarstva i automatskog upravljanja u mehatronički sistem. Razvoj mehatroničkih sistema i njihova primjena. Primjeri modernih mehatroničkih sistema.
I nedjelja, vježbe - Definicija mehatronike. Sinergijska integracija tehničke mehanike, elektronike, računarstva i automatskog upravljanja u mehatronički sistem. Razvoj mehatroničkih sistema i njihova primjena. Primjeri modernih mehatroničkih sistema.
II nedjelja, pred.-Arhitektura mehaničkih sistema. Protok materije, energije i informacija u sistemu. Mehatroničke komponente i njihova integracija u sistem. Primjer: Mobilni robot.
II nedjelja, vježbe Arhitektura mehaničkih sistema. Protok materije, energije i informacija u sistemu. Mehatroničke komponente i njihova integracija u sistem. Primjer: Mobilni robot.
III nedjelja, pred.- Mehanički prijenosnici snage i kretanja. Pogonski mehanizmi. Hidraulički pogoni. Hidromotori. Pneumatski aktuatori.
III nedjelja, vježbe - Mehanički prijenosnici snage i kretanja. Pogonski mehanizmi. Hidraulički pogoni. Hidromotori. Pneumatski aktuatori.
IV nedjelja, pred.- Elektromehanički, Elektro i elektromagnetni pogoni. Piezoelektrični i mikro aktuatori. Lorentzov aktuator.
IV nedjelja, vježbe - Elektromehanički, Elektro i elektromagnetni pogoni. Piezoelektrični i mikro aktuatori. Lorentzov aktuator.
V nedjelja, pred.- Senzori. Klasifikacija senzora. Senzori za pretvaranje mehaničke u električnu energiju.
V nedjelja, vježbe - Senzori. Klasifikacija senzora. Senzori za pretvaranje mehaničke u električnu energiju.
VI nedjelja, pred.- Rezistivni, kapacitivni, induktivni, elektrooptički, piezoelektrički i elektroakustični senzori. Primjene u mjerenju linearnih i ugaonih pomjeraja, sile i momenta, brzine.
VI nedjelja, vježbe - Rezistivni, kapacitivni, induktivni, elektrooptički, piezoelektrički i elektroakustični senzori. Primjene u mjerenju linearnih i ugaonih pomjeraja, sile i momenta, brzine.
VII nedjelja, pred.- Kolokvijum I
VII nedjelja, vježbe - Kolokvijum I
VIII nedjelja, pred.- Sistemi za skeniranje područja (laser). Nevizuelni (infracrveni i sonar) i vizuelni (kamera) senzori.
VIII nedjelja, vježbe - Sistemi za skeniranje područja (laser). Nevizuelni (infracrveni i sonar) i vizuelni (kamera) senzori.
IX nedjelja, pred.- Upravljanje mehatroničkim sistemima. Mikrokontroleri. DSP. PLC.
IX nedjelja, vježbe - Upravljanje mehatroničkim sistemima. Mikrokontroleri. DSP. PLC.
X nedjelja, pred.- Upravljanje istosmjernim motorom pomoću digitalnog PID regulatora i inteligentnog regulatora. Ugradbeni računari i kontroleri. Inteligentni senzori.
X nedjelja, vježbe - Upravljanje istosmjernim motorom pomoću digitalnog PID regulatora i inteligentnog regulatora. Ugradbeni računari i kontroleri. Inteligentni senzori.
XI nedjelja, pred.- Karakteristične izvedbe upravljačkih algoritama u mehatroničkim sistemima.
XI nedjelja, vježbe - Karakteristične izvedbe upravljačkih algoritama u mehatroničkim sistemima.
XII nedjelja, pred.- Inteligentni proizvodi i podsistemi. Inteligentni proizvodni sistemi. CNC Mašine.
XII nedjelja, vježbe - Inteligentni proizvodi i podsistemi. Inteligentni proizvodni sistemi. CNC Mašine.
XIII nedjelja, pred.- Karakteristične mehatroničke mašine. Mehatronički sistemi kod vozila.
XIII nedjelja, vježbe - Karakteristične mehatroničke mašine. Mehatronički sistemi kod vozila.
XIV nedjelja, pred.- Karakteristične mehatroničke mašine. Roboti.
XIV nedjelja, vježbe - Karakteristične mehatroničke mašine. Roboti.
XV nedjelja, pred.- Kolokvijum II
XV nedjelja, vježbe - Kolokvijum II

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 1 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Obavezno pohađanje nastave i izrada laboratorijskog projekta.
Konsultacije
Literatura	1. R. Isermann, Mehatronic Systems Fundamentals, Berlin : Springer, 2003. 2. Devdas Shetty & Richard A. Kolk: “Mechatronics system Design”, FWS Publishing company, 1997 3. Bradley, D.Dawson, N.C Burd and A.J Loader: “Mechatronics-Electronic in Product and Processes” Chapman and Hall, London, 1991 4. D.G. Alciatore and M.B. Histand, Introduction to Mechatronics and Measurement Systems, New York: McGraw-Hill, 2003. 5. D. Necsulescu, Mechatronics, NJ: Prentice-Hall, 2002. 6. D. Shetty and R.A. Kolk, Mechatronics System Design, MA: PWS Publishing, 1997 7. R. Tomović, Bilješke i slajdovi s predavanja, https://www.ucg.ac.me/mf
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	2 x kolokvijum po 15 % (ukupno 30%) Laboratorijski projekat: 30%; Završni ispit: 40% Prelazna ocjena se dobija ako se za svaki oblik provjere znanja dobije min. 50% poena i ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / 3D MODELIRANJE

Naziv predmeta:

3D MODELIRANJE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13879	Obavezan	4	6	2++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima	Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta	Shvatanje prostornog oblika komponenata mašina i upoznavanje sa osnovnim principima geometrijskog modeliranja. Ovladavanje primjenom računara u modeliranju geometrije mašinskih elemenata i sklopova.
Ishodi učenja	Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1. Objasne matematičku osnovu geometrijskog modeliranja krivih i površina 2. Objasne osnovne principe metoda za generisanje geometrijskih modela komponenata mašina 3. Objasne upotrebu fičere i parametarskog modeliranje u modeliranja geometrije mašinskih komponenata 4. Koriste neki od sofvera CAD sistema za modeliranje mašinskih elemenata i skopova (SolidWorks) 5. Koriste geometrijske modele mašinskih komponenata za izradu tehničke dokumentacije 6. Koriste baze gotovih rješenja tokom modeliranja komponenata mašina
Ime i prezime nastavnika i saradnika	Prof.dr Janko Jovanović, Mirjana Šoškić
Metod nastave i savladanja gradiva	Predavanja, vježbe, domaći zadaci, kolokvijumi.

Plan i program rada

Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra
I nedjelja, pred. - Uvodne napomene o predmetu. Uloga CAD sistema u procesu razvoja proizvoda.
I nedjelja, vježbe - Uvodne napomene o predmetu. Uloga CAD sistema u procesu razvoja proizvoda.
II nedjelja, pred.-Hronologija razvoja CAD sistema.
II nedjelja, vježbe Hronologija razvoja CAD sistema.
III nedjelja, pred.- Osnove računarske grafike: Geometrijske transformacije. Homogene koordinate. Projiciranje i transformacije pogleda. Prozori i prikazi. Transformacije koordinatnog sistema.
III nedjelja, vježbe - Osnove računarske grafike: Geometrijske transformacije. Homogene koordinate. Projiciranje i transformacije pogleda. Prozori i prikazi. Transformacije koordinatnog sistema.
IV nedjelja, pred.- Matematičke osnove geometrijskog modeliranja krivih linija: Hermite-ova kriva, Bezier-ova kriva, Spline kriva, B-spline kriva, NURBS kriva.
IV nedjelja, vježbe - Matematičke osnove geometrijskog modeliranja krivih linija: Hermite-ova kriva, Bezier-ova kriva, Spline kriva, B-spline kriva, NURBS kriva.
V nedjelja, pred.- Matematičke osnove geometrijskog modeliranja površina: Bikubna polinomska površina, Ferguson-ova površina, Bezier-ova površina, Coons-ova površina, B-spline površina. Geometrija izabranih površina u B-spline racionalnom obliku.
V nedjelja, vježbe - Matematičke osnove geometrijskog modeliranja površina: Bikubna polinomska površina, Ferguson-ova površina, Bezier-ova površina, Coons-ova površina, B-spline površina. Geometrija izabranih površina u B-spline racionalnom obliku.
VI nedjelja, pred.- Standardi računarske grafike: Grafičke biblioteke (Open GL, DirectX). Grafička jezgra softvera CAD sistema (ACIS, ParaSolid, Shape Manager, Granite...). Standardi za razmjenu geometrijskih podataka (IGES, STEP, DXF)
VI nedjelja, vježbe - Standardi računarske grafike: Grafičke biblioteke (Open GL, DirectX). Grafička jezgra softvera CAD sistema (ACIS, ParaSolid, Shape Manager, Granite...). Standardi za razmjenu geometrijskih podataka (IGES, STEP, DXF)
VII nedjelja, pred.- I kolokvijum
VII nedjelja, vježbe - I kolokvijum
VIII nedjelja, pred.- Modeliranje punih tijela (Žičana, površinska i zapreminska predstava punog tijela). Granična geometrija tijela. Euler-ovi operatori i operacije sa Euler-ovim operatorima.
VIII nedjelja, vježbe - Modeliranje punih tijela (Žičana, površinska i zapreminska predstava punog tijela). Granična geometrija tijela. Euler-ovi operatori i operacije sa Euler-ovim operatorima.
IX nedjelja, pred.- Konstruktivna geometrija tijela. Polu-prostori i elementi polu-prostora. Regularizovani Bool-ovi operatori. Dekompozicija tijela.
IX nedjelja, vježbe - Konstruktivna geometrija tijela. Polu-prostori i elementi polu-prostora. Regularizovani Bool-ovi operatori. Dekompozicija tijela.
X nedjelja, pred.- Parametarsko modeliranje. Parametarsko definisanja oblika izabranih mašinskih elemenata (zupačnika, kotrljajnih ležaja, kućišta prenosnika, navojnih dijelova...). Direktno modeliranje. Sinhrono modeliranje. Web orijentisano modeliranje.
X nedjelja, vježbe - Parametarsko modeliranje. Parametarsko definisanja oblika izabranih mašinskih elemenata (zupačnika, kotrljajnih ležaja, kućišta prenosnika, navojnih dijelova...). Direktno modeliranje. Sinhrono modeliranje. Web orijentisano modeliranje.
XI nedjelja, pred.- Modeliranje sklopova (Skeleton, BottomUp i TopDown pristupi). Primjena geometrijskih modela mašinskih elemenata i sklopova u izradi tehničkih crteža.
XI nedjelja, vježbe - Modeliranje sklopova (Skeleton, BottomUp i TopDown pristupi). Primjena geometrijskih modela mašinskih elemenata i sklopova u izradi tehničkih crteža.
XII nedjelja, pred.- Brza izrada prototipa. Tehnologije 3D štampe (FDM/FFF, SLA, SLS...). Osnovni materijali za FDM i SLA tehnologiju 3D štampe.
XII nedjelja, vježbe - Brza izrada prototipa. Tehnologije 3D štampe (FDM/FFF, SLA, SLS...). Osnovni materijali za FDM i SLA tehnologiju 3D štampe.
XIII nedjelja, pred.- Od 3D modela do 3D štampanog dijela: STL format za razmjenu 3D modela između CAD softvera i softvera 3D štampača. Priprema 3D modela za 3D štampu.
XIII nedjelja, vježbe - Od 3D modela do 3D štampanog dijela: STL format za razmjenu 3D modela između CAD softvera i softvera 3D štampača. Priprema 3D modela za 3D štampu.
XIV nedjelja, pred.- II kolokvijum
XIV nedjelja, vježbe - II kolokvijum
XV nedjelja, pred.- Prezentacija studentskih projekata.
XV nedjelja, vježbe - Prezentacija studentskih projekata.

Opterećenje studenta	Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sata i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati 20 minuta) x 16 = 85 sati 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4x30 = 120 sati Dopunski rad: 24 sati za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 85 sati 20 minuta (Nastava)+10 sati 40 minuta (Priprema)+24 sata (Dopunski rad)
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave	Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i vježbe, rade i predaju domaće zadatke, rade kolokvijume.
Konsultacije	2 puta nedjeljno
Literatura	[1] M.Jovanović, J.Jovanović: CAD/FEA Praktikum za projektovanje u mašinstvu, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 2000 [2] J.Jovanović: Konstruisanje podržano računarom, Univerzitet Crne Gore – Mašinski fakultet, Podgorica, 2013 [3] K.Lee: Principles of CAD/CAM/CAE systems, Addison-Wesley, 1999 [4] K.H.Chang: e-Design – Computer Aided Engineering Design, Academic Press, 2016.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje	2 domaća zadatka 2x5 = 10 poena projekat 15 poena 2 kolokvijuma 2x15 = 30 poena završni ispit 45 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi namanje 50 poen
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / SOFTVERSKI ALATI

Naziv predmeta:

SOFTVERSKI ALATI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13880	Obavezan	4	6	3++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / ENGLESKI JEZIK-STRUČNI

Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK-STRUČNI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13881	Obavezan	4	0	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
0 kredita x 40/30=0 sati i 0 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi -4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 0 sati i 0 minuta x 16 =0 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 0 sati i 0 minuta x 2 =0 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 0 x 30=0 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 0 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 0 sati i 0 minuta (nastava), 0 sati i 0 minuta (priprema), 0 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / MIKROKONTROLERI

Naziv predmeta:

MIKROKONTROLERI

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13882	Obavezan	5	7	3+1+2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
7 kredita x 40/30=9 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 9 sati i 20 minuta x 16 =149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 9 sati i 20 minuta x 2 =18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30=210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 42 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava), 18 sati i 40 minuta (priprema), 42 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / ROBOTIKA

Naziv predmeta:

ROBOTIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13883	Obavezan	6	5	2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / KONSTRUISANJE MAŠINA

Naziv predmeta:

KONSTRUISANJE MAŠINA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13884	Obavezan	6	4	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / CNC MAŠINE

Naziv predmeta:

CNC MAŠINE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13885	Obavezan	6	4	3++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / PROJEKAT(STRUČNA PRAKSA)

Naziv predmeta:

PROJEKAT(STRUČNA PRAKSA)

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13886	Obavezan	6	5	3++3

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta 3 sat(a) teorijskog predavanja 3 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / RAČUNARSKE MREŽE

Naziv predmeta:

RAČUNARSKE MREŽE

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13887	Obavezan	6	4	2++2

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 2 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Mašinski fakultet / Mehatronika / PROCESNA TEHNIKA

Naziv predmeta:

PROCESNA TEHNIKA

Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova (P+V+L)
13889	Obavezan	6	4	2+2+0

Studijski programi za koje se organizuje	Mehatronika
Uslovljenost drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta
Ishodi učenja
Ime i prezime nastavnika i saradnika
Metod nastave i savladanja gradiva

Plan i program rada

Opterećenje studenta
Nedjeljno	U toku semestra
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta 2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije	Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad)
Obaveze studenta u toku nastave
Konsultacije
Literatura
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Posebne naznake za predmet
Napomena

Ocjena:	F	E	D	C	B	A
Broj poena	manje od 50 poena	više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena	više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena	više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena	više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena	više ili jednako 90 poena

Accesibility Adjustments

Mašinski fakultet / Mehatronika / STATIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / MATEMATIKA I

Mašinski fakultet / Mehatronika / KINEMATIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / MATEMATIKA II

Mašinski fakultet / Mehatronika / FIZIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / TERMODINAMIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / DINAMIKA SA TEORIJOM OSCILACIJA

Mašinski fakultet / Mehatronika / ELEKTROTEHNIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKA GRAFIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / PROGRAMIRANJE

Mašinski fakultet / Mehatronika / MATEMATIKA III

Mašinski fakultet / Mehatronika / MAŠINSKI ELEMENTI I

Mašinski fakultet / Mehatronika / MAŠINSKI ELEMENTI II

Mašinski fakultet / Mehatronika / MEHANIZMI

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKA EKONOMIJA

Mašinski fakultet / Mehatronika / OTPORNOST MATERIJALA

Mašinski fakultet / Mehatronika / INDRUSTRIJSKA PNEUMATIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / HIDRAULIKA I ELEKTROHIDRAULIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / MEHATRONIČKI SISTEMI

Mašinski fakultet / Mehatronika / SENZORI , MJERENJE I OBRADA SIGNALA

Mašinski fakultet / Mehatronika / TEORIJA SISTEMA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Mašinski fakultet / Mehatronika / RAČUNARSKE PERIFERIJE I INTERFEJSI

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKA ETIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / TEHNOLOGIJA MAŠINSKE OBRADE

Mašinski fakultet / Mehatronika / INŽENJERSKI MATERIJALI

Mašinski fakultet / Mehatronika / ELEKTRONIKA I DIGITALNA ELEKTRONIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / ELEKTRIČNI AKTUATORI

Mašinski fakultet / Mehatronika / MEHATRONIČNI DIZAIN

Mašinski fakultet / Mehatronika / 3D MODELIRANJE

Mašinski fakultet / Mehatronika / SOFTVERSKI ALATI

Mašinski fakultet / Mehatronika / ENGLESKI JEZIK-STRUČNI

Mašinski fakultet / Mehatronika / MIKROKONTROLERI

Mašinski fakultet / Mehatronika / ROBOTIKA

Mašinski fakultet / Mehatronika / KONSTRUISANJE MAŠINA

Mašinski fakultet / Mehatronika / CNC MAŠINE

Mašinski fakultet / Mehatronika / PROJEKAT(STRUČNA PRAKSA)

Mašinski fakultet / Mehatronika / RAČUNARSKE MREŽE

Mašinski fakultet / Mehatronika / PROCESNA TEHNIKA